16. po redu Morinjska gitarijada održati 28. i 29. jula na glavnoj plaži u Morinju.
Prvu veče, 28. jula nastupaće Kud idioti tribute bend “Lutke na koncu” od 22 sata. Sledeću veče, 29. jula od 21h nastupaće: “DST” iz Nikšića, “Dža ili Bu” iz Beograda i “Vizant” iz Nikšića.
Sponzori ovogodišnje gitarijade:
Turistička Organizacija Opština Kotor, Sekretarijat za kuturu,sport i društvene djelatnosti opštine Kotor, Fish Computers Bijela.
Tradicionalna 67. bućarska Olimpijada otvorena je u subotu u Đurđevom brdu u organizaciji BK Brđanin.
Olimpijadu je otvorila Olivera Miškovic Vidojević sekretarka Sekretarijata za društvene djelatnosti Opštine Tivat.
Olimpijski plamen je zapalila mala Klara Bošković, potomak Krsta M. Boškovića koji je potakao ideju o organizaciji Bućarske olimpijade još davne 1952. godine.
“Srdačno vas pozdravljam u ime Opštine Tivat, Sekretarijata za društvene djelatnosti i u svoje lično ime. Zadovoljstvo nam je da je Opština Tivat i ovog puta izašla u susret najstarijoj sportsko turističkoj manifestaciji u gradu. Proglašavam tradicionalnu 67. bućarsku Olimpijadu otvorenom“, kazala je Mišković Vidojević.
Prisutne je pozdravio Mato Krstović, kapiten Brđanina.
“Tu su koračali naši preci provodili dane, družeci se i igrajuci. Ovdje su se smijali, pjevali, jedili se i vikali. Ali, doma odlazili sretni…” – rekao je između ostalog Mato Krstović.
Otvaranju je prisustvovao veliki broj mještana i turista, kao i ambasador Hrvatake u Crnoj Gori Veselko Grubišic koji je i bacio prvu buću. Svečano otvaranje uveličalo je nastupom GPD Tivat.
Istorija ekipnog ženskog bućanja počinje da se ispisuje od 1986. godine, doajenke ženskog bućanja, Mira Vuksanović i Slavica Čelanović sinoć su bacile počasnu buću.
Kako su nam kazali organizatori za takmičenje se prijavilo 75 ekipa.
Nakon svečanog otvaranja odigrana je revijalna partija između domaćina 67. Olimpijade, Brđanina i prošlogodišnjeg pobjednika Palme iz Donje Lastve.
– Lovim ja svaki dan kod tvornice u mom Dugom Ratu, no nisam do sada baš imao murinu na udici! Opasna je ona riba, kazala je meni to moja baka Anita, a i ove barbe na falkuši su mi to potvrdile. Oni su mi murinu pomogli otkačit s udice, toliko je bila snažna da mi je krenu zamotala, zgužvala je sve dok sam je izvadija iz mora – u hipu, u jednom dahu izrecitirao nam je Gabriel Tomić s ponosom pokazujući i pozirajući sa svojim ulovom!
Radi se o murini, ribi koja baš i nije tako čest “gost” na malim udicama, na kančanicama kojima su djeca lovila, njih 32 mališana uzrasta od 7 do 14 godina u sklopu desetog jubilarnog međunarodnog kvalifikacijskog turnira u ribolovu na velike trofeje “Big game Komiža 2023. Offshore challenge”. I kako “veliki” ribolovci idu na more u okršaj sa tunama, iglunima, iglanima i lucima, tako mališani isplove na tri falkuše, drvene tradicijske gajete komiških ribara, vodeći svoju bitku sa “mićim” ulovima – pirkama, kanjicima, crnejima, ako bude sreće i škarpinama.
Te je ulov dvanaestogodišnjaka iz Dugog Rata, koji se po drugi put nadmetao na Little game, sve iznenadio.
