Gotovo 1000 migranata stiglo je na talijanski otok Lampedusu nakon što su brodovima preplovili Sredozemlje, izvijestila je novinska agencija ANSA.
Talijanska obalna straža je do talijanske obale dovezla oko 270 ljudi koji su stigli u šest plovila, a u subotu ih je u 27 čamaca do Lampeduse doplovilo 718.
ANSA piše da su migranti stigli iz Konga, Obale Bjelokosti, Burkine Faso, Kameruna, Gvineje, Nigerije, Senegala i Malija, a novinarima su rekli da su isplovili iz tuniških obalnih gradova Sfaxa, Gabsa i Mahdije.
Kapacitet prihvatnog centra na Lampedusi je 400 ljudi, a već tjednima je pretrpan i trenutačno je ondje više od 2000 migranata.
Talijanske vlasti planiraju premjestiti nekoliko stotina njih trajektom na Siciliju.
Ove je godine u Italiju opasnim morskim putem preko Sredozemlja stiglo više od 96.300 migranata u odnosu na oko 45.700, koliko ih je stiglo prošle godine, podacima su talijanskog ministarstva unutarnjih poslova.
Avion embrajer E190, koji je ToMontenegro zakupio od ukrajinske firme Wind Rose u nedjelju je ponovo imao ispad na lini za Instanbul, zbog čega je iz Tivta poletio sa osam i po sati zakašnjenja.
Vijesti pišu da je avion iz Tivta umjesto u šest sati i 40 minuta poletio tek u 15 sati i 18 minuta, dok je iz Istanbula trebalo da se vrati u 11 sati i deset minuta, ali se njegov povratak očekivao tek kasno uveče.
Taj ispad mogao bi i danas da izazove posredna kašnjenja.
Iz kompanije u nedjelju nijesu saopštili šta su bili uzroci odlaganja.
Vijesti su početkom jula objavile tekst da su avioni koje je nova uprava državne avio-kompanije ToMontenegro unajmila ove godine, airbus A320 od početka aprila i embrajer E190 od početka juna, već imali više ispada sa linija, izazivajući kašnjenje i odlaganje letova, što je nanijelo višemilionsku štetu kompaniji, ali i negativno uticalo na njen ugled kod putnika.
Do tada su ti avioni za četiri mjeseca imali osam ispada, a u posljednjih 20 dana desila su se još dva. U prošloj godini tada iznajmljeni avion imao je samo jedan ispad.
List je tada objavio dio dokumentacije iz koje se vidi da su kasnije smijenjeni članovi Odbora direktora ToMontenegro Vukadin Stojanović i Mirko Škerović mjesecima upozoravali na pogrešan pristup i način unajmljivanja spornih aviona, kao i da su Odboru analize i ugovori dostavljeni svega nekoliko sati pred sjednicu na kojoj je trebalo da se da saglasnost na višemilionski vrijedne zakupe aviona.
air montenegro
Stojanović, nekoliko dana pred smjenu, poslao novom izvršnom direktoru Marku Anžuru dopis u kojem traži “urgentno organizovanje sastanaka sa zakupodavcima vazduhoplova A320 i E190, iz razloga što su ispadi iz saobraćaja sve učestaliji i nanose štetu kako finansijske prirode, tako i ugledu kompanije”.
“Avioni su pribavljeni na brzinu, bez adekvatne analize, iako se za isto imalo dovoljno vremena, međutim kako Vaš prethodnik, tako i dio Odbora direktora tu su stvar otežali do tačke u kojoj smo avion iznajmili po cijeni koja je i do 100 odsto veća od one koja je prije nekoliko mjeseci odbijena kao nepovoljna”, napisao je Stojanović.
On navodi i da je crnogorska javnost, nekoliko dana ranije, obmanuta izjavom da je po osnovu kašnjenja letova kompanija imala trošak od svega šest hiljada EUR i da će se taj iznos eventualno duplirati do kraja tekuće godine.
“Istina je da je trošak rezervisanja po tom osnovu, do danas, na nivou većem od jednog milion EUR, dok se procjenjuje da će do kraja godine to iznositi više od tri miliona EUR. Samo jedan let sa 100 putnika, po tom osnovu generiše trošak rezervisanja od 25 hiljada EUR, pa je spekulisanje sa šest hiljada EUR prije svega igranje sa inteligencijom javnosti, a u prvom redu zaposlenih u ToMontenegro“, kazao je Stojanović.
