Rat u Ukrajini Foto: Oleksandr Ratushniak / Reuters
Viši ukrajinski dužnosnik izvijestio je o teškim borbama na sjeveroistoku zemlje u nedjelju, dok snage Kijeva drže borbene crte i na nekim područjima uspješno napreduju. Ruska vojska saopštila je da je zaustavila ukrajinske snage na sjeveroistoku. Također je rekla da je oborila tri ukrajinske bespilotne letjelice koje su pokušale napasti Moskvu i oštetile visoku zgradu u kojoj se nalaze vladini uredi.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao je nedjelju kao “dobar dan, moćan dan” na fronti, posebice u blizini Bahmuta, gdje ukrajinske snage kažu da vraćaju teritorij izgubljen kada su ruske snage zauzele grad u svibnju. Ukrajina nije izravno preuzela odgovornost za napade bespilotnim letjelicama, ali je Zelenski rekao da se rat “postupno vraća na ruski teritorij – u svoja simbolična središta”.
Ruske snage pokrenule su posljednji u nizu noćnih zračnih napada u kojima je pogođena, kako su rekli dužnosnici, “nestambena zgrada” u sjeveroistočnom gradu Harkivu, ali nije bilo žrtava.
Zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hanna Maliar rekla je da ruske snage “pokušavaju istjerati” ukrajinske trupe s položaja na sjeveroistoku koje je okupirala Moskva nakon invazije u veljači 2022., ali su ih kasnije ponovno zauzeli ukrajinski vojnici. Ključna zadaća Rusa, rekla je za nacionalnu televiziju, bila je “odvratiti naše snage od područja Bahmuta, gdje imamo uspješnu ofenzivu”.
Zelenski: Ukrajina je sve snažnija
U obraćanju iz Ivano-Frankivska, grada na zapadu zemlje ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da je Ukrajina sve snažnija.
– Ruska agresija na bojištu je propala. Danas je 522. dan takozvane “specijalne vojne operacije”, za koju je rusko vodstvo očekivalo da će trajati tjedan ili dva. Ukrajina jača. Rat se postupno vraća na teritorij Rusije, u njezina strateška središta i vojne baze. To je neizbježan, prirodan i posve pravedan proces. Ali moramo biti svjesni da, kao i prošle godine, i ove zime ruski teroristi ponovno mogu napadati naš energetski sektor i ključna postrojenja. Danas smo razgovarali o trenutačnom stanju pripreme za sve moguće scenarije, poručio je.
“Trg od knjige“, međunarodna manifestacija koja već 21 godinu okuplja na Belavisti ljubitelje pisane riječi, pisce i izdavače, završen je dodjelom plaketa za izdavački poduhvat godine, najbolju ediciju, najbolju dječiju knjigu i najljepšu knjigu.
Tokom poslednje večeri sajma svoj roman „Unutrašnje more“ promovisala je Danice Vukićević, dobitnica ovogodišnje NIN-ove nagrade.
Prema odluci stručnog žirija – mr Višnja Kosović, mr Đorđe Malavrazić i Voislav Bulatović, prestižnu nagradu „Plaketu za izdavački poduhvat godine“ zaslužila je monografija istoričarka umjetnosti Marina Matić „Manastir Savina u XVIII veku – pravoslavni identitet i mletačka vlast“, čiji su izdavači: Matica srpska – Društvo članova u Crnoj Gori, Mitropolija crnogorsko-primorska SPC i Pravoslavni bogoslovski fakultet Univerziteta u Beogradu.
„Profesorka doktorka Marina Matić uobličila je složenu sliku političkih, ekonomskih i konfesionalnih odnosa u kojima se, upravo u 18. vijeku, za vrijeme mletačke vladavine nad Herceg Novim, pojavila i, kroz mnoga trvenja, ostvarila inicijativa za podizanje velike crkve Uspenja Bogorodičinog u Savinskoj dubravi. Taj hram će postati znamenit po svom duhovnom zračenju, umjetničkom skladu i lijepom saglasju sa prirodnim okruženjem i hramovima drugih vjera u, kako više puta konstatuje autorka, multikonfesionalnoj Boki“, piše u obrazloženju žirija.
ZatvaranjeTrga od knjige 2023.
