Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore saopštilo je da je od 1. oktobra na snazi naplata karata po vansezonskoj cijeni, u skladu sa Cjenovnikom trajektne linije Kamenari-Lepetane.
“S tim u vezi, cijena karte za mala putnička vozila umjesto 5,00 eura iznosiće 4,00 eura, dok će cijena vansezonske karte za motocikla iznositi 1,50 eura. Građani Herceg Novog i Tivta će plaćati kartu po cijeni od 3,00 eura koja važi za sezonski i vansezonski period. Vansezonska cijena karte važi za period od 01. oktobra do 31. maja naredne godine”, navedeno je iz Morskog dobra.
Polaganjem vijenca obilježena 32. obljetnica od formiranja logora Morinj – foto Roko Stjepčević Boka News
Prilikom današnjeg susreta sa novinarima u Morinju na pitanje o škloskom brodu Jadran, hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman je kazao da to pitanje u principu ne bi trebalo biti sporno, te da je potrebno samo malo dobre volje i da se nada da će u duhu dobrosusjedskih odnosa Hrvatska dobiti natrag svoj brod.
“Hrvatski školski brod Jadran je građen na inicijativu Jadranske straže, znači Hrvata iz Dalmacije, plaćen je, izrađen je u Hamburgu, projektant je bio Josip Škarica, Hrvat iz Rijeke. 1933.godine je došao u Split i to je bilo njegovo prvo uplovljavanje u matičnu luku.
Tamo je upisan, zanči u matičnu luku, ali je bio i upisan u sve flotne liste svih hrvatskih luka na Jadranu. Išao je redovno na manje, srednje i veće remonte, slučajno je 1990. godine u oktobru mjesecu završio na remontu u Tivtu i tu je ostao.
ŠB Jadran – Tivat – foto M. Marušić
Da recimo tada nije otišao na remont u Tivat niko ne bi pitao gdje je školski brod Jadran jer svi su znali po tradiciji i istoriji da on pripada Lori. Tako da se ja nadam da će nova Vlada Crne Gore u duhu dobrosusjedskih odnosa uraditi nešto i da ćemo dobiti taj brod natrag”, kazao je Grlić Radman.
Polaganjem vijenca obilježena 32. obljetnica od formiranja logora Morinj - foto Roko Stjepčević...
1 od 12
Polaganjem vijenca obilježena 32. obljetnica od formiranja logora Morinj
Polaganjem vijenca obilježena 32. obljetnica od formiranja logora Morinj
Polaganjem vijenca obilježena 32. obljetnica od formiranja logora Morinj
Polaganjem vijenca obilježena 32. obljetnica od formiranja logora Morinj
Polaganjem vijenca obilježena 32. obljetnica od formiranja logora Morinj
Polaganjem vijenca obilježena 32. obljetnica od formiranja logora Morinj
Polaganjem vijenca obilježena 32. obljetnica od formiranja logora Morinj
Polaganjem vijenca obilježena 32. obljetnica od formiranja logora Morinj
Polaganjem vijenca obilježena 32. obljetnica od formiranja logora Morinj
Polaganjem vijenca obilježena 32. obljetnica od formiranja logora Morinj
Polaganjem vijenca obilježena 32. obljetnica od formiranja logora Morinj
Polaganjem vijenca obilježena 32. obljetnica od formiranja logora Morinj
Polaganjem vijenca i paljenjem svijeća ispred spomen ploče bivšeg logora Morinj u prisustvovati izaslanstva iz Republike Hrvatske i Crne Gore u petak je obilježena 32. godišnjica uspostave logora Morinj u Boki Kotorskoj.
Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman podsjetio je da je ovo treća godina u organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore (HNVCG) da se obilježava godišnjica formiranja logora u Morinju, te da je prošle godine postavljena i spomen ploča, kojim je Crna Gora dala svoj doprinos, zahvaljujući tadašnjim ministrima u Vladi CG Ranku Krivokapiću i Rašku Koneviću.
