Gradska galerija Kotor i ove godine, povodom Dana Opštine Kotor, priprema tradicionalnu godišnju izložbu likovnog stvaralaštva u Kotoru, pod nazivom KOTORSKI VIZUELNI UMJETNICI 2023. Konkurs je otvoren od danas, a pravo učešća na izložbi imaju svi likovni i primijenjeni umjetnici koji su rođeni u Kotoru ili žive i stvaraju na teritoriji Opštine Kotor, a koji su diplomirali na akademijama likovnih ili primjenjenih umjetnosti, obavještavaju iz Gradske galerije.
Svi likovni i primjenjeni umjetnici zainteresovani za učešće na ovoj izložbi, a koji zadovoljavaju postavljene kriterijume, treba da donesu 2 do 3 rada u Gradsku galeriju Kotor, najkasnije do petka 3. novembra svakog radnog dana od 9 do 14 sati. Fotografije radova sa kataloškim podacima, kao i kratku biografiju, treba poslati na adresu gradskagalerija@gmail.com. Dana 6. novembra zasjedaće tročlani stručni žiri koji će napraviti selekciju radova za izložbu i donijeti odluku o dodjeljivanju ,,Nagrade za najbolji vizielni rad nastao u Kotoru u 2023-oj godini”, te stoga radovi koji budu predati nakon 3. novembra ne mogu i neće biti prihvaćeni, navodie iz Gradske galerije Kotor.
Sinoć je u Domu starih Grabovac u Risnu održano peto, sada već tradicionalno, izdanje manifestacije ,,Noć mode u Grabovcu 2023.” u okviru koje se u ulozi modela pojavljuju korisnici doma.
Manifestacija se organizuje na inicijativu Nataše Milosavljević- Šćepanović, bivše Miss Crne Gore i vlasnice agencije AR Scouting a pod pokroviteljstvom Ministarstva rada i socijalnog staranja Crne Gore, Opštine Kotor kao i drugih sponzora.
“Cilj događaja je da se skrene pažnja na osobe u poznim godinama i njihove potrebe, unapređivanje kvaliteta njihovog života i pružanje trenutaka uvažavanja, zabave i druženja” kazala je Milosavljević- Šćepanović
20 korisnika doma uzelo je učešće na manifestaciji, 8 muškaraca i 12 korisnica koji su nosili modele modnih kreatorki Marine Banović i Ane Kovačević.
„Ovo je posebno iskustvo za mene, znala sam da će biti ovako emotivno. Uradili smo kreacije za period jesen – zima i vodili računa da budu upotrebne kombinacije ne samo estetske jer komadi odeće ostaju korisnicima koji su ih nosili“, kazala je Banović.
Direktor Doma starih Srđan Dragomanović istakao je da su osmjesi na licima korisnika dokaz da je ova manifestacija možda njima i najomiljenija.
“Svake godine se trudimo da napredujemo i da ova manifestacija bude sve bolja. Sve naravno radimo zbog naših korisnika i jedan veliki trud i rad svih u Domu kako bi im boravak ovdje učinili ugodnijim”, kaže Dragomanović.
Noć mode u Grabovcu 2023.
Menadžerka sistema kvaliteta u Domu starih Grabovac, mr Anđela Rašković, istakla je da je primarni cilj ove manifestacije, razbijanje predrasuda o ustanovama koje se bave zbrinjavanjem odraslih i starih lica.
U Grabovcu se redovno organizuju razne manifestacije a naredna je obilježavanje 29. novembra- Dana SFRJ, a zatim i prigodan doček Nove godine. U Domu se realizuju brojne su radionice – likovna, muzička, novinarska, folklorna, a u pripremi je po prvi put i sportska sekcija, uz podršku renomiranih fitnes trenera.
Sve odjevne kombinacije koje su korisnici nosili na reviji dobili su na poklon. Muzički gost manifestacije bila je Nina Žižić.
