Zbog održavanja M.B.A.T. „Podi 2023“ u subotu (30. septembar) i nedelju (1. oktobar) biće zabranjen saobraćaj od kružnog toka u Meljinama do Kamenog, od 9:00 do 18:00 sati, saopšteno je iz Sekretarijata za komunalne djelatnosti Op[tine Herceg Novi.
Kako pojašnjavaju, odluka o privremenoj izmjeni režima saobraćaja donijeta je radi bezbjednog i nesmetanog odvijanja auto-trke „Podi 2023“.
Organizator, Auto moto sportski klub Podi, dužan je da preduzme potrebne mjere i radnje za bezbjedno odvijanje manifestacije.
Kosovska policija i dalje pretražuje okolicu sela Banjske i manastira gdje se zabarikadirala skupina od oko 30 napadača. Ubijeni kosovski policajac je pokopan, a u međuvremenu je pronađeno tijelo četvrtog napadača. Pritvorene napadače sumnjiči se za napad na ustavni poredak i terorizam, a kosovski ministar unutarnjih poslova Dželjalj Svečlja od Srbije traži izručenje ranjenih koji su pobjegli i liječe se u Novom Pazaru. On tvrdi da su imali oružje srbijanske vojske i oklopna vozila te da je sve bilo pomno isplanirano.
Kriza na Kosovu više se ne smije minorizirati niti podcjenjivati. Zadnji događaji potvrđuju da su bez učinka Bruxelleski i Ohridski dogovori Albanske i Srpske strane. Tko može zaustaviti eskalaciju sukoba na Kosovu i kakva je uloga ruske obavještajne zajednice koja se povezuje s poticanjem hibridnog rata na području jugo istoka Europe ili Balkana koji se odnosi na Kosovo i Crnu Goru.
U emisiji Studio 4 gostovao jeMandy Hsyu urednik i novinar RTV Kosova. Rekao je kako je situacije trenutno mirna, te da nije bilo nikakvih incidenata od nedjelje popodne.
– Kosovska policija radi svoj posao, pretražuje teren, ne samo kod Banjske, nego na kompletnom teritoriju, jer se pretpostavlja da se teroristi ili ljudi povezani s tim teroristima još uvijek skrivaju po selima na sjeveru Kosova.
Istaknuo je i kako su u sve što se događa sigurno umiješani Rusi.
– Oni 170 kilometara od Prištine imaju humanitarni centar. Njihovi špijuni su prisutni na teritoriju Republike Srbije, posebno vojna služba GRU. Interesantno je da je prije dva mjeseca u britanskom parlamentu izjavljeno da Srbija naoružava na veliko Sjever Kosova, prenoseći oružje ambulantnim vozilima skrivajući ih u manastirima i pravoslavnim crkvama. A general Kastrati jučer je rekao kako ima saznanja da na Sjeveru Kosova postoji nekoliko skladišta municije koji se čuvaju da bi se podigla pobuna protiv nezavisnog Kosova od strane države Srbije, rekao je Mandy Hsyu.
Osvrnuo se i na poruke iz Beograda.
– SAD će povećati dinamiku u smislu da strane sjednu za pregovarački stol, ali dijalog Prištine i Beograda u dosadašnjem formatu je mrtav. Međunarodna zajednica i pogotovo Amerikanci će inzistirati jer ako nema pregovora postoji šansa da taj vakuum iskoriste Srbija i njihove terorističke skupine, rekao je.
Potvrdio je i da specijalne jedinice kosovske policije već 15-16 godina treniraju američki, izraelski i britanski instruktori.
– To je bez sumnje elita formacija koja je u stanju da riješi sve složene operacije slične onoj koja se dogodila u nedjelju, zaključio je Mandy Hsyu.
U Šibeniku u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić u utorak 26. septembra u 19 sati bit će predstavljena biografska knjiga Karlo Baumann- inženjer, jedriličar, ronilac.
Baumann, bio je teški ronilac koji je vadio podrtine brodova, aviona, dokova, maona…duž cijelog Jadrana, nakon Drugog svjetskog rata, ukupno oko 800 podrtina. Većina je obnovljena, ostale su reciklirane.
Radeći kod Zlarina na vađenju brodova Prestolonasljenik Petar (Partizanka) i Karađorđe (Proleterke)- oba obnovljena na ponos bijele putničke flote Jugolinije- no i podrtine u Šibenskom kanalu i prema Zatonu te kod Rogoznice, jedrio je pa i podučavao jedrenju u šibenskom akvatoriju.