Polaganjem vijenca obilježena 32. obljetnica od formiranja logora Morinj – Gordan Grlić Radman – foto R. Stjepčević
„Danas smo položili vijence i zapali svijeće, današnji datum koincidira sa samoubojstvom admirala Vladimira Barovića, koji je bio crnogorski admiral koji je radije sebi skratio život nego da puca po hrvatskim gradovima. Ovde smo danas kako bi iskazali pijetet i poštovanje prema žrtvama i kako bi njegovali sjećanje na ono što se dogodilo prije više od tridest godina i kako se ne bi nikada više događalo. Cijenimo napore Crne Gore kako bi se suočila sa tom prošlošću. Važno je da se svi sjećamo toga, da odgajamo nove generacije u ljubavi, toleranciji, miru, u dobrosusjedskim odnosima. Hrvatska kao članica EU i NATO saveza želi stabilnu i sigurnu Crnu Goru pro Europski orijentiranu“ – kazao je Grlić Radman.
Državni sekretar Ministrastva vanjiskih poslova Crne Gore Robert Markić, poručio je da zajedničko polaganje vjenca na ovom mjestu adekvatana način da se Crna Gora suoči sa svojom mračnom prošlošću.
Polaganjem vijenca obilježena 32. obljetnica od formiranja logora Morinj – Robert Markić – foto R. Stjepčević
„Obilježje mora da postoji na ovom mjestu kao i na svim mjestima gdje su počinjenja stradanja i ratni zločini, da nas to opominje i da se nikada ne dogodi. Treba da gradimo kulturu sjećanja tako što ćemo odati pijetet žrtvama i istovremeno graditi budućnost u kojoj se ovako nešto više neće ponavljati. Neriješeni status spomen ploče nema veze sa samim mjestom obilježavanja zločina, već se radi o nepoštivanju procedura tokom postavljanja ploče. Naš sam čin dolaska ovdje pokazuje da smo za to da se oda počast žrtvama logora“ – poručio je Markić.
Na pitanje novinara na koji način će država Crna Gora će odati pijatet žrtvama u Hrvatskoj, prije svega u Lori, Markić je kazao da je država krenuala da se suočava sa prošlošću pa će i to doći na red.
Polaganjem vijenca obilježena 32. obljetnica od formiranja logora Morinj – Marko Margetić – foto R. Stjepčević
„Tu smo da se ovo ne bi zaboravilo, da se poklonimo ploči. Osjećaji se miješaju, i drago mi je i teško. Pozdravio bi i obitelji one petorice koji su ostavili živote i sve logoraše koji su zajedno samnom prošli sve one torture. Da se ne zaboravi“ – kazao je bivši logoraš, i predstavnik Udruge logoraša Dubrovačko-neretvanske županije Marko Margaretić.
Obilježavanju 32. obljtnice logora Morinj prisustvovali su predsjednik HNV-a CG Zvonimir Deković, predsjednik HGI-a Adrian Vuksanović, Dubrovačko-nertvanski župan Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Dubrovnika Mate Franković, gradonačelnik Konavala Božo Lasić, predstavnik Udruge logoraša Dubrovačko-neretvanske županije Marko Margaretić.
Polaganjem vijenca obilježena 32. obljetnica od formiranja logora Morinj – foto R. Stjepčević Boka News
Podsjetimo, u opštini Kotor, u mjestu Morinj, od 3. oktobra 1991. godine do 18. agusta 1992. godine, JNA je organizovala Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, poznat kao “logor Morinj“, u kojem su u nečovječnim uslovima bile zatvorene 292 osobe iz Dubrovačke regije.
U sudskom procesu koji je započet 2007. godine, a pravosnažno okončan 2013. godine, četiri pripadnika JNA su osuđeni zbog izvršenja krivičnog djela ratni zločin protiv ratnih zarobljenika (čl. 144 KZ SRJ) prema zatvorenicima u tom logoru. Osim krivičnog postupka, sudovi Crne Gore su u parničnim postupcima donijeli i 154 odluke kojima je dosuđena naknada nematerijalne štete žrtvama.
Gordan Grlić Radman: Hrvatska kao članica EU i NATO saveza želi stabilnu i sigurnu Crnu Goru proevropski orjentisanu, podržavamo mandatara Spajića
-Mi smo saveznici kao NATO članice tako da što se tiče Hrvatske tu će Crna Gora dobiti uvijek hrvatsku pomoć. Isto tako podržavamo mandatara za sastav nove Vlade Crne Gore Milojka Spajića, to je proveropski političar i očekujemo da se Vlada formira što prije . Takođe nam je drago da crnogorska politička elita vodi računa o Hrvatskoj nacionalnoj zajednici u Crnoj Gori
Izložba košulja, tunika i bookmarkera ukrašenih crnogorskim zlatovezom
“Crnogorska narodna nošnja i njen dominantan ukras, crnogorski zlatovez, jedinstveno su i rijetko svjedočanstvo crnogorske kulture I identiteta, sačuvano u punom identitetu.
