Uz prisutnost tribunjskih ribara i prijatelja otkriven je spomenik ribaru koji se nalazi na ulazu u Opštinu Tribunj.
– Razmišljajući o tome kako ćemo najbolje prezentirati da je Tribunj ribarsko misto, došli smo do zaključka da je to najbolje napraviti kroz samog ribara. Svaki posao je vezan za čovika. Ni jednog posla nema bez čovika. Tako ni ribarstva ne bi bilo bez čovika, bez ribara – kaže načelnik Opštine Marko Grubelić.
Čast otvorenja pripala je gospodinu Stojanu Kumanoviću, najstarijem živućem ribaru u Tribunju, te najmlađem ribaru, našem Antunu Popovu. Stariji su utabali put, a mladi su oni koji će na tom putu nastaviti hodati i održati Tribunj ponosnim ribarskim mistom.
Kip je djelo kipara Tea Baučića koji je kroz ribara koji na ruke vuče mrežu iz mora htio dodatno prikazati svu težinu i zahtjevnost ribarenja, te trud i muku ribara, prenosi Šibenik IN.
– Zahvaljujem svima koji su svojim prisustvom uveličali ovaj lijepi i značajni događaj na našu Općinu Tribunj – kaže načelnik.
Okolnosti u kojima čak dva dana ne radi većina trgovina, šoping centara niti pekarnica, motivirale su kupce i one poslodavce koji smiju raditi blagdanima i vikendima na kreativno rješenje problema. Kupci tako već dva dana hrle na Inine benzinske postaje kupovati – kruh.
– Inače prodajemo kruh, ali danas ga više nemamo jer smo sve rasprodali. Imali smo desetak komada za probu koji su brzo planuli, rekao je jedan od zaposlenika benzinske postaje na zapadnom dijelu grada.
Zabrana rada blagdanima i nedjeljama, koja je posljedica novog Zakona o radu i onoga o trgovini, ovog je vikenda posebno pogodila potrošače jer je blagdan Dan pobjede i i domovinske zahvalnosti pao na subotu. U kombinaciji s neradnom nedjeljom, kupci dva dana nisu imali gdje obaviti nabavku, podsjeća jutarnji.hr.
Kako doznajemo, gotovo sve poslovnice koje imaju Fresh Corner u sklopu Inine benzinske postaje prodaju kruh. Oni koji nisu kroz tjedan stigli nabaviti kruh i spas su pronašli na benzinskoj, nemaju baš puno izbora jer se u Fresh Corneru prodaje samo jedna vrsta kruha.
– Za sad u ponudi imamo samo rustiku, glavešine će odlučiti hoćemo li širiti ponudu s obzirom na potražnju, rekao je prodavač.
Kruh na Inine benzinske dolazi zamrznut te se ondje peče, a cijena mu je pristojnih 1,33 eura. O potražnji dovoljno govori činjenica da je na kišno nedjeljno jutro cijeli asortiman bio rasprodan već do 8 i 30 sati. U Fresh Corneru mogu se kupiti i hot dogovi, nekoliko vrsta sendviča, kroasani, bureci, muffini pa čak i salate.
– Jučer sam pokušao kupiti kruh, ali je sve već bilo rasprodano. Uzmem ga tu i tamo, ne razlikuje se od kruha kupljenog u trgovačkim lancima, a djeca ga vole, rekao je jedan od radnika benzinske postaje.
Veliki broj Ininih benzinskih postaja u Zagrebu tijekom ljetnog perioda prolazi kroz renovaciju. Na jesen će se kruh moći kupiti u svima koje će imati Fresh Corner koji je ranije bio rezerviran samo za pumpe na autocestama. Iako je ovo inovativno rješenje većini naroda bilo sasvim prihvatljivo, u Facebook grupi Zakaj volim Špansko povela se žustra rasprava o tome treba li se kruh uistinu prodavati na benzinskoj postaji.
– Pa ljudi više ni kruh ne znaju kod kuće umijesiti i ispeći, voda, brašno, kvasac i sol. Gdje su nestali mirisi kolača, vrućeg i domaćeg kruha, štrudle, bučnice… Gdje su majke, domaćice, nasmijana i sretna djeca? Zar doista svi bulje u mobitele i jedu u Meku? Na što smo spali da ovisimo o benzinskoj za koricu kruha, napisala je jedna od komentatorica.