SO Kotor – Ulaz u Skupštinu, palata Bizanti – foto Boka News
Za Kotor prijave slati poštom ili donijeti lično u skupštinske prostorije palate Bizanti do 9. oktobra
Rok za prijave na Javni oglas za ugovorno angažovanje instruktora i popisivača za sprovođenje Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova koji će se održati od 1. – 15. novembra produžen je do 9. oktobra, saopštili su iz popisne komisije pri Skupštini Opštine Kotor. Zainteresovani mogu da se prijave najkasnije do navedenog datuma, a svu potrebnu dokumentaciju, spakovanu u zatvorenoj koverti sa naznačenim imenom i adresom potrebno je da predaju svakog radnog dana lično Snežani Barbi, sekretarki Skupštine, ili da je pošalju poštom, na adresu popisne komisije.
-Prijavu za učesnike/ce u popisu kandidati/kinje mogu preuzeti u prostorijama popisne komisije, Skupština opštine Kotor- Palata Bizanti, Stari grad 327, 85330 Kotor, Opština Kotor zaključno sa 9. oktobrom 2023. godine od 8 do 15 časova; ili je preuzeti sa sajta Uprave za statistiku: www.monstat.org.
Na koverti je potrebno ispisati naziv mjesta za koje se aplicira (instruktor/ka ili popisivač/ica) i adresa popisne komisije: Skupština opštine Kotor- Palata Bizanti, Stari grad 327, 85330 Kotor, stoji u javnom pozivu.
Za potrebe popisa predviđeno je 16 instruktora i još dvoje u rezervi, pri čemu moraju biti punoljetni državljani Crne Gore i da imaju dokaz o VI, VII1, VII2 i VIII nivou obrazovanja.
Za popisivače je predviđeno 147 osoba, i još sedmoro u rezervi, pritom, pored punoljetstva i državljanstva, moraju biti kvalifikovani za IV, V, VI, VII1, VII2 i VIII nivo obrazovanja.
Poseban uslov za oba angažmana je da kandidat/kinja upotrebljava jezik kojim se govori na području koje se popisuje.
Kandidat/kinja se može prijaviti ili za instruktora/ku ili za popisivača/icu.
Svi kandidati su dužni da potpišu izjavu (data u Prijavi za učesnike/ce u popisu) da će za vrijeme održavanja instruktaže (23 – 25. oktobar 2023. godine i 28 – 29. oktobar 2023. godine) i sprovođenja popisa (1 – 15. novembra 2023. godine) biti dostupni za popisne aktivnosti.
Spisak kandidata/kinja za instruktore/ke biće objavljen dana 11. oktobra 2023. godine, a spisak kandidata/kinja za popisivače/ice 16. oktobra 2023. godine u kancelariji popisne komisije.
Za dodatne informacije kontakt osoba je: Snežana Barba, telefon: 069-975-775.
Produžetak roka važi i za sve ostale jedinice lokalne samouprave.
Abazović pozvao PU da provjeri papire Pomorskog saobraćaja
U toku je sjednica Vlada Crne Gore u tehničkom mandatu, premijer Abazović je kazao da je do sada ostvaren prihod veći od četiri miliona, a profit od tri miliona eura kada je riječ o trajektnoj liniji Kamenari -Lepetane. Pozvao Poresku upravu da ode i provjeri papire Pomorskog saobraćaja.
”Garantujem da je Crna Gora u prethodnim godinama zbog poslovanja Pomorskog saobraćaja izgubiila brzu saobraćajnicu od Novog do Ulcinja”, kazao je on.
Morsko dobro sada na računu ima više od 4 miliona eura.
“Na kraju 2024. oni će imati 20 miliona eura na računu, a plus ima svoju flotu”, kazao je on.
Poručio je da idu dalje da kupe Institut Igalo.
Premijer je kazao da su prihodi carina lani bili 1,559 milijardi eura, a ove 1,9 milijardi eura.
Ono što se danas događa u Švedskoj nije zabilježeno u modernoj povijesti. Dvanaest ljudi ubijeno je samo u septembru, ove su godine eksplodirale 134 naprave, a nije ratno stanje. Švedska je odmah iza Meksika po broju eksplozija, upozrorio je u Studiju 4 prof. Boris Havels Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Podsjetimo, Švedska je posljednjih mjeseci pod žestokim udarom kriminala bez presedana. Poginulo je više od deset građana u niz švedskih gradova. Ni jedna zemlja u Evropi ne doživljava ono što proživljavaju građani Švedske, poznati po socijalnim i liberalnim stajalištima te visokoj razini demokracije. Zbog dramatičnih događaja na ulicama tamošnjih gradova, vlada je dala zeleno svjetlo vojsci da, uz policiju i ostale redarstvene snage, uvede red i uguši sukobe krimmiljea.