Muška i ženska nošnja odišu elegancijom i finoćom materijala, a posebnom je čine zlatovez motivi koji su, uglavnom, floralni kao naprimjer listovi ili grane, kao i biljke koje rastu u Crnoj Gori, vinova loza i djetelina”, kazala je sinoć profesorica maternjeg jezika Dijana Roganović otvarajući izložbu košulja, tunika i bookmarkera ukrašenih crnogorskim zlatovezom u SPA galeriji Instituta Igalo.
Ona je objasnila da se pored svečane ili svitne dvorske nošne, nosila i suknena, a prepoznatljivi djelovi i u jednoj i u drugoj su: dimije, opanci, dolama, džamadan,, dušanka, gunj, a kod žena suknje, dolaktice, jaketa i drugi djelovi protkani zlatovezom.
Roganović je poručila da se “crnogorski zlatovez koristi na narodnim nošnjama više vijekova i da je i aktuelan zahvaljujući vještim rukama koje stvaraju magiju.
Radovi izloženi u SPA galeriji nastali su u okviru projekta “Rodna ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje žena” u okviru programa “OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE” koji je realizovala NVO Mare Mare.
Projekat ima za cilj unapređenje rodne ravnopravnosti u Herceg Novom putem ekonomskog osnaživanja žena, posebno onih koje pripadaju ranjivim kategorijama stanovništva kao i promociju i njegovanje tradicionalnih zanata, prije svega zlatoveza , kao dijela kulturne baštine Crne Gore.
Zlatovez – Mare Mare
Kroz obuke i radionice, kao i treninge posvećene ženskom preduzetništvu i pokretanju sopstvenih biznisa, NVO Mare Mare je radila na podizanju svijesti o važnosti rodne ravnopravnosti i stvaranju prilika za ekonomsko osnaživanje žena u ovom regionu.
“U okviru ovog projekta, grupa od 13 žena dobila je priliku da se obuče u tradicionalnom crnogorskom zlatovezu koji je dio bogate kulturne baštine Crne Gore. Takođe su prošle trening o preduzetništvu i digitalnom marketing”, kazala je koordinatorka projekta Dubravka Raičević iz NVO Mare Mare. Ona je istakla da će učesnicama projekta “nakon 40 radionica zlatoveza i trodnevnog treninga o ženskom preduzetništvu i digitalnom marketingu iskustvo iz projekta pomoći da nastave samostalno da rade i time osiguraju svoje samozapošljavanje”.
“Projekt “Rodna ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje žena” predstavlja važan korak u ostvarivanju rodne ravnopravnosti u Herceg Novom i doprinosi ekonomskom razvoju zajednice kroz podršku ranjivim kategorijama stanovništva. NVO Mare Mare se zalaže za stvaranje bolje budućnosti za žene u Herceg Novom i širi poruku da su rodna ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje ključni faktori za prosperitet zajednice”, istakla je Raičević.
Raičević je učesnicama projekta podijelila sertifikate i zahvalila se svima koji su pomogi projekat.
Projekat “ Rodna ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje žena” podržan je kroz programa “OCD u Crnoj Gori-od osnovnih usluga do oblikovanja politika-M”BASE” koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Finansira ga Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Multimedijalno veče pod nazivom “Znakovi”, inspirisano djelom Iva Andrića “Znakovi pored puta”, biće održano u Kulturnom centru “Nikola Đurković” Kotor, u subotu 30. septembra sa početkom u 20 sati.
Projekat je spoj umjetnosti i filma, snimljenog ulicama Kotora, muzike, slikarstva i umjetničke fotografije akademske slikarke Dubravke Milivojević Ivanović i pisanog teksta Nikole Lompara.
Njegov tekst govoriće naš poznati glumac Miloš Pejović, montažu filma uradio je Jovan Boljević, a muzičari će biti u prilici da se uživo uključuju.
