Otvoreno pismo mještana Lovćena i Njeguša Dritanu Abazoviću

0
Dragan Čavor

Piše: u ime odbora mještana Njeguša i Lovćena Dragan-Duda Čavor

 Povodom teksta ,,Otvaranje žičare Kotor-Lovćen 14. avgusta” koji je objavljen juče 2. avgusta tekuće godine u brojnim elektronskim medijima u Crnoj Gori dužni smo da reagujemo i da upoznamo širu javnost o svemu onom što se dešava na južnim padinama Lovćena i Štirovnika.

Odlazeći tehnički premijer Abazović na pitanje novinara o problemima mještana koji tvrde da je devastiran Nacionalni park Lovćen, Abazović poručuje da građani ne treba da se plaše projekata, između ostalog kažete: “Da bi ljudi zavoljeli NP Lovćen, ili bilo koji, moraju da odu da ga vide. Ko god ode tamo gore, taj će da se zaljubi u Crnu Goru i Lovćen. Ovakvi projekti postoje svuda u svijetu. Žičara mora da se napaja na električnu energiju, ne vidim tu nikakav problem. Mislim da će sama vrijednost nacionalnog parka samo da poraste nakon što se žičara stavi u pogon. Vjerujem da će i mještanima da donese ogromne benefite u ekonomskom smislu.”

  • Gospodine odlazeći tehnički premijeru Abazoviću vi ste u svom direktnom odgovoru priznali da su CEDIS i EPCG degradirali padine Lovćena i Štirovnika. Jasno je da žičara mora da se napaja električnom energijom. Znamo da vi niste Nikola Tesla pa da poznajete puteve bežičnog prenosa električne energije. Isto tako odgovorite nam na osnovu kojih elaborata i procjena je uprava JPNPCG dozvolila da se štićeno područje Štirovnika, katuna Bižaljevac i katuna Kuk sa Zlataricama na najbrutalnji način degradiraju, urušavaju i uništavaju. Da li je vama poznato da na području Štirovnika, Bižaljevca, Kuka i Zlatarica obitavaju brojni endemi, subendemi i relikti prošlosti Balkanskog poluostrva. Što je sa ugroženom i rijetkom vrstom zmije Šargan (Lat. Vipera ursinii macrops) koja je nastanjena na području Bižaljevca i smatra se rijetkošću čija su staništa uništili neodgovorni izvođači i podizvođači radova sa građevinskim mašinama za potrebe CEDIS-a i EPCG. Šta je sa urušenim i ugroženim staništima (munike lat. Pinus heldreichii, Edriantus wettsteinii ssp. lovcenicus – Lovćenski zvončić i drugim endemima i subendemima na ovom području. Crna Gora ima internacionalno prepoznata područja – dva Ramsar i dva UNESCO. Nacionalni napori da se očuva biodiverzitet i priroda rezultirali su proglašenjem nekoliko zaštićenih područja odgovarajućim zakonskim propisima. Nacionalna mreža zaštićenih prirodnih područja 2021. god sadržavala je 58 podrućja sa površinom od 1.908 km2 ili više od 13,85% kopnene površine Crne Gore. Pet nacionalnih parkova Crne Gore – Durmitor, Skadarsko jezero, Lovćen, Biogradska gora i Prokletije su najvažnija među njima. Ostala zaštićena područja, spadaju u razne druge kategorije. Šta je sa degradiranim i uništenim padinama sela Žanjev Do koje pripada širem području UNESCO štićenih područja. UNESCO sajtovi su stavili: Nacionalni park Durmitor (koji je na listi svjetske baštine od 1980. godine) i Kotorsko-Risanski zaliv, koji je na listi svjetskog prirodnog i kulturnog nasleđa od 1979. godine. Da se ovakav ekocid koji se dešava u NP-Lovćen desio u jednoj  Austriji i da tamo na ovakav način devastirao Nacionalni park Hohe Tauernoji koji se proteže preko saveznih pokrajina Tirola, Koruške i Salzburga i najveći je zaštićeni prostor u srednjoj Evropi. Investitor, vlada i članovi elektroenergrtskih kompanija bi završili iza brave a šteta učinjena bila bi naplaćena ne u milionima već mlijardama i dovela bi do bankrota ovih kompanija? Mještani Lovćena i Njeguša nisu protiv žičare. Iza izgradnje postojeće žičare evidentno i vidno je da se  vrši  neviđena devastacija okolnog prostora žičare đe se probijaju putevi i ravnaju djelovi planine, za izradu  objekata i sadržaja koji nemaju veze sa žičarom i to u strogim zonama NP koje su sami mještani vjekovima čuvali od bilo kog oblika izgradnje (čak ni svoja katuništa nismo na tim lokalitetima obnavljali a imali smo pravo na to) i degradacije. Ukoliko ne vjerujete dođite da se uvjerite dođite da vam mi mještani sve na licu mjesta prezentujemo i pokažemo!!! Treba da vidite sa koliko brige i pažnje su u nekim prethodnim decenijama postavljani dalekovodi da se ni jedan metar ambijentalne cjeline, NP-Lovćen ne uruši i ne uništi a sve se ručno prenosilo i postavljalo baš na padinama Štirovnika i katuna Bižaljevac pa dalje ka Žanjevom Dolu!!! Pitamo vas da li vi kao stranka koja pripada zelenim se vodi ličnim i privatnim intresima ili zaštitom NP-Lovćen tog našeg sada nažalost okrnjenog dragulja.