Postavlja se pitanje: ‘Kako je Švedska pojam zemlje velikih demokratskih dosega, socijalne politike postala najnesigurnija zemlja u EU?’. Ključni problem, smatra Boris Havel – treba tražiti unatrag, a on leži u pitanju migracija u Švedskoj. O tome se, dodao je – sve više govori u ‘mainstream medijima’.
– Imamo Bliski istok koji je unatrag desetke godina najkonfliktnije područje na zemlji. Iz tih područja su masovno dolazili migranti koji su se zadnjih 50-tak godina, zbog liberalne politike socijal-demokratskih stranaka – uspjeli nastaniti u Švedskoj. I brojčano su narasli, kazao je Havel.
Integracija migranata – paralelna društva u velikim gradovima
Naglasio je kako je švedska država tim ljudima pružila sve uvjete za integraciju. Međutim, dodaje – “ta se integracija u velikom broju slučajeva nije pokazala učinkovitom”. Podsjetio je na nedavnu izjavu britanske ministrice unutarnjih poslova da “nekontrolirana imigracija, neodgovarajuća integracija i multikulturalizam – toksična su kombinacija za Europu”. Naglasio je da je Švedska ogledni primjerak toga.
Boris Havel kaže kako su se stvorila paralelna društva koja postoje u mnogim većim gradovima. To je slučaj i s Njemačkom, Belgijom, Nizozemskom i Austrijom. U ovom trenutku relevantno za Hrvatsku su eventualni propusti akademske zajednice, dodao je.
– Ne govorim o legalnim radnicima iz Filipina, Uzbekistana itd. – govorimo o nezakonitim bliskoistočnim migrantima. Pitanje broj jedan je: Zašto se u hrvatskim znanostima i obavještajnoj zajednici ne gleda što se zbiva s državama koje su preplavili ti ilegalni migranti i koliko su se negativno transformirala ta društva?, upitao je Pavel.
‘Ovo nije humanitarno, nego sigurnosno pitanje’
Naglasio je da i Hrvatsku, ako to ne spriječi čeka isto što i Švedsku – vojska na ulicama. Drugo je pitanje, dodao je Pavel – “Zašto se ne rade podrobnija istraživanja stanja u tim zemljama, umjesto što se igra na emocije građana?”. Naglasio je kako se ovdje ne radi o humanitarnom – nego isključivo sigurnosnom pitanju.
‘Zdravorazumski antimigracijski segment?
– Antimigracijski segment nije ako se kaže zdravorazumski – ne želim da moje dijete sutra ne može izaći na cestu, da moja žena ne može bez pokrivene glave ići u trgovinu, ustvrdio je Boris Havel.
Dodao je kako se može čuti i sve više antisemitskih poruka. Naime, Havelovi unuci žive u Göteborgu i pohađaju židovski vrtić – za koji je kazao da je “čuvan više nego bilo koja vojarna u Hrvatskoj”.
– Nasilje koje postoji na Bliskom istoku i koje dolazi prema Europi iza sebe ima određenu teoriju. Istraživanje te teorije je posao znanstvene zajednice. Na FPZ-u mi provodimo istraživanja i jedini smo u Hrvatskoj koji adresiramo pitanje nasilnog džihadizma koje dolazi k nama, ustvrdio je.
Zašto olako prelazimo preko činjenice da je preko 50 tisuća ilegalnih migranata ušlo u Hrvatsku?
– Europa i EU imaju instrumente koji su dobri za suzbijanje siromaštva i gladi u državama iz koje dolaze migranti. Cilj je da svaka država godišnje odvaja 0,7 posto BDP-a za izgradnju institucija i infrastrukture u tim državama. Izvorište problema, dakle – treba tamo i držati, a ne dovoditi ga nama u Hrvatsku, zaključio je.
Nizom događaja u organizaciji Dječijeg saveza Tivta u našem gradu će se do petka 6. oktobra održati manifestacija Dječija nedjelja. Šesnaest programa tokom sedmice objedinjeno je motom “Osmjeh stanuje na licu”.