Stjecajem okolnosti JK Val dobio je iz toga perioda sjajnu dokumentaciju za svoje arhive.
Uz svoj glavni posao, uglavnom u Brodospasu, bio je, naime i stravstveni jedriličar, član mnogih klubova s područja Kvarnera i u Splitu, i dva puta jedriličarski olimpijac- 1936. i 1952.
Bio je pisac priručnika, graditelj jedrilica, inovator, dopisnik mnogih medija i stalna tema i meta tadašnjih novinara, a i sam je pisao.
Jednako je bio ne samo teški ronilac nego i istraživač, pisac priručnika o ronjenju, sjajan praktičar i teoretičar.
Njegova iznimno zanimljiva biografija tiče se, tako, i Šibenika koji mu je, uz Split, priredio veličanstven jedriličarski ispraćaj nakon što je taj teški ronilac koji se spuštao na tada nezamislive dubine- stradao pri zaronu na par metara dubine u splitskoj luci u svojoj 40. godini, u ljeto 1954. godine.
Brod Dalmacija s njegovim lijesom isplovio je iz Splitske luke ispraćen rijekom građana i flotom jedrilica i brodova, a isto se tu večer ponovilo u Šibeniku, potom Zadru i Rijeci.
Bio je „kod kuće“ na cijeloj dužjadranskoj obali, a sa zlarinskim i krapanjskim roniocima ne samo da je radio oko Zlarina i drugdje, nego je s legendarnim Jerkom Tanfarom proveo najveći dio svoga, nažalost kratkog, radnog vijeka, kao nerazdvojan tandem.
Ostat će poznat i po tome što je u nemogućim uvjetima, koje nitko nije mogao savladati, zaronio u mračne dubine rudnika Trepča na Kosovu i spasio rudnik od totalnog potapanja i dugotrajnog prestanka proizvodnje.
O knjizi će govoriti autorica knjige i kćerka Karla Baumanna Daina Glavočić Baumann, Jordanka Grubač i Darko Gulin.
Potraga na mor Dubrovnik foto Tonči Plazibat/Cropix/
U ponedjeljak popodne, na dubrovačkom području, dogodila se nesreća u kojoj je nestalo više osoba koje su bili na kajacima. Spašeno je devet osoba, a nastavlja se potraga za najmanje dvije osobe. Potraga je privremeno obustavljena zbog noći, a nastavljena je u utorak ujutro.
Prema informacijama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, potraga obuhvaća područje kod otoka Lokruma, kao i akvatorij ispred stare gradske luke i Pila na području Dubrovnika, a potraga je proširena i kroz dio Koločepskog kanala prema otoku Koločepu, Orašcu i Zatonu.
“U potrazi sudjeluju izletnički lokalni brodovi i brodice, policijsko plovilo i brod Lučke kapetanija Dubrovnik te vatrogasci”, izvijestilo je Ministarstvo.
Glasnogovornica dubrovačko-neretvanske policije Andrijana Biskup izjavila je da su policijske snage uključene u akciju traganja i spašavanja te se fokusiraju na mjesto gdje su kajaci posljednji put uočeni i širi morski pojas oko tog područja. Policija je također pretražila cijeli otok Lokrum u suradnji s lokrumskim rendžerima.
Potraga je pokrenuta nakon dojave građana koji su uočili prevrnute kajake s vanjske strane otoka, a prema posljednjim informacijama, spašeno je devet osoba, uključujući jedno dijete.
Potraga je nastavljena u utorak ujutro, a neslužbene informacije govore da se trenutno traga za mlađom ženskom i mlađom muškom osobom. Prema neslužbenim informacijama, nestale osobe nisu bile u skupini s vodičem, nego su kajak unajmile samostalno.
Centar za građansko obrazovanje (CGO) i ovog septembra odaje poštovanje nastradalima i zatočenima u logoru Mamula tokom II svjetskog rata, a među kojima je bilo većinsko stanovništvo iz Boke Kotorske.
Logor Mamula je jedno od mjesta koje svjedoči o stradanjima tokom II svjetskog rata, a obaveza je CG društva da doprinosi očuvanju istorijskog pamćenja zasnovanog na činjenicama, vrijednostima antifašističke borbe i poštovanju ljudskih prava i dostojanstvu svih građana i građanki.
