Prva Petrovačka lignjada: Podijeljeno više od 400 kilograma prženih liganja

0
Prva Petrovačka lignjada: Podijeljeno više od 400 kilograma prženih liganja
Prva Petrovačka lignjada – foto Mediabiro

Prva Petrovačka lignjada pokazala se kao odličan projekat za produženje turističke sezone, animiranje mještana i turista u jesenjim mjesecima, ali promociju tradicije i gastro ponude paštrovskog kraja. Prisutni su uživali u napetom takmičenju u lovu na lignje oko ostrva Katič i Sveta Neđelja, bogatom posluženju koje je bilo besplatno i izuzetnom kulturno-zabavnom programu.

Organizatori manifestacije su zadovoljni kako je protekao ovaj pilot projekat, te su pozitivno iznenađeni izuzetnom posjećenošću i živosti koje je ova manifestacija donijela Petrovcu.

“Mi smo prezadovoljni i zahvalni što su ljudi prepoznali potencijal ove ideje, što su došli, podržali nas na ovakav način i pokazali da manifestacije ovakve vrste trebaju da žive i trebaju na ovakav način da produže sezonu,” saopštila je PR menadžerka manifestacije, Ksenija Šoljaga.

Kao što samo ime kaže, centralni element ovog događaja bile su lignje čije izlovljavanje je istaknuti dio paštrovske tradicije.

“Ovi ljudi ovdje umiju da love lignje, znaju da ih pripreme na lijep način i mislim da su svi posjetioci sinoć svjedočili tome. Pripremili smo između 400 i 500 kila fritanih liganja od čega je sve podijeljeno,” dodala je Šoljaga.

Proglašenje pobjednika – foto Mediabiro

Osim posjetilaca i takmičari su veoma zadovoljni kako je sve proteklo, a ribarima sa najvećim ulovom liganja dodijeljeni su vaučeri za ribo-materijal u iznosu od 300, 150 i 50€.

Treće mjesto su osvojili Petar i Krsto Radunović, drugo mjesto pripalo je Milošu Ivanoviću i Vukanu Martinoviću, dok su prvo mjesto zaslužili Gojko Medin i Dragan Šoljaga. Trinaestogodišnji Medin ovo priznanje osvojio je kao najmlađi učesnik ovog takmičenja.

“Lignjada je bila odlična, mnogo mi se svidjela, bilo je baš dobro. Uhvatili smo oko 15 liganja. Nadam se da će biti još lignjadi u Petrovcu. Preporučio bih svojim vršnjacima da krenu da se bave ribolovom, to je značajno jer se od malena uči” kazao je mladi ribolovac.

Prva Petrovačka lignjada – foto Mediabiro

Osim u bogatoj gastro ponudi i uzbudljivom nadmetanju u lovu na lignje, mnogobrojni posjetioci uživali su i u bogatom muzičko-zabavnom i pratećim programima.

Svojim talentima publiku su oduševili učenici škole OŠ “Mirko Srzentić”, muzičke škole Budva – područno odjeljenje Petrovac, članovi Kulturno umjetničkog društvo “Stara Budva”, a u večernjim časovima pravu rock’n’roll atmosferu su napravili bendovi Academia bend iz Bara i Boka All Stars.

Značajan dio pratećeg programa bilo je i sađenje sadnice masline na petrovačkom šetalištu, što je dio veće akcije koju NVO INFO sport CG sprovodi radi ozelenjava čitave Crne Gore.

Lignji

“Zahvaljujući istim interesima lako smo se dogovorili sa MZ Petrovac, suština je da su ove masline posvećene djeci Ekološko države Crne Gore,” kazao je predsjednik NVO INFO sport CG, mr Miodrag Banović.

Na putu do realizacije ove sveobuhvatne manifestacije veliku podršku MZ Petrovac pružili su Turistička organizacija opštine Budva i Opština Budva.

Folklor Stara Budva – foto Mediabiro

“Kada prepoznate mlade entuzijaste, kada prepoznate da nešto što je novo treba da zaživi i kada prepoznate da možete da priuštite jedan ovakav vid manifestacija onda to treba da se pohvali i javno istakne. TO Budva i Opština Budva zajedno sa MZ Petrovac su sarađivali sinhronizovano, izveli smo ovu priču do kraja. Vjerujem da će biti još projekata koje ćemo mi predložiti, a koje će oni kao i do sada svesrdno podržati,” saopštila je PR manifestacije, Ksenija Šoljaga.

Pilot izdanje Petrovačke lignjada će zasigurno poslužiti kao reper za neka naredna izdanja ove manifestacije koja ima veliki potencijal da preraste u lijepu tradiciju.

Obilježeno 80 godina od rasformiranja logora Mamula – u Istorijsko- memorijalnoj galeriji predstavljena nova postavka

U Istorijsko- memorijalnoj galeriji predstavljena je nova postavka koja odaje počast burnoj istoriji ostrva i pruža posjetiocima uvid u ulogu Mamule tokom oba svjetska rata



Predstavnici Udruženja boraca NOR-a 1941-1945 Herceg Novi, Kotor, Tivat i Budva, delegacije opština Herceg Novi, Tivat, Kotor i Sopot, predstavnici kompanije OHM Mamula, potomci boraca i ostali građani, posjetili su danas tvrđavu Mamula i položili vijence u čast obilježavanja 80 godina od rasformiranja logora na ovom ostrvu.