    Žičara Kotor – Lovćen
  • U istom odgovoru kažete: ,,Mislim da će sama vrijednost nacionalnog parka samo da poraste nakon što se žičara stavi u pogon. Gospodine odlazeći tehnički premijeru Abazoviću ne budite smiješni ne pokazujte baš toliko neznanje. NP-Lovćen zvanično postoji od 1952. godine (Da ne govorimo o tome da uprava JPNPCG kojom upravljaju vaši odlazeći politički kadrovi nije na ovoj planini ni obilježila jubilej 70. godina osnivanja). Za Lovćen se zna od XIII vijeka od tada pa do danas postoje brojni istorijski zapisi, knjige, vladarske posjete, kraljeva, careva, vojski, književnika koji su pisali o svim njegovim ljepotama. Pročitajte makar nešto prije nego kažete ,,Eureka” jer mi mještani smo tu od XIII vijeka i mnogo prije, jer nekako neide sve to uz ona vaša silna doktorska zvanja koja često ističete?
  • Žičara Kotor – Lovćen
  • Šta znače benefiti za mještane odlazeći tehnički premijeru Abazoviću. Da li se benefiti ogledaju u tome što će neki mještanin Lovćena i Njeguša dobiti mjesto čuvara, portira ili u najbolju ruku nekog konobara u rizortu kojeg planirate da podignete i da od Lovćena napravite drugi Zlatibor doduše ovaj sa pogledom na more. Pri čemu ćete stanovnike Kotora i sela Gornjeg i Donjeg Grblja ali i sela njeguškog podvršja počastiti zagađenjima koja će u vidu ,,mirisnih koktela i fekalnih voda obogaćenih ešerihija koli” završiti u viševjekovne izvore koji se i dan danas koriste za vodosnadbijevanje i piće!!! A kako će gosti koji žičarom dođu na katun Kuk upoznati sve ljepote Mauzoleja na Lovćenu i Ivanovih korita (ali i drugih predjela NP-Lovćen) nisam baš siguran da će postojeći vlasnik žičare biti velikodušan da ih odvede ni na Mauzolej ni na Ivanova korita nije on žičaru uradio zbog Mauzoleja Njegoševa, još manje zbog Ivanovih korita imate li ikakvog odgovora ili će te možda vaš Vladin autobus pokloniti da se njime voze do ovih destinacija turisti i posjetioci?
  • Šta se dešava sa svim rješenjima od nadležnih institucija koje JPNPCG nije nikada ispoštovala a bio je u obavezi vezano za nelegalno zasustavljanje automobila i nelegelane naplate na regionalnom putu Cetinje-Bjeloši-Krstac-Njeguši i obrnuto. Kako to da vi veliki legalisti i tvorci krilatice Ruka pravde niste započeli prvo od sebe sa primjenom zakonskih akata i rješenja? Često govorite o slobodnim i nezavisnim institucijama na koje ne smije da bude bilo koji vid političkog i ličnog pritiska. Kako onda objašnjavate da su u veoma kratkom roku donešena i poništavana rješena resornog ministarstva otkud tolika kontradiktornost. U našoj zajedničkoj pravnoj borbi sa više od 200 mještana smo nakon nakon pravnog postupka dobili rješenje 7. juna ove godine od Ministarstva kapitalnih investicija – Odjeljenje za drugostepeni postupak. Ovim rješenjem je poništeno rješenje od 7. oktobra 2020. godine. Od 7. juna čekali smo da Uprava NPCG postupi po rješenju koje smo tada dobili, a kako to nijesu uradili do danas, a sezona je u punom jeku  naš advokat se ponovo obratio Ministarstvu kapitalnih investicija 28. juna ove godine sa intervencijom da Ministarstvo preduzme pravne radnje kako bi se njihovo rješenje poštovalo. Nakon čega dolazi do kontradiktornih rješenja koje po tumačenju grupe pravnika ima sve elemente krivičnog djela u produženom trajanju. Pitamo se šta je sa rješenjem glavnog inspektora za puteve kojim je naloženo otklanjanje nepravilnosti to jeste zabrana prekida i zasustavljanja saobraćaja na navedenim regionalnim putevima. Rješenje broj UPI broj: 10/3-709/23-387/9. Kojim je decidno rečeno da se u roku od 10 dana mora po njemu postupati jer je u njemu naglašeno da žalba ne odlaže izvršenje. Sve gore navedeno apsoliutno se ne dotiče uprave JPNPCG i nadležnih institucija već oni svojim nepostupanjem i dalje svjesno krše zakon i onemogućavaju slobodu kretanja koja je Ustavom Crne Gore zagarantovano. Pa vas ponovo pitamo đe je vaša ruka pravde i zašto je ne demonstrirate na ovom problemu već perfidno ćutite i dozvoljavate upravi NP da čini krivična djela i krši ustave i zakone države Crne Gore.
  • Svojevremeno je Austrougarska monarhija napravila žičaru Kotor-Cetinje koja je služila za trasport: oružja, hrane, roba i pošte a da pri tome ni na jedan način nije urušila ambijentalne cjeline i prostore Lovćena o čemu svjedoče brojna arhivska dokumenta i izvaredna foto-dokumentacija. U tadašnjem osvajanju Lovćena od strane Austrougarske monarhije dejstvovalo je nevjerovatnih 660 artiljerijskih oruđa po Lovćenu pa ni oni nisu napravili toliku štetu koliko su nam pričinjeli sadašnji neodgovorni izvođači, investitori lični i privatni intresi onih koji Lovćen ne vide kao prirodnu ljepotu i zaštićen prostor već ga samo vide kao jedan od mogućih načina da se stekne materijalna i lična korist ne prezajući ni od čega. Mi mještani ćemo nastaviti našu pravnu i legitimnu borbu svim zakonskim sredstvima. Često govorite i pominjete ruku pravde odlazeći tehnički premijeru, iskreno vjerujem da je pravda spora ali i dostižna i da će i ta ruka pravde stići do vas ali i do uprave JPNPCG koja je sebi dozvolila luksuz da pored njih i njihove obaveze da čuvaju štićeno područje neodgovrni investitori urušavaju ovaj naš sveti dragulj Lovćen. No vjerujem da će neko tužilaštvo postojeće ili novo preduzeti sve mjere u ispitivanju činjenica koje su dovele do uništenja, potpune i totalne degradacije Štirovnika, Bižaljevca i Žanjevog Dola!!!
  • Gospodine odlazeći tehnički premijeru mnogo zabrinjava vaše ćutanje, ćutanje JPNPCG, kao i svih ostalih relevantnih državnih instucija jer ste od strane NVO sektora i istaknutih stručnjaka i relevantnih pojedinaca na vrijeme upoznati i upozoravani na sva nepočinstva koja se dešavaju u NP-Lovćen a nažalost i dalje traju a vi i kao i uprava JPNPCG i dalje ćutite i time ponižavate naše ljudsko dostojanstvo i tjerate nas da pravdu tražimo ovim otvorenim pismom a ukoliko ono ne urodi plodom preostaje nam samo da organizujemo proteste!!!