CGO izražava žaljenje što uprava koja rukovodi hotelskim rizortom nije otvorila ovaj prostor za tradicionalnu komemoraciju polovinom septembra, čime dovodi u pitanje i svoja ranija obećanja da će se odgovorno ponijeti prema istorijskom nasljeđu i sjećanju na žrtve tog mračnog perioda. Takođe, javnosti nije poznato ni u kojoj je fazi uspostavljanje memorijalne sobe na ostrvu koja svjedoči o istoriji tog lokaliteta, bez relativizacije dijela koji se odnosi na fašistički logor i sudbine zatočnika/ca.
Upravo iz napora da očuva logor Mamulu od zaborava CGO je, kao manjinski producent, podržao film “Mamula All Inclusive” autora Aleksandra Reljića, koji će ove godine otvoriti i Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ. Vjerujemo da na ovaj način doprinosimo izgradnji kulture sjećanja o ovom antifašističkom stratištu i vrijednostima koje treba da budu iznad bilo kakve trgovine.
#CGO i ovog septembra odaje poštovanje nastradalima i zatočenima u logoru Mamula tokom II svjetskog rata, a među kojima je bilo većinsko stanovništvo iz Boke Kotorske.
Logor Mamula je jedno od mjesta koje svjedoči o stradanjima tokom II svjetskog rata, a obaveza je #CG društva… pic.twitter.com/dM4ZbVKmcb
Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne Gore, u saradnji sa Opštinom Kotor, ove godine je domaćin Dana nauke i inovacija u Kotoru, koji se održavaju 29. i 30. septembra.
Svečano otvaranje ovogodišnje manifestacije u Kotoru biće upriličeno u petak, 29. septembra u 10 sati u crkvi Sv. Duha u Starom gradu.
Nakon svečanog otvaranja planiran je obilazak Kreativnog haba koji će biti centralno mjesto prezentovanja naučnih i tehnoloških dostignuća.
Festival koji se održava u okviru centralnog godišnjeg događaja Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja okupiće veliki broj izlagača čiji je zadatak da raznovrsna polja nauke, istraživanja i najnovijih tehnoloških dostignuća na interesantan način približe predškolskoj, školskoj i studentskoj populaciji, ali i široj javnosti, kađe se u saopštenju organizacionog tima Dana nauke i inovacija Pomorskog fakulteta Kotor UCG.
KK Primorje 1945 i grad Herceg Novi organizuju 2. Košarkaški turnir “Memorijal Petar Obradović Čalton” u čast i sjećanje na Novljanina koji se svojim umijećem, znanjem i ljubavlju prema sportu i našem gradu svrstao među zaslužne građane. Petar Obradović Čalton (1971-2020) je razvoju sporta u Herceg Novom dao sebe u punom kapacitetu, a grad, organizacije, klubovi i sportska javnost će mu zauvijek biti zahvalni.
Košarkaški memorijal Petar Obradović Čalton, koji ima međunarodni karakter, će biti održan 26. i 27. septembra, a uz Primorje kao domaćina, učestvovaće HKK Široki (Široki Brijeg, BiH), KK Leotar (Trebinje, BiH) i KK Kolubara (Lazarevac, Srbija).
Pozivamo sve ljubitelje košarke, poštovaoce lika i djela Petra Obradovića Čaltona, sve Novljane i Novljanke, da u što većem broju prisustvuju turniru i time potvrde da Herceg Novi ne zaboravlja svoje istaknute sportske radnike.
JU Muzeji i galerije Budve u saradnji sa Italijanskim institutom za kulturu u Beogradu organizuje otvaranje posthumne izložbe fotografija Italija kakvu jos niste upoznali umjetnika Nemanje Bogdanovića, u utorak 26. septembra 2023. godine u 20 časova u Spomen-domu „Stefan Mitrov Ljubiša”. Izložba će biti organizovana na inicijativu Nemanjine majke, Snežane Bogdanović. Kustos izložbe je Vasilisa Gagović, istoričar umjetnosti.
Nemanja Bogdanović rođen je 1987. godine u Aranđelovcu. Odrastao u rodnom gradu gdje je i završio osnovnu i srednju školu. Tokom školovanja, učestvovao je na brojnim takmičenjima iz istorije, geografije i likovnog obrazovanja, na kojima je nagrađen sa 22 diplome. U Beogradu je završio Arhitektonski fakultet. Govorio je njemački, francuski, engleski i italijanski jezik.