Sjećanje na prošla vremena i odavanje počasti žrtvama potvrđuju da ne zaboravljamo naše heroje i nepravde učinjene prema njima i stanovnicima ovih prostora, kazao je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i dodao da je potrebno uvijek podsjećati na važnost poštovanja ljudskih prava, boriti se za pravdu i istinu, i zajedno se suprotstaviti svakom obliku netolerancije i mržnje.

Memorijalni dan na Mamuli – foto Mediabiro

“Danas, dok obilazimo Mamulu i spomen sobu posvećenu nastradalima, trebamo se prisjetiti da su ljudi iz različitih krajeva i različitih vjera bili zatvoreni ovdje. Civilizacijski zadatak svih nas je da se u svakom trenutku založimo za to da se nikada ne ponove trenuci kada su ljudi bili progonjeni zbog svoje nacionalnosti, vjere ili političkog uvjerenja. Memorijalna soba koju imamo priliku obići plod je rada stručnog tima koji je OHM Mamula okupila u saradnji sa Ministarstvom kulture i medija – eminentni stručnjaci iz oblasti arhitekture i istorije, potomci nekadašnjih zatvorenika i predstavnici lokalne zajednice dali su svoj doprinos kako bi svaki posjetilac imao priliku da se tačno informiše o zbivanjima na ovom mjestu“, kazao je predsjednik Katić.

Zahvalio se vrijednom stručnom timu, ali i Radojici Rašu Pavićeviću, autoru monografije „Austrougarske tvrđave u Crnoj Gori“, koji je u velikoj mjeri pomogao da na pravi način ožive sjećanja na prošlost. Katić je pozvao sugrađane da, ukoliko su u posjedu materijalne istorijske građe koja bi mogla upotpuniti postavku Memorijalne sobe na Mamuli, doniraju potencijalne vrijedne eksponate hercegnovskom Muzeju i Galeriji, u čijem vlasništvu i pod čijom zaštitom bi ostali, kako bi riznica sjećanja bila još bogatija.

“Kao Opština Herceg Novi, posvećeni smo očuvanju sjećanja na Mamulu i našu istoriju. Obavezujemo se da ćemo nastaviti podržavati aktivnosti koje promovišu toleranciju, razumijevanje među ljudima, pravdu i slobodu u svim aspektima našeg života. Neka nam Mamula služi kao vječni podsjetnik na patnju i stradanje nevinih i kao inspiracija da gradimo bolju budućnost za sve nas”, zaključio je predsjednik Katić.

Kazamati na ostrvu svjedoče o najsurovijem periodu iz Prvog i Drugog svjetskog rata tokom kojeg su, zbog torture, gladi, prebijanja i zlostavljanja, strijeljanja, brojni građani izgubili svoje živote, poručio je potpredsjednik SOBNORA CG 1941. – 1945.

Memorijalni dan na Mamuli – foto Mediabiro

“Među zidovima ovih kazamata Mamule i Prevlake, čamovali su narodni prvaci Boke Kotorske u vrijeme Prvog svjetskog rata. Tu su zatvarani i bokeljski mornari, pobunjenici autstro-ugarske flote, februara 1918. godine. Prokleta i sumorna sudbina nastavljena je i tokom Drugog svjetskog rata, dolaskom italijanskih okupacionih snaga” podsjetio je on.

Borović je kazao da je tvrđava Mamula građena od 1853. do 1855. godine sa ciljem da čuva ulaz u Bokokotorski zaliv od neprijateljskih brodova i služila je kao odbrambena linija zaliva.

Memorijalni dan na Mamuli – – foto Mediabiro

Zahvalnost je uputio i predsjednik mjesnog odbora UBNORa Luštica, Ilija Moric koji je istakao da se ovakvim okupljanjima čuva sjećanje na slobodarsku tradiciju naših prostora.
Memorijalni dan na Mamuli je prilika da se oda počast dramatičnoj i herojskoj prošlosti ostrva, hrabrosti, otporu i preživljavanju onih koji su trpili nezamislive muke u ime slobode, kazao je generalni menadžer hotela Mamula Island, Henning A. Šaub.

U Istorijsko- memorijalnoj galeriji predstavljena je nova postavka koja odaje počast burnoj istoriji ostrva i pruža posjetiocima uvid u ulogu Mamule tokom oba svjetska rata. Izložba je sačinjena od kolekcije artefakata i istorijskih dokumenata prikupljenih iz Državnog arhiva Crne Gore, Trsta, Beča i drugih izvora. Posebno mjesto u galeriji posvećeno je sjećanju na sve zatvorenike, izlistavanjem njihovih imena. Takođe, unutar galerije predstavljen je i period rekonstrukcije tvrđave, kao i svi napori usmjereni ka obnovi ovog utvrđenja.

Memorijalni dan na Mamuli – foto Mediabiro

„Svi vi danas prisutni stojite kao važan podsjetnik budućim generacijama da istoriju gledamo s poštovanjem, uvažavanjem i da cijenimo žrtve i prepoznajemo sve ono što je dato u ime slobode. Dao sam vam obećanje prošle godine da ću doprinijeti širenju informacija o istoriji ostrva sa našim internacionalnim gostima i lokalnim posjetiocima, da ćemo poštovati njegovu prošlost dok mijenjamo njegovu budućnost kako bi postala optimističnija i pozitivnija. Tokom poslednjih mjeseci moj tim i ja imali smo privilegiju da ugostimo posjetioce iz bližeg okruženja ali i daljih destinacija, koji su došli da saznaju, razumiju i što je najvažnije da odaju počast ovom istorijskom mjestu“, istakao je Henning A. Šaub.