Neki su pak zabrinuti za higijenske uvjete kupnje prehrambenih proizvoda na mjestima kao što je benzinska postaja, a drugi su pak samo gnjevni na sve one koji nisu bili u stanju razmišljati dva dana unaprijed i kupiti sve što im je potrebno do ponedjeljka.
Japan obilježio 78. godišnjicu bombardiranja Hirošime Foto: – / REUTERS
Japan je danas obilježio 78. godišnjicu američkog atomskog bombardiranja Hirošime, prilikom čega je gradonačelnik pozvao na ukidanje nuklearnog oružja te je nazvao ideju čelnika G7 o nuklearnom zastrašivanju “ludošću”.
Danas je u 8.15 zazvonilo zvono mira, u vrijeme kada je i bačena bomba. Oko 50.000 sudionika ceremonije, uključujući i preživjele, odalo je počast minutom šutnje.
Čelnici diljem svijeta moraju se suočiti sa realnošću da nuklearne prijetnje koje sada zagovaraju određeni zakonodavci otkrivaju glupost teorije nuklearnog zastrašivanja, rekao je gradonačelnik Hirošime Kazumi Matsui na ceremoniji.
Kishida je pak rekao da put do svijeta bez nuklearnog oružja postaje sve strmiji, dijelom zbog ruskih nuklearnih prijetnji, no da je zbog toga još bitnije povratiti međunarodnu volju za ostvarivanjem tog cilja.
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda (UN) Antonio Guterres izrazio je podršku.
– Svjetski čelnici posjetili su ovaj grad, vidjeli njegove spomenike, razgovarali s njegovim hrabrim preživjelima te su se potom ohrabrili zauzeti za nuklearno razoružanje. Više bi ih to trebalo učiniti, budući da bubnjevi nuklearnog rata ponovno udaraju, rekao je.
Dan komemoracije žrtava prvog nuklearnog napada u svijetu dolazi u trenutku kada mnogi strahuju da bi Rusija mogla upotrijebiti nuklearno oružje u svom ratu s Ukrajinom.
Također, dolazi u trenutku kada je biografski film Oppenheimer, koji opisuje stvaranje atomske bombe, postao hit u američkim kinima, ali i ostatku svijeta. Neki su kritizirali film jer uglavnom ignorira uništenje Hirošime i Nagasakija. Datum prikazivanja filma u Japanu tek će biti objavljen.
Istovremeno kontroverzu izazivaju i Barbenheimer memeovi koje su kreirali obožavatelji filma Barbie, koji je predstavljen istog dana kada i Oppenheimer, a koji prikazuju glumce u naslovnim ulogama uz slike nuklearnih eksplozija.
Hirošima je bila središte pozornosti u svibnju, kada je japanski premijer Fumio Kishida bio domaćin sastanka sedam vodećih gospodarstava G7. Čelnici G7 tada su izrazili svoju predanost postizanju razoružanja, ali su poručili da bi nuklearno oružje, sve dok postoji, trebalo služiti zastrašivanju odvraćanju i sprječavanju rata.
Bomba bačena na Hirošimu 6. avgusta, nazvana “Little Boy”, odmah je ubila 80.000 ljudi, a do kraja godine još oko 70.000. Na Nagasaki je bomba Fat Man bačena 9. kolovoza te je odmah ubila 22.000 ljudi, a daljnjih 39.000 poginulo je od posljedica radijacije.
Manifestacija “Ribarsko veče” biće održana u Bigovi danas, nedjelja 6. avgust sa početkom u 21 sat.
Posjetioce i posjetiteljke, kao i svake godine, očekuje bogat program. Organizatori poručuju da će biti posluženo 250 kg ribe sa gradela i 200 litara vina.
Organizatori manifestacije su mještani Bigove, pod pokroviteljstvom Mjesne zajednice (MZ) Glavatičići-Bigova.
Manifestacija se održava od 1996. godine uz manje prekide tokom perioda pandemije koronavirusa. Svake godine Ribarsko veče i privlačimo veliki broj gostiju, za muziku i dobro raspoloženje će biti zadužen Aleksandar Bogdanović. Nastupiće KUD Boka iz Tivta, Plesni studio Alisa i Teatar 303 iz Kotora. Kao i svake godine, noć će krunisati spektakularan vatromet” – ističe Lazarević.