Nautički turizam u julu bilježi pad

0
Nautički turizam u julu bilježi pad
Dalmacija ostrva – foto M.Marušić

Nakon što smo se u pandemiji hvalili dobrim rezultatima nautičkog sektora, stigla je godina otrežnjenja. Naime, iz segmenta nautičkog chartera već neko vrijeme stižu upozorenja kako bi rezultati za mjesec jul mogli podbaciti, a Jutarnji se uvjerio da su te sumnje, nažalost, bile tačne.

Prema podacima koje je Jutarnjem listu dostavila Hrvatska turistička zajednica, nautika je u julu ostvarila pad broja noćenja u iznosu od pet posto, odnosno dolazaka u iznosu od četiri posto u odnosu na lani, dok je rezultat u prvih sedam mjeseci tek neznatno bolji nego 2022. godine.

Tačnije, u dosadašnjem dijelu godine, dakle, prvih sedam mjeseci, noćenja su rasla tek dva, a dolasci jedan posto, što znači da nas zasad spašava dobra predsezona, no u glavni dio sezone ušli smo s problemima koji bi se, ako ih ne riješimo, dodatno mogli manifestirati i narednih godina.

Kako je za Jutarnji list pojasnio direktor udruženja nautičkog turizma pri HGK Paško Klisović, već je neko vrijeme izvjesno kako će nautika u julu bilježiti minus, koji se uglavnom pripisuje nekolicini faktora.

nautika – turizam

“Prvi su vremenske nepogode tokom juna, u kojemu se obično događa booking za jul, a koji je ove godine podbacio, kao i činjenica da su neke destinacije, poput Grčke, posljednje četiri godine davale poticaje za ulaganje u brodove, što se posljedično prelilo i na Hrvatsku, koja je ostala bez dijela gostiju”, kaže Klisović.

Ipak, onaj najvažniji razlog odnosi se na nerealno podizanje cijena, posebno roba i usluga u nadležnosti države ili jedinica lokalnih samouprava, koje su prouzročile da Hrvatska postaje sve manje atraktivna i priuštiva uobičajenim emitivnim tržištima. A ona, barem kad je u pitanju glavna sezona, sve teže mogu pratiti hrvatske cijene.

“Nisam od onih koji se zalažu za slikanje računa i divljanje protiv cijena restorana u Hrvatskoj, no činjenica je kako su ove sezone u Hrvatskoj poskupile brojne usluge na koje se nadovezuje nautički turizam, a koje su uglavnom u rukama države. Tu prije svega mislim na cijene ulaznica za nacionalne parkove te parkove prirode, koje su značajno otišle gore, kao i cijene vezova i ostalih usluga u marinama”, kaže Klisović.

Rađenović: U julu mjesecu od trajektnog saobraćaja prihodovano preko 1.200.000 eura, dnevni pazari i preko 60.000 eura

0

 

Blažo Rađenović

Samo tokom jula mjeseca od trajeknog saobraćaja na relaciji Kamenari – Lepetane ostvaren  je prihod od preko 1.200.000 eura, podaci su Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, koje je u februaru mjesecu ove godine preuzelo upravljanje trajektnom linijom Kamenari – Lepetane.

“Do nedavno je jedan privilegovani pojedinac u svojim rukama imao ovu trajektnu liniju i za sebe ubirao korist u toj prihodovnoj strani, a sa druge strane mrvice su ostajale državi Crnoj Gori. Građani, država Crna Gora i lokalna samouprava su od februara od ovog posla imali i u narednom periodu će imati velike benefite i velike koristi. Možete samo zamisliti koliko dnevni pazari koji prelaze 60.000  eura mogu značiti bolnicama, školama, vrtića, koliko to znači novih igrališta, ali i ukupne infrastrukture za turiste koji kod nas borave u toku ljetnjih mjeseci. U kratkom periodu od preuzimanja trajektne linije odradili smo jedan veliki posao i siguran sam da će sve te benefite i blagodati ove trajektne linije vidjeti svi građani,” ispričao je predsjednik Upravnog odbora JP Morsko dobro, Blažo Rađenović.