On je naglasio da su posjetioci biraju da dođu na Mamulu baš zbog njenog istorijskog značaja i to čine otvorenog srca, spremni i znatiželjni da „zarone u istoriju Boke i Mamule i istraže je“.

Memorijalni dan na Mamuli – foto Mediabiro

„Ovo je mjesto koje iznenađuje svojom ljepotom, mirom i moći da pozove na razmišljanja i sjećanja. Sjetimo se danas prošlosti, odajmo počast žrtvama i obavežimo se da ćemo prenositi naslijeđe u budućnost, osigurajmo da Mamula ostane mjesto učenja razmišljanja i inspiracije za buduće generacije“, zaključio je Henning A. Šaub.

Donatorsko veče za razvoj talentovanih mladih jedriličara Crne Gore

0

U organizaciji Montenegro Olympic Sailing Development, inicijative za podršku i razvoj talentovanih mladih jedriličara Crne Gore, u subotu 30. septembra uspješno je održano prvo donatorsko veče.

Montenegro Olympic Sailing Development (MOSD) odvija se pod okriljem Crnogorskog jedriličarskog saveza i okuplja jedriličarske klubove Boke Kotorske kako bi zajednički radili u cilju razvoja, obezbijedili resurse potrebne za uspjeh. Inicijator i osnivač je Richard Gadbois, strastveni jedriličar iz Sjedinjenih Američkih Država, koji je svoj dom pronašao u Crnoj Gori od 2021. godine.

Sinoćnji događaj je velikodušno podržao restoran “One” u Porto Montenegru. Domaćin večeri je bio trostruki olimpijski jedriličar Milivoj Dukić iz Herceg Novog, koji u ovom olimpijskom ciklusu ima cilj da se izbori za normu i ponovo predstavlja Crnu Goru na Olimpijskim igrama u Parizu sledeće godine. Gost večeri je bio i košarkaška legenda Vlade Divac.

Divac se obratio gostima, iskazao zadovoljstvo što je u prilici da podrži razvoj olimpijskog jedrenja u Crnoj Gori i ohrabrio mlade jedriličare :

“Čast mi je sam na ovog dogadjaju. Kao što znate dva puta sam bio učesnik olimpijskih igara, oba puta osvojio srebrnu medalju. Uz mnogo rada i truda jedriličarima iz Crne Gore želim prije svega mnogo zdravlja, jer je to osnovni preduslov da stignu do uspjeha i medalja kojima teže. Koristim priliku da se zahvalim Richardu, njegova podrška jedriličarskoj zajednici i Milivoju zavredjuje izuzetno poštovanje. Ne mogu da nadjem riječi da iskažem zahvalnost za njegov doprinos razvoju olimpijskog jedrenja i podršci mladim jedriličarima da postignu svoje ciljeve.” – kazao je Divac.

Montenegro Olympic Sailing Development -Donatorsko veče – Vlade Divac

Cilj prvog donatorskog dodogađa da se prikupe sredstva za nabavku kombija za jedriličarsku reprezentaciju Crne Gore neophodnog za prevoz mladih jedriličara Crne Gore na regate širom Evrope, je ostvaren. Učešće na medjunarodnim takmičenjima će im omogućiti da unaprede svoje vještine i priliku za postizanje značajnih rezultata.

“Podrška koju pružamo mladim jedriličarima i ulaganje u njihovu budućnost su od suštinskog značaja. To nije samo ulaganje u sport, već i u razvoj mladih ljudi koji će postati lideri u zajednici, na čemu istrajno rade Crnogorski jedriličarski savez i naši klubovi, moj matični klub Jugole Grakalić, Lahor iz Kotora i Delfin iz Tivta. Njihova rad i entuzijazam zaslužuju i trebaju podršku, kako bismo zajedno izgradili svijetliju budućnost za crnogorski sport i društvo.” – kazao je Dukić i u ime Crnogoskog jedriličarskog saveza, klubova i jedriličara, iskazao zahvalnost:

„Vaša prisutnost i podrška, i podrška mnogih koji nisu ovdje večeras, znače nam mnogo, i zahvaljujemo vam se na tome. Nadamo se da ćete se pridružiti ovoj važnoj misiji kako bismo unapredili uslove za rad mladih koji se bave jedrenjem u Crnoj Gori.

Ovaj događaj je takođe prilika da se zahvalimo gospodinu Gadboisu, gospodinu Krgoviću i svim drugim pojedincima, kompanijamam, ustanovama i volonterima koji prepoznaju potrebe naše zajednice i aktivno rade na njenom razvoju. Njihova predanost društvenoj odgovornosti je inspiracija za nas sve.

Montenegro Olympic Sailing Development -Donatorsko veče

Još jednom hvala svima koji su ovde večeras. Hvala vam na vašem vremenu i donacijama, i nadam se da ćemo zajedno postići naš cilj.”

Montenegros Olympic Saling Deveolpment je dugoročna inicijativa za podršku ovom sportu u Crnoj Gori i, osim organizacije više događaja uoči Olimpijskih igara u Parizu sledeće godine, nastaviće se i nakon tog događaja. Osim što okuplja tri kluba Boke Kotorske – JK Delfin (Tivat), JK Jugole Grakalić (Herceg Novi) i JK Lahor (Kotor), organizatori programa podstiču sve crnogorske jedriličarske klubove da se pridruže inicijativi kako bi podržali budući uspjeh crnogorskih jedriličara na međunarodnoj sceni.