Četvrto izdanje cjelodnevne manifestacije “Svi na Crkvice” juče je na izuzetnom lokalitetu na padinama planine Orjen okupilo predstavnike svih generacija koji su uživali u bogatom sportsko – zabavnom programu. Turistička organizacija opštine Kotor je pokrenula ovu manifestaciju 2018. godine u saradnji sa Opštinom i mještanima Krivošija kada su zajedno došli na ideju da ovakvom manifestacijom ukažu na sve ljepote i jedinstvenosti lokaliteta Crkvice.
“Za Crkvice su karakteristični priroda, kulturna zaostavština, austrougarska utvrđenja, vazdušna banja. Ovo je mjesto koje je prepoznato u svijetu kao mjesto sa najviše padavina u Evropi. Crkvice su imale svoju priču i željeli smo da je zaokružimo i zaista doprinesemo da ih promovišemo kao jedan prirodni dragulj,” kazala je predstavnica TO Kotor, Emilija Radulović.
Od njenog začetka manifestacija je pokazivala veliki potencijal, da bi sada prerasla u tradiciju koja će se sigurno održati. Tome svakog puta doprinosi pažljivo osmišljen program koji animira sve generacije posjetilaca.
Svi na Crkvice foto Ranko Maraš
“Djeci smo, u saradnji sa Multisport Akademijom Mayer, omogućili da se oprobaju u raznim sportskim vještinama. Tu su bila mini takmičenja i nagrade za najbolje, a svi učesnici dobijaju diplome kao zahvalnost zato što su učestvovali. Tu je i streličarski klub iz Kotora, te su svi zainteresovani mogli da se oprobaju u streličarstvu. Pješačke ture smo organizovali da bi zinteresovane upoznali sa tvrđavama Stražnik i Kom koje su u blizini Crkvica, sa Marjanom Šantićem i Milošom Bošković. Naravno imali smo i muzički program za koji smo pozvali Isaka Šabanovića i Jelenu Zvicer. Zaista mislim da smo ljudima dali dovoljno razloga da posjete Crkvice i da budu naši gosti,” saopštila je Radulović.
Prvi segmenat jučerašnjeg programa bio je posvećen sportu i rekreaciji, nastao u saradnji sa Streličarskim klubom “Kotor” i Multisport Akademijom Mayer koja je dio ovo projekta drugu godinu zaredom.
“Ovo je jedna fantastična manifestacija koja oživljava naše bokokotorsko zaleđe, a mi možda na neki drugačiji način dajemo pečat svemu ovome, a to je važnost bavljenja sportskom rekreacijom. Ono što drugu godinu zaredom vidimo jeste koliko omladini, najmlađima, ali i odraslima ovakvi vidovi druženja nedostaju. Apsolutno ni jedan sport danas nije bio upražnjen, počev od badmintona, speedmintona, malog fudbala, pikada, gađanja iz vazdušne puške, stonog tenisa. Tu su bili i biciklistički poligoni spretnosti, ali i trail trčanje. Apsolutno je sve popunjeno, a ljudi su apsolutno željni, ne samo ove vrste okupljanja, ali i bavljenja sportom i rekracijom, vidimo veći broj ljudi koji su i prošle godine bili sa porodicama, tako da mislim da na najbolji mogući način pokazujemo da su ovo manifestacije koje svima nama jednako nedostaju,” kazao je osnivač Multisport Akademije, Igor Majer.
Važnost ovakve manifestacije istakla je i sportistkinja i skyrunner, Miloša Bošković, koja se ovog puta našla u ulozi vodiča na pješačkoj turi zajedno sa Marjanom Šantićem. Vodiči su zaintersovanim posjetiocima koji žele da znaju o loakalitetu Crkvice i svim znamenitostima koje ga okružuju približe austrougarske tvrđave Stražnik i Kom i apeluju na bolje upravljanje ovim istorijski značajnim predjelima.
