Službenici saobraćajne policije su u danima vikenda na crnogorskim putevima evidentirali 65 saobraćajnih nezgoda, u kojima je sedam osoba zadobilo teške, 34 osobe zadobilo lake tjelesne povrede, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
“U istom periodu, pripadnici saobraćajne policije su podnijeli 205 prekršajnih prijava, izdali 1.207 prekršajnih naloga, oduzeli 26 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja, kazali su iz policije.
Takođe, zbog vožnje pod dejstvom alkohola saobraćajna policija je lišila slobode 56 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, od čega je njih 14 lišeno slobode u Nikšiću, devet u Podgorici, osam u Baru i sedam u Budvi.
“Uprava policije još jednom apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju”, naveli su iz policije.
Međunarodni festival KotorArt organizuje večeras u 21 sat Forum mladih umjetnika u Kreativnom habu u Kotoru.
Na ovom skupu će se analizirati i promišljati o aktuelnom stanju u umjetničkoj muzici Crne Gore, sa fokusom na položaj mladih umjetnika, i predložiti mjere koje bi doprinijele njenom budućem poboljšanju i razvoju.
Kako navode organizatori, u okviru cjelodnevnog programa planiran je zatvoren rad dvije fokus grupe o institucionalnim i umjetničkim aspektima teme, nakon čega će biti upriličen i javni program.
Učesnici Foruma mladih umjetnika su pijanisti Andrija Jovović i Miljana Nikolić, sopranistkinja Petra Radulović, violončelisti Sari Šaćiri, Eden Sekulović i Kosta Popović, violinisti Viktor Huter, Vukica Rašović i Dušan Obrenović, kao i kompozitor Marko Kovač.
“Mladi umjetnici, među kojima je većina bila angažovana u okviru višegodišnjeg serijala KotorArt talenti, imaće priliku da u okviru Foruma razmjene iskustva iz različitih evropskih zemalja u kojima studiraju i žive, daju komparativne primjere i ideje koje mogu uticati na podizanje kvaliteta kulturnog života Crne Gore, i temama koje se tiču mladih. Ove mlade profesionalce će kroz fokus grupe i debate voditi moderatorke Marija Ružić Stojanović, direktorica programa za jačanje kapaciteta OCD institucija i medija, i Sara Mandić, pijanistkinja i menadžerka u kulturi i medijima”, navode u saopštenju.
Serijal KotorArt talenati ove godine je podržan od strane agencije za luksuzne nekretnine, Montenegro Sotheby’s Realty, dugogodišnjeg i važnog prijatelja i poslovnog partnera festivala.
Jedriličarski klub Jovo Dabović iz Baošića organizovao je tradicionalnu regatu, Memorijal “Jovo Dabović”.
Na regatnom polju se vodila velika borba po vetru čija se jačina kretala od 10 do 12 čvorova. Odjedrene su po dve regate u svim klasama, a najuspešniji su bili jedriličari Delfina iz Tivta.
Rast temperature i stabilizacija vremena, od utorka se očekuju na jugu, a od srijede na sjeveru Crne Gore, kazao je meteorolog Vučina Popović.
“Od utorka na jugu će doći do stabilizacije vremena, a od srijede i na sjeveru. U utorak će biti još malo kiše ujutru na sjeveru. Biće povremeno i sjevernog vjetra”, saopštio je Popović.
Kako navodi, temperatura vazduha od utorka na primorju stalno u porastu, a na sjeveru od srijede.
“Za dane vikenda u Podgorici ponovo će biti 35 ili 36 stepeni”, navodi Popović i dodaje da nas je nevrijeme iz regiona zaobišlo.
“Ulazimo u postepenu stabilizaciju vremena, i ljeto se vraća”, poručio je Popović.
Utorak, 08.08.2023.
Na jugu pretežno sunčano. Na sjerveru promjenljivo oblačno, i još ponegdje uz kišu, uglavnom tokom jutra, zatim tokom poslepodneva smanjenje oblačnosti i duži sunčani intervali.