Laslo Sas vozač formule pobjednik MBAT PODI MERIDIAN 2023.

0
Laslo Sas vozač formule pobjednik MBAT PODI MERIDIAN 2023.
Laslo Sas vozač formule pobjednik MBAT PODI MERIDIAN 2023.

Mađarski takmičar Laslo Sas (4:05,577), član AMK Dubrovnik, pobjednik je današnje MBAT “Podi Meridian 2023” u generalnom plasmanu i  KUP-a Herceg Novi.

Najuspješniji crnogorski takmičar je Jovan Perunović (4:17,808), koji vozi za AMKK Lovćen, koji je drugi u generalnom plasmanu i Kup-a Herceg Novi, a najbolji za šampionat Crne Gore. Treće mjesto pripalo je Milanu Jakšiću (4:18,614).

Na ovogodišnjoj MBAT “Podi Meridian 2023” takmičenje je ukupno završilo 47 takmičara, a među onima koji nijesu stigli do cilja, ili učestvovali u trci nakon jučerašnjeg zvaničnog treninga su i evropski šampion

Vasilije Jakšić i Nemanja Kašćelan koji se bori za osvajanje Dijamantske kacige.

MBAT Podi 2023.

MBAT PODI MERIDIAN 2023 osmi put se organizovala u Herceg Novom. Pored generalnog sponzora Meridianbet i zlatnog sponzora TO Herceg Novi, trku su podržali kompanije Carine, Blueline, kao i Opština Herceg Novi i brojni prijatelji auto sporta.

TO Tivat: Dobra posjeta tokom septembra, 13 odsto više turista

0
TO Tivat: Dobra posjeta tokom septembra, 13 odsto više turista
Tivat – foto CG News

Trenutno u Tivtu boravi 3900 gostiju, što je za 14 odsto više u odnosu na prošlu godinu a 19 odsto više u odnosu na isti period 2019. godine, podaci su Turističke organizacije grada.

Ukoliko se posmatraju podaci za septembar mjesec,  oni pokazuju da je broj turista ove godine viši za 13 odsto u odnosu na 2022. godinu odnosno 14 odsto u odnosu na 2019. kaže direktorica TO Tivat Nina Lakičević.

„Ove godine najviše posjetilaca imali smo iz Srbije dok u ovom periodu postsezone najviše imamo gostiju iz Rusije zatim Velike Britanije, Ukrajine i Njemačke. Ono što pokazuje trend jeste da se struktura gostiju i broj posjeta razvio u tom pravcu da Tivat više ne  bude grad koji će se fokusirati primarno na jul i avgust već da idemo ka tome da budemo cjelogodišnja turistička destinacija“, kaže Lakičević.

Tivat – foto CG News

U novembru Tivat obilježava Dan opštine i u skladu sa tim i Turistička organizacija zajedno sa Centrom za kulturu, nadležnim sekretarijatima i drugim ustanovama kulture osmišljava program i sadržaje za domaće ali i turiste.

“U proteklom periodu radili smo na valorizaciji zaleđa opštine i akcenat dali na ruralni turizam. Upravo ćemo tokom novembra u saradnji ta TO Herceg Novi, imati promociju audio vodiča karakterističnog za život na Luštici gdje ćemo pozvati medije i turoperatore i napraviti kružnu turu kako bi prezentovali Luštička i Krtolska sela. Cilj nam je da svi budu dovoljno informisani o ovom segmentu ponude kako bi i gostima mogli da damo što bolju informaciju”, ističe Lakičević.

Tivat – Nina Lakičević direktorica TO Tivat

Ona dodaje da je 4. novembra u planu pješačka tura za sve zainteresovane, prvenstveno Tivćane, i da se na taj način želi promovisati ponuda Luštice odnosno njenih sela.

Lakičević ističe i da se trenutno priprema i radi na promociji novogodišnjeg programa i samog dočeka Nove godine u Tivtu.

“Pripremamo bogat novogodišnji program koji će trajati mjesec dana. Počećemo sredinom decembra sve do sredine januara mjeseca a na gradskoj rivi biće postavljene novogodišnje kućice“.

Ona dodaje da je u planu pojačana marketinška aktivnost tokom narednih mjeseci koja će se bazirati najviše na region.

Tivat – foto CG News

„31. decembra u Novu godinu ućićemo uz koncerte Bojana Delića i Harisa Džinovića dok ćemo za reprizu nove godine imati Akademija bend iz Bara i Aca Pejovića. Od 16. decembra do 14. januara svake subote i nedelje na rivi Pine imaćemo dnevne svirke prvenstveno crnogorskih bendova i izvođača“.

Sredinom oktobra biće prezentovana anketa turista koja je rađena predshodna tri mjeseca koja će pokazati u kojim segmentima je zadovoljen standard gostiju kao i na kojim segmentima ponude treba dodatno raditi, zaključila je Lakičević.

Vakula otkriva kako će izgledati jesen i zima

0
Vakula otkriva kako će izgledati jesen i zima
Vrijeme /foto Z. Nikolić

Nakon iznadprosječnog toplog septembra, a ponegdje čak i rekordno toplog – i prognoze za oktobar su postojane u prilično velikoj vjerojatnosti nastavka iznadprosječne topline, a ni u studenom vjerojatno neće biti velike studeni, prognozirao je Zoran Vakula za HRT.

