Vlada Sjeverne Makedonije odlučila je danas da na 30 dana pošalje 100 vojnika u Sloveniju da pomognu otklanjanje posljedica poplava.
Odluku o slanju kontingenta od 100 pripadnika Armije Republike Sjeverne Makedonija (ARSM) Vlada Dimitra Kovačevskog je donijela na zahtjev Slovenije preko NATO mehanizma za civilne vanredne situacije u evroatlantskom području – Evroatlantskog centra za koordinaciju odgovora na katastrofe (NATO EADRCC).
“Pripadnici ARSM se šalju na period od 30 dana da učestvuju u pružanju pomoći Republici Sloveniji”, navodi se u saopštenju sa 177. sjednice.
Sjeverna Makedonija, ističe se, kao i do sada nastavlja da se stavlja na raspolaganje i solidarno učestvuje u raznim humanitarnim misijama i akcijama na područjima pogođenim prirodnim nepogodama i katastrofama.
Pripadnike ARSM, koji se spremaju da odu u Sloveniju da podrže slovenačke snage u suočavanju sa posljedicama velikih poplava, danas popodne su posjetili načelnik Genralštaba Vasko Đurčinovski i ministarka odbrane Sjeverne Makedonije Slavjanka Petrovska.
General-potpukovnik Đurčinovski je rekao da su u Kasarnu “Strašo Pinđur” u Petrovcu kod Skoplja došli da bi provjerili spremnost za predstojeću humanitarnu misiju koju će vojnici početi u naredna 24 sata.
Poplave u Sloveniji Foto: Borut Zivulovic / REUTERS
Šteta od katastrofalnih poplava u Sloveniji dosegnut će nekoliko milijardi eura, rekao je u ponedjeljak premijer Robert Golob.
Najgore poplave ikada u Sloveniji ubile su najmanje šest ljudi, odnijele kuće i zakrčile sela ruševinama. Obilne kiše danima su padale u oko dvije trećine zemlje, uništavajući zgrade i mostove.
– Šteta će iznositi nekoliko milijardi eura, iznio je premijer najnovije procjene u programu javne televizije. Prema njegovim riječima, za učinkovitu sanaciju bit će potrebno “uraditi sve i strugati gdje god se može” te dobiti što više sredstava iz europskih fondova i pomoći iz inozemstva.
Golob je najavio da će vlada u utorak donijeti paket pomoći izravno pogođenima.
– Želimo ljudima pokazati rješenje danas, rekao je premijer, dodavši da se vrijeme za djelovanje ne treba brojiti u mjesecima i godinama, nego u danima i tjednima. Potrebno je vratiti povjerenje ljudi u zemlju i budućnost, istaknuo je.
Tisuće ljudi evakuirane su iz svojih domova diljem sjeverozapadne i središnje Slovenije, a vojska, vatrogasci i spasioci pokušavaju osloboditi ostale i raščistiti ulice.
Slovenija poplave – Reuters
Vodostaji Save, Drave i Mure u opadanju, opasnost od klizišta
Nakon katastrofalnih poplava koje su pogodile Sloveniju, stanje se u dijelovima zemlje smiruje. Vodostaji Save, Drave i Mure počeli su padati, ali na mjestima gdje se voda povukla sada postoji opasnost od aktiviranja klizišta. Brojne zemlje šalju pomoć. Nakon što je Hrvatska jučer u Sloveniju poslala helikopter, Vlada je na današnjoj sjednici donijela novu odluku o upućivanju modula opremljenog građevinskim strojevima koji će pomoći u uklanjanju posljedica poplave.
Stanje se napokon smiruje, no daleko je to od normalnog, tvrde izvori iz slovenskih hitnih službi. Ondje gdje se voda povukla, pojavila se nova opasnost od klizišta. No vatrogasci i spasioci ne posustaju. Unatoč svim problemima, pokušavaju sve kako bi pružili pomoć onima kojima je potrebna.
– Teško je doći do nekih područja jer ceste ne postoje, mostovi su srušeni, pomoć se može pružiti jedino helikopterima. No snalazimo se, rekao je jedan od vatrogasaca.