Kompanija Adriatic Marinas juče je poklonila pakete edukativno-potrošnog materijala Aktivu nastavnika prvih razreda OŠ “Drago Milović” i OŠ “Branko Brinić” u Radovićima.
U holu Opštine Tivat postavljena je izložba “Ljepota Boke” likovne radionice “Kreativni kutak” Dječijeg saveza Tivta. Takođe, prvog dana Dječije nedjelje djeca predškolskog i školskog uzrasta obišli su podmornicu Heroj i Muzej pomorskog naslijeđa.
Dječiji savez Tivta sve događaje u sklopu manifestacije priređuje uz podršku Opštine Tivat, Centra za kulturu, kompanije Adriatic Marinas i u saradnji sa obrazovnim institucijama i nevladinim sektorom.
Integralno prenosimo otvoreno pismo zaposlenih Opšte bolnice Meljine
Opšta bolnica Meljine je od 1.03.2023. odlukom Vlade CG uvedena u javni zdravstveni sistem tako što je organizovana kao organizaciona jedinica OB sada KBC Kotor pod čijom je direktnom upravom. Od te odluke smo puno čekivali obzirom na dugogodišnje probleme bolnice i trud kako zaposlenih tako i građana Herceg Novog da se bolnica održi i bude na raspolaganju našim građanima i svim drugima koji borave u Herceg Novom.
Naša očekivanja i nakon 7 mjeseci od tog dana nisu ispunjena . U prvom aktu od od oko 156 tada stalno zaposlenih u bolnici primljeno je oko 99 uz obećanje da će nakon prvog oglasa biti odmah nakon 10 dana raspisan novi oglas za prijem i da će svi medicinski radnici biti primljeni . U nastavku je u više navrata primljeno oko 15 zaposlenih različitih profila ali potreban broj medicinskog kadra nije popunjen. Nakon što su u međuvremenu 3 ljekara i 3 medicinske sestre dali otkaz , trenutno je u bolnici zaposleno 108 radnika svih profla koji treba da pruže zdavstvenu zaštitu za isti broj građana i za značajan broj turista . Ukratko stanje u bolnici Meljine je daleko od potrebnog i očekivanog.
-nedostaje potreban broj ljekara pa se 24 h dežurstva u hirurškom i internom odjeljenju održavaju uz iscrpljivanje postojećeg kadra te uskoro ni to neće biti moguće. Anesteziološka služba je nedovoljna pa nije moguće organizovati bezbjedan transposrt životno ugroženih pacijenata u KCCG
-nedostaje potreban broj medicinskih tehničara , a pojedini zbog preopterećenosti i pored redovnih plata napuštaju bolnicu
-u rtg službi je raspoređen samo jedan tehničar koji je pripravan 24 sata 30 dana
-barokomora u našoj bolnici je jedina komora u CG koja je u javnom zdravstvenom sistemu. To su usluge koje se pružaju svim građaniam CG. Djelatnost koja treba da najviše prihoduje bolnici takođe nema potrebne uslove za rad.
-laboratorija bolnice nema dovoljan broj laboranata niti je omogućeno da pruža usluge građanima Herceg Novog za nalaze koji su na sekundarnom nivou ( kao što su hormoni, tumor markeri i sl )
– medicinska oprema se ne održava, ne obezbjeđuju se potrebni dijelovi ( za monitore , EKG aparate i sl) U jednom periodu 2,5 mjeseca nije radio rtg aparat te smo bili prinuđeni da pacijente odvozimo na snimanje u DZ Herceg Novi koji nam je izašao u susret . To je moguće samo za pokretne pacijete . Trenutno u bolnici ne radi glavni sterilizator u hirurškom odjeljenu, lift takođe u hurškom odjeljenju je sve češće u kvaru i popravlja se dobrom voljom našeg sugrađanina . Oprema je zastarela, ništa nije novo nabavljeno a ni postojeća se ne održava.
-pojedino nemediciinsko osoblje takođe nema odgovarajuće uslove za rad, prvenstveno u sektoru za pripremu i podjelu hrane . Broj zaposlenih je minimalan te nisu u mogućnosti da uzmu godišnji odmor ili slobodan dan.