Svi na Crkvice foto Ranko maraš
“Utvrđenje, odnosno vojni grad Crkvice je imalo veliki značaj za Austrougarsku. To je po značaju bilo drugo utvrđenje, poslije onog u Puli. Tvrđave Kom i Stražnik koje smo mi danas posjetili su služile za odbranu od Otomanske imperije, Vojni grad Crkvice je mogao da primi 10.000 stanovnika na način što je na Crkvicama krajem prošlog vijeka izgrađeno oko 150 objekata. Osim poznate pekare tu su bili bioskopi, pozorište, kasarne, magacini, hoteli, brod, prodavnica, ostali sportski tereni, igrališta. Danas je malo od toga ostalo, apsolutne ne postoje tragovi od bolnice i defanzivne kasarne koja je bila izuzetno veliki objekat, a sada ništa ne postoji, Mislim da bi trebali valorizovati ovaj dio i malo razvijati održivi turizam. Treba staviti u zaštitu ovaj dio Orjena, proglasiti ga parkom prirode, te sačuvati ove puteve i tvrđave koje su ostale,” istakla je Bošković.
Upravo za takve ideje se zalaže TO Kotor uz manifestaciju “Svi na Crkvice”, te su velikom broju posjetilaca koji po prvi put dolaze na ovaj lokalitet, ali i mještanima i vjernim posjetiocima obezbijedili kompletan ugođaj, te su osim lijepog pejzaža, kvalitetne reakreacije i izgrađivanja dobrih sportskih stilova života prisutnima priredili pravi užitak uz proslavljene domaće muzičare, Isaka Šabanovića i Jelenu Zvicer.
“Meni je zaista sjajno što turističke organizacije prepoznaju nas crnogorske muzičare, pa nas zovu na ovakve događaje. Zaista imamo prelijepu prirodu, a ovaj vid rekreacije, djece, porodice, muzike i hrane je zaista predivan i dokazuje da kod nas imamo puno resursa koje možemo da iskoristimo,” ispričala je Zvicer.
Istakla je da je zadovoljna reakcijama na prvu autorsku pjesmu “Sidro od perja”, ali rado pjeva i najrazličitije obrade koje donose radost i njoj i publici.
“Drago mi je da vidim da su danas prisutni ljudi svih starosnih doba, te se za svakoga pronašlo ponešto. Iskreno, mislim da su ljudi mene zavolje zato što mogu različite žanrove da donesem na neki svoj način, nakon moje prve pjeseme koja je neočekivano bila balada, pripremam i neke nove,” dodala je Zvicer, ali ipak ostala tajnovita.
Oduševljenje lokalitetom Crkvice dijeli nova regionalna muzička senzacija, Isak Šabanović, koji je sve prisutne goste ovog lokaliteta oduševio izvedbama kako svojih tako i obrada kojima je glasom dao svoj prepoznatljivi pečat.
Svi na Crkvice foto Ranko Maraš
“Prvi put sam ovdje iako sam uzduž i poprijeko prošao CG, ali ovo je fantazija. Prvenstveno od klime, da u isto vrijeme imaš sunca i hlada. Što se tiče mog repertoara, to su pjesme koje većinom pjevam. Moj repertoar je raznovrstan,” istakao je Šabanović
Ovako pozitivni utisci sa svih strana iznijeti nakon održanog četvrtog izdanja manifestacije “Svi na Crkvice”, samo su pokazatelj da će ovo biti tradicija koja će opstati i u daljoj budućnosti Crkvica, te da će inicijativa TO Kotor nastaviti da se razvija i privlači sve veći broj posjetilaca.
Jedenje – The Hague, The Netherlands is hosting the 2023
Svjetsko prvenstvo u jedrenju počelo je danas na regatnom polju u Hagu u Holandiji. Ovo je najvažnije takmičenje za olimpijsko jedrenje u ovoj godini, s obzirom na to da se jedriličari bore za prve viza za Olimpijske igre.
Uzdanice Crne Gore Milivoj Dukić i Ilija Marković nisu počeli takmičenje u skladu sa očekivanjima i nadanjima.
Milivoj Dukić, koji je tri puta bio učesnik Igara, odjedrio je mnogo bolje od Markovića, zauzeo je 31 i 12 mjesto, pa je trenutno na 40. mjestu. Sa ove pozicije, koja vodi u finale, odnosno zlatnu grupu, trenutno nije blizu olimpijske vize.
Ilija Marković je očigledno izgoreo u prevelikoj želji. Prvu regatu je završio na 63. mjestu, zatim je na startu zabilježio prestup i na kraju prvog dana nalazi se na 133. mjestu.