– Moj ulov je težak ukupno 820 dekagrama i baš me raduje ovaj ribolov. Lani sam imao samo škarpuna na udici, no evo me sad prvi sam – čak i smireno, iako je radost zbog pobjede nemjerljiva, zbori nam učenik šestog razreda dugoratske osnovne škole, otkrivajući kako mu je prvi štap za ribolov dao dida Stjepan, Slavonac jer je njegova mama Andrea od tamo, iz ravne Slavonije:
– A dida Mate iz Sumpetra mi nabavlja ješku, lignje i kozice kupi za mene da mogu lovit. Nekad sa kopna a to je na onom mulu isprid stare zatvorene tvornice, a nekad i sa SUP-daske. Tata Joško, koji je pomorac, me je naučio vezat krenu, dok sam čvorove naučio kada sam trenirao jedrenje u klubu Orišac u Dugom Ratu. Sad vozim bicikle, brdsko-brzinske. To mi je baš adrenalin – pojašnjava nam sve Gabriel, dok ga burno prati mlađi brat Mihael, koji nije mogao ove godine na more, jer mu:
– Fali mi još jedna godina, tek sa sedam mogu lovit. Dogodine ću…
Sretna su obojica zbog ovog uspjeha, dok s ponosom poziraju ocu Jošku s ulovom, doznajemo kako Gabriel voli ribu ne samo loviti već i jesti.
I to vam je portret pobjednika nadmetanja koje uvijek izazove posebnu pozornost i među roditeljima i djecom, pa su prijave za 32 ribolovna mjesta u faklušama “Comesa Lisboa” Joška Božanića, “Mikula” i “Palagruža” Pina Vojkovića, bila popunjena u 10 minuta.
– Trebali smo u petak isploviti na more i loviti, no omelo nas je jugo, pa smo danas s djecom otišli u ribolov. Uzbuđenja tijekom ovog ribolova teško je i opisati – pojašanjava nam glavni sudac za mališane Boris Škorić, koji je uz Vinka Borčića regulirao nadmetanje mališana, gdje uvijek ima i dosta djevojčica.
Pa su dvije sestre – 11-godišnja Karla te 10-godišnja Rebeka Nizić uzela drugo, odnosno treće mjesto. Njihove ribice su težile 205 dekagrama, odnosno 0,86 dkg.
– Ulovile su pirke, uz jednu zanimljivost – Rebeka voli ribolov i svako malo je na mulu gdje baca udicu, dok Karlu baš i ne zanima, prvi put je uopće bila u ribolovu, no njena je pirka danas bila teža od sestrine – otkriva nam otac djevojčica Dominik Nizić, inače iz Vrgorca, dok je supruga Daniela Zagrepčanka. Njihova adresa stanovanja je sada Zagreb, imaju još dva mlađa sina no kao mladi bračni par su se zaljubili u Komižu i sada im je ovo “najribarskije misto na svitu” ljetna destinacija.
Kao što je i Tijanu Sekuli, 9-godišnjaku iz Dubrovnika, koji je svako ljeto u Komiži kod bake, a radi se o sinu poznatog biggamaša Mare Sekule, ribolovca koji je cijeli život u tunolovu.
Tijan je u little gameu ulovi ribu tešku 0,80 dkg kao i Roko Jončić, pa su momci podijeli četvrtu poziciju.
Izložba “Tišina mora” akademskog slikara Borisa Dragojevića, bliskog bokeljskoj publici, kojoj se više puta predstavljao, biće svečano otvorena 23.jula u 21 sat u JU Muzej i galerija Tivat.
Rodom sa Cetinja, umjetnik živi u Beogradu, a ljeta provodi u Tivtu. Boka je u njegovom ateljeu svakodnevno, gdje stvara okružen sitnicama i simbolima, koji ga na nju podsjećaju.
Dragojević je rođen 3. jula 1956. na Cetinju. Osnovnu školu pohađao je na Cetinju, Zagrebu i Beogradu. Završio je srednju školu za dizajn – odsjek grafike u Beogradu, kao i Višu pedagošku školu – likovni smjer. Fakultet likovnih umjetnosti završio je 1983. u Beogradu, u klasi prof. Mirjane Mihać, kod koje 1986. završava i postdiplomske studije na odsjeku slikarstva. Član je ULUS-a i slobodan umjetnik od 1984. godine. Do sada je imao 30 samostalnih izložbi slika, a sudjelovao je na 10 svjetskih bijenala akvarela. Idejni je pokretač umjetničke grupe “Adriatic Artists”. Zastupljen u više međunarodnih monografija iz oblasti fantastike i figurativne umjetnosti.