Dron kadrovi u filmu i na premijeri snimljeni su od strane Denisa Dobrilovića. Dizajner svjetla je Radovan Vujović. Tehnička podrška: Ivan Počanić, Biljana Milivojević Ivanović i Danka Lompar.
Na kraju večeri biće otvorena samostalna izložba akrila na platnu Dubravke Milivojević Ivanović.
Ovaj multimedijalni projekat, čija je premijera bila na Luštici, pomogli su: Opština Kotor, LušticaBay, TO Kotor, Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, Shoping centar “Kamelija” i Lokalni javni emiter Radio Kotor.
“Zapisi sa muljanske rive u sjećanjima Ilka Marovića i poeziji Gracije Gaša Marovića” naziv je knjige koja je promovisana sinoć u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra ,,Nikola Đurković” u Kotoru.
Ovu knjigu pored sjećanja autora Ilka Marovića obogatili su i stihovi Gracije Gaša Marovića, pjesnika koji svojom poezijom iskazuje ljubav prema Boki Kotorskoj i moru kao vječnoj inspiraciji.
O knjizi su govorili profesorica Aleksandra Tomović, pjesnikinja Dubravka Jovanović, i autor knjige Ilko Marović.
“Prateći promjene u svom mjestu kroz vrijeme, odlaske i dolaske dragih ljudi, ispraćajući i dočekujući loše i dobre dane u svom djelu bilježi hronologiju jednog mjesta. Nije to obično mjesto, to je pjesnikov mikrokosmos kojem suštinski pripada i od kojeg je neodvojiv. Predpostavljam da svi lično poznajete autora. Kada se nekome predstavlja on kaže “ja sam Ilko Marović sa Mula”, kada neko iz Boke govori o njemu kaže, “a to ti je Ilko Marović sa Mula”, tako da odrednica Muo nije samo geografska već i dio njegovih mještana. Ko bi bolje prikazao Muljane nego braća Marović. Ilko ih je prikazao kroz različite fakte i dokumenta a Gašo stihovima. Jedan i drugi svjedoče da su to ljudi širokog srca, vedrog duha i dan provode na moru, a život s morem…” – kazala je između ostalog profesorica Aleksandra Tomović predstavljajući knjigu.
Boka, tačnije Muo su njegovi ljudi, njihove priče neobični ljudi koji zavise od mora, ljudi koji svoju dušu brane umjetnošću kao i bilo gdje po velikim svjetskim metropolama. Ilko Marović je ostavio svjedočanstvo o bogatoj istoriji Mula, a Gašo je svojom poezijom bacio sijenku na ono što je nepovratno prošlo. Nove generacije Muljana imaju odakle da čitaju o prošlosti svoga mjesta, da budu inspirisani dobrim djelima svojih prethodnika i da se mole Bogu i Blaženom Graciji s Mula za ljepšu i bezbrižnu budućnost, poručila je Tomović.
Promocija knjige Ilka Marovića
Pjesnikinja i recenzent knjige Dubravka Jovanović poželjela je sretnu knjigu Ilku Maroviću, muljanskome oriđinalu.
Mornarska majca, Ilko, brkovi, osmjeh i “adio kućo”, fratelo Gašo sa svojom tihom poetskom pređom, lijep povod za ovo večerašnje okupljanje, za bokun stare ure, dragulja podvrmačke bande na more što se Muo zove, poručuje Jovanović.
“Kao svici kad u barkama sa feralima na more izađu tako su Ilko i Gašo među zadnjim feralima na Muo zasvjetlili i ostavili ovu knjigu života maloga mjesta za nezaborav. Tim prije i tim više i jače ovaj Marovićev lumin u vremenu gašenja tradicije…” – kazala je Dubravka Jovanović.
Autor knjige Ilko Marović prijateljima i publici približio je sadržaj knjige kroz brojne primjere bogate prošlosti, malog ribarskog mjesta Muo.
Kroz prizmu tradicije, načina življenja, ribanja, ribarskih alata, Blaženog Gracije, o brojnim poznatim i manje poznatim ličnostima koje su ostavile duboki trag ne samo na ovim prostorima, Marović hronološkim redom plete mrežu u svojoj knjizi, koja neće čitaoce ostaviti ravnodušnima.