Jedrenje – The Hague, The Netherlands is hosting the 2023 Allianz Sailing World Championships from 11th to 20th August 2023.
Na programu su su još dva kvalifikaciona dana, odnosno četiri regate, a samim tim i dovoljno prilika da Dukić i Marković poprave plasman.
Mjesto na Olimpijskim igrama u klasi ILCA 7 na ovom takmičenju može da obezbjedi svega 16 nacija. Države učesnice šampionata planete, mogu da imaju samo jednog jedriličara na OI u Parizu.
Trenutno, lidersku poziciju drži Tonči Stipanović iz Hrvatske koji je zauzeo dva prva mjesta, slijede ga Majkl Beket iz Velike Britanije i Pavlos Kontides sa Kipra.
U Grčkoj građani traže slobodan pristup plažama Foto: STRINGER / Reuters
Pod pritiskom građana koji zahtijevaju slobodan pristup plažama koji je često otežan mnoštvom ležaljki i suncobrana, grčke su vlasti nedavno pojačale kontrole, rekao je gradonačelnik otoka Parosa.
Iako je i ranije kršenje zakona o slobodnom pristupu moru bilo često, ovoga ljeta problem se pogoršao i zahvaljujući pokretu građana pojačane su kontrole, rekao je Markos Kovaios.
Krajem jula društvene mreže obišla je fotografija koja prikazuje okupljanje stotina građana na plaži na Parosu koji mašu transparentom s natpisom “Reclaim the beach” (“Vratimo plaže”).
Od tada su na društvenim mrežama objavljene brojne fotografije i video snimke koji prikazuju plaže okupirane ležaljkama po često pretjeranim cijenama.
Hashtag “kinima petsetas” (“pokret ručnika”) postao je jedan od prvih trendova na Twitteru, preimenovanom u X.
Spomenute mobilizacije dogodile su se i na drugim turističkim otocima – Mikonosu, Naksosu, Kreti, ali i u odmaralištima na kopnu.
-Želimo da javni prostori, poput onih uz more, budu slobodni, pristupačni, besplatni i čisti. Ništa manje, sažima na X-u kolektiv “Aktivni građani”.
Prema grčkom zakonu, tvrtke ili barovi na plaži u blizini obale moraju ostaviti slobodan prostor od najmanje 50 posto površine plaže, kako bi se osigurao pristup moru.
U slučaju kršenja zakona gradske vlasti moraju prijaviti problem ministarstvu financija, tijelu nadležnom za izdavanje odobrenja za poslovanje na plažama i za izricanje kazni, podsjeća Markos Kovaios.
Unija gradonačelnika u Grčkoj nedavno je zatražila od vlade da sve ovlasti kontrole plaža prenese na lokalne vlasti kako bi primjena zakona bila učinkovitija.
Žičara Kotor-Lovćen biće u ponedjeljak 14. avgusta otvorena za komercijalnu vožnju.
Projekat realizuje konzorcijum Novi Volvox – Leitner na osnovu koncesionog ugovora koji je potpisan u decembru 2021. godine. Žičara je izgrađena za nešto više od godinu od kada je postavljen kamen temeljac u julu prošle godine.
Trasa žičare polazi od Duba, koji se nalazi na teritoriji Opštine Kotor i vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen, na 1,35 hiljada metara nadmorske visine. Projektovani kapacitet je 48 gondola na nivou od 1,2 hiljade putnika po satu, dok je vrijeme putovanja od stanice Dub do stanice Kuk nepunih 11 minuta.
Vožnja žičarom će u jednom smjeru za odrasle koštati 13 EUR, dok je cijena povratne ulaznice 23 EUR. Cijene dječijih karata su značajno niže, pa vožnja žičarom u jednom smjeru košta sedam EUR, odnosno 12 EUR za oba smjera.
Za djecu mlađu od dvije godine predviđena je gratis vožnja. Povoljnosti su definisane i za osobe sa invaliditetom (OSI), pa će cijena karte u jednom smjeru iznositi sedam EUR, odnosno 12 EUR za oba pravca.
Žičara Kotor-Lovćen je jedan od najznačajnijih crnogorskih, turističkih infrastrukturnih projekata, na koji se čekalo gotovo čitav vijek.