Rađenović napominje da pored benefita i povoljnosti za građane, lokalne samouprave, privredna društva i sve pojedince koji žele da mjesečne karte kupe po manjim cijenama JP Morsko dobro nekim danima uspijeva da inkasira i preko 60.000 eura što, kako kaže, svjedoči da je ovo isplativa trajektna linija koja funkciniše ne samo na zadovoljstvo JP koje nad njom vrši servis, već i u interesu građana i cijele države Crne Gore.

Rađenović: U julu mjesecu od trajektnog saobraćaja prihodovano preko 1.200.000 eura, dnevni pazari i preko 60.000 eura
Trajekt – foto Boka News

“Samo kada je JP Morsko dobro u pitanju, država Crna Gora ima osam trajekata u svom vlasništvu, što dovoljno govori u prilog činjenici da želimo da nastavimo da razvijamo trajektni saobraćaj, ne samo kada je u pitanju linija Kamenari – Lepetane, već i nove linije koje zakonski utemeljeno pokušavamo da uvedemo i damo građanima jedan servis usmjeren olakšavanju proputovanja od matične destinacije do krajnjeg turističkog odredišta,” naveo je predsjednik Upravnog odbora JP Morsko dobro.

Uprkos impozantnom broju od osam trajekata, trenutna infrastruktura dozvoljava da za relaciju Kamenari – Lepetane bude primjenjljivo šest trajekata, ali JP Morsko dobro intezivno radi na uvođenju novih trajektnih linija koje će zadovoljiti sve potrebe, ne samo građana, već i turista.

“Jedna od potencijalnih linija na kojoj radimo jeste Zelenika – Solila. Radimo neke studije, treba da se osigura određena infrastruktura, trebaju da se sprovedu određene intervencije na tim lokalitetima. Imamo namjeru da kompletni teretni program prebacimo na ovu trajektnu liniju i vjerujem da ćemo u velikoj mjeri uspjeti u tome kako bismo rasteretili saobraćaj.”

Rađenović se takođe osvrnuo i na kritike koje pristižu iz medija i sa društvenih mreža na račun velikih gužvi koje se povezuju sa trajektnim saobraćajem, ali i uopšteno na račun nove sfere poslovanja JP Morsko dobro koje vrijedno nastavlja da sprovodi i svoje tradicionalno propisane djelatnosti.

“Građani mogu da budu stvarno jako spokojni kada je u pitanju ova trajektna linija, kada je u pitanju menadžment JP Morsko dobro i svi zaposleni koji marljivo rade oko trajektnog sabraćaja i pored svog osnovnog posla i djelatnosti kojom su se do prije februara bavili, kada je u pitanju održavanje zone morskog dobra, svih plaža, privremenih objekata, zaštićenih područja. Mislim da će ovaj tim, sa inovacijama koje planira u zoni morskog dobra, sa uspostavljanjem komunalnog reda i sređivanjem privremenih objekata i upravljanjem načinom korištenja kupališta, i dalje raditi u interesu građana i turista i da ćemo iz godine u godinu imati bolju sliku kada je u pitanju zona Morskog dobra i naš najvrijedniji resurs, a to su plaže,” podvukao je predsjednik Upravnog odbora JP Morsko dobro, Blažo Rađenović.

Tradicionalna 49. Lastovska fešta u subotu 5. avgusta

0
Tradicionalna 49. Lastovska fešta u subotu 5. avgusta
Lastovska fešta – foto Boka News

Lastovska fešta se održava u kontinuitetu punih 49 godina. Naša misija je očuvanje tradicije, običaja, zajedništva, njegovanje lastovskih običaja. Svih ovih godina trudili smo se očuvati materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, poručuju iz Kulturno zavičajnog društva Napredak Gornja Lastva.

Kao i svih prethodnih godina 49. Lastovska fešta održat će se prve subote u avgustu, 5. avgusta sa početkom u 21 sat, ispred crkve i Doma kulture „Ilija Marković” u Gornjoj Lastvi.

Nastupiti će Bokeljska mornarica Kotor –  Podružnica Tivat, Glazbeno prosvjetno društvo Tivat, tamburaši KUD “Sv. Juraj” iz Draganića – Republika  Hrvatska i muzički sastav ”TOTEM BAND” iz Splita.

Gornja Lastva foto Boka News

Lastovsku feštu sufinansira Opština  Tivat na osnovu Odluke o manifestacijama iz oblasti kulture koje se  sufinasiraju iz budžeta Opštine, kao i Turistička organizacija Tivat.

Vlatko Stefanovski Trio nastupa na KotorArtu

0
Vlatko Stefanovski Trio nastupa na KotorArtu
Vlatko Stefanovski- foto KotorArt

Koncert trija Vlatka Stefanovskog biće održan u četvrtak, 3. avgusta od 21.30 sati na Ljetnjoj pozornici u okviru serijala Kotor Cable Car Međunarodniog festivala KotorArt. Nastupiće gitarista i vokala Vlatko Stefanovski, bas gitaraista Ivan Kukić i bubnjar Jan Stefanovski.

Publika KotorArta imala je priliku slušati Vlatka Stefanovskog 2018. godine, kada je nastupio sa kamernim bitoljskim orkestrom na koncertu pod nazivom Rock Symphony. Svi pamtimo taj koncert po nevjerovatnoj energiji izvođača. Ovog puta, u nešto drugačijoj, intimnijoj atmosferi i zvuku, sa nestrpljenjem očekujemo ovog jedinstvenog virtuoza na gitari  – istakli su iz PR službe festivala.

