Kruzer – Luka Kotor – septembar 2023. foto Boka News
U Luku Kotor će do kraja ove godine uploviti više od 460 kruzera sa preko pola miliona turista. Dešava se da dnevno u Kotoru bude i po pet velikih brodova, nezvanično, ovog juna je postavljen rekord kada je na njima u jednom danu bilo ukupno više od 11.000 putnika.
Često čujemo da osim turista i profita koji donosi ova privredna grana, kruzerima stižu i ekološki problemi.
Jedan od poblema o kojem se kod nas malo govori, još manje kontroliše, i veoma rijetko je u fokusu nadležnih agencija i inspekcija je zagađenje vazduha.
Negativni uticaj plovnih objekata na prirodnu okolinu može se sprječiti redovnim inspekcijskim kontrolama kruzera prema evropskim propisima (Uredbe i Direktive) kao i kroz domaće pomorske zakone, međutim nemamo saznanja da je neki kapetan kruzera ili kompanija u Boki Kotorskoj platila kaznu zbog zagađenja vazduha, zbog upotrebe prekomjerne sumpora u gorivu. Primjere kažnjavanja kada je u pitanju zagađenje vazduha sa kruzera imamo u susjednom Dubrovniku, Veneciji…
Odavno su postroženi kriterijumi po pitanju kvalitete goriva, odnosno količine sumpora u gorivu, prilikom boravka kruzera u drugim mediteranskim lukama kao i na Sjeveru Evrope i u Velikoj Britaniji, a rigorozni propisi odavno su na snazi, pa je i vazduh čišći.
Sastav izduvne emisije iz brodskih motora uslovljen je kvalitetom goriva i procesa sagorijevanja. Brodovi su dužni u lukama koristiti čišći dizel, s manjim udjelom sumpora nego tokom plovidbe na otvorenom moru, kako bi se smanjilo zagađenje. Teško brodsko gorivo karakteriše se visokim sadržajem ostataka, visoke viskoznosti, veće gustine i sadržaja sumpora što direktno utiče na povećanje štetnosti izduvne emisije.
Kruzer – Luka Kotor – septembar 2023. foto Boka News
Problem s zagađenjem kruzera je što u lukama neprekidno moraju raditi motori, odnosno trošiti gorivo zbog održavanja sistema na brodu – rijetko gdje se veliki brodovi mogu spojiti na vanjsku struju.
Drugim riječima, sumnja se da kruzeri na sidru neprekidno zagađuju vazduh što se u luci vidi golim okom, a da nekad u tome dodatno pretjeraju da se naslutiti, jer zvaničnih podataka o stepenu zagađenju vazduha jednostavno nema.
Podsjetimo, brodovi moraju imati Međunarodno svjedočanstvo o sprečavanju zagađenja vazduha, emisijama iz motora i potvrdu o karakteristikama pogonskog goriva.
Organizacija Transport and Enviroment procjenjuje i upozorava kako u Evropi godišnje umre 50 hiljada ljudi upravo zbog zagađenja koje uzrokuju brodovi u lukama.
* Projekat – Society Against Corruption in Montenegro – Project Partners: Balkan Investigative Reporting Network and Civic Alliance
Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, Nemila, Herceg Novi
NVO Ekološko društvo Boke zatražilo je od predsjednika Skupštine opštine Herceg Novi da u dnevni red prvog narednog zasjedanja uvrsti temu o upravljanju kolektorom kanalizacije i postrojenjem za tretman otpadne vode.
Na to ih je navela, kako navode u saopštenju za javnost, situacija sa dugim periodom teških, neprijatnih mirisa iz kolektora kanalizacije i PPOV-a iz Meljinama, izbacivanje koncentrisanih velikih količina kanalizacije u more i priobalje, te zagađenje mora i morskog dna zbog istaložavanja, i loš imidž Herceg Novog, kao turističke sredine.
-NVO Ekološko društvo Boke Kotorske je dostavilo skupštini i odbornicima lokalnog parlamenta izvještaj o funkcionisanju sistema kanalizacije u periodu od 15. aprila do 15. juna, na osnovu proučavanja rada sistema kanalizacije. Po pouzdanim podacima elektronskog nadzora i računa za utrošenu električnu energiju, u ovom periodu nije radilo meljinsko Postrojenje za tretman otpadne vode, jer su bile potpuno isključene iz rada pumpne centralne pumpne stanice “Kružni tok” (gdje su 3 pumpna agregata u bloku). “Vodovod i kanalizacija” je uradio bajpas, pred samu ljetnju sezonu da bi svu kanalizaciju koja dospjeva na ovu PS, usmjerio na podmorski ispust u Meljinama, navode u saopštenju. Iz ove NVO kažu da je mala vjerovatnoća da su baš sve tri pumpe istovremeno bile u kvaru.