Dok su mnogi prošlih dana i tjedana uživali u prevladavajuće suhom, sunčanom i toplom vremenu – s razmjerno malo kišnih dana za rujan, s većinom više sunčanih sati nego što je u rujnu uobičajeno, te s temperaturom zraka većinom višom ne samo od 20°C, nego i od 25°C, vjerojatno je malo tko razmišljao o iznimnosti tih meteoroloških uvjeta. A bili su iznimni, barem po srednjoj mjesečnoj temperaturi zraka, koja je u većini Hrvatske bila viša od prosječne iz razdoblja 1991.-2020. godina za čak 3 do 4°C!

Stoga se prema još neslužbenim analizama, koje tek trebaju provjeriti i potvrditi klimatolozi DHMZ-a, već sada može gotovo pa tvrditi kako je ovaj rujan u većini Hrvatske bio među 5 najtoplijih u znanoj povijesti mjerenja, ponegdje čak i odmah iza najtoplijeg 2011. godine, poručio je glavni meteorolog HRT-a.

U Gospiću, primjerice, gdje podaci srednje rujanske temperature zraka postoje od 1873. godine – ovogodišnji je rujan bio 5. u nizu najtoplijih; na Zavižanu, gdje su mjerenja počela sredinom 20. stoljeća, bio je 4. najtopliji; u Dubrovniku, Rijeci, Splitu i Zagrebu (Maksimir) – 2. najtopliji; a u Osijeku – čak rekordno topao! Inače, svakodnevna mjerenja u Osijeku postoje još od 1899. godine.

Istodobno je ukupna rujanska količina oborine bila nejednoliko raspoređena pa je tijekom razmjerno malog broja kišnih dana na većini meteoroloških postaja zabilježen manjak oborine u usporedbi s višegodišnjim srednjim vrijednostima, a samo ponegdje i višak, kao primjerice u Rijeci i Zagrebu.

Analiza srednje temperature zraka na meteorološkim postajama DHMZ-a od 1. siječnja do 30. rujna također upućuje na zaključak kako živimo u još jednoj u nizu iznadprosječno toplih godina. Štoviše, jednoj od najtoplijih u znanoj povijesti mjerenja. U Splitu, primjerice, srednja temperatura zraka dosadašnjeg dijela godine je 5. u nizu najviših, na Zavižanu je 4., u Dubrovniku, Gospiću, Rijeci i Zagrebu (Maksimir) 2. najviša, a u Osijeku 1. – rekordna! Čak viša od do sada najviše iz 2007. godine, koja je u prvih 9 mjeseci najtoplija u većini Hrvatske.

Dosadašnji dio godine ponegdje nije samo specifičan po temperaturi zraka. Na postaji DHMZ-a Zagreb Maksimir, primjerice, ukupna količina oborine je 2. najveća od 1949. godine, od kada postoje mjerenja na toj postaji. Prema još neslužbenim podacima izmjereno je 938 mm ili litara po četvornome metru, odmah iza rekordnih 1035 mm, od početka siječnja do kraja rujna 2014. godine.

Kratkoročne prognoze za listopad upućuju na nastavak “rujanskog” vremena i sljedećih tjedan dana. Štoviše, prema dugoročnoj prognozi za sljedeće 4 sedmice prilično je mala vjerojatnost da će neki od tjedana biti hladniji od prosječnoga – ili drugim riječima – mala je vjerojatnost dugotrajnije hladnoće ili duljeg razdoblja temperature zraka niže od uobičajene za oktobar.

Obilna kiša paralizirala New York, poginulo devet osoba

0
Obilna kiša paralizirala New York, poginulo devet osoba
New York
Foto: Andrew Kelly / Reuters

U New Yorku je proglašeno izvanredno stanje, nakon što je veliki dio grada poplavljen u oluji, koju je guvernerka Kathy Hochul nazvala opasnom za život. Pozvala je građane da ostanu u svojim domovima. Poginulo je devetero ljudi.

Obilni pljuskovi nakon jednotjednih padalina koje su poplavile New York u petak posljedica su klimatskih promjena i vrlo vjerojatno će predstavljati “novo normalno”, rekla je u subotu guvernerka New Yorka Kathy Hochul.

 Naravno, znamo, ovo je rezultat klimatskih promjena. Ovo je ono što nažalost moramo očekivati kao novo normalno, rekla je Hochul u obraćanju.

Hochul je upozorila na “po život opasne” poplave i proglasila je izvanredno stanje za New York, Long Island i Hudson Valley.

Pozdravila je reakciju vlasti i rekla u subotu da nisu prijavljene žrtve unatoč obilnim kišama.

Hochul je rekla u subotu da će izvanredno stanje, koje omogućuje bržu alokaciju kriznih sredstava, ostati na snazi sljedećih šest dana.

Guvernerka New Yorka je dodala da je razgovarala s Bijelom kućom i čelnikom većine u Senatu, Chuckom Schumerom, te je rekla da su spremni podržati savezno proglašenje katastrofe ako to bude potrebno.

New York
Foto: Andrew Kelly / Reuters

Apokalipsa u New Yorku

Apokalipsa u New Yorku. Na ulicama dosad neviđene scene – smeće pliva posvuda, poplava u podzemnoj željeznici, avenije pretvorene u jezera, automobili plutaju u vodi koja seže do koljena.