-bolnica pored svih ranijih problema sada izgleda još više zapušteno, bez održavanja
Ovo je samo dio najvažnijih problema sa kojima se susrećemo ali su presudni za dalji rad i održavanje najnužnijih usluga bolnice. Dovoljno je vremena prošlo i bili smo više nego strpljivi u nadi da će se bolnica Meljine u JZS oporaviti i povratiti nekadašnje mogućnosti i ugled . Zbog navedenih problema upućivali smo dopise nadležnim poćev od menadžmenta bolnice Kotor , pa do Ministarstva zdravlja, Ministarstva finasija i Fonda zdravstva CG . Nismo dobili ni odgovore ni riiješenje te smo prinuđeni da na ovaj način iznosemo svoje zahtjeve nadležnim institucijama za hitno riješavanje kako bi se spriječio dalji odliv kadra iz bolnice što bi vodilo kritičnom padu boja zaposlenih i zatvaranju bolnice.
Tražimo :
-da se hitno omogući dovoljan broj ljekara kroz dopunski rad ili kroz angažovanje ljekara iz okruženja i da se obezbjede sredstva za njihovo plaćanje
-da se obezbjedi adekvatna anesteziološka služba
-da se raspiše oglas za hitan prijem potrebnih medicinski tehničara
-sve navedeno potrebno je riješavati tokom ove sedmice a uporedo sa tim tražimo da se odlukom Vlade CG obezbjedi postavljenje menažera sa radnim mjestom u bolnici koji bi sve navedeno sproveo u djelo i koji bi mogao u dogovoru sa nadležnim institucijama da raspolaže budžetom koji je opredjeljen za bolnicu Meljine.
-potrebno je da se raspiše oglas za prijem potrebnih laboranata i omogući da građani Herceg Novog koriste usluge bolničke laboratorije u punom kapacitetu
-hitan prijem makar još jednog rtg tehničara
-obzirom na značaj barokomore u bolnici Meljine potrebno je omogučiti njen rad u punom kapacitetu i obezbjediti adekvatne uslove za pacijente koji borave u bolnici radi liječenja hiperbaričnom oksigenacijom
-prijem dovoljnog broja zaposlenih u svim sektorima radi omogućavanja zakonski predviđenog odmora
-hitna opravka i adekvatan servis opreme
-takođe postavljamo pitanje šta je sa nabavkom skenera za bolnicu Meljine a za koji su opredjeljena finasijska sredstva u visini 250 000 e iz tekuće budžetske rezerve jos u septembru prošle godine. Nabavka skenera bi znatno unaprijedila bolnicu pogotovo za tretman hitnih stanja i postavila osnovu za njen dalji razvoj.
U slučaju da nedođe do hitnog riješavanja navedenih problema zaposleni bolnice Meljine pogotovo ljekari će biti prinuđeni da potraže druga radna mjesta . Očigledno da sama redovna plata i radni odnos nisu dovoljni da neko pristane na ovakve uslove rada. Zaposleni bolnice Mlejine su tokom godina pokazali da im nisu primarne plate jer su mogli nebrojeno puta da promjene zaposlenje. Mi smo takođe građani Herceg Novog , imamo svoje porodice i želimo da u okvru zdravstvenog sistema imamo adekvatnu zdravstvenu zaštitu kao i svi drugi građanji CG gdje izuzimamo građane Pogdorice koji su privilegovani jer žive u glavnom gradu za koji je naravno predviđen tercijalni nivo zdravstvene zaštite. Ali sve druge opštine u CG imaju opšte bolnice te želimo da imamo samo ono što je i omogućeno drugim gradovima a ne da gubimo živote u trasportu. U toku turističke sezone bio je značajan broj hitnih stanja , ovom prilikom navodimo samo jedan podatak . Tokom septembra mjeseca tokom 8 povezanih dana imali smo 9 slučajeva utapanja , na srecu ni jedan smrtni ishod. Ali više od polovne tih pacijenata sada ne bi bilo živo da bolnica Meljine nije radila.