-Izgradnja bajpasa, za premošćavanje i preusmjeravanje toka kanalizacije u Meljinama, nažalost, govori o smišljenom postupku “Vodovod i kanalizacija” da se otpadne vode, umjesto na prečišćavanje na PPOV usmjeravaju na direktno ispuštanje u more, umjesto da se ušlo u finasiranje popravke pumpi napravljena je ekološka katastrofa, usljed: ispuštene u more koncetrisane količine od nekih 420.000 m3, otpadne vode, koja je bez tretmana došla u more, sa veoma vidljivim posljedicama, na površini vode, i u obliku gasova neprijatnih mirisa; usljed prestanka dotoka otpadne vode na PPOV ubijene su bakterije razlagači, na čijem biološkom razlaganju se zasniva SBR tehnološki process u PPOV-u; uginuće bakterijske flore je pojačalo emisiju neprijatnih mirisa.
Odluka o gašenju pumpi, tokom tri mjeseca (a moguće i duže), neinvestiranja u popravke, kako tvrdi Doklestić, došla je od lica koje upravlja preduzećem “Vodovod i kanalizacija” d.o.o. te je svojom samovoljnom odlukom nanio nenadoknadivu ekološku štetu prirodnoj sredini i turističkoj privredi.
-Ovakvo neodgovorno ponašanje prema građanima Herceg Novog zaslužuje pozivanje na odgovornost lica koja su donijela ovakvu štetnu odluku. “Vodovod i kanalizacija”, odnodno, njeno rukovodstvo, snosi svu odgovornost za upravljanje kolektorom kanalizacije i PPOV-om, kako za redovno održavanje, tako i za sve vrste popravki. Lokalna vlast je davala mnogo obećanja stanovnicima Meljina, ali se ništa po njih nije dobro završilo. Stanje sa kanalizacijom ljeta 2023. bilo je gore nego do prije početka izgradnje kolektora, 2010. godine. Jednim potezom, Herceg Novi je vraćen 13 godina unazad. Sada je stvar u rukama Skupštine opštine te hrabrosti predsjednika Otovića i odbornika da se ozbiljno pozabave ovim pitanjem, navedeno je u saopštenju.
NVO Ekološko društvo Boke Kotorske će, kako poručuju, obavijestiti ekološkog inspektora o ovom problemu, sa analizom stanja, ali i javnog tužioca.
Ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu poručio je da Rusija ne planira dodatnu mobilizaciju muškaraca za borbu u Ukrajini budući da se više od 335.000 prijavilo do sada ove godine za borbu u oružanim snagama ili dobrovoljnim jedinicama.
Rusija jača svoje oružane snage i pojačava proizvodnju oružja u očekivanju dugog rata u Ukrajini, gdje su se crte fronte jedva pomaknule godinu dana.
“Nema planova za dodatnu mobilizaciju”, prikazano je kako je Šojgu rekao najvišim generalima na državnoj televiziji, dodavši da Oružane snage imaju potreban broj vojnog osoblja za provedbu vojnih operacija.
Šojgu, saveznik predsjednika Vladimira Putina, pozdravio je patriotizam onih koji su se prijavili.
“Od početka godine više od 335.000 ljudi stupilo je u vojnu službu po ugovoru i u dobrovoljačkim formacijama”, rekao je Šojgu. Samo u septembru ugovore je potpisalo više od 50.000 građana.
Te brojke pokazuju da je Rusija postigla značajan napredak kako u regrutiranju tako i u apsorbiranju mnogih boraca iz Wagnerovih plaćeničkih snaga u “dobrovoljne formacije”.
Podsjećamo, Putin je naredio “djelomičnu mobilizaciju” 300.000 rezervista u septembru prošle godine, što je natjeralo stotine hiljade mladića da pobjegnu iz Rusije kako bi izbjegli slanje u borbu.
Putin je više puta rekao da nema potrebe ponavljati mobilizaciju, za koju neki ruski dužnosnici kažu da je bila pogreška jer je natjerala mnoge da odu.