Nagradu za najbolju ediciju žiri je dodječlio Izdavačkom preduzeću Clio iz Beograda za ediciju AGORA u kojoj je ove godine izašla i knjiga Nadziranje demokratije, Slaviše Orlovića.
„Ova edicija predstavlja izuzetan presjek vremena iz kojeg izlazimo, ali i ovog kojem pripadamo i u kojem se naslućuju obrisi jedne nove civilizacijske ere. U njoj se pojavljuje niz značajnih knjiga kojima često nije cilj da daju odgovore, već da postavljaju pitanje i otklanjaju nedoumice, ponekad da u potpunosti pomjere ugao gledanja na probleme i značajno promjene diskurs čineći svijet još izazovnijim mjestom“, stoji u obrazloženju.
Nagradu za najbolju dječiju knjigu Žiri dodjeljuje izdavaču ODISEJA iz Beograda za knjigu CRVENILO ili zašto nije smešno kad nekog kinjiš, belgijskog autora Jana de Kindera. Objavljivanje knjige je pomogao program „Kreativna Evropa“ Evropske unije.
„Ilustracijama ekspresivnog manira, dinamičnih linija i vanserijske kompozicije uspješno prikazuje emocije i stvara direktne i snažne narative upečatljive atmosfere. Crteži svedene palete, kojom dominiraju nijanse crvene boje, vizuelno pojačavaju značenje teksta do te mjere da vam se čini da verbalni dio postaje tek ukras slike. Istovremeno, njegov likovni izraz teži univerzalnosti, njegov lični kulturološki milje gotovo je nevidljiv, a primijenjene vizuelne matrice mogu pripadati bilo kojoj kulturi“, navode članovi žirija.
Nagradu za najljepšu knjigu žiri dodjeljuje izdavačima Obodsko slovo i Štampar Makarije za dvojezičko izdanje Njegoševog Gorskog vijenca.
„Riječ je o prevodu Vase Mihailovića, jednog od najuglednijih američkih slavista srpskog porijekla, koji se pojavio u Americi 1986. godine. Tri godine kasnije izašlo je reprint izdanje u Beogradu, a ovom izdanju, autor je izvršio mnogobrojne popravke, tako da se na izvjestan način može govoriti o novom izdanju i ovaj prevod potvrđuje da je Njegoševo djelo jedno od ključnih nasljeđa evropskog romantizma, a Njegoš pjesnik i mislilac koji je vodio plodotvorni dijalog sa evropskom civilizacijom“, piše u obrazloženju.
Organizatori 21. Međunarodnog sajma knjiga Trg od knjige su JU Gradska biblioteka i čitaonica i Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, a pokrovitelji Opština Herceg Novi i gradska Turistička organizacija.
Nikad u životu nisam bio sretniji kao tog dana kada smo prokopali tunel ispod sarajevske piste, kaže danas 71-godišnji Sarajlija Velid Softić, jedan od učesnika prokopavanja sarajevskog ratnog tunela, poznatog kao “Tunel spasa”, piše Anadolu.
Na današnji dan prije tačno 30 godina, 30. jula 1993. godine, prokopan je sarajevski ratni tunel, koji je od tog momenta bio jedina veza opkoljenog Sarajeva sa ostatkom svijeta sve do završetka opsade grada, krajem februara 1996. Tunel je prokopan ispod sarajevske piste, čime su povezane dvije teritorije pod kontrolom Armije Republike Bosne i Hercegovine (Dobrinja i Butmir), po čemu je tunel i nazvan “Tunel D-B”.
Tunel je kopan s obje strane, tako da je spojen na sredini, a na ovom poduhvatu bilo je angažovano oko 300 ljudi, najprije pripadnika civilne zaštite, a potom vojske. Među dobrovoljcima kopačima bio je i Velid Softić iz Hrasnice, nadomak Sarajeva.
Tri decenije nakon prokopavanja sarajevskog ratnog tunela, Softić se pred kamerom ekipe Anadolu, u mraku sarajevskog ratnog tunela, na početnoj tački u Butmiru, prisjeća historijskih i sudbonosnih momenata za grad Sarajevo i državu Bosnu i Hercegovinu.
– Tajni zadatak –
Softić se na samom početku prisjeća sastanka u Mjesnoj zajednici Hrasnica na kojem je rečeno da određeni broj ljudi treba biti angažovan, kako je tada rečeno, na tajnom zadatku, za koji će se tek kasnije ispostaviti da je to zapravo “Tunel D-B”.