Tragom mještana, događaja, običaja i zabilježenim neizbježnim škercima, Ilko uspješno dočarava duh malog mista, koje je mnogo više od toga…
Knjga “Zapisi sa muljanske rive u sjećanjima Ilka Marovića i poeziji Gracije Gaša Marovića” dio je projekat autorice Tamare Bogdanović “Zapisi sa muljanske rive u poeziji i pričama starosjedilaca“, finansiran od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.
Srbijanska premijerka Ana Brnabić obavijestila je suradnike i ministre na sjednici Vlade da će izvanredni parlamentarni izbori biti održani 17. decembra, doznaju mediji u Beogradu nakon što je u srijedu navečer taj datum spomenuo i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u programu RTS-a.
Proevropska oporba u srbijanskom parlamentu potpisala je prošlog tjedna takozvani Dogovor za pobjedu, čiji je cilj suradnja svih oporbenih stranaka i pokreta u osiguravanju slobodnih, poštenih i ravnopravnih izbora na kojima će se suprotstaviti aktualnoj vlasti, predvođenoj Srpskom naprednom strankom (SNS).
Prethodno je dio oporbe pismeno od šefa države zatražio raspisivanje izvanrednih parlamentarnih i beogradskih izbora do kraja godine, a Vučić im je tada uzvratio da izbori “nisu fontana želja”, te da bi mogli biti održani na proljeće iduće godine.
Stanje na Kosovu, okidač?
Vijest o mogućem raspisivanju izvanrednih izbora, ali ne samo parlamentarnih i beogradskih, već i u pojedinim općinama, Vučić je najavio u srijedu navečer u programu javnog servisa, govoreći o situaciji na Kosovu poslije sukoba u kojima je ubijen jedan kosovski policajac i trojica iz skupine od tridesetak naoružanih i uniformiranih Srba.
Izbori se čine sve izvjesnijim, što potvrđuje i današnja izjava gradonačelnika Beograda Aleksandra Šapića beogradskim medijima. On je naveo da će izbori u prijestolnici vrlo vjerojatno biti 17. prosinca i da će se to znati za par dana.
Ujedinjenje dijametralno podijeljene opozicije?
Srbijanska oporba, prilično rascjepkana na male stranke i koalicije, bez izrazito vodeće stranke, zasad se u političkom spektru raspoznaje u dva tabora. Jedan sebe naziva proeuropskom i okuplja partije centra, lijevog centra, građanske pokrete, udruge i inicijative, a svi skupa su organizatori prosvjeda “Srbija protiv nasilja”.
S druge strane, desna oporba za sebe tvrdi da je “suverenistička” ili “patriotska”. Nedavni Dogovor za pobjedu za sada načelno podupiru obje strane političkog spektra, pa se može očekivati da se tako na izborima suprotstave vladajućoj koaliciji Srpske napredne stranke i socijalista (SPS), uz koje su još neke manje stranke, među kojima i umirovljenici.
Evropska Strategija bioraznolikosti do 2030. predviđa da čak trideset posto Jadranskoga mora bude pod zaštitom.
Je li to preporuka ili obaveza, može li Hrvatska ostvariti tako ambiciozne planove, tko će sve to platiti, te što o svemu misle ribari, pitanja su na koja se traže odgovori, a kojih se dotaklo i na današnjem okruglom stolu u Splitu.
Gubitak bioraznolikosti
Evropa bi željela 30, mi pod zaštitom imamo samo 12.6 posto Jadrana.
– Još teže od te zaštite trideset posto Jadrana, odnosno trideset posto mora, bit će zaštititi deset posto stroge zaštite, dakle, jedna trećina tih trideset posto treba biti pod strogom zaštitom. Tu je zapravo Hrvatska najslabija i to je ono gdje moramo najviše okrenuti naše napore, kazala je direktorica programa zaštite okoliša i prirode WWF Adria Dunja Mazzocco Drvar.
Klimatske promjene, prelov, onečišćenja bukom, plastikom, invazivne strane vrste, turizam. Sve su to uzroci gubitka bioraznolikosti i smanjenja otpornosti cijelog ekosustava.