Vjetar, povremeno i mjestimično umjeren do pojačan, sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 6 do 21, najviša dnevna od 16 do 30 stepeni.
Uvođenje kategorije stalni sezonski radnik ublažilo bi problem nedostatka radne snage u turizmu, jer bi se motivisali nezaposleni da se prekvalifikuju i imaju stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine, ocijenjeno je iz Privredne komore (PKCG).
Iz Komore su rekli da nedostatak radne snage na sezonskim poslovima predstavlja jednu od biznis barijera u turizmu, a da bi se ublažio ovaj problem, Privredna komora je kod nadležnih institucija inicirala uvođenje kategorije stalni sezonski radnik.
“Na ovaj način bi se motivisali nezaposleni da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU”, kazali su iz PKCG agenciji Mina-business.
Predstavnici Komore su ocijenili da, iako se turistička privreda permanentno zalaže da se u Crnoj Gori ostvari ambijent u kojem prioritet u zapošljavanju imaju domaći radnici, sadašnja ponuda stručnog kadra u sektoru turizma nije zadovoljavajuća.
“Zato je potrebno omogućiti poslodavcima da u najkraćem roku i uz jednostavne procedure obezbijede odgovarajuću radnu snagu za svoje potrebe. Ovo je moguće postići, između ostalog, boljom promocijom mogućnosti sezonskog zapošljavanja i preko nadležnih institucija upravljati ovim procesom i urediti poslovni ambijent i mehanizme u kojem će poslodavci imati dodatni interes da zaposle domaće radnike, kao i sistemski učiniti sezonski rad privlačnijim domaćem radniku”, smatraju u PKCG.
Sistem, kako su kazali, osigurava finansijsku podršku i uplatu doprinosa radnicima – sezoncima i u razdoblju kada ne rade, a kako bi se osigurala potrebna radna snaga poslodavcima iz svih djelatnosti koji tokom godine imaju razdoblja smanjenog obima posla zbog sezonske vrste poslovanja.
“Radi se o osobama koje su u kontinuitetu radile najmanje šest mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod tog istog poslodavca raditi još najmanje jednu sezonu, odnosno najmanje šest mjeseci”, rekli su iz PKCG.
Zakonodavni okvir, kako su ocijenili, treba da omogući fleksibilnije angažovanje domaće radne snage, a posebno studenata i drugih segmenata radne snage za koje se utvrdi da postoji potencijal za angažovanje tokom trajanja sezone.
Kuvari
“Na vrijeme smo da do naredne ljetnje sezone, kroz prilagođeni zakonodavni okvir, stvorimo uslove za uvođenje kategorije stalni sezonski radnik i motivišemo domaće stanovništvo da svoj profesionalni angažman vežu za rad u turizmu. Navedno rješenje bi značajno podstaklo mlade da se školuju za poslove u turizmu, ali i nezaposlene da se prekvalifikuju za turistička zanimanja”, smatraju u PKCG.
Kako bi se što više uradilo na prevazilaženju problema sa nedostatkom radne snage, Privredna komora je aktivni učesnik i na projektu koji se realizuje uz podršku GIZ-a, pod nazivom Povećanje prilika za zapošljavanje sezonskih radnika u jugoistočnoj Evropi i u toku je realizacija druge faze tog projekta.
“Kroz prvu fazu projekta izrađena je sveobuhvatna analiza sezonskog zapošljavanja u Crnoj Gori, tehnička specifikacija softvera i Policy dokument (trenutno stanje, predložena reforma i očekivani rezultati reforme). U cilju poboljšanja dosadašnje prakse u vezi sa sezonskim zapošljavanjem u turizmu, kroz projekat se namjeravaju primijeniti najbolja iskustva stečena kroz sprovođenje ranijih projekata u regionu, prije svih unaprjeđenje postojećih procedura i razvoj softvera za elektronsku registraciju sezonskih radnika”, naveli su iz PKCG.