Programa Društva za kulturni razvoj “Bauo” uspješno je realizovan u okviru ovogodišnjih “Dana nauke i inovacija 2023”.
Iz Društva za kulturni razvoj “Bauo”podsjećaju da se ova manifestacija po 11. put organizovala u organizaciji Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja Crne Gore, a ove godine uz pokroviteljstvo Five Grupe iz Podgorice.
Ovo je prvi put da je Društvo za kulturni razvoj “Bauo” učestvovalo sa projektom na predmetnoj manifestaciji, čime su “Dani nauke i inovacija 2023″ premijerno obilježeni i u našem gradu”,istakli su u saopštenju.
Projekat “Humanistika i inovacije za djecu i mlade iz Petrovca na Moru” bio je koncipiran iz tri ključna segmenta:
– 28. septembar – interaktivno predavanje za osnovce petrovačke Škole “Mirko Srzentić”;
– 28. septembar – interaktivno predavanje za Petrovčane, đake niže muzičke škole u Budvi;
– 29. i 30. septembar – dvodnevna međunarodna konferencija “Humanistika, inovacije & mladi”.
Dva interaktivna predavanja okupila su više desetina đaka obije škole, kao i nastavnog osoblja, koji su prisustvovali predavanjima Dušana Medina, arheologa i menadžera u kulturi, izvrnog direktora Društva za kulturni razvoj “Bauo”. Medin je tom prilikom đake upoznao sa značenjem termina humanistika, odnosno da obiljem disciplina/nauka koje u okviru nje postoje (arheologija, kulturna/socijalna antropologija, istorija, etnologija, istorija umjetnosti, istorija književnosti, filozofija…). Takođe, objasnio je i svaku od navedenih disciplina kako bi osnovci koji uglavnom ne uče o njima tokom redovne nastave bolje razumjeli značenje i značaj humanistike u današnjem svijetu. Poseban osvrt dat je na mogućnost upotrebe inovativnih pristupa u bavljenju humanistikom, a tehnološke inovacije su naročito oblast koja je djeci bliža zbog upotrebe mobilnih telefona, računara i druge opreme od ranog djetinjstva.
Dvodnevna međunarodna konferencija “Humanistika, inovacije & mladi” trajala je tokom dva cijela radna dana (29. i 30. septermbra), uživo i online putem, u Spomen-domu “Reževići. Tokom konferencije su otvorena brojna pitanja koja se tiču položaja mladih u društvu danas, polažaja humanistike u kontekstu studiranja i tržišta rada, kao i izazova s kojima se cjelokupno čovječanstvo susreće prilikom upotrebe novih tehnologija, koje su rezultat inovacija u domenu ICT sektora.
U okviru svečanog otvaranja konferencije nastupili su: Milica Stanić Radonjić, MA, poslovna sekretarka JU Muzeji i galerije Budve, Dušan Medin, MA, izvršni direktor, Društvo za kulturni razvoj “Bauo“, Tijana Radović, prof. JU Škola za osnovno muzičko obrazovanje Budva, Iva Bajković, menadžerka u kulturi i rukovoditeljka Kancelarije za evropske integracije i saradnju Opštine Budva, Neda Ojdanić, prof. i državna sekretarka Ministarstva sporta i mladih Crne Gore, Jelena Šaranović, načelnica Direkcije za nacionalne programe podsticanja i unapređivanja naučne izvrsnosti Direktorata za naučnoistraživačku djelatnost Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja Crne Gore, koja je i otvorila konferenciju. U muzičkom programu nastupila je Mila Gavrilović, učenica gitare 5. razreda JU Škola za osnovno muzičko obrazovanje Budva.
Okrugli sto o mladima, Foto: Društvo za kulturni razvoj “Bauo”
Prvog dana konderencije održana je serija predavanja sljedećih učesnika/ca:
– dr Vesna Rasulić Delić (Crna Gora) – “Uticaj modernih tehnologija na romske grupe u Crnoj Gori”,
– Roberto Golović, MA (Crna Gora) – “Izučavanje prošlosti u budućnosti: kako nove tehnologije mogu revitalizovati akademsku istoriju”, – prof. dr Martina Blečić Kavur (Slovenija) – “A universally designed experience of archaeological heritage”,
– prof. dr Boris Kavur (Slovenija) – “Prehistory: Between printed words and moving pictures”,
– Mirian Bllaci, MA (Albanija) – “Engaging children and adults through heritage-based educational models and public events: The experience of the “E KA KUSH E KA” children series by CHwB Albania”,
– dr Milena Jokanović (Srbija) – “Od ličnog ka kolektivnom nasleđu: novi stari prostori” i
– mr Ivan Vratnica (Austrija) – “Tvrđava Kosmač – izazovi i potencijali”.