VLATKO STEFANOVSKI, gitarista, počeo je da svira s trinaest godina. Kao mladić, osnovao je grupu Leb i sol koja je postala jedna od najznačajnijih grupa na muzičkoj sceni bivše Jugoslavije, i s kojom je snimio četrnaest albuma i održao turneje širom svijeta. Tokom devedesetih godina 20. vijeka razvio je uspješnu solističku karijeru, koju potvrđuju albumi Cowboys & Indians, Sarajevo, Vlatko Stefanovski trio, Kula od karti. Saradnja s poznatim gitaristom Miroslavom Tadićem na albumima Krushevo, Treta majka, Live in Belgrade i Live in Zagreb bacila je novo svjetlo na njegovo stvaralaštvo za akustičnu gitaru i istraživanje makedonske tradicionalne muzike. Sarađivao je s poznatim umjetnicima kao što su Tomi Emanuel, Stokelo Rozenberg, Džiboni, Jan Akerman, Teodosi Spasov, Stefan Milenković, Kudsi Erguner, Bojan Z, Manu Kače, Toni Levin i dr. Nastupao je i snimao s Londonskim, Lajpciškim, Sofijskim simfonijskim orkestrom, Filharmonijskim orkestrom Monte  Karla, zatim sa big bendovima Fool Cool, Radio-televizije Slovenije, Hrvatske radiotelevizije, Radio-televizije Srbije itd. Piše i muziku za film, pozorište i balet. Dobitnik je počasnog doktorata Univerziteta Sv. Ćirilo i Metodije u Skoplju.

Ulaznice za koncert su dostupne preko Gigs Tix mreže, putem interneta na www.gigstix.me i širom Crne Gore, na izabranim lokacijama Tobacco S Press kioska.

Partner koncerta i generalni sponzor Kotor Cable Car serijala je nova turistička atrakcija Kotora i Crne Gore, žičara Kotor-Lovćen.

M.D.P.

Nonet fagota zablistao ljepotom izvedbe i zlatnom nagradom

0
Nonet fagota zablistao ljepotom izvedbe i zlatnom nagradom
Nonet bez premca, atmosfera u Crkvi sv. Duha

Mladi muzičari iz Kine na takmičenju održanom u Kotoru pokazali koliko je motivitajuća velika konkurencija


Rijetku priliku da čuje ansambl sastavljen od devet fagota imala je publika koja je nedavno ispratila završni koncert Međunarodnog muzičkog takmičenja „CIAO“, održanoga u kinesko-srpsko-crnogorskoj produkciju u okviru KotorArta.

Mladi fagotisti/kinje su pobrali ovacije prisutnih u Crkvi sv. Duha, ali su „ubrali“ i „zlatnu“ nagradu u disciplini kamernih ansambala. To je izuzetan uspjeh za njih, s obzirom da se za ovo takmičenje prijavljuje par hiljada mladih muzičara, najviše iz Kine. U završnom koncertu nastupili su samo dobitnici prvih nagrada po disciplinama, iako su nagrade podijeljene za sva tri prva mjesta (bronzana, srebrna i zlatna).

Svi nagrađeni dobili diplome

-U Kini imamo preliminarne izbore mladih talenata još od maja, oni bivaju selektovani, a govorimo o hiljadama učesnika. Od njih biramo par stotina, onda stotinu, pa tek onda njih 50 koji dođu u finale. Njih je mnogo, a mi imamo privilegiju da biramo najbolje od ogromnog broja učesnika. Nadam se da ćemo sledeće godine imati više učesnika za ovo takmičenje i više od samo tri zemlje (Kina, Crna Gora i Srbija), nego da će tu biti i mladi umjetnici iz okruženja, kaže za Boka news primadona Vanže Žang, članica organizacionog tima iz Kine.

Gudački kvartet

Ističe izuzetno zadovoljstvo što se nakon pet godina vratila u Kotor, bila je na KotorArtu 2018. godine, onda je „korona“ sve zaustavila i poslije svega toga evo je ovdje u ulozi domaćina ovog renomiranog takmičenja. To je veliki događaj za mlade talente iz Kine, (među kojima su i Kinez koji studira u Australiji i Japanka koja studira u Kini…), ali i za talente iz Srbije i Crne Gore, koji imaju priliku da odmjere svoje snage u okruženju mnogo veće i kvalitetnije konkurencije od one na lokalnom nivou.

Jedini od prvonagrađenih iz Srbije je oboista Aleksa Marinković, dok iz Crne Gore nijedan učesnik takmičenja nije uspio da uđe u finale. Prve nagrade osvojili su i oboistkinja Šu Đu, fagotista Nju Đaven, gudački kvartet i gudački trio iz Kine. U disciplini za flautu je dodijeljena samo srebrna nagrada, jer je žiri smatrao da nije bilo dovoljno kvaliteta za zlatnu.

Šu Đu, oboa

Prvo polufinale održano je u Beogradu, drugi i treći krug takmičenja – ovdje u Kotoru, da bi se redukcijom došlo do četvoro-petoro-  članova koji su se takmičili u finalu.