Kiše su prestale, a sunce je pokazalo razmjere štete. Pokrajina Gorenjska jedna od najteže pogođenih, nadljudskim naporima vatrogasci su spašavali stanovnike iz potopljenih objekata.
– Mislim da su vatrogasci oni koji su se najviše žrtvovali za sve nas i zato im hvala, rekla je stanovnica Gorenjske.
Vodostaji diljem Slovenije u opadanju
Vodostaji većine rijeka diljem Slovenije počeli su padati, no to ne znači da je opasnost od poplava nestala. Stručnjaci tvrde da se hitno treba promijeniti način obrane od poplava jer dosadašnji pristup očito nije bio dobar.
– Postoje mnoga područja u zemlji gdje će rijeke izaći iz svojih prirodnih korita, nestat će njihovi dosadašnji tokovi, stvarat će se neki novi nekontrolirani vodeni putovi, objasnio je Srečko Šestan, zapovjednik civilne zaštite.
Šteta je za sada procijenjena na oko 500 milijuna eura
Slovenska vlada suočena je s najvećom katastrofom dosad. Očekuje se pomoć Unije jer šteta koja je nastala ovog vikenda mogla bi iznositi milijarde eura.
– Nakon ove zaista velike elementarne nepogode prioritet će nam biti raščišćavanje terena i sanacija. Ova katastrofa promijenit će i naše prioritete kada je riječ o infrastrukturnim ulaganjima, rekla je slovenska ministrica infrastrukture Alenka Bratušek.
U Sloveniji gotovo ništa ne radi, ceste su zatvorene, vlakovi ne voze, a većina je tvrtki pod vodom. Velik je to problem za slovensku vladu, koja na sve načine pokušava normalizirati stanje, ali bez pomoći susjeda i fondova Unije to je nemoguća misija.
– Materijalna šteta nije toliko bitna. Bitno je da smo na vrijeme spasili svoje živote, rekao je Drago Hudofisk iz sela Prevalje blizu granice s Austrijom, gledajući kako mu kuća za vikend nestaje u blatu.
– Svi znamo kako je to, događa se u cijelom svijetu, dodao je Hudofisk, čiju je kuću, u kojoj je živjela osmeročlana obitelj, odnijela rijeka.
– Znate, priroda uzvraća svemu. Voda ima moć, uništava sve, istaknuo je.
Tisuće ljudi evakuirane su iz svojih domova diljem sjeverozapadne i središnje Slovenije, a vojska, vatrogasci i spasioci pokušavaju osloboditi ostale i raščistiti ulice.
Od petka je šest ljudi poginulo zbog poplava, navodi policija, uključujući dvojicu Nizozemaca, za koje se vjeruje da ih je pogodio grom.
Slovenska agencija za okoliš priopćila je da se voda u ponedjeljak počela povlačiti, no neka su područja još odsječena.
Međunarodna pomoć
Europska unija ponudila je teške strojeve i inženjerijske jedinice. Slovenija je od NATO-a zatražila i helikoptere, vojnike i montažne mostove.
Hrvatska i Mađarska pomogle su helikopterima, a Njemačka timom civilne zaštite.
Premijer Dritan Abazović u petak, 11.avgusta će sa saradnicima prisustvovati početku radova na rekonstrukciji magistralnog puta Tivat – Jaz.
Iz Vlade je saopšteno da se radi o jednoj od najfrekventnijih i najopterećenijih saobraćajnica u Crnoj Gori.
Dužina dionice koja je predmet rekonstrukcije iznosi 16 kilometara.
Trasa budućeg bulevara prolazi preko teritorije tri opštine – Tivat, Kotor i Budva.
Bulevar – screenshot
“Rekonstrukcija dionice podrazumjeva izgradnju moderne saobraćajnice bulevarskog tipa, koja će imati po dvije saobraćajne trake u pravcu kretanja, obostrane trotoare i razdjelni pojas, a biće izgrađen i novi cjevovod Regionalnog vodovoda u cilju poboljšanja napajanja vodom u tri opštine”, navodi se u saopštenju.