Drugog dana konferencije održana su sljedeća predavanja:
– prof. dr Marijana Šećibović i prof. dr Refik Šećibović (Bosna i Hercegovina) – “Humanizacija obrazovanja mladih kroz kreativno podučavanje”,
– dr Marija Đorđević (Srbija) – “Nove tehnologije za savremeni život tradicionalnih zanata i znanja”,
– mr Savica Vujičić (Crna Gora) – “Značaj društvenih inovacija u savremenom društvu”,
– Milica Stanić Radonjić, MA i Ivana Domazetović (Crna Gora) – “JU Muzeji i galerije Budve – u korak sa savremenom muzeologijom”,
– mr Nikola Jelenić i Bojan Boljević (Crna Gora) – “Digitalizacija muzejskih artefakata”,
– prof. mr Ana Matić i Miroslav Minić (Crna Gora) – “TwistedEdu projekat”, kao i
– Ivana Kurtović (Crna Gora) – “Dostupnost inovativnih programa djeci petrovačke Osnovne škole “Mirko Srzentić””.
U okviru konferencije održana su i dva interaktivna okrugla stola u kojima su, pored učesnika, aktivno sudjelovali i prisutni u publici:
– 29. septembra – “Mladi danas i u budućem svijetu”, učesnici: Snežana Ivanović (Ministarstvo sporta i mladih Crne Gore), Iva Bajković (Opština Budva), Milan Stanišić, pjesnik i novinar, Jasmina Bigović, prof. japanskog jezika, i Laura Radulović, studentkinja.
– 30. septembra – “U moru inovativnih programa i alata za rad sa djecom – kako odabrati prave”, posvećenom iskustvima JU Osnovna škola “Mirko Srzentić”, ugestvovali su: direktorica Ivana Kurtović, sekretarka Maja Rakićević, i nastavno osoblje Dušan Radević, Bojana Spalević, Šenida Kaljević i Mila Medin.
Programski odbor konferencije činili su: prof. dr Martina Blečić Kavur (Slovenija), predsjednica, prof. dr Ljiljana Gavrilović (Srbija), prof. dr Boris Kavur (Slovenija), prof. mr Ana Matić (Crna Gora), dr Koraljka Kuzman Šlogar (Hrvatska), dr Marija Đorđević (Srbija), dr Milena Jokanović (Srbija), mr Lucija Đurašković (Crna Gora) i Dušan Medin, MA (Crna Gora). Organizacioni odbor radio je u sastavu: Dušan Medin, MA, predsjednik, Milica Stanić Radonjić, MA, Ivana Kurtović, Luka Lukateli i Mila Medin.
Knjiga sažetaka konferencije, kao i prateći program, dostupni su na ovom linku.
Partneri na projektu “Humanistika i inovacije za djecu i mlade iz Petrovca na Moru” bili su JU Osnovna škola “Mirko Srzentić”, JU Škola za osnovno muzičko obrazovanje Budva i JU Muzeji i galerije Budve.
Apartmani su jedan od najboljih izvora prihoda u Dubrovniku. S druge strane, stanovnici sve teže pronalaze mjesto za život na području grada.
Novi Zakon o turizmu uskoro će omogućiti lokalnim vlastima da ograniče broj turističkih ležaja. Dubrovački gradonačelnik već je najavio da u stambenim zonama više neće biti moguće dobiti dozvole za nove apartmane.
Od 49.000 smještajnih kapaciteta u Dubrovniku, više od 35.000 u nekom je obliku privatnog smještaja. Samo u posljednje tri godine, broj ležajeva povećao se za 4.000. Stanovi se prodaju prije samog početka gradnje i uglavnom završe kao apartmani. Novim Zakonom o turizmu lokalne vlasti moći će uvesti ograničenja, piše HRT.
– Stečena prava se ne mogu dirati, dakle, ako me pitate da li se mogu sada poništavati neka rješenja za obiteljski smještaj – ne. To su stečena prava, ali se može u budućnosti planirati, izjavila je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.