Fagoti

– Najbitnije za ove mlade ljude je to što dobijaju priliku za ekspoziciju- izlaganje ka spoljnom svijetu. Prvo i osnovno je što oni putuju, iz Kine su prvo došli u Beograd, pa su došli u Kotor, vidjeli su Bokiu kotorsku, družili su se sa drugim  mladimj ljudima- osnovna je kulturna razmjena i druženje, zatim, upoznavanje sa kulturnim znamenitostima  okruženja, a takođe, još važnije – dobili su šansu da se javno pokažu širim auditorijumima, nekim publikama koje nisu samo njihove autohtone „navijačke“ (jer ih svi poznaju. Oni su prvi put nastupaju pred nepoznatom publikom i koja ih je na fer i pošten način nagradila – ili pokudila, objašnjava prof. Bogdan Jovanović, jedan od organizatora.

Šu Đu, oboa

U prisustvu Ambasadora Narodne Republike Kine u Crnoj Gori, Nj.E. Fan Kuna, kao i izvršnog i umjetničkog direktora festivala KotorArt, pijaniste Ratimira Martinovića, predsjednik žirija- pijaniste Dejana Sinadinovića, pobjednicima takmičenja su uručene diplome. Organizacioni tim festivala ugostio je Ambasadora i članove njegovog tima u Kreativnom habu u Kotoru.

/M.D.P./

Jazz veče u Luštici Bay u subotu 5. avgusta

0
Ahmed Harfoush – Jazz u Luštici Bay

Jazz veče sa egipatskim muzičarem Harfušem na programu je u The Chedi Lustica Bay u subotu 5. avgusta u 20 sati


Ljetnji muzički program u okviru Luštice Bay nastavlja se nastupom egipatskog džez muzičara Ahmeda Harfuša (HarfoushH) sa pratećim bendom HarfousH Jazz Band.

Ljubitelji laganih, prefinjenih džez nota imaće priliku da upoznaju ovog vrsnog džez interpretatora koji prvi put nastupa u Crnoj Gori. Koncert je na programu u subotu, 5. avgusta, u 20 sati, u The Chedi Lustica Bay.

Ahmed Harfoush je egipatski džez pjevač koji trenutno živi u Londonu, a više od jedne decenije nastupa širom svijeta. Svoju karijeru je započeo u Kairu, gdje je studirao na Muzičkom konzervatorijumu, a zatim se usavršavao na londonskoj Mauntvju umjetničkoj akademiji (Mountview Academy for Theatre Arts) i potom u Sjedinjenim Američkim Državama. Kao član više muzičkih bendova pre početka solo karijere, Harfuš je razvio izrazitu naklonost prema američkom muzičkom nasljeđu, a posebno mjuziklima. Prethodnih godina je postao najpopularniji džez pjevač i zabavljač u Egiptu i rado viđen gost na muzičkim pozornicama širom svijeta.

HarfousH je nastupao u Londonu, Parizu, Rimu, Berlinu, Larnaci, Atini, Beču, Budimpešti, Pragu i brojnim drugim gradovima u Evropi i svijetu. Osnovao je HarfousH Jazz Band u Londonu, 2015. godine, u okviru koga razvija i svoj muzički poduhvat Egyptian Jazz Project koji sadrži džez obrade klasičnih egipatskih pop pjesama iz sredine XX vijeka pomiješanih sa američkim uticajima tog doba.

Jazz veče u Luštici Bay u subotu 5. avgusta
Luštica Bay – TO Tivat – foto Ranko Maraš

„Za naredni vikend možemo da najavimo pravu muzičku poslasticu i jedno nesvakidašnje džez veče u Luštici Bay. Naime, naši gosti i posjetioci će imati priliku da se upoznaju sa veoma popularnim egipatskim džez muzičarem bogatog opusa, Harfušem, koji će nam predstaviti muzičku tradiciju Bliskog istoka uz uticaje evropskih i američkih trendova sredine prošloga vijeka. Nastojimo da publici uvijek predstavimo nešto novo i drugačije, nudeći iskustvo kreativne umjetničke energije koja nastaje u susretu sa bogatim kulturnim nasljeđem i inspiracijom koju umjetnici pronalaze nastupajući u našem autentičnom urbanom i prirodnom okruženju. Istinsku dimenziju susreta i prepoznavanja različitih kultura koje obogaćuju svakoga od nas i svakog posjetioca Luštice Bay stvaramo kroz njegovanje našeg odnosa pripadnosti zajednici u kojoj živimo i rastemo“, izjavila je Sonja Banićević, supervizorka organizacije događaja u Luštici Bay.

Nastup HarfousH Jazz Banda ne treba propustiti, a ulaz je slobodan.

Ove zime Dubrovnik i Frankfurt povezani letovima

0

 

Ove zime Dubrovnik i Frankfurt povezani letovima
Croatia Airlines

Župan Nikola Dobroslavić objavio je kako Croatia Airlines uvodi zimski let za Frankfurt.

Kako je objavio župan, Turističko vijeće potvrdilo je sudjelovanje Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije u projektu uvođenja zimske zračne linije Dubrovnik – Frankfurt – Dubrovnik od strane Croatia Airlinesa.