U skladu sa zahtjevima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), iz čijih se kreditnih sredstava finansira projekat, za izvođenje radova je izabran kineski konzorcijum Shandong Foreign Economic & Technical Cooperation i Shandong Luqiao Group, čija je ponuda iznosila 53,92 miliona EUR, bez poreza na dodatu vrijednost (PDV).
Rok za završetak radova je dvije godine od uvođenja izvođača radova u posao.
Opština Kotor organizovala je u saradnji sa Lukom Kotor i Međunarodnom asocijacijom za krstarenja (CLIA prezentaciju koja će voditi ka izradi studije održivosti turizma na teritoriji Opštine Kotor.
Na sastanku je fokus bio na kruzing turizmu, međutim, prvi čovjek Opštine Vladimir Jokić ističe da je cilj sagledavanje ukupne destinacije i uticaja koje turizam uopšte ali i kruzing posebno imaju na nju.
„Cilj nam je da se destinacijom upravlja na način koji bi poboljšao uslove za funkcionisanje i život lokalnog stanovništva. Ovo je još jedan u nizu koraka koje Opština preduzima kako bi matematički, naučno tačno, dolazila do rješenja u poboljšanju infrastrukture i poboljšanju upravljanja kruzing turizmom i turizmom u cjelini“, kaže Jokić.
Održivost turizma -Foto CG News
On je istakao da je neophodno da neko sa strane, sa potrebnom ekspertizom, objektivno sagleda cjelokupno stanje, stavi na papir i ukaže na ono što su dobre ali i loše stvari.
„Očekujemo da izradu studije počnemo već ove godine i da do sredine naredne imamo implementirane određene mjere kako bismo sljedeće ljeto dočekali u što je moguće boljim uslovima u gradu. Imaćemo ovu studiju, imamo drugu fazu saobraćajnih rješenja i vjerujem, siguran sam, da ćemo naredno ljeto dočekati kao grad u kojem se daleko bolje upravlja destinacijom. Kotor će biti grad iz kojeg će naši gosti ponijeti najbolje utiske, ali koji će prevashodno predstavljati mnogo pogodnije mjesto za život njegovih građana“ poručio je Jokić.
Nikos Mertzanidis, direktor Ports&Destinations and Taxation, kompanije koja bi trebala da izradi studiju održivosti turizma istakao je da su najvažnije stavke bezbjednost i održivost, naročito u oblasti kruzing turizma.
„Kotor je zaista jako važna destinacija na Mediteranu. Broj dolazaka brodova i ljudi koji žele da posjete ovu destinaciju je mnogo veći u odnosu na druge slične destinacije na Mediteranu. U takvoj situaciji gradske vlasti će se sresti sa izazovom upravljanja destinacijom. Do sada nismo bili svjedoci nekih nezgoda što znači da nadležni dobro rade svoj posao“ primjećuje Mertzanidis.
Održivost turizma -Foto CG News
Ipak, obzirom na tendenciju porasta putovanja potrebno je na vrijeme reagovati zbog čega su, kaže, odlučili da uđu u ovaj partnerski odnos ovako rano kako bi Kotor napraviti dobrim mjestom za život uz ostvarivanje profita od kruzing turizma.
Ljubo Radović, pomoćnik direktora za razvoj i marketing Luke Kotor, podsjetio je da je ovo preduzeće nosilac kruzing industrije i da je zahvaljujući odgovornom pružanju usluga i primjeni svjetskih standarda, doprinijela da Kotor bude, poslije Venecije i Dubrovnika, treća destinacija na Jadranu po posećenosti.
„Mi smo primjer da i u postojećim uslovima težimo održivosti u primjeni i razvoju kruzing industrije. Luka Kotor će biti aktivni učesnik izrade ove studije te će, kroz politiku koju bude primjenjivala, već od naredne godine značajno doprinijeti da sve ono što su elementi unaprjeđenja cijele destinacije bude jasno vidljivo“, zaključio je Radović.
Montenegro Film Festival, 36. po redu, biće održan od 22. do 28. avgusta u Herceg Novog, saopšteno je iz Herceg Festa.
“U Kući nobelovca Iva Andrića očekuje nas pet večeri dokumentarnih filmova, pažljivo selektovanih od strane reditelja Seada Šabotića”, kazali su iz te organizacije.