– Mi imamo u Hrvatskoj oko 120 vrsta u Jadranu, morskih vrsta, koje su strogo zaštićene, međutim one su strogo zaštićene na papiru, ta stroga zaštita se očituje na žalost dominantno, pa možda i gotovo isključivo u tome da se neka stroga zaštićena vrsta neće pojaviti u ribarnicama, odnosno ako se pojavi onda će onaj koji je stavio u promet biti kažnjen, poručio je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode MINGOR RH Aljoša Duplić.
Ribari podupiru zaštitu
Druge mjere teško su provedive, zato se i pristupa prostornim i vremenskim zaštitama – Jabučka kotlina primjer je učinkovitosti takve zaštite, ali i suradnje mnogih, od ribara do dviju država.
A to će trebati i za provedbu strategije bioraznolikosti.
– Dosta toga bi bilo izvan teritorijalnih voda, postoje podaci i o kretanjima dupina, kornjača i ovih osjetljivih vrsta, što mislimo da u tom području možemo ostvariti i tu će biti dosta veliki postotak, ali imamo i u teritorijalnim vodama, gdje god su mrijestilišta, rastilišta, naglasio je ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede Ante Mišura.
– Ribarima nije još sve jasno, iščitavajući strategiju, sve je nejasno, to su u biti samo neke preporuke, koje bi trebale biti, a ne neki zakonski akti, istaknuo je predsjednik Ceha ribara Hrvatske obrtničke komore Stjepan Nedoklan.
No, i ribari podupiru zaštitu ako je potkrijepljena znanošću. Takva se saradnja i jest pokazala najučinkovitijom – potvrda su višegodišnji WWF Adrijini pilot-projekti u zaštićenim područjima poput Lastova i Telašćice.
Švedski premijer Ulf Kristersson Foto: Bing Guan / Reuters
Švedski premijer pozvao je u četvrtak čelnika oružanih snaga da pomogne u suzbijanju porasta ubojstava koje se pripisuje bandama u toj zemlji.
Premijer Ulf Kristersson sastat će se u petak s čelnikom oružanih snaga Micaelom Bydenom te sa šefom državne policije kako bi razgovarali o ulozi vojske u suočavanju sa zabrinjavajućim posljedicama sukoba bandi.
Samo u četvrtak dvojica muškaraca ubijena su u Stockholmu, dok je 25-godišnja žena ubijena u eksploziji u kući u gradu sjeverno od glavnog grada, prenosi BBC.
“Lovit ćemo bande i porazit ćemo ih”, obećao je premijer Kristersson u rijetkom televizijskom obraćanju.
Nije još jasno kako bi se točno vojska mogla uključiti, ali prethodni razgovori sugeriraju da bi vojnici mogli preuzeti određene policijske dužnosti kako bi policijski dužnosnici mogli osloboditi resurse za borbu protiv kriminala.
No čelnik Kollektiv Sorga, skupine povezane s Amnesty Internationalom, Sakariya Hirsi, premijerove mjere smatra površnim, ocjenjujući da ne pogađaju temeljne uzroke nasilja.
Pozvao je pritom na veću akciju protiv siromaštva djece i povećanje sredstava za klubove mladih i društvene ustanove kako bi se zaustavilo nasilje.
Tokom rujna 12 ljudi ubijeno u nasilju bandi
Švedski mediji porast ubojstava povezuju sa sukobom unutar bande poznate kao Mreža Foxtrot, koja je potresena unutarnjim sukobima i podijeljena na dvije suparničke frakcije.
Premijer Kristersson rekao je da Švedska još nije vidjela ništa slično i da “nijedna druga zemlja u Europi” nije iskusila ovakvu situaciju. Naglasio je da su djeca i nedužni prolaznici sve više ugroženi nasiljem diljem zemlje.
Prema vladinom izvješću iz 2021. četvero ljudi na milijun stanovnika umire svake godine u pucnjavi u Švedskoj, u odnosu na 1,6 stanovnika u drugim europskom zemljama.
U noćnoj eksploziji u Fulleru, 80 km sjeverno od Stockholma, ubijena je žena za koju se smatra da je susjeda osobe povezane s organiziranim kriminalom.
Nešto ranije je ubijen 20-ogodišnji muškarac u pucnjavi u Jordbrou, južno od glavnog grada, a istoga dana 18-godišnji mladić ubijen je u blizini sportskog igrališta u Stockholmu, dok se tu nalazilo puno ljudi.