Lajtmotivi Borisovog slikarstva su najpoznatije peraško ostrvo, Gospa od Škrpjela, koju smatra i simbolom žene uopšte i simbolom života na moru, kao i Babilonska kula, kao priča o velikom okupljanju. Tivatskoj publici ovom prilikom će se predstaviti sa 14 ulja na platnu.
Njegovu izložbu otvoriće predsjednik opštine Željko Komnenović, a govoriće i direktorka Muzeja i galerije Danijela Đukić, kao i sam autor..
Ekstremne klimatske nepogode upozorenje su prirode da je nužna promjena načina života
Nezapamćena oluja koja je pogodila regiju, odnijela brojne živote i prouzročila ogromnu štetu, upozorenje je na prirodne nepogode koje možemo očekivati sve češće. Posljedice globalnog zagrijavanja prisutne su ovdje i sada. Znanost i struka već dugo upozoravaju na njih, ali i dalje bez pravog i sustavnog odgovora. Nedavno tijesno i jedva izglasan Zakon o obnovi prirode u Europskom parlamentu pokazao je kako i dalje ne postoji dobra volja i spremnost donositelja odluka i gospodarstva na transformaciju i dekarbonizaciju, koje su nužne ako želimo sačuvati ono malo prirodnih resursa koji su nam preostali, a posljedično i cijeli planet za naše potomke.
Zakon o obnovi prirode, iako jedan od ključnih dijelova Zelenog dogovora Europske unije, jedva je izglasan uslijed snažne kampanje dezinformacija konzervativnih i desničarskih političara, te određenih gospodarskih lobija. Europska unija temelji se na kompromisu interesa njezinih država članica. Međutim, s prirodom i hitnom potrebom za rješavanjem klimatske krize i gubitka bioraznolikosti – kompromisa ne bi trebalo biti.
“Koliko ljudskih života treba biti izgubljeno i koja je cijena materijalne štete koju smo spremni platiti prije nego shvatimo da moramo zaustaviti daljnje zagrijavanje planeta, krenuti u ozbiljnu dekarbonizaciju društva, zaštititi prirodu i njena staništa, i da u toj transformaciji trebamo sudjelovati svi jednako? Umjesto toga, investicije u fosilne industrije su se povećale dok se gušimo u plastici koje će u morima uskoro biti više nego riba”, pita se Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.
Cijeli planet je u klimatskoj krizi. Atmosfera je 1,1°C toplija od predindustrijskih vremena, a ekstremne vremenske neprilike sve su gore i češće. Vremenske nepogode prouzročene klimatskim promjenama osjećaju se diljem planeta, uzrokuju ogromne gubitke života i zdravlja ljudi, generiraju ogromne štete u ekosustavu, proizvodnji hrane i vode, te štete na infrastrukturi. Često su najranjivije i najsiromašnije zemlje najviše pogođene, čime se broj klimatskih izbjeglica naglo povećava iz godine u godinu.
Međunarodni panel o klimatskim promjenama IPCCR znanstveno je potvrdio činjenicu da su aktivnosti ljudi prouzročile emisije stakleničkih plinova i dovele do povećane učestalosti i intenziteta nekih vremenskih i klimatskih ekstrema. Klimatske promjene su globalni problem koji zahtijeva hitno globalno rješenje.
“Moramo dramatično smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima koja zagađuju okoliš i puno bržim tempom prijeći na obnovljive izvore energije. Moramo promijeniti način na koji dobivamo energiju, kako putujemo, koliko resursa trošimo, kako proizvodimo hranu i što jedemo. Dekarbonizacija gospodarstva je nužna, kao i prelazak na kružno gospodarstvo u kojem ne dominira glad za neprekidnim rastom čime se troše ograničeni resursi. Svi naši napori trebaju se usmjeriti na prelazak na održivo gospodarstvo i život u skladu s prirodom”
Delfini često sa plijenom progutaju komade plastike, koja je u većim količinama po njih smrtonosna, objašnjava dr Niković, upozoravajući da more ne može progutatati sve što u njega bacimo i da podvodni svijet polako nestaje
Pretjerana i često neplanska gradnja u priobalju, građevinski šut i otpad koji završavaju u moru zajedno sa fekalnim vodama, buka brojnih plovila, te lov ribe dinamitom, decenijama razaraju jedan od najljepših zaliva svijeta. Delfin kojeg je prije nekoliko dana kako se pretpostavlja ugušila najlonska kesa u hercegnovskom zalivu podigao je javnost na noge. Ništa manje važan podatak je da su u akvatorijumu usled zagađenja nestale čitave kolonije palastura, ali i morskih krastavaca, zaštićenih nacionalnom legislativom.