Zbog svega navedenog upućujemo ovo pismo iza kojeg stoji većina zaposlenih jer je svakom savjesnom i dobronamjernom zaposlenom opstanak bolnice prioritet. Pozivamo sve nadležne institucije da se odazovu ovim zahtjevima i da shvate da po pitanju zdravlja ljudi nema mjesta politici i ličnim interesima. Da u međusobmim komunikacijama izostave sve političke i druge razlike i da se stave u položaj građana Herceg Novog i tada donose odluke. A zaposleni bolnice Meljine žele samo da nam se kaže ima li država Crna Gora volju i mogućnosti da održi bolnicu Meljine ili ne, ovaj put jasno i bez okolišanja da bi mi svi u Herceg Novom mogli da donesemo odluku kako i gdje ćemo živjeti.
Brod bulker MV MatthewFoto: Facebook / Óglaigh na hÉireann / Irish Defence Forces
Presretanje bulkera MV Matthew ranije ovog tjedna pokazala se kao najveća zapljena droge u povijesti Irske, prema Nacionalnom uredu za droge i organizirani kriminal, javlja Maritime Executive.
Više od dvije tone kokaina pronađeno je na palubi bulkera od 50.000 dwt. Ukupna pošiljka ima približnu tržišnu vrijednost od najmanje 170 milijuna dolara.
S obzirom na količinu zaplijenjene droge, vlasti vjeruju da je barem dio pošiljke namijenjen za druga tržišta nakon što bi stigao u Irsku.
Filmske scene
Presretanje bulkera bio je pothvat s visokim ulozima; patrolni brod irske mornarice William Butler Yeats se približio bulkeru MV Matthew i ispalio hitce upozorenja nakon što se brod nije pridržavao danih uputa. U međuvremenu, iznad bulkera MV Matthew pojavio se helikopter irskih zračnih snaga koji je imao zadatak održavati stalni kontakt unatoč lošem vremenu.
Bulker je iskoristio loše vrijeme i napravio snažan zaokret ali tim komandosa irske vojske uspio se spustiti na palubu broda i preuzeti kontrolu nad plovilom. Sedam muškaraca uhićeno je u vezi sa zapljenom droge a irska nacionalna policija istražuje sumnje o postojanju kriminalne mreže uključene u daljnji transport i distribuciju pošiljke.
Videozapis koji su Irske obrambene snage podijelile na X-u prikazuje vojsku kako se spušta iz helikoptera na palubu.
The @IrishAirCorps played a pivotal role during the high profile joint security operation! Precision flying in tricky conditions was required to insert @defenceforces ARW operatives which resulted in the interception of a vessel carrying a substantial quantity of narcotics!👇 pic.twitter.com/fpryfYrsUa
Baš kao i u ostatku Europe, najveća platforma za posredovanje u najmu smještaja Booking.com kasni s isplatama domaćim iznajmljivačima koji se proteklih dana nervozno obraćaju Hrvatskoj udruzi obiteljskog smještaja. Neki čekaju novac još od lipnja, potvrdila je za Jutarnji list predsjednica Udruge Barbara Marković
Prema informacijama koje je dosad prikupila, riječ je o najmanje dvije tisuće iznajmljivača, među kojima neki još nisu dobili ništa od najma za ovu sezonu, a nekima Booking.com duguje samo dio novca. Udruga svakodnevno zaprima najmanje dvadesetak poziva uznemirenih iznajmljivača.
‘Svjesni smo problema i već smo pisali njihovim predstavnicima u Hrvatskoj kako bismo pokušali riješiti ovaj problem te zasad dobro komuniciramo. Nekima Booking duguje 30 tisuća eura, što nije malen novac. Nije nam jasno kako si jedna tako velika, renomirana tvrtka može takvo nešto dopustiti’, rekla je Marković za Jutarnji list.
‘Neki naši članovi nisu zadovoljni i razmišljaju o traženju pravne pomoći. Zasad ne razmišljamo o tužbama jer smo uspjeli uspostaviti komunikaciju i nadamo se da ćemo sve uspjeti riješiti na normalan način. Nažalost, riječ je o toliko jakoj kompaniji da većina iznajmljivača zapravo i nema izbora’, ustvrdila je Marković.
Članove ekipe Boćarskoga kluba “Maini” iz Budve, koji su pobjedom nad BK “Istra” u Poreču izborili plasman na završni turnir Lige šampiona Evrope i time postigli istorijski uspjeh za klub, ali i za Crnu Goru, juče su u njihovoj “matičnoj luci” dočekali navijači, prijatelji i članovi porodica, dijeleći sa njima sreću i radost uspjeha. Ovo je za sportiste velika motivacija da daju svoj maksimum i u polufinalu, koje će biti održano od 18. do 20. novembra u Poreču.