/dubrovačkidnevni.net.hr/

Zračna liuka Dubrovnik 447.315 putnika u VII. mjesecu

Zračna luka Dubrovnik je u VII. mjesecu ostvarila 447.315 putnika (425.539 u VII/2022). Ovo je 86,9% putnika iz istog mjeseca 2019. (514.732). Aerodrom je ostvario 3946 operacija (3824 u VII/2022, 4470 u VII/2019). Dubrovnik je imao 3,2 tone carga (117,5 tona u VII/2022). U prvih 7 mjeseci ove godine Dubrovnik je ostvario 1.317.483 putnika, 11.924 operacije i 43,7 tona carga.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: ZL Dubrovnik

Rusija nanijela štetu ukrajinskim lukama ključnim za izvoz žitarica

0
Rusija nanijela štetu ukrajinskim lukama ključnim za izvoz žitarica
Rusija – Ukrajina – konflikt – foto EPA

Ruski napadi dronovima u zoru nanijeli su značajnu štetu ukrajinskim lukama na Dunavu koje su postale ključne za izvoz žitarica. Dronovima su napadnuti Kijev i Odesa, a Ukrajinci tvrde da su uništili 23 letjelice. U Odesi su oštećena skladišta žitarica, a u Kijevu su krhotine pale na nekoliko naselja nanijevši materijalnu štetu.

Jučer su se žestoke borbe vodile na sjeveroistoku Ukrajine zbog pokušaja napredovanja ruskih snaga u smjeru Kupjanska. Na jugoistoku zemlje djelomični je napredak u protuofenzivi ukrajinske vojske koja je suočena sa snažnim ruskim otporom.

Tok događaja:

‘Oštećeno’ gotovo 40.000 tona žitarica za izvoz

Ukrajinski ministar za infrastukturu Oleksander Kubrakov je rerkao da je u ruskim napadima na ukrajinske riječne luke na Dunavu “oštećeno” gotovo 40.000 tona žitarica namijenjenih izvozu.

Kubrakov tvrdi da je Rusija gađala skladišta i silose s 40.000 tona žitarica namijenjenih afričkim zemljama, Kini i Izraelu.

Pariz: Rusija “namjerno” ugrožava globalnu sigurnost hrane

Francuska je u srijedu optužila Rusija da uništavanjem ključne infrastrukture za izvoz žitarica “namjerno” ugrožava sigurnost hrane na globalnoj razini.

– Rastom cijena poljoprivrednih proizvoda zbog svojih poteza i pokušajima da svoje konkurente spriječi u izvozu vlastitih poljoprivrednih proizvoda, Rusija gleda samo vlastiti interes, na uštrb najranjivijih zemalja, rekla je Anne-Claire Legendre, glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova.

Rusija nanijela štetu ukrajinskoj lučkoj infrastrukuri na Dunavu

Ruski napadi dronovima u srijedu u zoru nanijeli su značajnu štetu ukrajinskim lukama na Dunavu koje su postale ključne za izvoz žitarica. Rusija je rano u srijedu napala ukrajinske luke za izvoz žitarica, uključujući onu na Dunavu koja se nalazi na granici s Rumunjskom, a ukrajinsko ministarstvo obrane objavilo je da je oštećen silos sa žitom u dunavskoj luci Izmailu.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je ranije u telefonskom razgovoru s Vladimirom Putinom zamolio ruskog predsjednika “da ne poduzima nikakve mjere koje bi mogle pridonijeti eskalaciji napetosti” na Crnom moru. Naglasio je “važnost” sporazuma o žitu iz kojeg se Moskva povukla u srpnju, smatrajući da je taj sporazum svojevrsni “most prema miru”.Kremlj javlja da je Putin zatražio potporu Erdogana u izvozu ruskih žitarica, ponavljajući da odbija obnoviti sporazum s Ukrajinom.

Rusija više od dva tjedna napada ukraijnsku lučku i poljoprivrednu infrastrukturu, nakon što je odbila produžiti sporazum koji je omogućavao izvoz žita. Moskva traži bolje uvjete za svoj prehrambeni sektor i izvoznike gnojiva, već oslobođene međunarodnih financijskih sankcija.

Dvije ukrajinske riječne luke na granici s Rumunjskom, Reni i Izmail, u regiji Odese, postale su glavne izvozne rute ukrajinskog žita od kada je Moskva izašla iz sporazuma koji je Ukrajini, usprkos ratu, omogućavao nesmetan izvoz poljoprivrednih proizvoda preko Crnog mora.

Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis je na Twitteru objavio da su “ruski napadi na ukrajinsku civilnu infrastrukturu na Dunavu, u blizini Rumunjske, neprihvatljivi”, rekavši da se radi o “ratnim zločinima”.

Portonovi – preko 170 hiljada posjetilaca, zabava na trgovima i ulicama tokom avgusta se nastavlja

0

 

Portonovi – preko 170 hiljada posjetilaca, zabava na trgovima i ulicama tokom avgusta se nastavlja
Portonovi

Portonovi je tokom jula zaista pokazao da je adresa za najbolje događaje ovog ljeta. Preko 170 hiljada posjetilaca, 30% više nego u istgom periodu prošle godine, uživalo je na trgovima Portonovog uz ABBA tribute bend sa simfonijskim orekstrom, Ninu Badrić, Jelenu Tomašević, Ivana Bosiljčića, Detour, Mjesnu muziku Đenović i mnoge druge, a u avgustu vas očekuje još koncerata koji su besplatni za sve posjetioce.

Pored koncerata, Portonovi je ugostio brojne umjetnike, a bio i mjesto za sportska dešavanja za velike i male.

U subotu, 5. avgusta na Marina trgu nastupiće Queen Symphony Sensation, tribute bend popularne rok grupe Queen koji će pratiti simfonijski orekestar. Program na trgu počinje od 20:00 kada će publiku zagrijati DJ Lucky Dee.