Kako su kazali, reforma koja se predlaže doprinijela bi pojednostavljenju i skraćivanju procedura prijave radnika, odnosno poboljšanju efikasnosti sistema angažovanja sezonske radne snage u turizmu, porastu broja formalno angažovanih sezonskih radnika u tom sektoru, kao i rastu budžetskih prihoda po osnovu plaćenih poreza i doprinosa.
“Objedinjena elektronska prijava sezonskih radnika, kroz izradu elektronskog web portala, će služiti kao sredstvo za komunikaciju između institucija i podnosioca zahtjeva (radnika ili poslodavca). Ovo podrazumijeva da će podnosilac u jednom popunjavanju zahtjeva popuniti sve podatke potrebne za postupke koje je neophodno završiti kako bi se finalizovao postupak prijave radnika”, zaključili su iz PKCG.
Pored brojnih ljepota koje Crna Gora nudi sve brojnijim turistima koji posebno tokom ljetnjih mjeseci posjećuju i jug i sjever zemlje, od skoro je grupi zaštićenih domaćih proizvoda pridružena i poznata Peraška torta, koja je do sada 11. registrovani domaći proizvod.
– Crna Gora je u proteklom periodu napravila značajne iskorake u oblasti unapređenja kvaliteta domaćih proizvoda kroz zaštitu i registraciju naziva. Do sada je registrovano 11 proizvoda, među kojima su Njeguški pršut i Crnogorski pršut sa geografskom oznakom, Pljevaljski sir, Crnogorska goveđa pršuta, Crnogorska stelja, Durmitorski skorup i Kolašinski lisnati sir sa oznakom porijekla, pšenično pivo Čista desetka i Cvijetni med sa oznakom viši kvalitet, te Bamija na ulcinjski način i Peraška torta sa oznakom garantovanog tradicionalnog specijaliteta – rečeno je Pobjedi iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV).
Dodaju da osim ovih, postoji još veliki broj proizvoda koji imaju potencijal ili elemente za uspostavljanje šeme kvaliteta. Na pitanje šta ovo konkretno znači za crnogorsku ponudu, iz MPŠV navode da je kvalitet i raznovrsnost poljoprivredne proizvodnje među najvažnijim prednostima.
– Takvi proizvodi obezbjeđuju konkurentnu prednost i opstanak malim, specifičnim i tradicionalnim proizvođačima i daju veliki doprinos njenom kulturnom i gastronomskom nasljeđu. Zaštita, kao što je ova, je posljedica vještina i odlučnosti proizvođača koji su održavali tradiciju, ali su vodili računa i o razvoju novih sastojaka i načina proizvodnje, modernizaciji proizvodnje i proizvoda, kao i valorizaciji kroz sektor turizma. Zaštitom ovakvih proizvoda proizvođači postižu prepoznatljivost na tržištu, kako na regionalnom, tako i na međunarodnom, a na ovaj način proizvod doprinosi prepoznatljivosti mjesta i regiona. Promocija i zaštita proizvoda oznakama kvaliteta doprinose ruralnom razvoju, diverzifikaciji prehrambenih proizvoda i većem izboru potrošača. Zaštita naših specifičnih proizvoda doprinosi i bogatijoj turističkoj ponudi, te razvoju samih turističkih destinacija, a proizvođačima donosi veće cijene proizvoda, olakšane nastupe na tržištu, bolju organizaciju proizvodnje i dugotrajan opstanak – ukazuju iz MPŠV.
Iz ovog resora objašnjavaju da oznake porijekla, geografske oznake i garantovano tradicionalni specijaliteti predstavljaju kolektivne šeme kvaliteta, te stoga zahtjeve za registraciju mogu podnijeti udruženja proizvođača tog konkretnog poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda. Udruženja koja su do sada aplicirala za ove oznake su se organizovala kao nevladina, dok za šemu kvaliteta – viši kvalitet to mogu raditi i individualci.