Građani i turisti upozoravaju na neprijatne mirise koji se šire gradom iz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ali i sa kolektora na rivijeri. U međuvremenu su na pumpnim stanicama Kumbor i Đenovići ugrađeni regulatori za neutralizaciju neprijatnih mirisa, ali su fekalije završile u moru koje je zamućeno, prljavo i izrazito neugodnog mirisa. Dan nakon pronalaska uginulog delfina, more je bilo prepuno najlonskih kesa, flaša, raznog smeća i fekalija, u šta se uvjerila i dopisnica “Dana” obilazeći nekoliko kupališta, posebno na rivijeri.
Osim kolektora i postrojenja koji očito ne funkcionišu, problem su i nesavjesni mještani i turisti, koji za sobom ostavljaju smetlište koje more povuče s plaža. Podsjećamo da je u Bokokotorskom zalivu godinama nastanjena petočlana porodica delfina, a, prema riječima dr veterine Sava Nikovića, autora knjige “Nojeva barka”, dokazano je da intenzivan zvuk može nanijeti privremene ili trajne štete na slušnom aparatu delfina, te da trajna izloženost buci može prouzrokovati niz negativnih reakcija, poput napuštanja područja u kojem su do tada živjeli.
– Poseban problem delfinima predstavlja plastika, kese, flaše, obuća, mreže, celofan, stiropor itd. Delfini koji su halapljivi često sa plijenom progutaju komade plastike, koja je u većim količinama po njih smrtonosna – objašnjava dr Niković.
Upozorava da more ne može progutatati sve što u njega bacimo i da podvodni svijet polako nestaje te da se u problem moraju uključiti svi, počev od građana, ribara, Instituta za biologiju mora i države koja mora imati oštriju kaznenu politiku. Mr Olivera Dokletić, predsjednica Ekološkog društva, prije nekoliko godina je skrenula pažnju javnosti da palastura i morski krastavci nestaju.
– Ne treba sve da bude izbetonirano, komerzijalizovano, treba da razmišljamo o budućnosti i šta će da ostane od tog živog svijeta. Kompletan priobalni pojas Boke je ugrožen gradnjom plaža i marina. Stepen izgrađenosti marina i broj vezova unutar Boke već premašio dozvoljenu brojku, prethodnim studijama ona je bila limitirana na 500 vezova. Danas imamo Portonovi, Portonovi, Lazure i ove male marine brojka uveliko prelazi 1.000 i to je jedan od prvih činilaca zagađenja morskog priobalja – smatra Doklestić.
Arhitekta mr Srđan Marlović problem neplanske gradnje posmatra šire i sa pesimizmom.
– Hotele zidaju mahom sebični investitori i kvazibisnismeni, a niko ne shvata da nam je zaliv u smislu resursa već odavno istrošen. Svi ti privremeno ili trajno naseljeni ljudi nemaju gdje da se kupaju, plaže su prepune, a površina mora u zalivu definisana i ograničena. Ekosistem mora nema tu brzinu obnavljanja da može da sustigne ove agresivne napade gradnje i naseljavanja – ukazao je Marlović, dodjući da je Crna Gora daleko od ekološke države, ali jeste država primitivnog bezobzirnog samodovoljnog, strancima-servilnog kapitalizma i postfeudalne prvobitne akumulacije kapitala.
Dr Zoran Kljajić, nučni savjetnik, koji na žalost nije više sa nama, svojevremeno je ukazivao da su rezultati istraživanja priobalnog područja Boke iz 2011. godine, pokazali da se od 2009. dubina mora u zalivu smanjuje zbog neplanske gradnje, ali i naslaga na dnu. Osim toga, kako je istakao, zbog gradnje mandraća, infrastrukturnih objekata i betonskih površina na moru, smanjuje se i vodena površina Boke, a more je zamućenije.