Bigova
U okviru manifestacije, u popodnevnim satima održavaju sportske igre, početak je u 13 sati.
Iz Luke Kotor izražavaju zadovoljstvo kada su u pitanju očekivanja od ljetnje turističke sezone. Kažu da, u finansijkom smislu, očekuju jednu od najuspješnijih godina u poslovanju, jer su kako je kazao Ljubo Radović, pomoćnika direktora za razvoj i marketing u Luke Kotor, nakon nekoliko godina u svoj portfolio povratili one djelatnosti koje im po zakonu pripadaju, kao što je upotreba lučke pilotaže.
“Kada je u pitanju prijem brodova, mi već godinama poslujemo na gronjem limitu, u brojkama, negdje oko 450 dolazaka i preko 500.000 putnika. Ove godine smo investirali 1.300. 000 eura za proširenje kapaciteta u Marinskom dijelu, kada je on proširen za nekih 300 odsto”, kazao je Ljubo Radović, pomoćnika direktora za razvoj i marketing u Luke Kotor.
Luka Kotor – foto Boka News
On je kazao da je kontrola ulazaka i izlazaka na gatove tehnološki modernizovana pomoću kartica koje dobijaju korisnici, a čitava marina je pod video nadzorom, uspostavljena je pokrivenosti marine wi-fi signalom za sve njene korisnike, a omogućeno je i on line bukiranje.
Prenatalnim odabirom pola mijenja se demografska slika crnogorskog društva
U Crnoj Gori se zadnjih godina prosječno rađa 108 – 113 dječaka na 100 djevojčica, a prirodni omjer je najviše 105 dječaka na 100 djevojčica, što ukazuje na postojanje intervencije. Ovaj fenomen uzeo je toliko maha da se danas u osnovnim školama već govori o odjeljenjima gdje nema djevojčica- samo su dječaci, upozoravaju učesnice debatnog kružoka #Željena, održanog u Kreativnom habu- Kotorskom zatvoru u sklopu KotorArt Pjace od filozofa. O tome šta ovu generaciju čeka za 30 godina, koliko je sociološki i društveno opasna ovakva „intervencija“, malo ko razmišlja, a ukoliko se ovome ne stane na put, možemo pretpostaviti da ovi budući muškarci neće imati s kim da se ožene u Crnoj Gori- moraće životnu saputniciu da traže na drugom kraju svijeta. Kao i sve druge tabu-teme u Crnoj Gori: nasilje nad ženama, trgovina ljudima, seksualno nasilje – i prinudni selektivni abortus je „javna tajna“.
Pitanje prisilnog abortusa postalo predmet brige raznih međunarodnih organizacija, prije nego nas u Crnoj Gori, ističe Maja Raičević, izvršna direktorka Centra za ženska prava u Podgorici i dodaje da su razni izvještaji, napr. Populacionog fonda UN, Savjeta Evrope itd, pokazali da je u Crnoj Gori ta prirodna ravnoterža između novorođene ženske i muške djece narušena. Zbog odnosa koji značajno prevazilazi taj neki prirodni omjer, posumnjali su da se radi o vještački izazvanoj pojavi. Taj „prenatalni odabir pola“, koji se vršio na razne načine, danas je pristupačan kroz razne testove krvi, mnogo je lakše saznati pol djeteta u ranoj fazi trudnoće, iako naši zakoni to zabranjuju do 12 nedjelje.
-Uzroci svega toga nalaze se u tradicionalnom društvu kakva je Crna Gora, znamo koliko su dugo muška djeca favorizovana u odnosu na žensku, očigledno su i dan-danas. Postoji jako veliki pritisak društvene zajednice na porodicu da mora da ima muškoga nasljednika, što se, nažalost odrazilo na vještački stvoren odnos broja muške i ženske novorođene djece. To ide dotle da u Crnoj Gori već u školama imamo odjeljenja dječaka, u kojima nema djevojčica. Zabrinjavajući je taj stepen razvoja našeg društva koji na taj način favorizuje jedan pol u odnosu na drugi- ne možemo govoriti o toleranciji, o emancipaciji dok god je ta pojava izražena. Nažalost, naši napori da to nekako osvijestimo i da upoznamo javnost sa tim, nisu uvijek smatrani dobronamjernim i dobrodošlim, međutim, statistika je tu neumoljiva: svake godine se u Crnoj Gori rodi 108 – 113 dječaka na 100 djevojčica, a prirodni omjer je najviše 105 dječaka na 100 djevojčica. Tof znači da postoji intervencija, upozorila je Maja Raičević.