Šabotić je rekao da “uzbudljiv, nepredvidiv i slobodan” program predstavlja 25 filmova različitih formi, ujedinjenih “u želji za novim i drugačijim”.
“Dokumentarizam nije samo puko bilježenje većtemeljno promišljanje i oblikovanje stvarnosti. Dokumentarista mora da teži istini. Dokumentarni filmovi mijenjaju žanrove, oblike, estetike… Ovaj i ovakav program svjedoči sve tanjoj liniji između dokumentarnog i igranog. Ta nevidljiva linija autorima pruža prostor za beskrajnu kinematografsku igru. Program nam donosi filmove iz različitih krajeva svijeta pozivajući publiku da aktivno učestvuje u promišljanju tema koje opsjedaju autore. U takmičarskom dokumentarnom programu imamo priliku da pogledamo novo ostvarenje istaknutog crnogorskog reditelja Vladimira Perovića, novi film Radu Žudea nastao u ko-režiji sa Adrijanom Ćoflinkom i autore čiji su filmovi nagrađeni na filmskom festivalu u Berlinu, Danijela Asada Faezija i Mile Žulaktenko na jednoj i Muhameda Valizadegana na drugoj strani. Selekcija kratkometražnog takmičarskog programa dokumentarnog filma raste i uspostavlja osoben i prepoznatljiv oblik. Kratki dokumentarni metar je uvijek izazovan i svjedočimo činjenici da ostvareni i značajni autori mu se često vraćaju. Dokumentarci su permanentno most između kultura i otvoren dijalog sa nama manje poznatim”, objašnjava Šabotić.
Iz Herceg Festa su predstavili program takmičarske selekcije dokumentarnog filma.
23.avgust
1. “Procenti života” — Vladimir Perović
2. “It’s all about geography” — Juan Francisco Riumalló
3. “The Secret Garden” — Nour Ouayda
4. “Subtotals” — Mohammadreza Farzad
5. “Calling Cabral”— Welket Bungué
24. avgust
1. “Lepotica” — Marija Apčevska
2. “Lopte” — Gorana Jovanović
3. “Boy” — Vladimir Loginov
4. “Horror Vacui” — Boris Poljak
5. “The Birds Have Left Beirut” — Khalil Dreyfus Zaarour
25. avgust
1. “Ramboy” — Matthias Joulaud, Lucien Roux
2. “Summer nights” — Virgile Ratelle
3. “Ardent Other” — Alice Brygo
4. “Palma nostra” — Jana Radan / Vesna Kujović
5. “Promised Land” — Salvador Miranda, Gijs van der Meer
6. “Flyby Kathy” — Pedro Bastos
26. avgust
1. “Dragi dida za tebe od Mie pismo” — Mia Martinović
2. “Pacific club” — Valentin Noujaïm
3. “About Living” — Sezer Salihi
4. “Me & Her” —Ahmed Fouad Ragab, Eldar Basmanov
5. “Dipped in Black” — Matthew Thorne & Derik Lynch
6. “Scare” — Gabriela Gaia Meirelles, Clara Anastácia
27. avgust
1. “Buđenje u tišini” — Mila Zhluktenko, Daniel Asadi Faezi
2. “And me, I’m dancing too” — Mohammad Valizadegan
3. “Šejla” — Velibor Čović
4. “Retreat” — Anabela Angelovska
5. “Memories from the Eastern” — Radu Jude, Adrian Cioflâncă
“Očekuje nas bogat program u pet selekcija, na hercegnovskim tvrđavama Kanli Kula i Forte Mare, kao i u dvorani “Park”, amfiteatru dvorane “Park” i Kući nobelovca Iva Andrića”, naveli su organizatori ovog festivala.
U navijačkim neredima u Ateni u kojima su sudjelovali Bad Blue Boysi iz Hrvatske i navijači domaćeg AEK-a jedan je mladić poginuo, a nakon toga grčka vlada se odlučila za radikalan potez.
Sedam najviših rukovodilaca policija instantno je smijenjeno s pozicije. Javnosti je tu informaciju obznanio ministar zaštite Yiannis Oikonomou u izlaganju.