“Među tim ljudima bio sam i ja. Dobrovoljno sam prihvatio, sa velikim entuzijazmom počeli smo raditi na tunelu”, kaže Softić.
Dalje navodi kako je, iako je na početku bilo nekih zastoja, generalno sve bilo dobro organizovano.
“Bile su najprije dvije, potom tri i četiri smjene. Imali smo hranu, cigare, radilo se punim kapacitetom”, priča Softić.
Na pitanje kojih se momenata sjeća kao najtežih iz tog perioda, Softić odgovara kako je najteže bilo izvlačiti zemlju iz tunela, prvenstveno zbog uskog prostora.
“S početka je bilo lahko, zato što je bilo blizu. Međutim, kasnije kada smo iskopali 300-400 metara bilo je teško, trebalo je s kolicima vratiti se do izlaza tunela, pa onda još 200 metara do deponije”, navodi Softić.
– Plavljenje tunela –
Prisjeća se i momenata kada je “udarila“ jaka kiša, usljed čega je došlo do plavljenja tunela, time i do obustave radova.
“Mi smo tada bili četiri metra ispod zemlje. Kiša je počela padati, a potom se tunel počeo puniti vodom, dva-tri dana nismo radili dok pumpe nisu izvukle vodu. Tako da smo par dana bili slobodni”, veli Softić.
Na pitanje kako je kao čovjek doživljavao čitav taj proces i generalno kakva atmosfera je vladala tokom cijelog prokopavanja tunela, Softić odgovara kako su svi uglavnom radili s ogromnim entuzijazmom i ulagali ogromne napore da se što prije prokopa tunel do opkoljenog grada.
“Ja sam tada imao 40 godina, bio sam mlad. Nisam o tome toliko razmišljao, nama je najbitnije bilo da mi napravimo taj koridor, da se uspostavi veza sa ostalim dijelovima grada i zemlje”, naglašava Softić.
Većina ljudi koji su kopali, pa i sam Softić, imali su svakako i razlog više jer su u opkoljenom Sarajevu bili njihovi brojni rođaci i prijatelji. Softić ističe kako su u Sarajevu tada bili roditelji njegove supruge, kao i brojna rodbina.
Kako se naziralo prokopavanje tunela, posljednjih dana bilo je otežano raditi zbog velikog broja ljudi koji su čekali da prođu kroz tunel. Ljudi su s obje strane bili spremni da krenu, neko u grad, neko iz grada.
– Momenat prokopavanja –
Tunel, dug gotovo 800 metara s prosječnom visinom 1,6 metara i širinom od jednog metra, prokopan je 30. jula 1993. godine, nešto prije 21 sat. Softić taj momenat opisuje na sljedeći način:
“Mi smo taj dan radili prvu smjenu. Nakon što je tunel prokopan odmah smo izašli na drugu stranu. To je bilo nevjerovatno, nevjerovatne emocije. Nisam nikad sretniji u životu bio kao kad smo ga prokopali, kada smo se sastali. Kada smo prošli, s druge strane je bio moj badžo, taj susret bio je zaista nevjerovatan.”
Gledajući iz današnje perspektive, Softić prije svega naglašava kako mu mnogo znači što je bio dijelom sudbonosnog poduhvata za grad i državu. Nažaost, dodaje, slabo se cijeni ono što su uradili.
“Mi nismo imali neke privilegije, mada nisam puno ni tražio. Šta smo sve uradili, mislim da nismo ni 10 posto cijenjeni”, kaže Softić, pokazujući nam plakete i simbolična priznanja dobivena za učešće na kopanju tunela.
Ipak, još jednom podvlači kako lično njemu znači mnogo što je bio dio ovog projekta, a ono što svakako želi jeste da mlade generacije ne zaborave šta su njihovi očevi uradili kako bi oni danas živjeli u slobodnoj državi.
– Jedna od najposjećenijih turisitičkih destinacija –
Sarajevski ratni tunel danas djeluje kao muzej, 30 godina kasnije služi svojoj svrsi i jedna je od najposjećenijih turističkih destinacija u Sarajevu, navodi Belma Ćuzović, stručna savjetnica i kustosica za muzejske zbirke Fonda memorijala KS.