9. avgusta Marina trg je rezervisan za Barcelona Gipsy balKan Orchestra (BGKO). BGKO je međunarodni ansambl muzičara sa sjedištem u Barseloni koji se proslavio izvođenjem svojih interpretacija tradicionalne muzike sa Balkana, Bliskog istoka i Mediterana. Jedinstven zvuk koji je oduševio publiku širom svijeta stvaraju različiti umjetnički uticaji njegovih članova: Margherita Abita (glas, Italija), lvan Kovačević (kontrabas, Srbija), Julien Chanal (gitara, Francuska), Oleksandr Sora (violina, Ukrajina), Fernando Salinas (harmonika, Španija), Xavi Pendón (klarinet, Španija) i Albert Enkaminanko (udaraljke, Španija). Prije njih, na Marina trgu od 20:00 nastupiće DJ Marko Milošević (MKDSL).

U petak, 11. avgusta, planirano je zabavno veče za cijelu porodicu. Od 19:00 na Marina trgu će nastupati različiti animatori, na štulama, monociklu i drugi, a za muzičku pratnju zadužen je bend Crveno i crno.

Koncert Montenegro Essence biće organizovan 18. avgusta na Vista trgu u Portonovom od 20:00  i predstavlja kombinovanje različitih muzičkih žanrova kroz dijalog nesvakidašnjeg sastava instrumenata muzičkog ansambla. Ovaj koncert gitar dua Nikčević i Bulatović pratiće orkestar sastavljen od gudača, duvača, harmonika, bas gitare i perkusija. Moć ovog ansambla, nudi široki zvučni  dijapazon od suptilnih romantičnih melodija, pa sve do neuobičajenih grmećih nepravilnih balkanskih ritmova.

Portonovi

Mladi umjetnik Petar Wagner (Fantom) nakon snimanja spota za numeru “Miris Jadrana” se vraća u Portonovi, u subotu, 19. avgusta, gdje će održati koncert na Trgu u naselju. Fantom je izvođač, autor i producent koji je postao poznat u regionu po retro baladi “Barbara” i specifičnim, stilskim obradama ex-yu pop rok pjesama. Njegovi koncerti su energični i dinamični, a među publikom u halama širom regiona mogu se naći pripadnici i mlađih i starijih generacija. Fantom trenutno radi na pripremi novog albuma, a prvi singl sa istog je pjesma “Miris Jadrana” o nostalgičnin sjećanjima na ljeta provedena na Mediteranu.

Pored koncerata, u Portonovom se ovog ljeta organizuju i mnogobrojni događaji za najmlađe. 3. avgusta na Marina trgu očekuje nas “Put Crne Gore do Pariza: Slavimo olimpijski duh” povodom promocije Olimpijskih igara 2024. Cilj je da se na jednom mjestu kroz zabavu i igru, predstavi ne samo put ka Parizu, već istorija naših sportista na igrama, zanimljivi olimpijski događaji, promovišu olimpijske vrijednosti i način života.

Takođe, četvrte “Portonovi Kids’ Games” biće organizovane 20. avgusta uz poligone svestranosti i igre za djecu od 4 do 12 godina. Nakon toga, 26. avgusta, slijedi još jedan događaj u saradnji sa Crnogorskim olimpijskim komitetom.

Kalendar događaja u Portonovom je dostupan na linku, a za više informacija o događajima možete kontaktirati events@portonovi.com

Manifestacija Put Crne Gore do Pariza

Sportsko-promotivna manifestacija Put Crne Gore do Pariza: Slavimo olimpijski duh /Montenegro#s road to Paris: celebrating the Olympic spirit, biće održana u četvrtak 3. avgusta u Portonovom, najavljeno je iz Crnogorskog olimpijskog komiteta.

Navodi se da će posjetioci svih uzrasta biti u prilici da uživaju u aktivnom danu i zabave se u nekoj od brojnih sportskih aktivnosti.

Najavljeno je da će, pored zabave i fizičke aktivacije, biti promovisani timski duh, važnost bavljenja sportom, ali i širenje olimpijskih vrijednosti.

Manifestacija će imati važnu ulogu i u promociji Olimpijskih igara koje će biti održane u Parizu naredne godine.

“Olimpijski šampion i generalni sekretar COK-a, Igor Vušurović, evropski prvak i četvorostruki olimpijac Draško Brguljan, ali i brojni drugi sportisti, sadašnji i bivši crnogorski olimpijci i olimpijke, družiće se sa djecom i gostima na tom događaju”, saopšteno je iz COK-a.

Navodi se da događaj obuhvata nekoliko sektora, prilagođenih svim uzrastima.

“Dječija zona će omogućiti najmlađim posjetiocima da kroz igru razvijaju motoričke sposobnosti i upoznaju se sa sportom. U Kviz zoni tinejdžeri će se takmičiti u sportskom kvizu , a u Sport zoni mladi od 7 do 18 godina će uživati u različitim sportskim aktivnostima i radionicama. Roditelji će imati svoj Roditeljski kutak, gdje će se takmičiti i učestvovati u edukativnim aktivnostima”, piše u saopštenju.

Najavljeno je da će svi posjetioci moći da uživaju u foto galeriji, koja će prikazati olimpijski put Crne Gore i vrijednosti olimpizma.

Svi učesnici će biti u mogućnosti da daju doprinos stvaranju maskote crnogorskog olimpijskog tima, tako što će učestvovati u crtanju, odnosno slikanju iste.

“Na kraju, mašta i kreativnost posjetilaca manifestacije će rezultirati kreacijom maskote, koja će svoj put započeti upravo u Portonovom”, piše u saopštenju COK-a.

Manifestacija će početi u 19 sati.