Kao prošlogodišnji prvaci države ostvarili su pravo da se takmiče na međunarodnoj sceni i igraju kvalifikacije za Ligu šampiona Evrope u Bosni i Hercegovini. Protivnici su im bili prvak Srbije i prvak BiH. Prošli su u osminu finala Lige šampiona. Za protivnika su izvukli BK Ilirska Bistrica koja je vicešampion Slovenije i u dvomeču pokazali bolju formu i kvalitet i plasirali se korak dalje. U četvrtfinalu su izvukli BK Istra Poreč, prvaka Hrvatske, koji je zahvaljujući svojoj formi i organizacionim sposobnostima dobila povjerenje Evropske boćarske federacije za organizaciju četvrtfinala turnira u Poreču.
-Zahvaljujući našem velikom sportskom srcu i odličnoj igri prikazanoj u dvomeču sa Istrom izborili smo plasman na završni turnir Lige šampiona Evrope i samim tim postigli istorijski uspjeh za naš klub i za klubove koji dolaze iz Crne Gore i još jednom dokazali da smo mi itekako klub za poštovanje i da nas ne treba otpisivati u startu. Pored naše ekipe među 4 najbolja evropska kluba pojavili su se Trata iz Slovenije, BRB Ivrea i La Perosina iz Italije. Ove 4 ekipe će sa tribina ili kraj malih ekrena pratiti klubovi i igrači koji sa svojim budžetima i kvalitetom prevazilaze sve naše domete. Pišemo istoriju crnogorskog i klupskog boćanja, sporta koji se zahvaljujući medijima sve više pominje i širi se pozitvina priča sa naših malih terena. Još uvjek sanjamo ovaj sportski san i nadamo se da ćemo možda ići još jednu stepenicu dalje i plasirati se u finale lige šampiona Evrope, poručuje Mirko Božović, predsjednik Izvršnog odbora Kluba….
BK Maini – Budva
Boćarski klub „Maini“ je nosilac boćarskog sporta u Budvi, ali i u Crnoj Gori. Boćarski klub Maini ima stabilan igrački kadar koji je sastavljen od stalnih i privremenih reprezentativaca koji na evropskim i svjetskim prvenstvima predstavljaju Crnu Goru, tako i reprezentativaca Srbije, Hrvatske, Slovenije, Turske. Osvojio je sedam titula prvaka države, osam titula Kupa Crne Gore i dva Evro kupa.
Boćarski klub “Maini” podržavaju Opština Budva, Hotelska grupa Budvanska Rivijera, agencija Budva travel, Crnogorski Bućarski Savez (Adriatic Bocce Confederation), a medijski sponzor je Radio Televizija Budva.
Slavlje i suze
“…Trener Ranković je sastavio 3 pucača i tri valjača tako da svako ima svoju ulogu od najiskusnijih do onih sa najvećom petljom koja definitivno treba u ovom sportu.
BK Maini – Budva
Penal rulet je veliku radost donio našim momcima. Tresla se ruka i nama i domaćinima ali opet preovladalo je ono nešto. Moramo da istaknemo našeg Stefana Anđušića koji je pogodio bulo za 3-2 i čekao se promašaj domaćina. Slavlje je moglo da počne. Suze sreće kod svakog momka pokazali su tok cijele sezone. Nismo mi profesionalci i sve je ovo rano počelo za nas. Sezona od februara i predkvalifikacija u ligi šampiona i dolazimo do onoga o čemu smo samo maštali FINAL 4.
Da li ima kraja? Sigurno nema…. apetiti su porasli, čvrsto smo na zemlji ali sigurno 18,19 novembar u Poreč idemo bez bijele zastave.
Ime Maini i grad Budva, naša Crna Gora našla se među velikanima u ovom sportu. Prvi put final 4 bez Francuza‚ a domaćin i organizator bez domaćina.
Zvuči nevjerovatno ali to je sport, a ovi momci su vjerovali, VJERUJEMO I DALJE. Sreća prati hrabre a mi smo juče pokazali da to jesmo”, poručili su timski na svom fejsbuk profilu.