“‘Tunel spasa’ ima posebno mjesto u turističkoj ponudi BiH. Nalazimo se među prvim destinacijama po broju posjeta, trenutno stanje je gotovo na nivou pred pandemiju kada smo zabilježili rekordan broj od 170.000 posjeta”, ističe Ćuzović.
Dodaje kako tunel i danas, 30 godina kasnije priča svoju priču i svjedoči o onome šta se dešavalo u opkoljenom Sarajevu, te nosi jednu simboliku otpora Sarajlija.
U prosjeku danas kroz muzej na dnevnoj bazi prođe hiljadu osoba.
Na pitanje šta je to što pojsetioce najviše zanima tokom posjete muzeju, Ćuzović odgovara kako je mnogima teško shvatiti i objasniti kroz šta su građani Sarajeva prošli na koncu 20. stoljeća.
“Vrlo je teško objasniti ljudima da smo na kraju 20. stoljeća živjeli u jednoj potpunoj blokadi, da smo bili konstantno granatirani, živjeli bez osnovnih životnih namirnica, u nehumanim uslovima bez grijanja, struje, vode, teško im je to shvatiti. Još teže im bude shvatiti da smo u takvim uslovima uspjeli prokopati tunel za tako kratko vrijeme”, naglašava Ćuzović.
Evald Krnić i Igor Kazić pobjednici su 457. skokova sa Starog mosta u Mostaru, u Bosni i Hercegovini. Krnić je pobijedio u kategoriji skokova na glavu, ispred Ahmeta Stupca i Dine Bajrića, dok je drugo mjesto u kategoriji skoka na noge osvojio Emel Tiro, a treće Harun Bajgorić, javlja Anadolu.
Učestvovala su ukupno 33 skakača, od kojih 15 u kategoriji na noge i 18 u kategoriji na glavu.
Manifestacija je i ove godine imala međunarodni karakter, s obzirom na nastupe skakača iz zemalja regiona, a samom događaju na platou ispod Starog mosta prisustvovalo je nekoliko hiljada posjetilaca.
Delegat skokova bio je proslavljeni bh. bokser Damir Beljo, a predsjednik stručnog žirija Alica Jakirović. Žiri su osim Jakirovića činili skakači veterani, osvajači brojnih nagrada: Irfan Milavić, Samir Zukanović, Semir Drocić i Branko Bogićević.
Priznanja najboljim uručili su Mili Bijavica, Jasmin Gaštan, predsjednik Sportskog saveza Grada Mostara Senad Kevelj, predsjednik Turističke zajednice HNK-a Semir Temim, gradonačelnik Mostara Mario Kordić, te predsjednik Kluba skakača u vodu Mostari Lorens Listo.
Pobjednici će svečano biti proglašeni večeras na platou ispod Starog mosta, uz tradicionalnu bakljadu na mostu.
Dan ranije u sklopu manifestacije održana je popularna “Šlaufijada“ – utrka na šlaufima od točkova teretnih vozila Neretvom.
Mostar: Žena pala niz stijene u Neretvu i poginula
Pratila skakače sa Starog mosta iz vrta ugostiteljskog objekta
Mostar – foto Boka News
55-godišnja žena iz Mostara preminula je sinoć u Kantonalnoj bolnici Dr.Safet Mujić, nakon što je juče teško povrijeđena u padu niz stijene u rijeku Neretvu, javlja Dnevni avaz. Poslije pada je hitno prevezena u bolnicu, gdje su joj evidentirani višestruki prelomi.
Uslijed teških tjelesnih povreda došlo je do komplikacija vezanih za njeno zdravstveno stanje. Doktor Mehmed Haznadar, šef Odjeljenja za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje, potvrdio je kako su mjere reanimacije započele u 21 sat. Međutim, žena je podlegla povredama u 23:45.
55-godišnjakinja je iz vrta ugostiteljskog objekta s pogledom na mostarski Stari most pratila skakače. Pretpostavlja se kako se u jednom trenutku pokliznula i pala. U padu je nekoliko puta udarila u stijene, nakon čega je upala u Neretvu.
Zahvaljujući brzoj reakciji Interventne spasilačke službe Mostar, koja inače brine o sigurnosti učesnika, žena je čamcem prebačena do vozila hitne pomoći, a zatim i u bolnicu. Na mjestu događaja su bili i pripadnici Policijske uprave Mostar.