Prošle je godine više od 60 ljudi poginulo u pucnjavi u Švedskoj, što je najviše do sada zabilježeno, a očekuje se da će ove godine biti isto ili gore.
Policija povezuje nasilje s lošom integracijom imigranata, sve većim jazom između bogatih i siromašnih i upotrebom droga.
Manjinska vlada desnog centra premijera Kristerssona, koja je došla na vlast prošle godine uz potporu antiimigracijskih Švedskih demokrata, još nije uspjela zaustaviti nasilje.
Premijer je u četvrtak rekao da će nastaviti s pojačanim nadzorom, strožim kaznama za kršenje zakona o oružju, jačim ovlastima deportacije i zonama zaustavljanja i pretraživanja.
Pionirski poduhvati „zelenih ulaganja“ u turizmu Crne Gore dobijaju sve više pristalica i posvećenika
Ulaganja u očuvanje prirodne i kulturne baštine, uz unapređenje njihove pristupačnosti domaćim i stranim posjetiocima, preduslov su za održivi razvoj “zelenog” turizma, a to je bila i tema susreta i razgovora novinara i novinarki različitih medija, kako međusobno, tako i sa turističkim poslenicima u Rijeci Crnojevića, u selu Smokovcima kod Cetinja, na poluotoku Luštica i u Kotoru, na liniji žičare Dub-Kuk.
Kroz dvodnevno druženje povodom Svjetskog dana turizma, koje su osmislile djelatnice Nacionalne turističke organizacije, pripadnici/ce “sedme sile” imali su divnu priliku da se upoznaju sa organskim uzgojem maslina i proizvodnjom ulja na porodičnim poljoprivrednom gazdinstvu braće Moric u selu Tići na Luštici, čiji su im domaćini otvorili vrata svoje konobe sa starim mlinom, nudeći im bogatu trpezu sa zdravom domaćom hranom. U prostoriji sa novom linijom za hladno cijeđenje ulja, od gostoljubivoga domaćina, turizmologa dr Ilije Morica, naučili su kako se degustira i prepoznaje pravo maslinovo ulje u odnosu na patvoreno. Primjer održivosti, koji primjenjuje na imanju, je da se koštice maslina, nakon što prođu proces mljevenja ne bacaju, nego se odlažu na gomilu za kompostiranje, te kasnije koriste kao gnojivo za prihranu stabala.
Zeleno ulaganje, magarci kultivišu maslinjak
U skladu sa prirodom, koriste dobrobiti uzgoja magaraca, koji ispašom kultivišu tlo u maslinjaku, oplemenjuju prostor i ujedno su atrakcija za posjetioce. Održavanje radionica suhozida na obostranu je korist domaćina i onih koji hoće da savladaju tu drevnu graditeljsku tehniku. Sve su to čari koje privlače turiste, naročito one sa kruzera.
Kako obnoviti porodično gazdinstvo staro pet vjekova i na temeljima tradicije, uz primjenu iskustva i prakse vinara iz Makedonije, na njemu obnoviti stare i zasaditi nove čokote vinove loze, izgraditi modernizovanu vinariju i otvoriti je za turističke posjete, novinari su imali zadovoljstvo da se uvjere gostujući u domaćinstvu Mladena Rakčevića u Smokovcima (Cetinje). On je uspješnu sportsku karijeru “krunisao” proizvodnjom vina vrhunskog kvaliteta, poljoprivredom i turističkom djelatnošću I to u jedinstvenom seoskom ambijentu.
Ručak kod Rakčevića
Kao gosti Hotela The Chedi u sklopu turističkog naselja “Luštica Bay” učesnici ove medijske ture imali su priliku da nakratko uživaju u čarima luksuza, baziranog na sistematskoj štednji energije, vode i materijala, na poštovanju prirode, ali i na temeljnoj reciklaži, sa čijom tehnologijom ih je upoznala Tamara Jovićević. Elitni gosti sa zdravim stilovima življenja itekako znaju da to cijene.