Amfiteatar u Luštici Bay ugostiće koncert „Muzika budućnosti“, u okviru saradnje sa festivalom KotorArt
Njemački nacionalni omladinski džez orkestar BuJazzO (Bundesjazzorcheste) nastupiće u Luštici Bay u ponedjeljak, 14. avgusta u 21 čas. Na koncertu u Amfiteatru u Marina naselju ovaj orkestar izvešće program „Muzika budućnosti“, svojevrsnu selekciju djela sedam kompozitora koju su sačinili saksonofonista Nils Klajn (Niels Klajn) i aranžer i basista Hendrik Encijan.
BuJazzO je zvanični omladinski džez orkestar Savezne Republike Njemačke. Već 35 godina ovaj ansambl je posvećen vrhunskoj promociji mladih njemačkih džez muzičara. Osnovan 1988. godine BuJazzO se smatra visokokvalitetnom vezom između obrazovanja i karijere i odličnom fabrikom talenata za uspješne džez muzičare sutrašnjice. Ovdje su svoje karijere započele poznate džez zvijezde kao što su Til Broner, Rodžer Cicero, Julija Hulsman, Tom Gebel, Nils Vogram, Majkl Volni i Nils Vilker. Zanimljivo je da su među sponzorima njemačka vlada ali i globallno poznate njemačke kompanije.
Nils Klajn se smatra jednim od najinteresantnijih mladih muzičara na njemačkoj džez sceni danas. Njegovi projekti i kompozicije za džez i klasične ansamble i dalje izazivaju pohvale kritike. Profesor je džez saksofona na u Kelnu od 2016.
Pod Klajnovim rukovodstvom, BujazzO predstavlja rezultate četvrtog takmičenja BuJazzO kompozitora u svom programu „Muzika budućnosti“. Mladi kompozitori i aranžeri do 30 godina su pozvani da prijave djela za džez orkestar i/ili vokalni ansambl. Prihvaćene su i sopstvene kompozicije i aranžmani i djela drugih kompozitora. Odabrano je sedam i poručeno još četiri, koji će sada biti predstavljeni u koncertnoj sezoni 2023/24.
“Naše takmičenje vidim kao priliku da sagledamo šta i kako mladi muzičari danas komponuju za big bend i/ili vokalni ansambl. U četvrtom izdanju rezultati ponovo pokazuju veliku stilsku raznolikost kao i ličnu originalnost. Mnogi različiti aspekti i varijeteti savremenog džeza mogu se čuti u ovom programu, od apstraktnog up-tempo svinga do harmonično šarenih balada i minimalističkih lirskih postavki do groovi džeza sa elementima game shov-a”, kaže Nils Klajn.
Jak potres magnitude 5,0 pogodio je Grčku u 10:40 po lokalnom vremenu.
Epicentar potresa bio je oko 18 kilometara istočno-jugoistočno od Paleohorija na Kreti. Za sada nema izvješća o šteti.
Teška nesreća dogodila se u klancu Samaria gdje je ozlijeđen planinar. Vjeruje se da je potres uzrokovao odron kamenja koje je palo na planinara i amputiralo mu nogu, piše Greek City Times.
Ozlijeđena osoba helikopterom je prevezena u bolnicu, a vatrogasci iz Anopolija i Vrysesa su na mjestu događaja.
Stanovnici su dobili upozorenje na opasnost od odrona.
“Zbog seizmičkog podrhtavanja na vašem području izbjegavajte zadržavanje na obali, kanjonima ili stijenama zbog opasnosti od odrona”, stoji u obavijesti.
Neformalna mreža građana, sportskih ribolovaca i ljubitelja prirode “Stop krivolovu” objavila je da se mora stati na kraju izlovu prstaca, koji su zaštićena vrsta.
Na svojoj Fejsbuk stranici, oni su naveli nedavni primjer iz Tivta , gdje je u restoranu oduzeto dva kilograma prstaca, a vlasniku naplaćena kazna od 1.300 eura.
– Osim eksploziva koji apostrofiramo kao najveći problem na skali krivolovnih aktivnosti, ni drugi vidovi devastacija primorja i podmorja kao i izlov zaštićenih vrsta ne zaostaju mnogo, već zauzimaju visoko drugo mesto pomenute tabele.