Portal sdna donosi ekskluzivne dokumente do kojih su došli preko izvora iz policije, a koji, čini se, potvrđuju nevjerojatne greške i krive procjene grčke policije. U prvom dokumentu vidi se kako je Odjel za suzbijanje nasilja u sportu dobio iz inozemnih izvora informaciju da će oko 150 Bad Blue Boysa pokušati ući u Atenu na zabranjeno gostovanje.
Dokumenti su vrlo detaljni te navode čak i plan Boysa u Ateni. Dio njih će spavati kod svojih prijatelja, navijača Panathinaikosa, dio u prostorijama Panathinaikosovog fan kluba koji se tek treba otvoriti, a dio u smještajima i apartmanima na aveniji Alexandra, u blizini Panathinaikosovih prostorija.
U drugom dokumentu navodi se kako je isti odjel imao podatke kako su navijači AEK-a pozvali ljude sa svoje tribine ispred stadiona oko 19 sati, pod “krinkom podjele sezonskih ulaznica”. U oba dokumenta stoji kako službe prate razvoj situacije i navijače jednih i drugih momčadi.
Sukobi su izbili više od sat vremena nakon što je završio trening gostujuće momčadi. Nakon što je momčad napustila stadion, navijači s obje strane bacali su baklje, improvizirane eksplozive i kamenje. Nejasno je kako je tako velika skupina navijača uspjela proći cijelu državu i stići do Atene a da automobile ni na jednom mjestu nisu zaustavile policijske snage koje su znale za zabranu organiziranog kretanja navijača .
Sukobi su izbili nakon što su navijači Dinama, unatoč zabrani kretanja navijača momčadi iz Hrvatske na stadion AEK-a, uspjeli automobilom doći do Atene i dočekati navijače Panathinaikosa na stanici Irene, odakle su krenuli vlakom podzemne željeznice na liniji 1 za Pefkakiju i pješice otišli do stadiona AEK-a u Nea Philadelphiji kako bi napali navijače AEK-a, piše ANA.
Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, optimista je po pitanju duga Instituta “Simo Milošević” Jugobanci i vjeruje da će se to riješiti nakon ministarskog sastanka u Beogradu.
On je, ipak, poručio da je Institut opterećen i drugim problemima, te da država, nakon što je odblokiran račun, treba da pomogne kako bi se radnicima isplatile makar dvije od tri plate.
Katić je u Jutarnjem programu TVCG poručio da se ne smije dopustiti da radnici Instituta odu, budući da posebno u medicini nedostaje kadar.
“Ubrzali smo procedure i nakon kontakata došlo je do prologongiranja obaveza prema Jugobanci. Zakazan je sastanak na ministarstvom nivou i optimista sam da će se to pitanje riješiti”, rekao je Katić, prenosi portal RTCG.
Služba zaštite i spašavanja Opštine Tivat od danas raspolaže specijalnim osmatračkim dronom visokih performansi, za izviđanje terena u dnevnim i noćnim uslovima. Dron će pripadnicima službe umnogome olakšati rad na terenu, budući da posjeduje kameru sa širokom, zoom i infracrvenom sposobnošću, koja ima senzor laserskog daljinometra.
“Dron je opremljen termovizijskom kamerom, kamerom za pretragu u noćnim i uslovima smanjene vidljivosti kao i laserskim daljinometrom koji precizno mjeri udaljenosti u rasponu od tri do 1.200 metara. U vazduhu može ostati 41 minut, penje se na visinu od 6.500 metara i leti do maksimalne udaljenosti od sedam kilometara od operatera“ istakao je komandir Službe zaštite i spašavanja Milorad Giljača.
Vrijednost investicije iznosi 15.730 eura sa PDV-om, a za nju su sredstva obezbjeđena u akciji tokom donatorskog bala hotela “Regent Porto Montenegro”.
Na teritoriji opštine Tivat na snazi je Naredba o zabrani loženja i paljenja vatre na otvorenom prostoru. U slučaju primjećivanja vatre ili dima, neophodno je odmah obavijestiti Službu zaštite i spašavanja, na brojeve telefona: 123 ili (032) 671-318.