Saobraćajna policija je u danima vikenda na crnogorskim putevima evidentirala 57 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba smrtno stradala, devet osoba je zadobilo teške tjelesne povrede, a 19 osoba je zadobilo lake tjelesne povrede.
U istom periodu, pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 165 prekršajnih prijava, izdali 1.198 prekršajnih naloga, oduzeli 18 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
Saobraćajna policija je u danima vikenda lišila slobode 63 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, od čega 21 vozača u Podgorici, devet u Baru, šest u Kotoru, šest u Nikšiću i četiri u Pljevljima.
Uprava policije još jednom apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju.
Opština Tivat uvela je mogućnost online plaćanja poreza, taksi i naknada, saopšteno je iz te lokalne samouprave.
“Odabirom opcije “servis građana” na naslovnoj strani opštinske internet prezentacije (www.opstinativat.me), u padajućem meniju pojavljuje se podnaslov “online plaćanje””, navodi se u saopštenju Službe predsjednika opštine.
Na linku https://opstinativat.me/payonline/ moguće je izvršiti uplatu poreza na nepokretnosti, turističke takse i naknade za lokalne puteve.
Sekretarka za finansije u Opštini Tivat, Lidija Bakalbašić, kazala je da je Sekretarijat za finansije implementirao novu mogućnost online plaćanja.
“Poreski obveznici sada su u prilici da na brz, siguran i jednostavan način izvrše svoje finansijske transakcije putem naše online platforme”, navela je Bakalbašić.
Prema njenim riječima, uvođenjem mogućnosti online plaćanja, omogućava se poreskim obveznicima značajna ušteda vremena.
“Umjesto tradicionalnih metoda plaćanja koje podrazumijevaju fizičko prisustvo na šalterima ili plaćanje putem ino-doznaka uz velike provizije, poreski obveznici sada mogu jednostavno i brzo izvršiti svoje obaveze putem internet platforme, gdje god da se u svijetu nalaze“, navela je Bakalbašić.
Dostava poreskih rješenja putem pošte će se obaviti uz avgustovske račune, a isti se, kako je ranije objavljeno, mogu preuzeti na sajtu Opštine ili u prostorijama Sekretarijata za finansije.
Violinistkinja Dea Nicaj, studentkinja Akademije za muziku i teatar u Minhenu u klasi prof. Gertrud Šilde, nastupiće u klavirskoj saradnji sa pijanistom Amirom Džakovićem, jednim od naperspektivnijih albanskih pijanista svoje generacije, u ponedjeljak, 31. jula od 21 sat u Crkvi sv. Duha u sklopu platforme KotorArt Talenti. Ovo je jedinstvena prilika da se u Crnoj Gori čuju djela Alfreda Šnitkea i Đerđa Kurtaga.
Mlada umjetnica Dea Nicaj predstaviće se sa tri značajne sonate: Sonata u g-molu, H. 542.5 Karl Filip Emanuel Baha, Sonata za violinu i klavir br. 1 Alfreda Šnitkea kao i Sonata za violinu i klavir u G-duru, op.30, br. 3 Ludvig van Betovena. Na repertoaru će se naći i djelo kompozitora XX vijeka Đerđa Kurtaga, u znak sjećanja na Lasla Mensaroša.
Dea Nicaj, klavir, započela je muzičko obrazovanje u Školi za muzičke talente Andre Navara u Podgorici, u klasi prof. Dijane Mitić Stojanović i prof. Vujadina Krivokapića. Srednjoškolsko obrazovanje nastavila je u UŠMB Vasa Pavić, u klasi prof. Ane Perazić i potom prof. Vilija Ferdinandija. Osvajala je brojne nagrade na nacionalnim i međunarodnim takmičenjima: Muzički festival mladih Crne Gore, Tirana Talent i Pjeter Gaci u Albaniji, Ars Kosova, kao i Međunarodni susreti violinista u Srbiji. Usavršavala se na majstorskim kursevima kod Iasona Keramidisa, Stefana Milenkovića, Tanje Beker Bender, Marka Radonića, Marije Đuranović i Linusa Rota. Polaznica je ljetnjeg kampa Allegro Vivo u Austriji, učesnica Filharmonijskog orkestra mladih Donje Saksonije i Orkestra mladih Zapadnog Balkana, s kojim je nastupila i kao solistkinja. Predstavljala je Crnu Goru u Strazburu, u Francuskoj, tokom projekta The Concert of Europe – s veoma posebnim orkestrom od 55 članova, osnovanim da promoviše novi duh nade, jedinstva i mira u Evropi.