Inspektori za morsko ribarstvo koji su svakodnevno na terenu i svojim aktivnostima konstatuju i sankcionišu veliki broj nepravilnosti i krivolovnih radnji, ovoga ljeta su po ne malom broju prijava pooštrili i kontrole restorana i distribucije ribe i morskih organizama.
Takve kontrole su u kontinuitetu duž cijele obale, ali, ne urode uvijek plodom, jer od početka organizovane borbe protiv krivolova, i mnogobrojih akcija o kojima smo pisali u ranijim objavama, neke zaštićene vrste se i dalje izlovljavaju i prodaju, samo se dosta bolje kriju, kako krivolovci koji ih izlovljavaju, tako i vlasnici restorana koji ih otkupljuju, a zatim nelegalno distribuiraju-navode iz “Stop krivolovu”.
-U jednoj od takvih kontrola, prije nekoliko dana je u Tivtu, u jednom restoranu pronađena ne mala količina zaštićene vrste prstaca, koja je prodavana zainteresovanim konzumentima.
Srtop krivolovu
Preko dva kg zatečenih prstaca je oduzeto i na propisan način uništeno, a vlasnik je kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 1.300 eura.
Na žalost, i u ovom segmentu imamo nedostataka u aktuelnom zakonu, te se ovakve situacije mogu sancionisati samo prekršajno, to jest naplatom kazne.
Kazne nisu male, ali su svakako nezadovoljavajuće paritetno šteti koja se podmorju načini vađenjem, konkretno prstaca, a o njihovoj važnosti za ekosistem da i ne govorimo-dodaju građanski aktivisti.
-Uz nadu da će se pooštriti kaznene odredbe i u ovom segmentu, te da će zaštićene vrste biti zaštićene po cijenu i krivične odgovornosti, kako bi to i trebalo biti, iskazujemo veliku zahvalnost inspektorima za predani rad koji sprovode, kao i aktivistima “Stop krivolovu” i savjesnim građanima koji ovakve slučajeve prijavljuju.
Prstaci
Sramota je da se i danas prstaci vade i prodaju, da se podmorje lomi i devastira, a koliko se stijena nepovratno uništi za vađenje samo jednog kilograma prstaca, da ne ponavljamo!
O samoj konzumaciji prstaca od strane čak i nekih “poznatih faca” koji se time hvale, komentar je suvišan, jer dok god je svijest na tom nivou, dok se ovakvim stavom neki odnose prema tako važnom resursu i zaštićenoj vrsti koja je nezamjenljiv dio morskog ekosistema, nema nam boljeg sjutra, niti je održiva ideja o očuvanju i onoga što nam je još od prirode ostalo.
Poražavajuće je što i u ovom slučaju minorna manjina ugrožava većinu, što neodgovorne individue narušavaju sliku svih ostalih, i nas kao pojedinaca, ali i države u globalu, a mi se i dalje pitamo-dokle?
Tuga i zastiđe da se ovo i dalje događa, a još veća što to svi zajedno znamo, ali se ne uspijevamo sa time izboriti!
Idemo dalje, poručili su aktivisti “Stop krivolovu”.
Marinada od plave ribe – foto www.bolskiparapet.info
Ako vam od pečenja ili priganja ostane ribe, a da vam bude drugačiji gušt, da zavarate nepce drugačijim okusom istoga, očistite je od drača i samo je okrenite na marinadu-savur.
Sastojci:
ostatke “mesa” neke vrste plave ribe (sardele, tune, palamide, skuše) cca 2000g
maslinovog ulja 1 dcl
bijelog vina 2 dcl
vinske ili jabučne kvasine1 dcl
2 srednje kapule
6-7glavica luka(češnjaka)
7 listova petrusimula
lovorov list i grančicu ružmarina
papar i sol
5kriški(fetica) limuna
Priprema:
Na maslinovom ulju ili ulju u koje ste prigali ribu prodinstate (zažutite) kapulu na kolutiće (fetice), dodate ostale začine i zalijete vinom i kvasinom (može se dodati i 1dcl vode prema želji da ne bude žestok savur). Kuvajte oko 10 min.
U posudu posložite komade ribe i zalijte vrućom tečnošću (marinadom). Pustite da se ohladi i po vrhu posložite kriške limuna. Najbolje je jesti nakon 10-12 sati jer je tada dobro marinirana, riba upije sve okuse. Poslužuje se hladno.