„Music and more“, festival klasične muzike koji se u Trebinju održava petu godinu, darivao je sinoć novskoj publici poseban koncert koji je izvelo 15 međunarodnih umjetnika donoseći na scenu Dvorane Park djela Griga, Hajdna, Ravela, Krajslera, Pjacole, Šuberta i Petroja. Gostovanje je plod izuzetno dobre saradnje Herceg Novog i Trebinja, dva grada koji će dugogodišnju međusobnu podršku krunisati i sporazumom o bratimljenju.
Na trebinjskom festivalu klasične muzike ove godine će nastupiti preko 20 umjetnika iz cijelog svijeta, a prvi put jedno veče organizuju u Herceg Novom, sa zadovoljstvom ističe predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić.
„Ovo je jedan dobar i lijep način kako se u kulturi može sarađivati. Naši gradovi su veoma blizu, brojni izvođači koji nastupaju u Trebinju, mogu da nastupaju i u Herceg Novom, ali i obratno, za šta smo već imali dosta uspješnih primjera. Tu podrazumjevam i organizaciju različitih kulturnih događaja, a već polovinom avgusta u Herceg Novom imamo nastup etno grupe na otvaranju Trga od ćirilice koja će potom nastupiti i u Trebinju. To je dobro za građane oba grada koja se i na ovaj način još više zbližavaju. Višegodišnju dobru saradnju, koja je primjer kako dva grada treba da budu povezana, narednih dana ćemo formalizovati sporazumom o bratimljenju“, najavio je predsjednik Katić.
Najavio je i sportsku saradnju kojom će biti regulisano korišćenje zatvorenog bazena u Trebinju za potrebe treninga članova PVK Jadran tokom zime.
Cilj je povezati dva grada na najbolji mogući način kroz privredu, kulturu, sport, kazao je gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić i dodao da je potrebno imati dobru komunikaciju bez obzira na granice.
Veče klasične muzike
„Festival „Music and more“ je veoma značajan i zato smo to htjeli da podijelimo sa našom braćom. Znamo da Herceg Novi, posebno tokom ljeta, ima veliki broj kulturnih dešavanja, ali smatram da ćemo na ovaj način podići kulturu na još veći nivo. Festival je za Trebinje već učinio dosta, Trebinjci i svi turisti ga vole i čim završi ovaj, odmah iščekuju program narednog“, istakao je gradonačelnik Trebinja.
Dodaje da ne zaboravljaju na tradicionalna okupljanja poput sabora na Zubačkim Ublima kojem su u nedelju prisustvovali čelnici Herceg Novog, Trebinja i Nikšića sa saradnicima.
„Nije nas omelo loše vrijeme da obavimo tradicionalni sabor na Ublima i nadamo se da ćemo u narednom periodu imati više takvih dešavanja u cilju povezivanja bliskih gradova“, kazao je Ćurić.
Zajednička borba čelnika dva grada da se ukine plaćanje putarine već dvije godine značajno utiče na povećanje broja gostiju, podsjeća Ćurić.
„Najnoviji podatak je da je Trebinje u julu zabilježilo 51% više noćenja nego u istom periodu prošle godine koja je bila rekordna. Naša procjena je da ćemo ove godine zabilježiti preko 200 000 noćenja, što je veliko za naš grad. To su rekordi kojima smo težili, opet zahvaljujući i dobrim odnosima sa bratskom opštinom Herceg Novi gdje nas preporučuju kao grad koji treba posjetiti, kao što to Trebinjci rade za Herceg Novi“, zaključuje Ćurić.
Sinoćnji koncert završen je izvođenjem „Sunčanog valcera“ koji je Jonel Petroj komponovao inspirisan pjesmom „Sunce“ Jovana Dučića.
Koncertu su, uz predsjednike Katića i Ćurića sa saradnicima prisustvovali generalna konzulka Crne Gore u Sremskim Karlovcima Nevenka Ćirović i konzul Republike Srbije u Herceg Novom Mićo Rogović, kao i predstavnici Privredne komore Srbije.