Amir Džaković, klavir, završio je osnovne studije na Muzičkoj akademiji na Cetinju, u klasi prof. Vladimira Bočkarjova, a magistarske na Institutu Lemens u Luvenu u Belgiji, u klasi prof. Alana Vajsa. Tokom školovanja bio je učesnik više takmičenja na kojima je ostvario zapažene rezultate: Prvu nagradu EPTA – Tirana, 2002, 2003, Prvu nagradu na Međunarodnom takmičenju u Prištini, 2003, Prvu nagradu na Festivalu mladih Crne Gore, 2004. godine. Pohađao je majstorske kurseve priznatih pijanista kao što su Natalija Trul, Norma Fišer i Frederik Rzevski. Kao gost, učestvovao je na festivalima: Šopen u Albaniji, Ultra Padum u Italiji, Grad Teatar u Budvi, Flute Sounds na Kosovu, Pianodrom u Albaniji, Mladi crnogorski pijanisti u Crnoj Gori, Međunarodni muzički festival Joy of Music u Japanu. Kao solista, nastupao je sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom, Simfonijskim orkestrom Albanskog nacionalnog radija itd. Doktorirao je na beogradskom Univerzitetu umetnosti, u klasi prof. Aleksandra Serdlara. Redovni je profesor na Univerzitetu umjetnosti u Tirani.
Pored Dee Nicaj, u okviru ove platforme nastupiće i violončelista Sari Šaćiri, ranije su već nastupili najbolji učenici Muzičke škole Vida Matjan, kao i najbolji studenti Muzičke akademije sa Cetinja, a novina je, kako najavljuju iz PR službe festivala, KotorArt forum mladih umjetnika, sa ciljem da pruže mladim umjetnicima mogućnost da iznesu svoje mišljenje o aktuelnom stanju klasične muzike u Crnoj Gori.
Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, 30. jul proglašen je Međunarodnim danom borbe protiv trgovine ljudima. U cilju skretanja pažnje javnosti o fenomenu trgovine ljudima, Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova/Odjeljenjem za borbu protiv trgovine ljudima, organizuje kampanju pod nazivom „Prepoznaj i prijavi trgovinu ljudima“ koja je počela 27. jula i trajaće do 1. avgusta 2023. godine.
Kampanja se odvija u 15 lokalnih zajednica: Podgorica, Ulcinj, Herceg Novi i Budva, Kotor, Tivat, Bar, Nikšić, Berane, Kolašin, Bijelo Polje, Rožaje, Žabljak, Pljevlja, Cetinje, uz čiju podršku su postavljeni štandovi putem kojih predstavnici/e MUP-a u saradnji sa predstavnicima/cama Međunarodne organizacije za migracije, Crvenog krsta Crne Gore i nevladinim organizacijama – Crnogorski ženski lobi, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić i Centar za bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraživanja Crne Gore „Defendologija“ – dijele informativni materijal i pružaju informacije o ovoj negativnoj društvenoj pojavi, kao i službama za pomoć i podršku.
Trgovina ljudima
Međunarodni dan borbe protiv trgovine ljudima je prilika da se dodatno istakne važnost prepoznavanja trgovine ljudima, da se informišu građani/ke, putnici/ce i turisti/kinje koji/e borave u Crnoj Gori o vidovima prevencije, najzastupljenijim oblicima trgovine ljudima, ali i o pomoći koja im je dostupna ukoliko posumnjaju na ovo krivično djelo. IOM Crna Gora, u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Crne Gore, poziva sve građane/ke da se pridruže kampanji „Prepoznaj i prijavi trgovinu ljudima“ kako bismo zajedno radili na suzbijanju ovog ozbiljnog problema.
Zaokružen je detaljni program sedamnaestog izdanja Hercegnovskog strip festivala (HSF) koji će se ove godine održati od 1. do 6. septembra na više lokacija u Herceg Novom i Tivtu.