Sa debate Željena
Objasnila je kako su to primijetili neki međunarodni, kao i neki naši domaći stručnjaci, koji nisu mogli u dovoljnoj mjeri da utiču na javne politike, prosto nije bilo interesovanja da se o tom problemu govori.
-Kampanja #Željena, podstaknuta kampanjom o zloupotrebi prenatalnih testova i problemu selektivnih abortusa #Neželjena, koju je pokrenuo Centra za ženska prava, uz podršku agencija McCann Podgorica i McCann Beograd, dobra je prilika da počnemo o tome da pričamo kao o negativnoj i lošoj društvenoj pojavi, ali isto i da se pitamo zašto je to tako- ta vrsta negativne tradicije uporno opstaje, a nepotrebna je i izuzetno štetna. Ne postoji ozbiljna strategija države da se “uhvati ukoštac” sa ovom pojavom, a drugačiji obrazovni program, rad sa djecom od najranijih uzrasta mogli bi da daju dobre rezultate, kaže Raičević.
Sa debate Željena
Iako je to problem o kome smo saznali iz Ujedinjenih nacija, Amira Fazlagić, istaknuta ginekološkinja i genetičarka, smatra da i dan-danas svi ljudi ne znaju za to, a što se više bude o tome pričalo, veće su šanse da to promjenimo. Svaki put kada želimo da prevarimo prirodu, da budemo mudriji od nje, ona nam jako bolno uzvrati udarac, to se pokazalo kroz istoriju, ne možemo biti jači od tih prirodnih, bioloških zakona, upozorila je doktorka. Potsjetila je da je 1947. godine u Engleskoj žena za abortus bila kažnjavana doživotnim zatvorom: „Veliki su koraci koje smo mi žene kroz istoriju pravile, samo ne smijemo dozvoliti da same sebe vraćamo unazad, nego moramo nastaviti da se borimo“, poručuje ona.
Mač sa dvije oštrice
-Prenatalni genetski testovi se urade da bi se ustanovilo koga pola je dijete, i to se uradi prije desete nedjelje trudnoće, jer je zakonski do desete nedjelje dozvoljen pobačaj, bez da trudnica mora da objašnjava doktoru zašto to radi. Žena uradi test, sazna da nosi žensko dijete i prijavi se za pobačaj u ustanovi koja je ovlašćena da to radi po zakonskoj proceduri. To je „mač sa dvije oštrice“: strašno je ukinuti ženi pravo na abortus, to je istorijsko dostignuće ženskih prava, žena mora da bude „gospodarica svoga tijela“. Niko od nas ne zna šta je u životu te žene, nemamo pravo da se miješamo u razloge abortusa, bilo da je to zbog bolesti, fizičke, duševne, ona možda mora da prekine trudnoću, ali mi ne možemo da napravimo razliku ko prekida trudnoću zbog teških problema, a ko prekida zato što nosi žensko dijete. To je veliki problem i ne može se naći rješenje za to, osim ovoga što mi radimo- pričamo o tome, edukujemo ljude, to radimo i kroz ovaj skup u okviru KotorArta, kaže doktorka Fazlagić.
Amira Fazlagić
Da život učinimo boljim
-Ženama poručujem da nekako budu svoje, nije bitno da li je ta priča feminizam, da li je to rodna ravnopravnost, važno je da svi budemo ljudi i da načelno nema nikakve razlike između muškarca i žene i da život bude isti i za ženu i za muškarca. Hajde da počnemo tom borbom svako od sebe, da taj jedan jedini kratki život koji imamo, učinimo boljim i da uradimo sve što je u našoj moći da dođemo do tog kvaliteta, da ne vraćamo „točak civilizacije“ unazad.