Dubrovački gradonačelnik među prvima je objavio da uvođenjem novog Zakona više neće biti novih dozvola za apartmane, osobito u stambenim zonama, ali je najavio i rekategorizaciju. Garaže i podrumi više se neće moći iznajmljivati kao apartmani.
– Ono što mi ne želimo raditi je oduzimati stečena prava ljudima koji već iznajmljuju, već rekategorizacijom utvrditi što je ono što je uistinu za iznajmljivanje, a što je ono što ne može dobiti svoju kategorizaciju i ne može se više iznajmljivati kao apartman, kazao je Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika.
Dubrovnik – foto Boka News
Tržište i kapital, ističe, trenutačno nadjačavaju demografiju. Tko već ima nekoliko apartmana, lakše si priušti još jedan.
– Omogućiti nove dozvole isključivo domaćim ljudima imalo bi smisla. Ako je cilj ograničiti kapital, može se po obiteljskom stablu, kako se sada i dodjeljiva kategorizacija, ograničiti broj smještajnih jedinica po obitelji i na taj način povući limit, rekao je Nino Dubretić, vlasnik agencije za privatni smještaj u Dubrovniku.
Dubrovčani teško dolaze do nekretnine, bez obzira na to je li riječ o kupnji ili dugoročnom najmu. No, ograničavanje broja apartmana dočekuju s oprezom.
Dubrovnik živi od turizma, no, ako se takav trend nastavi, grad će postati tržište apartmana, a građani će živjeti na periferiji.
Opština Tivat ugostila je danas delegaciju privrednika iz Rumunije na čelu sa ambasadorom Rumunije u Crnoj Gori NJ.E. Matei Viorel Ardeleanu.
„Značajan broj privrednika iskazao je interesovanje da posjeti Tivat i da u razgovoru sa predstavnicima lokalne uprave razmotre mogućnosti potencijalne saradnje“, rekao je ambasador Ardeleanu. On je naglasio da su prisutni poslovni ljudi iz oblasti avio saobraćaja, turizma, IT sektora, poljoprivrede, ali i predstavnici jedne od tamošnjih agencija za regionalni razvoj. Ambasador je istakao namjeru Rumunije da se u narednih pet do šest godina nađe u vrhu liste evropskih zemalja sa najvišim bruto domaćim proizvodom.
Predsjednik Skupštine opštine Tivat mr Miljan Marković, sekretarka za saobraćaj i stambeno-komunalne djelatnosti Mirela Jarić i sekretar za privredu Vedran Božinović upoznali su goste sa osnovnim informacijama o Tivtu, aktuelnim dešavanjima i planovima razvoja za naredni period. Oni su sa gostima razgovarali i o određenim infrastrukturnim izazovima sa kojima se Tivat suočava, te razmjenili iskustva u ovim oblastima.
Ova posjeta rezultat je saradnje Opštine Tivat sa Ambasadom Rumunije u Crnoj Gori, a za naredni period planirane su aktivnosti koje će dovesti do snaženja postojećih odnosa Tivta sa drugim gradovima i regijama jedne od najmlađih članica Evropske unije.
Posjeta Tivtu dio je manifestacije „Dani Rumunije u Crnoj Gori“. U okviru ovog događaja upriličen je Ekonomski forum Rumunija – Crna Gora u organizaciji Ambasade Rumunije, Privredne komore Crne Gore, Grada Podgorice, a uz podršku počasnog konzulata Crne Gore u Krajovi i Asocijacije za rumunsko-crnogorsku ekonomsku i kulturnu saradnju.
Mladen Šutej, prvi Hrvat koji je sam u jedrilici preplovio Atlantik a k tomu je dva puta obišao Rt Horn, umro je u ponedjeljak u Zagrebu, objavio je portal More.hr.
Šutej, čuveni moreplovac i jedriličar, autor brojnih knjiga i dokumentarnih serijala umro je u 78. godini.
Zaljubljen u plovidbu i jedrenje u doba kad su se tek rijetki otiskivali u malim jedrilicama na debelo more uspijeva na sve muke doći u posjed deset metarske jedrilice HIR 3 s kojom namjerava preploviti Atlantik. Isprva je to kanio učiniti zajedno s prijateljem Ozrenom Bakračem, a kad je ovaj bio poslovno spriječen otisnuo se 1982. godine sam do Karipskih otoka i Floride na put koji je trajao godinu dana, piše more.hr.