Izuzetno bogat šestodnevni program, pored tipično stripovskih sadržaja, kao što su crtanje za fanove, radionice za sve uzraste, izložbe, prezentacija i predavanja, podrazumijeva i veoma kvalitetan, pažljivo odabran, muzički repertoar svakog dana.
Na veče otvaranja, u petak 1. septembra, od 22 sata na tvrđavi Forte Mare nastupiće poznata pop/rock/reggae grupa „Zoster” iz Mostara, dok je na istoj lokaciji za sljedeću veče, subotu 2. septembra, zakazan koncert grupe „DLM” (Deca loših muzičara) iz Beograda. Ulaz je za ove spektakularne koncerte besplatan kao i za sve ostale programe u okviru HSF-a na kojem će u nedjelju 3. septembra na terasi resto-bara Jadran na Škveru nastupiti beogradski rock bend „Virvel”. Ponedjeljak je rezervisan za „Ritam Sex-i-Ja Red Hot Chili Peppers Tribute band”, koji će nastupiti u Amfiteatru Hercegnovskog pozorišta iza Dvorane Park. U tom kultnom porostoru za hercegnovske muzičare, sljedeću noć, utorak 5. septembra, će koncert održati Marko Vlahović i Goran Gump Milojević koji su upravo u Amfiteatru prvi put i zasvirali, a pratiće ih sjajni muzičari Dragan Ivanović iz Kotora i Martin Đorđević iz Beograda. Listu koncerata na ovogodišnjem HSF-u zaokružuje sjajna grupa „Lutke na koncu” sa svojim KUD Idijoti tribute programom. Pored toga, kao predgrupe će nastupiti hercegnovski sastavi „oDOLL” i “Low Voltage”, te beogradska grupa „Monah” aktuelni pobjednik Bunt rock festivala sa kojim HSF ima dugogodišnju saradnju, a poznate HSF žurke će svako veče upotpunjavati i didžejevi iz „Groovy Castel Nuovo” ekipe.
Podsjetimo da je specijalna gošća 17. HSF-a Zoe Thorogood prethodnog vikenda dobila ovogodišnju nagradu “Russ Manning” za najperspektivnijeg strip autora svijeta, a uz nju kao specijalni gosti iz Velike Britanije dolaze Dave McKean, Doug Braithwaite i Ian Churchill, iz Španije Francis Portela, iz Italije: Marianna Ignazzi, Grazia La Padula, Ester Cardella i Marco Mastrazzo, te Dana Dimat iz Francuske, Kineskinja Yi Yang i Slovenac Zoran Smiljanić. Pored njih u Herceg Novi i Crnu Goru dolazi još više od sedamdeset vrhunskih umjetnika koji su već ranije bili specijalni gosti, poput. Fernanda Danjina, Vilijama Simpsona, Jenike Jofreda, Frederika Ramuzata, Đorđa Pontrelija, Đoevita Nuća, Paskvalea Del Vekija, Sare Burini, Artjoma Trakhanova, Mirka Čolaka kao i ostalih najvećih regionalnih stvaralaca devete umjetnosti.
PROGRAM XVII HSF-a:
Petak, 01. septembar
20:30 – 22:00 Trg Belavista
– Svečano otvaranje XVII HSF-a
– Galerija „Josip Bepo Benković“ – Izložba radova specijalnih gostiju i izložba „Diplomatija i strip“ u saradnji sa Francuskim institutom u CG
– Galerija „Sue Ryder“ – Izložba „Zimska kraljica“- Fernando Dagnino, svjetska premijera.