Peraška torta – foto cuhacha IPA CBC projekat
Posljednju zaštitu proizvoda Peraška torta pokrenula je nevladina organizacija Društvo prijatelja grada Perasta iz Kotora. To je, kako navode iz MPŠV, drugi proizvod koji je zaštićen kao garantovano tradicionalni specijalitet (GTS)
– Pravni efekti registrovanja naziva GTS nijesu direktno vezani za koncept teritorije kao što su geografske oznake i svi proizvođači koji proizvode u skladu sa specifikacijom imaju pravo da koriste registrovani naziv, bez obzira gdje se nalaze, to jest gdje se proizvodnja obavlja, ako ispunjavaju zahtjeve propisane usvojenom u odnosu na (prehrambene) proizvode koji su rezultat proizvodnog procesa koji odgovara tradicionalnom načinu pripreme i obrade tih proizvoda ili su proizvodi proizvedeni upotrebom sirovih materijala ili sastojaka koji se tradicionalno koriste u proizvodnji – kazali su iz MPŠV.
Ova šema potencijalno može obuhvatiti veliki broj korisnika, jer se oznaka može koristiti za proizvode sa posebnim karakteristikama proisteklim iz upotrebe tradicionalnih sastojaka ili tradicionalnog načina pripreme.
– “Tradicionalan” označava dokazanu upotrebu proizvoda na tržištu kroz vremenski period koji pokazuje prenošenje sa generacije na generaciju u trajanju od najmanje 30 godina – objasnili su iz Ministarstva.
Peraška-torta- foto ukusi.me
Peraška torta, kako navode, predstavlja nematerijalno dobro povezano sa područjem Perasta koji čini sastavni dio kulturnog dobra Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora koji je pod Uneskovom zaštitom.
– Peraška torta je specijalitet među desertima koji ima svoj jedinstveni recept i metod proizvodnje koji zahtijeva veliku preciznost, vještinu i znanje. Smatra se crnogorskim kulinarskim specijalitetom i tradicionalnom i autentičnom odlikom bokeške kuhinje, već decenijama unazad – kazali su iz MPŠV.
Ukazuju da je zbog obilja i bogatstva sastojaka, ukusa i mirisa, te vještine njihove obrade i izrade, uključujući i dekoraciju nazvana i bokeškom kraljicom slatkiša.
U subotu je zvanično počeo LJETNJI FESTIVAL KNJIGE ZA DJECU I MLADE na platou ispred starog zdanja Instituta “Dr Simo Milošević”, pored šetališta u Igalu. Prve noći festivala održana je predstava za djecu “ŠOU SA TODOM, PEĐOLINOM I DECOM FINOM”, koju su izveli glumci Tode Nikoletić i Predrag Vuković uz učešće djece iz publike.
Večeras u 20 sati održaće se pjesničko veče Blagoja Bakovića pod nazivom “KAD PORASTEM BIĆU…”.
LJETNJI FESTIVAL KNJIGE ZA DJECU I MLADE
Do 15. avgusta svakog dana na platou starog Instituta obiće otvoren štand sa velikim izborom knjiga za djecu, a od 20 časova svake večeri biće upriličen zabavni i edukativni program za djecu i mlade.
Festival organizuje Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore, u saradnji sa Gradskom bibliotekom i čitaonicom Herceg Novi, Institutom Igalo, Turističkom organizacijom Herceg Novi i Opštinom Herceg Novi. (U slučaju kiše program će se održati u holu starog Instituta).