U samo tri sata na Brooklyn se sručilo oborina koliko inače padne u mjesec dana. Rekordne količine kiše poplavile su kanalizacijski sustav pri čemu se bujica vode slila niz ulice, u podrume, škole, podzemne željeznice i potpuno paralizirala promet.

Njujorčani iz poplavljenih kuća izvlače namještaj, ispumpavaju vodu iz podruma.

– Svaki put kada padne mnogo kiše mi smo pod vodom. U ovu kuću uložio sam mnogo novca, a voda stalno nadire jer ovdje nema sustava odvodnje. Sva kišnica jednostavno se slije na ovo područje, kaže Mohammed Doha, New York.

Glavne prometnice Velike Jabuke nisu prošle ništa bolje, jer su se autocesta Brooklyn-Queens, autoceste Belt Parkway i Prospect Park pretvorile u rijeke pune djelomično poplavljenih automobila.

Poplave su izazvale velike smetnje u njujorškom sustavu podzemne željeznice i željeznica Metro North, prema Metropolitanskoj agenciji za promet koja upravlja s obje.

Neke podzemne linije su u cijelosti obustavljene, dok su mnoge stanice zatvorene. Autobusi su vozili krajnje sporo.

Osmero od devetero ljudi koji su poginuli u New Yorku stradalo je u poplavljenim podrumima u kojima su živjeli. Riječ je o zgradama u četvrti Queens.

Dramatično je i u gusto naseljenim njujorškim predgrađima.

– Pozvani smo ovamo u Mamaroneck da pretražimo zgradu po zgradu ne bismo li našli žrtve koje je zarobila poplavna voda, rekao je Douglas Stiller, šef specijalnih operacija za hitne službe okruga Westchester.

U međunarodnoj zračnoj luci JFK poplavljen je najmanje jedan terminal.

Dužnosnici su upozorili Njujorčane da izbjegavaju putovanja osim ako ne bježe iz poplavljenog područja.

New York
Foto: Mike Segar / Reuters

Zbog obilne kiše morska lavica otplivala iz nastambe u zoou Central Parka

Premda je njujorški Zoološki vrt u Central Parku u petak bio zatvoren zbog lošeg vremena, jedna je njegova stanovnica, neustrašiva morska lavica, zahvaljujući obilnim padalinama koje su poplavile njezinu nastambu uspjela pobjeći iz bazena.

No čini se da joj se plivanje po zamućenoj blatnoj vodi oko nastambe i nije previše svidjelo pa se relativno brzo vratila natrag u svoj bazen.

Od petka u ponoć voda u Central Parku dosegnula je 20 cm. Podaci su to Nacionalne meteorološke službe. Riječ je o razini koja nije viđena još od uragana Ide 2021.

Informaciju o bijegu ženke morskog lava iz nastambe u zoou u Central Parku potvrdio je Jim Breheny, izvršni potpredsjednik Zooloških vrtova i akvarija Društva za zaštitu divljih životinja.

Kazao je da se na kraju pokazalo kako sloboda i nije ono što je zamišljala pa je vrlo brzo otplivala natrag u svoj bazen.

– Osoblje zoološkog vrta pratilo je morsku lavicu dok je istraživala područje oko bazena sve dok se nije vratila u poznato okruženje gdje su je dočekala još dva morska lava, kazao je Breheny, dodavši da se voda u međuvremenu povukla i da su sve životinje na sigurnome u svojim nastambama.

Olujno nevrijeme nije ugrozilo ni osoblje ni posjetitelje zooa.

Proslavljen Dan Bokeljske mornarice 809 – podružnice Herceg Novi i Sveti Jeronim zaštitnik grada

0

Tradicionalnim Bokeškim kolom i svečanim defileom ulicama Herceg Novog, članovi Bokeljske mornarice 809 – podružnice Herceg Novi obilježili su u subotu svoj Dan i praznik Svetog Jeronima. Novljanima su se pridružili članovi tivatske i kotorske podružnice pa je u defileu, praćenom Mjesnom muzikom Đenović, bilo preko 50 članova organizacije stare više od 12 vijekova.

Prema tradiciji, dočekao ih je i pozdravio predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i državnu zastavu predao admiralu Bokeljske mornarice Mirku Vičeviću.

Dan Bokeljske mornarice 809 – podružnica Herceg Novi

Raport predsjedniku, na platou ispred zgrade lokalne uprave, predao je kapetan podružnice Herceg Novi Dejan Verigo. Nakon smotre odreda, svečana povorka je nastavila glavnom ulicom do Trga Nikole Đurkovića gdje je pucnjima sa Tore označeno da je slobodan ulazak u grad.

Uslijedilo je kolo Bokeljske mornarice na trgu pred crkvom Svetog Jeronima, nakon što je smotru obavio admiral Mirko Vičević.

“Ponosni smo što možemo uveličati vaš i naš praznik oslobođenja Herceg Novog. Značajno je da smo svi zajedno, da slavimo i prisjećamo se važnih trenutaka, da baštinimo ono što su nam ostavili. Važno je da je Herceg Novi ovako veseo i da prihvata ljude iz svih drugih gradova. Došli smo iz Kotora i Tivta da pomognemo mornarima iz Herceg Novog i posebno me raduje što smo u nikad većem broju, a nadam se da će se broj povećavati narednih godina. Imamo dosta mladih, nadam se da će oni tradiciju prenositi na svoje bližnje i nastaviti iza nas“, kazao je Vičević.