– Sve ovo se negativno odražava ne samo na živi svijet u moru, već i na ribarstvo i turizam, a dolazi do pojave cvjetanja mora. Ogledalo Boke (njena vodena površina) se smanjuje usljed izgradnje na moru, kojim se zahvata površina mora, a što je opasno po buduće generacije, jer se odražava na živi svijet – kazao je dr Kljajić.
/K.Matović/
Jubilarno, peto izdanje IFF Porto Montenegro/Tivat 2023. u organizacija Fabrike i Porto Montenegra, otvoreno je revijama Rami Al Alia i Agathe Ruiz de la Prade.
“Svi moramo imati snove koje je teško realizovati u period u kome živimo: Post corona period, ratovi, svjetska ekonomska kriza koju svi osećamo…. Međutim, zahvaljujući timu snova, ,,Fabrika” i Porto Montenegra, snovi postaju stvarnost” – rekla je vlasnica agencije “Fabrika” Vesna Mandić.
Mandić je potom dodala da je želja Ramia Al Alia bila da na crvenom tepihu njegove kreacije nose poznate Crnogorke i sinoć su u njegovim kreacijama bile dizajnerka i influenserka Tijana Osmanagić i glumica Sanja Popović.
IFF Porto Montenegro je i ove godine okupio poznate modne kreatore, uticajne ličnosti iz svijeta mode iz cijelog sveta, lokalne, regionalne i internacionalne medije, predstavnike svijetskog jet seta….IFF Porto Montenegro je već postao važna ljetnja, modna destinacija i kao takva, promoviše ne samo Porto Montenegro, već i grad Tivat i crnogorsku obalu.
Rami Al Ali se predstavio sa dijelom kolekcijije koja prije desetak dana premijerno prikazana na Nedjelji visoke mode u Parizu, a u drugom dijelu revije je prikazao kratku rekapitulaciju svog rada, kako nalaže običaj, kada se kreator prvi put predstavlja u jednoj zemlji. Njegova kolekcija kao san, brojnu publiku u Synchru je ostavila bez daha,
Alieve kreacije su bogate mnoštvom volumena i slojeva, čime je kreator pokazao kako doživljava ženstvenost savremene dame.
Aghata Ruiz de la Prada je predstavila je kolekciju ,,Love”, u skladu sa motom IFF-a ,,Samo Ljepota i ljubav mogu spasiti svijet”.
Ova modna revija je unela ogromnu radost publici koja je zajedno sa nasmejanim i razdraganim manekenkama, pljeskala u ritmu Španske temperatemntne muzike. Kako ljubav dolazi iz srca, srca su bila na najvećem broju modela, ili kao detalji u obliku rajfa u kosi. Njena kolekcija je donela radost sa bogatim koloritom koji je preplavio modnu pistu i pretvorio je u žurki punu radosti Iiveselja.
U nastavku festivala ,druge večeri, prikazana je kolekcija jednog od najpoznatijih svijetskih kreatora, Tony Warda.
Hiljade ljudi evakuirane su u subotu iz svojih domova i iz hotela na otoku Rodosu, prenosi BBC navodeći grčke vatrogasne službe.
Privatni brodovi pridružili su se grčkoj obalnoj straži u skupljanju ljudi s plaža na istočnom dijelu otoka.
Plovila grčke mornarice navodno također kreću prema tome području, popularnom među turistima.
Zamjenik grčkog vatrogasnog zapovjednika rekao je da su požari na Rodosu najteži s kojima se njegova služba trenutno suočava.
Pet helikoptera i 173 vatrogasca djeluju u tome području, dok su tri hotela u području Kiotari navodno oštećena u požaru.
Vatrogasci iz Slovačke stigli su na Rodos u subotu da pomognu lokalnim timovima koji se bore s požarima.
– Situacija na Rodosu je ozbiljna i izuzetno teška. Zbog snažnih vjetrova i brzih izmjena smjera požara, vatrogasci su se morali povući i pomaknuti, napisala je na Facebooku Slovačka služba za požare i spašavanje.