Otkrivena spomen-bista don Antonu Belanu - foto Boka News
1 od 17
Otkrivena spomen-bista don Antonu Belanu
Otkrivena spomen-bista don Antonu Belanu
Otkrivena spomen-bista don Antonu Belanu
Otkrivena spomen-bista don Antonu Belanu
Otkrivena spomen-bista don Antonu Belanu
Otkrivena spomen-bista don Antonu Belanu
Otkrivena spomen-bista don Antonu Belanu
Otkrivena spomen-bista don Antonu Belanu
Otkrivena spomen-bista don Antonu Belanu
Otkrivena spomen-bista don Antonu Belanu
Otkrivena spomen-bista don Antonu Belanu
Otkrivena spomen-bista don Antonu Belanu
Otkrivena spomen-bista don Antonu Belanu
Inicijatori Palma i Dabinović - Otkrivena spomen-bista don Antonu Belanu
Otkrivena spomen-bista don Antonu Belanu
Otkrivena spomen-bista don Antonu Belanu
Otkrivena spomen-bista don Antonu Belanu
Vjernici župe Škaljari – Kotor proslavili su u subotu, 5. avgusta blagdan svoje nebeske zaštitnice, Gospe od Snijega, a nakon svečane svete mise ispred istoimene crkve otkrivena je spomen-bista don Antonu Belanu (1953. – 2019.) kotorskom i škaljarskom župniku, dugogodišnjem generalnom vikaru Kotorske biskupije, proučavatelju i povjesničaru baštine kotorskoga kraja.
Brojnim vjernicima i poštovaocima lika i djela don Antona Belana, obratio se njegov dugogodišnji prijatelj i jedan od inicijatora postavljanja spomen obilježja Slavko Dabinović.
“Preranom smrću don Antona Belana Kotorska biskupija i njezini vjernici, izgubili su vrijednoga svećenika, zagovonika ekumenizma i suživota više nacija i vjera na ovom prostoru, zaljubljenika i znalca povijesti Kotorske biskupije i kotorske crkvene baštine. Bio je duhovnik i znalac povijesti sa kojime su surađivali znanstvenici kako iz Crne Gore, tako i iz Hrvatske, kojima je uvijek rado i sa susretljivošću otvarao i otkrivao bogatu arhivsku građu Kotorske biskupije” – kazao je Slavko Dabinović.
Gospa od Snijega – Otkrivena spomen-bista don Antonu Belanu – foto Boka News
Svi koji smo ga poznavali čuvat ćemo sjećanje na vrijednosti rezultata njegovog rada, ali i na sve vrijednosti kojima je kroz život obogaćivao svijet oko sebe. Neizmjemo smo mu zahvalni što nas je specifičnim duhom i humorom svakodnevno uveseljavao te uvijek balansiranim pristupom međuljudskim odnosima usmjeravao prema dobru, poručio je Dabinović, te podsjetio da je veliki grčki povjesničar i filozof Plutarh kazao:
“Čovjeka koji je dao primjer veličine srca i uma smrt ne odnosi u tamu zaborava nego u neugasivi život trajnog spominjanja”.
Otkrivena spomen-bista don Antonu Belanu – foto Boka News
Kao zahvalnost njegovom osobitom doprinosu, kojeg je dao u više od trideset godina služenja i rada u Kotorskoj biskupiji i unapređenju kultunog života u Kotoru, realizirana je inicijativa izrade ovog spomen obilježja, započeta 2020. godine. Prikupljena su potrebna sredstva od prijatelja i vjernika Kotorske biskupije i od institucija iz Kotora i inozemstva, te je ovim spomen obilježjem materijalizirana memorija na ovog velikog čovjeka, svećenika i prijatelja.
“Zahvaljujemo se Kotorskoj biskupiji koja je podržala i odobrila ovaj projekt, zatim autorima ovog spomen obilježja akademskim kiparima Goranu Moškovu i Elviru Adroviću kao i majstoru Mirku Franoviću. Posebnu zahvalu upućujemo svima onima koji su na nesebičan način novčano pomogli da ovaj spomenik ugleda svjetlo dana”, poručio je Slavko Dabinović.
Don Robert Tonsati koji je predvodio misno slavlje u crkvi Gospe od Snijega, prilikom otkrivanja spomen-biste kazao je da je kod nas kultura pamćenja dosta narušena i lako zaboravljamo dobro i dobre ljude, a ako ih ne zaboravljamo onda nam služe za profit.