Dan Bokeljske mornarice 809 – podružnica Herceg Novi

Svečanosti su, uz predsjednika Katića i sekretara Skupštine opštine Dejana Radonića sa saradnicima, kao i menadžera opštine Dušana Vukića, prisustvovali sekretari opštinskih sekretarijata, te vice admiral Andro Radulović, predsjednik Hercegnovske podružnice Milorad Nešić, predstavnici Upravnog odbora Bokeljske mornarice, brojni građani i gosti.

Obilježavanje praznika završeno je svečanom misom u crkvi Svetog Jeronima.

Sveti Jeronim zaštinik  grada

Sveti Jeronim crkveni otac i  učitelj, iz Stridona u Dalmaciji, rođen je 340 godine, preminuo je 420 godine. Bio je sin ilirskih hrišćanskih roditelja, no kršten je kasnije, u Rimu, gde je studirao retoriku. Živio pustinjačkim životom, bavio se pisanjem i prevođenjem. Jeronim, koji je bio izuzetan poznavalac latinskog jezika, preradio je postojeće prevode Novog zavjeta. Njegov prevod se zove Vulgata („prevod za narod“ – na latinskom).

Podsjetimo, 30. septembra 1687. godine, na dan Svetog Jeronima, nakon dugotrajnih borbi sa Turcima, na čelu savezničkih snaga u Herceg Novi ulazi vojskovođa Jeronim Korner i sa ovim činom Boka Kotorska kao cjelina biva uključena u Republiku Svetog Marka.

Herceg Novi – Sv Jeronim

Budući da je godine 1687. opšti providur Jeronim Corner preduzeo osvajanje i oslobađanje Herceg Novog od Turaka, u tu zahvalu isti je vojskovođa dao podignuti crkvu u čast Sv. Jeronimu kao zaštitniku Herceg Novog u spomen na oslobođenje i veliku pobjedu nad neprijateljem.

Veliku vojsku, pored Mlečana i Peraštana, sačinjavali su i pripadnici reda Malteških vitezova koje je poslao vojvoda od Toscane i odred Papinske vojske. Nakon više sedmica opsade i borbe, grad je oslobođen 30. septembra kad se zbio i posljednji juriš. Istog dana je slavljena pobjeda, a svečani Te Deum (Tebe Boga Hvalimo) predvodio je nadbiskup barski, Andrija Zmajević.

Na ovaj događaj u crkvi Sv. Jeronima podsjeća nas velika oltarska pala Bogorodice sa svecima na kojoj se razabire Gornji grad (Tvrđava Španjola) i brežuljak na kome je izgrađena crkvica Sv. Ane polovinom 16. stoljeća, a u donjem desnom uglu slike stoji povijesni natpis: “Voljom Božjom, zagovorom Djevice, molitvama Inocenta XI. vrhovnog svećenika, svetu sliku Bogorodice izloži, klanjajući se Jeronim vitez Corner, upravitelj Dalmacije, osvojivši Herceg Novi 1687. godine”.

Održana “Njeguška trpeza” (VIDEO)

0

Tadiocionalna manifestacija “Njeguška trpeza” odrđžana je u subotu na Njegušima, gdje su gosti iz raznih krajeva Crne Gore, zatim posjetioci iz Njemačke, Engleske, Ukrajine, Češke, Slovačke i Turske besplatno degustirali specijalitete ovog kraja – pršutu, sir i kobasicu.

Hrane i pića bilo je u izobilju, priređen je i bogat kulturno-zabavni program, a sudeći po anketi RTV Cetinje, gosti su bili izuzetno zadovoljni.

Osim posjetilaca, zadovoljni su bili i organizatori. Direktor Turističke organizacije Prijestonice Cetinje, Nikola Jablan u izjavi za naš medij ističe da ga raduje veliki broj posjetilaca, te da je ove godine napravljena dodtna promocija ovog kraja, podsjetivši da je ambijent mnogo ljepši nakon rekonstrukcije trga na Njegušima.

U sklopu manifestacije “Njeguška trpeza”, nastupili su guslar i diplar Stevan Čavor, Kulturno-umjetničko društvo “Njegoš”, pjevač i kompozitor crnogorske muzike Igor Đurović, a u večernjim satima nastupio je Forte bend.

Organizatori manifestacije su Turistička organizacija Prijestonice Cetinje, Udruženje njeguških specijaliteta i Prijestonice Cetinje.

Crna Gora ima veliki potencijal za organsku proizvodnju maslinovog ulja

0
Crna Gora ima veliki potencijal za organsku proizvodnju maslinovog ulja
Moric u susretu sa novinarima – foto M.D.P

U Crnoj Gori se proizvode vrlo kvalitetna maslinova ulja, ali u prostornom i smislu kapaciteta nije dostignut vrhunac, ocijenio je vlasnik gazdinstva Moric Olive Farm, Ilija Moric i dodao da postoji veliki potencijal za organsku proizvodnju maslinovog ulja.

„Mi u Crnoj Gori imamo negdje oko pola miliona stabala, a ja vjerujem da postoje potencijali za milion ili dva. To dovoljno govori da nijesmo u tom nekom prostornom i u smislu kapaciteta dostigli naš vrhunac“, rekao je Moric, na čijoj se organski sertifikovanoj farmi u selu Tići na Luštici uzgajaju masline i proizvodi ekstra djevičansko maslinovo ulje.