Žene – ljekarke su i danas neravnopravne u poređenju sa muškarcima- ljekarima
-Pogledajte koliko imate poznatih žena-hirurga i muškaraca-hirurga, nisu tu žene nesposobnije, manje obrazovane ili manje vješte, ali je njihova pozicija takva. Kada sam počela prije 40 godina da radim kao ginekološkinja, veliki broj žena nije želio da ih pregleda žena, jer su imale povjerenja samo u muškarca-ljekara. To je isto nešto što ne treba da određujemo prema polu, dobar je i ginekolog, dobra je i ginekološkinja, to zavisi od transfera, kako kome odgovara, ali je to bilo neprepoznato. Smatralo se da samo muškarac može da operiše, da može da porodi, da je samo on sposoban za to.
Sve se ovo odražva i na plate- nije to zakonski rečeno da će žene u Srbiji, Crnoj Gori imati pet posto manju platu, ali, stvaranjem atmosfere, položaja, mjesta, sve to se vrlo jasno odvojilo, na neki način su muškarcima olakšali uspon u karijeri- da bi postigla jednu istu star, žena mora da pređe šest stepenica, a muškarac dvije, poručuje dr Fazlagić u trazgovoru za Boka News.
Projektom „Veličanstvena“ promoviše HPV vakcinu
– Po smrtnosti od raka grlića materice Crna Gora, Moldavija i Srbija, su prve u Evropi. Tu bolest izaziva HPV virus ,a mi imamo vakcinu i to može da postane prošlost, ali moramo malo objasniti ljudima koliko je važno ženama da imaju preventivnu medicinsku zaštitu. Osnovale smo Udruženje „Veličanstvene“ da bismo pričale o tome. Veliki je uticaj neznanja o karcinomu raka grlića materice – zato moramo da obrazujemo nove generacije, da im pričamo iskreno o tome kako nastaju bolesti, kako se rješavaju problemi, obrazovanje je ključ svega.
Danas u 21. vijeku internet je svima dostupan i svako ko želi može da se obrazuje u određenoj oblasti, naše škole bi trebalo da mladima pružaju više znanja u svim domenima nauke, da bi nam život bio kvalitetniji i bolji, zaključuje doktorka Amira.
Rekordna posjećenost Crne Gore pokazala je sve slabosti putne infrastrukture, u koju se decenijama nije ulagalo, ocijenio je ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić.
“Rekordi koje obaramo u turizmu osim ekonomskih benefita koje smo priželjkivali i najavljivali pokazali su i sve slabosti naše putne infrastrukture u koju se decenijama nije adekvatno ulagalo”, napisao je Adžić na Facebook.
On je zahvalio policijskim službenicima koji, kako je rekao, u izuzetno nepovoljnim vremenskim uslovima regulišu saobraćaj na najprometnijim saobraćajnicama.
Adžić je zahvalio i kolegama iz Albanije sa kojima je danas dogovoren još efikasniji režim kontrole koji će značajno ubrzati prolaz i smanjiti kolone.
Slovenija je suočena s najgorom prirodnom katastrofom u novijoj istoriji, rekao je slovenački premijer Robert Golob poslije sjednice Vlade, navodeći da je poplavama pogođeno dvije trećine zemlje, a procjene su da je šteta od pola milijarde eura.
Šteta će premašiti 500 miliona eura, rekao je Golob nakon prve procjene i najavio zakonske izmjene i sastanak Vlade kako bi se što prije donijeli interventni zakoni, prenosi N1.
Napori da se ponovo omogući normalan život biće veliki, upozorio je slovenački premijer i dodao da je šteta najveća na putnoj i energetskoj infrastrukturi, ali i stotinama stambenih zgrada, javljaju ljubljanski mediji.
„Pokazali smo volju i odluku da jedinstveno djelujemo kako bismo što prije pomogli građanima“, rekao je Golob.
Područje Črne u Koruškoj i dalje je odsječeno od svijeta jer su oštećeni mostovi i putevi, a isključena je struja i voda, nema telefonskih veza.
Na tom području su i dalje angažovani vatrogasci i vojska.
U velikom broju naselja nema vode za piće jer su oštećene vodovodne cijevi, pa će prioritet vatrogasaca biti da obezbijede cisterne sa pijaćom vodom, navode lokalni mediji.