Otkrivena spomen-bista don Antonu Belanu – foto Boka News
“Vrlo je važno što se ova bista na poticaj na inicijativu njegovih prijatelja, župljanja, vjernika otkrila. Pripala mi je čast čestitati svima koji su dali svoj doprinos, prilog, ali i svima koji su imali ovu želju, san, viziju da se na ovakav trajni memorijalni način oduže za sve dobro koje je proisteklo iz prijateljevanja i poznanstava sa don Tonćom” – kazao je Tonsati.
Podsjetimo, u znak zahvalnosti don Antonu Belanu i njegovu velikom doprinosu unapređenju kulturnog života u Kotoru i posebnom doprinosu koji je dao u više od trideset godina služenja i rada u Kotorskoj biskupiji, njegovi prijatelji iz Kotora Anton Palma i Slavko Dabinović, a uz saglasnost Kotorske biskupije, pokrenuli su 2020. godine inicijativu za postavljanje spomen obilježja ispred crkve Gospe od snijega, u kojoj je dugo godina bio župnik.
Otkrivena spomen-bista don Antonu Belanu – foto Boka News
Don Anton Belan, osnovnu školu je završio na Prčanju, a Klasičnu gimnaziju Ruđer Bošković u Dubrovniku kao pitomac Isusovaškoga sjemeništa. Filozofsko-teoloski studij polazio je u Splitu i Rimu. Diplomirao je na Lateranskom sveučilištu u Rimu 1980. godine, na istom sveučilištu završio je i dvogodišnje poslijediplomske studije iz pastoralne teologije. Na Papinskom institutu za kršćansku arheologiju dva je semestra slušao predavanja i postigao predvidenu diplomu 1982. godine. Na Vatikanskoj školi za paleografiju, diplomatiku i arhivistiku diplomirao je arhivistiku 1984. godine. Kao student gost na rimskom sveučilištu La Sapienza slušao je predavanja iz latinske paleografije .
U kotorskoj katedrali sv. Tripuna zaređen je za đakona Kotorske biskupije 3. januara 1982. godine. Iste godine, 15. augusta zaređen je za sveđenika od biskupa Marka Perice na otoku Gospe od Škrpjela. Bio je župnik u Škaljarima, na Mulu i u Kotoru. Od godine 1991. bio je župnik kotorske katedrale. Godine 1983. imenovan je ravnateljem biskupskog povijesnog arhiva, a 2004. generalnim vikarom Kotorske biskupije. Od 2007. godine rezidencijalni je kanonik stolnog kaptola u zvanju arhiđakona. Napisao je više članaka s područja crkvene povijesti Kotorske biskupije i bio je sudionik više znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu.
Don Anton Belan – foto arhiv Boka News
Prvi je u suradnji s Pomorskim muzejom Crne Gore u Kotoru, bogatu kulturnu baštinu Kotorske biskupije sa tematskim izložbama prezentirao široj javnosti. Autor je vrlo zapaženih izložbi poput: Srebrni križevi Kotorske biskupije od XV-XX: stoljeća, 1993. godine, Primijenjena umjetnost u euharistijskom slavlju 2005. godine i Srebrni relikvijari Kotorske biskupije od 14-19. stoljeća, 2009. godine, te je bio koautor izlozbi Barokni portreti Boke kotorske 1994. godine, Zavjetni darovi Kotorske biskupije nakit i medalje 16-20. stoljeće, 2012. godine. Autor je tematske cjeline Arhivska građa kotorskog Biskupskog arhiva u katalogu Zagovori svetom Tripunu prigodom velike izlozbe Blago Kotorske biskupije u Zagrebu 2009. godine. Također je surađivao na velikim međunarodnim izlozbama u Zagrebu, Krku, Veneciji i Sevilji. Uz akademika Radoslava Tomica i profesora Marija Beusana autor je likovnog postava muzeja sakralne umjetnosti kotorske katedrale, 2010. godine. Napisao je i njezin prvi turistički vodič pod nazivom Sveti Tripun i njegova katedrala (2002, 2003. i prošireno monografsko izdanje 2011. godine). Bio je dopisnik Glasa koncila, te povremeno pisao za službeni Vjesnik Kotorske biskupije. Bio je član urednistva Godišnjaka Pomorskog muzeja u Kotoru i biltena Jedra Boke iste ustanove.