22:00 – 03:00 Tvrđava Forte Mare
– Opening party koncert eDOLL bend
– Koncert Zoster
Subota, 02. septembar
11:00 – 13:00 Coworking „Kolektiv Novi“
– Škola i radionice crtanja stripova
11:00 – 17:00 Trg Nikole Đurkovića
– Crtanje za fanove
– Crtanje na majicama
– Berza stripa
– Background muzički program – Groovy Castel Nuovo
17:30 – 20:00 HSF plato: Radio caffe – Pasta di Bocca
– 17:30 Prezentacija – Milko Peko i Nikola Ćurčin, roman Brat
– 18:30 Prezentacija – Luka Rakojević – Strip u CG
– 19:00 Prezentacija – Miodrag Spasojević
– 19:30 Prezentacija – Farto 2 – Fran Strukan, Bob Solanović, Valentina Briški i Krešimir Biuk
22:00 – 03:00 Tvrđava Forte Mare
– BUNT ROCK koncert „Monah”
– Koncert „DLM“
– HSF party – DJ BodziE – Groovy Castel Nuovo
Nedjelja, 03. septembar
11:00 – 14:00 PVK „Jadran“ trofejna sala
– 11:00 – 13:00 – Masterclass: Fred Ramuzat – Storyboard u reklamama
– 13:00 – 13:30 Predavanje: „NFT stripovi godinu dana kasnije” – Andrew Scott
– 13:30 – 14:00 Promocija: Marijana Terić – SF magazin „Athanatik“
11:00 – 20:00 Resto-bar „Jadran“
– Crtanje za fanove
– Crtanje na majicama
– Berza stripa
– 18:00 – 18:45 – Prezentacija i razgovor: Dave McKean
– 18:45 – 19:30 – Prezentacija i razgovor: Ian Churchill i Doug Braithwaite
– 19:30 – 20:15 – Prezentacija – Zoe Thorogood i Jenika Ioffreda – Nezavisno stvaralaštvo u Velikoj Britaniji
21:00 – 01:00 Resto Bar „Jadran“
– HSF party
– Koncert „Virvel“
Ponedjeljak, 04. septembar
10:00 – 14:00 Šetalište V Danica od Yachting cluba do Sol kafea
– Crtanje za fanove
– Kupanje i morske aktivnosti
– Crtanje na majicama
– Berza stripa
16:00 – 20:00 Portonovi, Vista square
– Crtanje za fanove
– Crtanje na majicama
– Berza stripa
– Background muzički program
21:00 – 01:00 Amfiteatar HN pozorišta,
– HSF party
– Koncert „Ritam Sex-i-Ja Red Hot Chili Peppers Tribute“
Utorak, 05. septembar
10:00 – 12:00 Brod „Tahiti“, Tivat Pine
– Crtanje za fanove
– Crtanje na majicama
– Berza stripa
– Background muzički program – DJ Soft 85
14:00 – 18:00 „Klinci Village Resort“, Luštica
– Crtanje za fanove
– Crtanje na majicama
– Škola crtanja u prirodi
– Crtanje stripa u boci
– Panel diskusija: Umjetnice u stripu – specijalne gošće XVII HSF-a: Marianna Ignazzi, Grazia La Padula, Ester Cardella, Dana Dimat, Yi Yang
21:00 – 01:00 Amfiteatar Pozorišta – Dvorana Park
– HSF party – „Boka all stars”
– HSF party – DJ Groovy Castel Nuovo
Srijeda, 06. septembar
11:00 – 22:00 Beach bar „Peoples”
– Crtanje za fanove
– Crtanje na majicama
– Berza stripa
– 12:00 – 13:00 – „Tačno u podne“ – Prezentacija i razgovor sa specijalnim gostima: Marco Mastrazzo, Francis Portela i Zoran Smiljanić
Ovogodišnji „Dani nauke i inovacija” održaće se na više lokacija u Crnoj Gori u periodu od 27. do 30. septembra 2023. godine.
Pomorski fakulteta Kotor u saradnji sa Opštinom Kotor, biće domaćin ovog centralnog godišnjeg događaja Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja tokom 29. i 30. septembra. Najveći dio događaja održaće se u prostorijama Kreativnog haba na mjestu nekadašnjeg zatvora u starom gradu, uz organizovane obilaske resursa Pomorskog fakulteta Kotor, Instituta za biologiju mora i kotorskih muzejskih jedinica.
Osim približavanja naučnih oblasti široj javnosti, naročito mladima, cilj kotorskih “Dana nauke i inovacija” jeste i promovisanje i afirmisanje lokalnih institucija nauke, kulture i umjetnosti, te interesantnih aktivnosti, projekata i zanimanja.
Kreativni hab Kotor
U cilju pravovremenog i adekvatnog informisanja potencijalnih učesnika i posjetilaca, Pomorski fakultet održao je i prvi sastanak zainteresovanih institucija. Za sve one koji žele dodatno da se informišu i uključe kao aktivni učesnici cijelog događaja, tim Fakulteta se trudi da javnost informiše i putem medija, a za sve dodatne informacije, članovi Tima su na raspolaganju putem mejl adrese pfkdaninauke@ucg.ac.me .