Ovaj novinarsko-turistički “đir” krenuo je u srijedu, 27. septembra sa Rijeke Crnojevića, prirodno-istorijskog bisera na obali Skadarskog jezera, odakle su, uz vrsne vodiče-veterane iz PK “Gorica” (Edita Files Bradarić, Rajko Mićković, Aco Đurašković, Pavle Bandović) obišli crkvu Sv. Nikole sa ostacima štamparije “Obod” iz XV vijeka. Markiranom starom stazom izašli su na Vidikovac, a zatim sišli u podnožje vrha Kustodin i uzvodno Rijeke uživali u meandrima izvajanim brzacima, uz obalu ispunjenu ostacima starih mlinova, pored ruševina stare hidrocentrale i obnovljenih zgrada novije hidrocentrale.
Stari most Rijeka Crnojevića
Dvodnevna tura zaokružena je u četvrtak, 28. septembra, vožnjom gondolama Kotorske žičare od Duba do Kuka, uz guštanje u fantastičnoj panorami ka bokokotorskom zalivu i otvorenom moru. Najavljeni su izgradnja trase za “bob” i nastavak linije žičare ka Cetinju.
Prelazeći sa poluotoka Luštica iz lučice Rose hibridnim brodićem “Graciana” do Perasta, a odatle solarnim brodom “Eletra”, novinari su se upoznali sa prednostima održivog vodenog saobraćaja koji štedi energiju, ne zagađuje more, a značajno rasterećuje kopneni saobraćaj. O tome im je govorio Savo Kaluđerović, iskusni ronilac i direktor firme ”Bella Boka”, a dok su za kormilom bili Srđan Pajović i Predrag Bojat. Iako je ruta išla od Rijeke Crnojevića, preko Smokovaca, do Luštice i Lovćena, pri čemu je svako mjesto specifičan primjer održivosti, zbog najizraženije povezanosti prirode, ljudskog rada, posvećenosti i tradicije sa turizmom (i naukom), na „čelo kolone“ stavili smo PPG Moric.
Priganice s medom za dobrodošlicu kod Morica
O značaju turizma, s obzirom na učešće ove privredne grane u bruto proizvodu Crne Gore, u Rijeci Crnojevića govorila je Ana Tripković-Marković, direktorka NTO, a sa projektom uređenja i osposobljavanja pješačke staze Obod“ novinare je upoznao Nikola Jablan, direktor TO Prijestonice Cetinje.
Gosti se vraćaju tamo gdje je lijepo i dobro
– Turizam bi mogao biti i bolji kad bi se poboljšala promocija ovog mjesta. Najbolja reklama su nam gosti koji nam se vraćaju, dovedu svoje prijatelje. Rijeka Crnojevića je prelijepo istorijsko mjesto na samo 26,5 km od Podgorice, a 17, 5 km od Cetinja (oko pola sata vožnje), ali nedovoljno turistički valorizovano, najviše zbog puta- na račun motornih vozila forsira se biciklistička staza, jer je cesta uska. Mnogo je ljepše mjesto od Virpazara, zbog staroga mosta, zbog prve štamparije na Obodu, zbog kuće Sv. Petra, tu je i Ljetnjikovac kralja Nikole, atraktivne su Pavlova strana, Obodska pećina…U blizini je i auto-kamp, a najatraktivnija je vožnja čamcem po Rijeci. Postoji osnovna škola, imamo i mali Dom zdravlja, doktori dolaze povremeno zbog starijih ljudi, jer ima ih dosta. Na ulazu u naselje je i napuštena bivša fabrika „Ribarstvo“, kaže za Boka news mještanka Daliborka Sorat.
Cijene soba-apartmana u Rijeci Crnojevića se kreću od 20 do 40 eura, a za vožnju brodićem-čamcem potrebno je izdvojiti od 30-110 eura, u zavisnosti od udaljenosti lokacije.
Ruševine i smeće
Apsurdno je da se govori o unapređenju turizma, a da se zatvaraju oči pred urušenim krovovima starih kuća, čija je unutrašnjost prepuna smeća. Osim što ove ruine (među kojima je i jedna zadužbina) dovode u pitanje bezbjednost posjetilaca, one govore o nebrizi zajednice i ostavljaju ružan utisak o samom mjestu, bez obzira na svu ljepotu prirode i bogatstvo kulturno-istorijskoga naslijeđa. Nijemi svjedoci prošlosti- kameni žrvnjevi, zarasli u korov unutar ruševnog mlina, zaslužuju konzervaciju i dostojnu prezentaciju.