Nekoliko godina kasnije zajedno s Ozrenom Bakračem oplovio je čitav svijet – najprije Atlantik, potom Tihi i Indijski ocean te se kroz Crveno more vratio kući. Usput su osvojili Rt Horn postavši prvi hrvatski jedriličari kojima je to uspjelo.
Mladen Šutej
Šutej je početkom 90-ih utemeljio Hrvatski oceanski jedriličarski klub i u vrlo teškim, ratnim okolnostima uspio sagraditi Hrvatsku Čigru, s kojom se 1994 godine s posadom sljedbenika uputio u ekspedicijske plovidbe rubovima svijeta od Arktika do Atlantika koje su trajale punih trideset sedam mjeseci, dodaje more.hr.
Osam godina kasnije još je jednom s Čigrom oplovio svijet, a ta je plovidba bila podijeljena na 25 etapa na kojoj mu se u različitim fazama pridružilo gotovo dvije stotine jedriličara.
Autor je šest knjiga u kojima su opisane njegove plovidbe.
Dječijim i sportskim programima, nastupima solista, klapa i horova, uz besplatnu degustaciju ribe, vina i piva, u Budvi će se, u subotu 7. oktobra, održati 56. manifestacija “Dan širuna”, gradski događaj sa najdužom tradicijom, u organizaciji istoimenog kluba za sportski ribolov na moru, Opštine Budva i Turističke organizacije opštine Budva.
Program će početi već u 16 sati nastupima predškolskih i školskih ustanova i gimnastičkog kluba “Budva”, a već u 17 sati će mještane i njihove goste koračnicama i marševima pozdraviti Gradska muzika Budve uz vesele “Feštađune”.
56. Feštu od ribe, vina i piva otvoriće Tihomir Fabris, predsjednik KSR “Širun”, nakon čega će uslijediti koncert Ženske vokalne grupe “Harmonija” i dječija pozorišna predstava “The Enormous Turnip Strikes Back” (Ogromna repa uzvraća udarac) “Adriatic” koledža na engleskom jeziku.
Prvi put će se budvanskoj publici predstaviti hor nastavnica Druge osnovne škole “Magdijas”, a u nastavku programa će nastupiti talentovana djeca budvanske Škole za osnovno muzičko obrazovanje i klapa “Jedinstvo” iz Bara. Izuzetno atraktivne sportske igre (vuča konopa i skidanje pršuta sa grede), planirane su oko 19 sati i 30 minuta.
Nakon 20 sati koncerte će održati poznata crnogorska pop pjevačica Monika Knezović i Gradski hor “Nikola Đurković” iz Kotora koji će se i ovoga puta publici predstaviti raznolikim muzičkim repertoarom.
Zvijezde večeri, čiji nastup je planiran oko 21 sat i 30 minuta je klapa “Cambi” iz Splita, spoj toplog mediteranskog pop zvuka i moćnih vokala koji oduševljavaju publiku svih senzibiliteta.
“Iz godine u godinu ističemo da je ovo manifestacija kojoj se Budvani i njihovi prijatelji vjerovatno najviše raduju i sa nestrpljenjem iščekuju”, ističu u Turističkoj organizaciji opštine Budva i dodaju da će ovogodišnji “Dan širuna” ponovo na velikoj bini ispred Starog grada okupiti, prije svega, lokalne mlade kreativne snage koje će biti podržane od strane poznatih i renomiranih muzičkih imena.
“Vrijeme je da se i ove godine, u duhu Mediterana, uz dječije glasove i muziku sa našeg podneblja, uz ukusnu ribu i vino pozdravimo sa još jednim lijepim ljetom koje odlazi i najavimo još ljepšu jesen i zimu na moru” – kažu iz TO Budva.
Vrijedni ribari KSR “Širuni” poslužiće tog dana besplatno svim posjetiocima oko 1.500 kilograma ribe koja će se peći na 5 punktova ispod starogradskih zidina.
PROGRAM
16:00
Dječiji program:
Predškolska ustanova “Vini Pu”
Vrtić “Moj svijet”
Vrtić “Ljubica Jovanović Maše”
Vrtić “Ljubica Jovanović Maše”
O.Š. “Mirko Srzentić”, Petrovac
Defile Gradske muzike i Feštađuna i koncert Gradske muzike
Otvaranje: Tiho Fabris, predsjednik KSR “Širun“;
Koncert: ŽVG “Harmonija”
Pozorišna predstava “The Enormous Turnip Strikes Back” – Adriatic College
Koncert “Magdijas” – hor nastavnica II Osnovne škole, Budva
Kolažni program: Škola za osnovno muzičko obrazovanje, Budva
Koncert: Klapa “Jedinstvo”, Bar
19:00
Sportske igre
Koncert: Monika Knezović
Koncert: Gradski hor “Nikola Đurković”, Kotor
21:30
Kolona u prijepodnevnim satima na Mulu, kod Ferryja – foto M.D.P.