Grčka se suočava s intenzivnim žegama ovaj vikend, a meteorolozi upozoravaju da bi se temperature mogle popeti i do 45 stupnjeva.
Mogao bi to postati najtopliji grčki vikend u srpnju u 50 godina, rekao je jedan od najznačajnijih meteorologa u zemlji.
Vatrogasci se nastavljaju boriti s desecima šumskih požara diljem zemlje. Područje zapadno od Atene jedno je od najpogođenijih područja, uz Lakoniju na jugu Peloponeza i otok Rodos.
Vlasti upozoravaju na visoki rizik od novih požara kako vrućine nastavljaju jačati.
Ljudima se savjetuje da ostanu kod kuće, a turističke atrakcije – uključujući i drevnu atensku Akropolu – bit će zatvorene tijekom najtoplijih razdoblja u sljedeća dva dana.
Grčka, poput brojnih drugih europskih zemalja – prošla je kroz duže razdoblje ekstremnih vrućina i ranije ovaj mjesec.
Posljednji toplotni val dolazi u udarno vrijeme grčke turističke sezone.
Morsko dobro: Pola plaže mora da bude prazno, ležaljke se ne plaćaju poslije 17 sati, kako to funkcioniše u praksi javljaju čitaoci Boka News-a
Svakodnevno nam se obraću brojni građani i turisti koji se žale da plaže koje su zakupljene nisu uređene u skladu sa pravilnicima Morskog dobra, odnosno da pola plaže nije slobodno za korištenje. Svi oni posjetioci koji borave na javnim kupalištima, a koji ne žele da koriste ležaljke, na raspolaganju je slobodan dio kupališta, ranije su pojasnili iz Morskog dobra.
Istakli su da pravilnikom o bližim uslovima u pogledu uređenosti i opremljenosti, vrstama i uslovima korišćenja kupalištima na moru, zakupac kupališta je u obavezi da istakne tablu sa informacijama koja između ostalog treba da sadrži i cijenu mobilijara sa naznakom da se plažni mobilijar ne naplaćuje poslije 17 sati.
Međutim, da nije tako potvrđuju brojne žalbe naših čitalaca koji konkrektno objašnjavaju što se dešava.
„Kao i predhodnih godina i ove godine se kupam na Seljanovu – Tivat, plaža uz Jedriličarski klub Delfin. Znajući da se plažni mobilijar ne može naplaćivati poslije 17 sati, na istu sam počela ići nakon toga vremena“, piše nam čitateljka Dejana Lazarević.
Momak koji je zadužen za naplaćivanje je konstantno dolazio da naplaćuje ležaljke poslije 17 sati. Treći dan sam mu kazala da ću pozvati nadležne inspekcije i da ne može da naplaćuje ležaljke nakon 17 sati, na šta sam dobila odgovor:
“Slobodno zovi niko ti se neće javiti na telefon…“ – kazao je zaposlenik na plaži.
„Pozvala sam turističkog inspektora Tivta misleći da je to u njegovoj nadležnosti, koji mi je kazao da sam mu ja danas 130-ti građanin koji isto prijavljuje i da se obratim onome ko mi je obećao besplatne ležaljke poslije 17 sati. Bio je jako, nervozan, neljubazan sa nekulturnim tonom. Na šta sam mu odgovorila ako je već na poziciji na kojoj jeste da je normalno da ga u špicu sezone građani zovu i da sa tim načinom razgovora ne može da obavlja funkciju za koju je postavljen, na šta je on “spustio loptu” i uputio me na Morsko dobro. Naravno kako je bio vikend Morsko dobro sam tek uspjela dobiti na telefon u ponedjeljak ujutro. Ljubazna gospođa koja je zadužena za taj sektor mi je dala sve informacije i rekla da ukoliko se radi o javnoj plaži a radi se (provjerila je ugovor sklopljen sa zakupcem) ležaljke se ne smiju naplaćivati poslije 17 sati, da mora biti 50% mjesta za ležaljke a 50% mjesta slobodnog za peškire što svakako na toj plaži ne postoji.
Na moje pitanje ukoliko budem u istoj situaciji opet koga da pozovem gospođa mi je objasnila da nemamo načina da prijavimo problem zbog naplate ležaljki poslije 17 sati jer Morsko dobro radi do 16 sati.