Dobitnik je nagrade Merito Navali 2012. godine, koju ova ustanova povremeno dodjeljuje za uspješnu suradnju na polju kulture i pomorstva. U Godišnjacima Pomorskog muzeja objavio je tri zapažena rada od kojih se posebno ističe rad o znamenitom kotorskom biskupu Marku Gregorini. U Zboriku radova povodom obnove Crkava Gospe od Anđela i Gospe od Snijega na Verigama, prvi je napisao stručni članak pod nazivom Zavjetne crkve peraških pomoraca na Verigama. U Hrvatskoj reviji, časopisu Matice hrvatske dao je vrlo stručan povijesni prilog o Lodama-pohvalama. Također prvi je približio javnosti povijest crkve Gospe od Zdravlja u zidinama poviše Kotora, monografskom knjigom Kotorsko zavjetno svetište Gospe od Zdravlja iz 2017. godine, kao i njegovim radom Crkva sv. Ivana Krstitelja u Bogisićima u vizitacijama kotorskih biskupa XVI. -XVIII. stoljeca, iz 2005. godine, objavljeno u Zbomiku radova povodom obnove Crkve sv. Ivana u Bogišićima.
U mjesečniku Hrvatski glasnik u 27 brojeva objavio je zapažene članke iz povijesti Kotora i Boke kotorske. Sudjelovao je u više televizijskih i radio emisija religijskog i povijesnog sadržaja, te bio recenzent i govorik na predstavljanju više knjiga povijesnog i hagiografskog karaktera, a pisao je i za kulturnu rubriku dnevnoga lista Pobjeda.
Kotorsko zavjetno svetište Gospe od Zdravlja – Don Anton Belan – foto arhiv Boka News
Kosmopolitski šarm i duh paradigma interkulturnog dijaloga…
Kosmopolitski šarm i duh, paradigma interkulturnog dijaloga koji je promovisao i koji je snažno doprinosio očuvanju ideje o bogatstvu zajedništva i tolerancije kojim se Boka Kotorska stoljećima ponosi, krasili su našega don Tonća.
Njegove poruke sa oltara, lakoća neposredne komunikacije, prije svega sa običnim čovjekom, brojnim državnicima koje je ostavljao bez daha tumačeći povjest katedrale Svetog Tripuna, Kotora i Boke Kotorske, promišljanja o pojmu i značaju humanosti, uvjek su nas iznova fascinirali.
Uvjek znatiželjan i gladan znanje o istoriji i kulturi njegove Boke Kotorske, kao hodajuća enciklopedija učio nas je u ekumenskom duhu kako se čuva i izgrađuje nasleđe, duhovna egzistencija, tolerancija… Univerzalne poruke mira, slobode i dijaloga, ljubav prema Kotoru i Boki Kotorskoj duboko su bile ugrađene u svim njegovim postupcima i porukama.
Uz prisutnost tribunjskih ribara i prijatelja otkriven je spomenik ribaru koji se nalazi na ulazu u Opštinu Tribunj.
– Razmišljajući o tome kako ćemo najbolje prezentirati da je Tribunj ribarsko misto, došli smo do zaključka da je to najbolje napraviti kroz samog ribara. Svaki posao je vezan za čovika. Ni jednog posla nema bez čovika. Tako ni ribarstva ne bi bilo bez čovika, bez ribara – kaže načelnik Opštine Marko Grubelić.
Čast otvorenja pripala je gospodinu Stojanu Kumanoviću, najstarijem živućem ribaru u Tribunju, te najmlađem ribaru, našem Antunu Popovu. Stariji su utabali put, a mladi su oni koji će na tom putu nastaviti hodati i održati Tribunj ponosnim ribarskim mistom.