Saobraćajne gužve u Kotoru ne jenjavaju ni u postsezoni
Krenete ujutru iz Stoliva, Prčanja ka Kotoru i na Mulu zaglavite u koloni zbog „sučeljavanja“ lokalnog autobusa i teretnoga kamiona, jer nemaju prostora da se mimoiđu na uzanoj cesti – slika je koju gledamo i doživljavamo svakodnevno i već smo “oguglali“- ne nerviramo se previše, osim kada to remeti ostvarivanje naših poslovnih, porodičnih obaveza ili utiče na naše zdravstveno stanje.
Jedno od “uskih grla“ na priobalnoj saobraćajnici je i kod pansiona „Ferry“ na Mulu, gdje je nedavno (ali i redovno) zbog nemogućnosti mimoilaženja autobusa i kamiona, nastala cijela kolona – od Glavata do Muljanske rive.
Kolona u prijepodnevnim satima na Mulu – foto M.D.P
Kamioni koji su sa prestankom zabrane građevinskih radova krenuli sa prevozom materijala, uprkos saobraćajnoj signalizaciji kojom je zabranjeno kretanje kamionima preko 10 T nosivosti, u mnogome ometaju normalni saobraćaj – mještani kasne na posao, djeca u školu, a turisti sve to snimaju i dobro promisle da li će sljedeći put na ljetovanje i odmor doći u Boku Kotorsku, upravo zbog velike nervoze koju javni saobraćaj stvara i oduzima im dragocjeno vrijeme za uživanje u ljepotama Zaliva.
Provlačenje kroz iglene uši – Muo – foto M.D.P.
Mudri starosjedioci ne mogu da se načude zašto lokalna uprava ne poradi na oživljavanju redovne brodske linije Kotor-Prčanj-Stoliv, Kotor-Perast-Risan, Kotor-Tivat, kada već postoje hibridni brodovi i oni na solarni pogon. Potsjećaju na stara vremena kada su graditelji dizali kuće materijalima koje su im morskim putem dopremali trajekti, brodovi…O tome i danas svjedoče stare ponte sa bitvama, uz koje su plovila pristajala, te konobe, u koje je se teret direktno istovarao.
Kada bi se ta praksa danas primijenila, kamionima više ne bi bilo mjesta u saobraćaju uzanim priobalnim putem, a mještani bi imali manje stresova od gužvi i buke.
Nesreća kod Venecije Foto: MANUEL SILVESTRI / Reuters
Najmanje 21 osoba je poginula u utorak, a dvadesetak je ozlijeđeno, među kojima i jedan Hrvat, nakon što je autobus koji je prevozio turiste sletio s nadvožnjaka u blizini Venecije u sjevernoj Italiji i zapalio se, objavile su lokalne vlasti.
Autobus je sletio s ceste i pao blizu željezničke pruge u okrugu Mestre, koji je mostom povezan s Venecijom, izvijestile su talijanske novinske agencije i televizija. Uzrok nesreće još nije jasan.
– To je apokaliptična scena. Ostao sam bez riječi, objavio je gradonačelnik Venecije Luigi Brugnaro na X-u, prije poznatom kao Twitter.
Sky Italia je izvijestio da je 18 tijela do sada izvučeno iz olupine nakon što se autobus zapalio, a mnogi su ozlijeđeni.
Vozilo se zapalilo nakon što je dodirnulo strujne kabele, prenose talijanski mediji.
Ozlijeđeni, od kojih su neki u vrlo teškom stanju – prevezeni su u bolnice u okrugu Mestre, te Miranu, Padovi i Trevizu.
Među stradalima ima djece i tinejdžera.
Un’immane tragedia ha colpito questa sera la nostra comunità.
Ho disposto da subito il lutto cittadino, in memoria delle numerose vittime che erano nell’autobus caduto.
Una scena apocalittica, non ci sono parole. pic.twitter.com/APnsQoPMkL