Zanimao se i za umjetnost i društvene nauke, a fotografijom je počeo da se bavi na prvoj godini studija, 2006. godine, kada je dobio zadatak iz oblasti urbanizma da napravi prvu kolekciju fotografija u cilju ispitivanja gradskog prostora. Od tada, pa do kraja njegovog kratkog života, nastalo je desetine hiljada putopisnih fotografija, koje pričaju o nezaboravnim trenucima iz njegovog života, otkrivajući novu refleksiju predjela i mještanima i posmatračima. Bio je istinski ljubitelj putovanja. Proputovao je i Evropu u kojoj je nastao, takođe veliki broj fotografija.
Tokom desetak godina putovanja Italijom, posjetio je 18 italijanskih regija, obišao više stotina mjesta, a bolje istražio čak sto deset, pri čemu je prešao oko 30 hiljada kilometara. Znamenitosti, svakodnevicu i nezaobaravne trenutke u Italiji, ovjekovječio je mobilnim telefonom u više hiljada fotografija.
Tako je došlo do saradnje sa Italijanskim institutom za kulturu u Beogradu i organizovanja prve samostalne izložbe „Italija kakvu još niste upoznali” u Kladovu.
Zanimali su ga i rodoslovi familija, ali rezultate istraživanja svojih Bogdanovića nije stigao da objavi.
Nemanja je iznenada preminuo 31. maja 2021. godine u 34. godini života.
Poslije izložbe koja je organizovana u Kladovu za Nemanjinog života, posthumno su organizovane izložbe u brojnim gradovima Srbije i Crne Gore.
„Putujući poslednjih desetak godina po Italiji uspeo sam da je bolje upoznam. Posetivši osamnaest od dvadeset regija ove zemlje (ne računajući San Marino i Vatikan koji su okruženi Italijom), prošao sam više stotina mesta i bolje upoznao i istražio njih sto deset. Taj put dug oko trideset hiljada kilometara uglavnom sam prešao uz pomoć italijanskih železnica (oko dvadeset dve hiljade kilometara), zatim sredstvima javnog prevoza (oko pet hiljada kilometara) i skoro tri hiljade kilometara avionom. Kako sam uglavnom putovao kopnenim prevoznim sredstvima, imao sam priliku da na najbolji mogući način upoznam ovu zemlju, njene lepote i njene ljude. Moj boravak u Italiji, njene znamenitosti, svakodnevicu i nezaboravne trenutke tokom posete ovekovečio sam telefonom u više hiljada fotografija od kojih neke želim da podelim sa vama. Nadam se da ćete uživati u njima i da će vam preneti makar delić onoga što sam ja osetio prilikom mojih putovanja po ovoj prelepoj zemlji.”
Povodom obilježavanja Dana evropske baštine 2023. koji se održavaju na temu “Živo nasljeđe”, JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore organizovala je danas edukativnu radionicu “Fešta od pašte i pamidora” na kojoj je predstavljena bokeška kužina uz degustaciju “pašte na pamidore” u restoranu “Dekaderon”.
Radionicu je vodio publicista Mašo Miško Čekić, poznati gastro-nomad iz Boke, koji u svojim pričama baštini upravo jedan od najznačajnijih elemenata nematerijalne kulturne baštine – jezik. Njegove priče odlikuje bogatstvo lokalnog jezika kojim se čuva tradicija i duh Boke Kotorske − one zabavljaju, informišu, edukuju.
Fešta od pašte i pamidore
Radionici su prisustvovali učenici sedmih razreda OŠ “Narodni heroj Savo Ilić” iz Dobrote, koje je pozdravila v.d direktorica Kulturnog centra “Nikola Đurković” Kotor Radmila Beća Radulović, dok ih je bibliotekarska savjetnica Jelena Vukasović upoznala s projektom.
Fešta od pašte i pamidore
Pričajući zanimljive priče uz degustaciju omiljenog dječijeg jela “pašte na pamidore”, koje je često jelo bokeške kužine, dočarali smo na zanimljiv, zabavan, kreativan i nadasve edukativan način mediteransko-kotorsku atmosferu nekih prošlih vremena našeg kraja i ukazali našim mladim sugrađanima na vrijednost razumijevanja i potrebu odgovorne brige i zaštite “živog nasljeđa” Boke Kotorske.