On je kazao da u smislu kvaliteta u Crnoj Gori imamo vrlo kvalitetna ulja, međutim, za uspjeh je, pored kvaliteta i kvantiteta, potreban i kontinuitet u proizvodnji.

„Varijacije u berbama i rodu iz godine u godinu nas čine ranjivima, jer jedne godine možemo imati visok kvalitet, a ne toliki kvantitet, a naredne godine nema ulja odnosno dolazi do prekida. Tako da potrebno je imati sva tri elementa – kvalitet, kvantitet i kontinuitet“, objasnio je Moric novinarima domaćih medija tokom dvodnevnog programa koji je organizovala Nacionalna turistička organizacija (NTO).

Moric je precizirao da se to rješava sa jednim velikim brojem stabala na makronivou.

Promocija staza na Luštici

„To nije samo primorje, tu je i basen Skadarskog jezera i zbog klimatskih promjena taj pojas se širi i ide dalje u unutrašnjost, tako da bi mi sigurno mogli imati nekoliko miliona stabala, a sa tim visokim brojem sigurno da bi se moglo postići sve ono što se zahtjeva od savremene poljoprivrede, posebno u dijelu kvaliteta, kvantiteta i kontinuiteta ponude maslinovog ulja“, rekao je Moric, koji je prodekan za nastavu na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo.

Farma Moric je 15 godina organski sertifikovana, a osim poljoprivredne proizvodnje i prerade maslina u maslinovo ulje, bavi se i turističkom djelatnošću, odnosno ruralnim turizmom odnosno agroturizmom.
„Mi imamo oko hiljadu stabala masline na šest hektara. Neka su viševjekovna, čak i preko 300 godina. Prvi smo organski proizvođači maslinovog ulja u Crnoj Gori. Danas ih imamo nešto više, tri ili četiri, ali je organska proizvodnja maslinovog ulja veliki potencijal“, rekao je Moric.

Predstavio savremenu liniju za mljevenje maslina i pravljenje ulja – foto M.D.P

On je naveo da su jako zadovoljni trenutnim rodom, iako brine malo ranija berba, što je uslovljeno i nekim klimatskim promjenama.

„Tako će berba krenuti već tu negdje početkom oktobra i očekujemo da sve završimo za šest sedmica, tako da ćemo sredinom novembra znati konačan rezultat. Naš standardni rod je do nekoliko hiljada litara, odnosno boca, što i ove godine očekujemo, tako da mislim da će biti uspješna godina“, kazao je Moric.

On je rekao da se bave uzgojem autohtone sorte žutice, koja je vrlo poznata, izdašna, otporna i svakako je treba i dalje promovisati, ali je treba i dodatno istražiti i na taj način je afirmisati u potpunosti. Ulje od žutice, kako smatra, tek treba da dobije mjesto na međunarodnoj karti maslinovih ulja i maslina.

Moric je, govoreći o strukturi gostiju koji ih posjećuju, kazao da se tu u obzir mogu uzeti različiti kriterijumi.

Luštica maslinjak

„Ako se gleda geografski, onda je to Zapadna Evropa, Sjedinjene Američke Države, Kanada i uopšte englesko govorno područje. Naravno, postoji i izvjestan procenat gostiju iz Skandinavije i centralne Evrope. U razvoju su tržišta Bliskog istoka. Tako da u tom smislu, vrlo je raznorodno“, naveo je Moric.

On je kazao da, ako bi gledali neke druge kriterijime kao što su ekonomski pokazatelji, radi se o srednje i visokoplatežnim gostima.

„Međutim, svima njima je zajedničko to interesovanje za maslinovo ulje i maslinarstvo. Maslina je univerzalan simbol i privlači različite nacije i grupe, tako da je to vrlo povoljan teren za privlačenje i sigurno da ne samo maslinarstvo, nego i druge grane poljoprivredne proizvodnje u Crnoj Gori mogu isto tako biti atraktivne“, smatra Moric.

On je naveo da se ne radi o maslini kao biljnoj vrsti, nego o čitavom nasljeđu koje se generisalo stotinama, odnosno hiljadama godina, tako da je to vrlo bogata baština i daje nam za pravo da gradimo jedan vid turizma koji se u literaturi zove oleoturizam i on je posvećen kulturi gajenja masline i proizvodnji maslinovog ulja.

maslinovo ulje

„Na tom talasu specijalizovanog vida turizma smo razradili našu turu ili kako se to sada savremeno kaže experience ili doživljaj, koji pokušavamo da plasiramo na različita tržišta, u različitim pakovanjima, ali uvijek sa istom idejom, da se afirmiše crnogorsko maslinarstvo“, rekao je Moric.

On je naveo da su se povezali sa kruzing turizmom u Kotoru, što je bio prirodan izbor.

„Kotor godišnje posjeti preko pola miliona posjetilaca sa kruzera. To je jedno veliko tržište koje nam je tu na pragu od kuće, tako da je to bio jedan logičan izbor. Uspjeli smo da privučemo pažnju i operatera i agencija, tako da naša baština koja se nalazi u ruralnim područjima nije bezvrijedna. Daleko od toga, ona je vrlo vrijedna i interesantna, ima univerzalne karakteristike i kao takva lako se čita i prepoznaje na različitim tržištima“, zaključio je Moric.