Kip je djelo kipara Tea Baučića koji je kroz ribara koji na ruke vuče mrežu iz mora htio dodatno prikazati svu težinu i zahtjevnost ribarenja, te trud i muku ribara, prenosi Šibenik IN.
– Zahvaljujem svima koji su svojim prisustvom uveličali ovaj lijepi i značajni događaj na našu Općinu Tribunj – kaže načelnik.
Okolnosti u kojima čak dva dana ne radi većina trgovina, šoping centara niti pekarnica, motivirale su kupce i one poslodavce koji smiju raditi blagdanima i vikendima na kreativno rješenje problema. Kupci tako već dva dana hrle na Inine benzinske postaje kupovati – kruh.
– Inače prodajemo kruh, ali danas ga više nemamo jer smo sve rasprodali. Imali smo desetak komada za probu koji su brzo planuli, rekao je jedan od zaposlenika benzinske postaje na zapadnom dijelu grada.
Zabrana rada blagdanima i nedjeljama, koja je posljedica novog Zakona o radu i onoga o trgovini, ovog je vikenda posebno pogodila potrošače jer je blagdan Dan pobjede i i domovinske zahvalnosti pao na subotu. U kombinaciji s neradnom nedjeljom, kupci dva dana nisu imali gdje obaviti nabavku, podsjeća jutarnji.hr.
Kako doznajemo, gotovo sve poslovnice koje imaju Fresh Corner u sklopu Inine benzinske postaje prodaju kruh. Oni koji nisu kroz tjedan stigli nabaviti kruh i spas su pronašli na benzinskoj, nemaju baš puno izbora jer se u Fresh Corneru prodaje samo jedna vrsta kruha.
– Za sad u ponudi imamo samo rustiku, glavešine će odlučiti hoćemo li širiti ponudu s obzirom na potražnju, rekao je prodavač.
Kruh na Inine benzinske dolazi zamrznut te se ondje peče, a cijena mu je pristojnih 1,33 eura. O potražnji dovoljno govori činjenica da je na kišno nedjeljno jutro cijeli asortiman bio rasprodan već do 8 i 30 sati. U Fresh Corneru mogu se kupiti i hot dogovi, nekoliko vrsta sendviča, kroasani, bureci, muffini pa čak i salate.
– Jučer sam pokušao kupiti kruh, ali je sve već bilo rasprodano. Uzmem ga tu i tamo, ne razlikuje se od kruha kupljenog u trgovačkim lancima, a djeca ga vole, rekao je jedan od radnika benzinske postaje.
Veliki broj Ininih benzinskih postaja u Zagrebu tijekom ljetnog perioda prolazi kroz renovaciju. Na jesen će se kruh moći kupiti u svima koje će imati Fresh Corner koji je ranije bio rezerviran samo za pumpe na autocestama. Iako je ovo inovativno rješenje većini naroda bilo sasvim prihvatljivo, u Facebook grupi Zakaj volim Špansko povela se žustra rasprava o tome treba li se kruh uistinu prodavati na benzinskoj postaji.
– Pa ljudi više ni kruh ne znaju kod kuće umijesiti i ispeći, voda, brašno, kvasac i sol. Gdje su nestali mirisi kolača, vrućeg i domaćeg kruha, štrudle, bučnice… Gdje su majke, domaćice, nasmijana i sretna djeca? Zar doista svi bulje u mobitele i jedu u Meku? Na što smo spali da ovisimo o benzinskoj za koricu kruha, napisala je jedna od komentatorica.
Neki su pak zabrinuti za higijenske uvjete kupnje prehrambenih proizvoda na mjestima kao što je benzinska postaja, a drugi su pak samo gnjevni na sve one koji nisu bili u stanju razmišljati dva dana unaprijed i kupiti sve što im je potrebno do ponedjeljka.