Smatram da je turistička sezona i ako je već to u njihovoj nadležnosti da bi morali imati call centar i inspektore koji bi to mogli kontrolisati i nakon 17 sati. Jedino što mi je preostalo je da donesem račun za naplatu ležaljki koji na kojem je vrijeme naplate poslije 17 sati, nama se taj novac ne refundira a da li će i koliko zakupac plaže platiti kaznu to zaposlena službenica JP Morskog dobra nije znala da mi kaže.
Od tada je prošlo više dana, a danas sam ponovo otišla na istu plažu i zatekla lance na plaži. Na plažu se ući ne može na dio gdje su ležaljke iako na tabli piše da je “javno uređeno kupaliste, ( fotografije su u prilogu ).
Molim Vas da građane o ovome obavijestite kao se ne bi našli u neprijatnoj situaciji.
Jasno je da problem nemate kome prijaviti jer nadležnim inspektorima Morskog dobra u sred turističke sezone radno vrijeme završava u 16 sati, a od 17 sati korištenje plaže i ležaljki se i dalje naplaćuje, što upućuje na zajednički dil zakupaca plaža i pojedinaca ili cijele službe JP Morskog dobra, zaključuje naša čitateljka, Lazarević.
Neum bi ove godine po zaradi od turizma trebao nadmašiti rekordnu, predpandemijsku 2019. godinu.
Trenutno su popunjeni gotovo svi kapaciteti, a cijene su u odnosu na prošlu godinu više za oko 15 posto, što jedini bh. grad na moru i dalje čini cjenovno pristupačnijim od ostalih turističkih destinacija na Jadranu.
Turistička sezona u Neumu ove godine pokazuje odlične rezultate iako je ljetovanje u bh. biseru na Jadranu za ovu godinu skuplje za nekih 15 posto, kazao je viši stručni suradnik Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona Ramiz Bašić.
Dodao je da su turistički radici prezadovoljni predsezonom i trenutnom popunjenošću turističkih kapaciteta (95 posto), a i za postsezonu se prave planovi.
Glavnina neumskih gostiju dolazi iz BiH, a jedan dio gostiju je iz Francuske, Njemačke, Austrije, Slovenije, Poljske, Češke, Slovačke, Srbije, a od ove godine povećan je i broj gostiju iz Republike Hrvatske.
U Neumu se nadaju da će za ovu sezonu doći do brojki iz 2019. godine.
“Sigurno je da će biti preskočena u financijskom dijelu, ali čeka se hoće li se to ostvariti i po broju dolazaka i broju noćenja”, ističe Bašić.
Odlične turističke rezultate bilježi i Međugorje, koje je samo na 42. godišnjicu Gospinih ukazanja posjetilo oko 50 hiljada hodočasnika iz svih krajeva svijeta.
“Naravno da to predstavlja i izuzetnu finansijsku dobit za trgovce, ugostitelje, turističke radnike i privrednike u tom hercegovačkom kraju”, napominje Bašić.
Govoreći o poskupljenjima, tj. za koliko su cijene usluga i noćenja u HNK veće u odnosu na lani, rekao je kako su one od 10 do 15 posto više zbog povećanja cijena ulaznih komponenata (troškovi goriva, energije i slično).
Upitan koliko jedna obitelj ove godine mora izdvojiti za ljetovanje u Neumu, Bašić odgovora kako su cijene smještaja i usluga veće za nekih 15 posto u odnosu na lani, pa bi po nekim izjavama turističkih djelatnika iz Neuma, četveročlana obitelj dnevno trebala izdvojiti od 150 do 200 eura.
Naravno, taj iznos bitno ovisi o tome je li smještaj rezerviran u privatnim sobama, apartmanima ili pak u hotelima, gdje je najskuplje,dodaje.
Na pitanje koliko je u prvih šest mjeseci u HNK ostvareno dolazaka i noćenja, ističe kako zasad nemaju službene podatke i tačne brojke, ali po svemu sudeći može se reći da se uspješna ovogodišnja sezona nastavlja i da će vjerojatno ovo razdoblje biti za nekih 10-15 posto uspješnije od prošlogodišnjeg.
© BokaNews, 2021
