Brod žito Bosfor – Foto: vessel finder/Otvoreno more
Ukrajina je počela da izvozi žito preko hrvatskih morskih luka, kako bi proširila izvozne rute dok su njene crnomorske luke blokirane, saopštila je prva potpredsjednica ukrajinske vlade, Julija Sviridenko.
“Zahvalni smo na ovoj mogućnosti. Iako je to samo dio trgovačkog puta, već je koristan”, navela je Sviridenko u pisanoj izjavi, ne iznoseći podatak o tome koliko je ukrajinskog žita već isporučeno preko hrvatskih luka.
Ona je dodala da je Kijev spreman da razvija taj transportni koridor širenjem kapaciteta, prenose Nezavisne novine.
„Smatramo da će ova logistička ruta igrati važnu ulogu u bilateralnoj trgovini i poslije rata“, rekla je Sviridenko.
Glavna ruta ukrajinskog izvoza žitarica je preko njenih crnomorskih luka, ali Kijev traži alternativne puteve nakon odluke Moskve donijete sredinom jula da izađe iz žitnog sporazuma, koji je obezbjeđivao izvoz ukrajinskog žita preko Crnog mora.
Ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba rekao je tokom posjete Zagrebu krajem jula da su se Ukrajina i Hrvatska dogovorile o mogućnosti korišćenja hrvatskih luka na Dunavu i na Jadranskom moru za izvoz ukrajinskog žita.
Sledećeg vikenda, 9. i 10. septembra, na platou Kotobiljskog izvora, održaće se novo izdanje jedinstvenog događaja ove vrste u našoj zemlji-Otvorenog prvenstva Crne Gore u gradnji suvomeđe.
Ideja-vodilja je očuvanje baštine kroz sport i rekreaciju. Tročlane takmičarske ekipe će svoje umijeće gradnje na suvo iskazati u zadanih 15 minuta, gdje će se zatim, uz postignute dimenzije, mjeriti kvalitet suvomeđe, izgled, način slaganja i nagib zida. Subota od 10 do 13 sati je rezervisana za one koji misle da se prvo oprobaju u netakmičarskoj atmosferi.
Svoj izlazak do Kotobiljskog izvora mogu iskoristiti da se u opuštenijoj atmosferi oprobaju u gradnjii i dobiju savjete na licu mjesta, Nedjeljno takmičenje takođe počinje u 10 sati, a trajaće u zavisnosti od broja prijavljenih ekipa. Publika je dobro došla, a biće organizovana i animacije za najmlađe koji će moći da mnogo toga novog saznaju, ali i probaju sami sazidati svoju prvu-mini-suvomeđu, prilagođeno uzrastu.
Lokacija se nalazi na petom kilometru magistralnog puta Herceg Novi-Trebinje. Parking je obezbijeđen. Može se takođe doći za jedan sat hoda markiranom stazom (3 km) od autobuske stanice u Herceg Novom.
Detalj sa takmičenja gradnja suhomeđe
Učešće je besplatno,a na sopstvenu odgovornost.
Takmičari mogu biti punoljetne osobe, nezavisno od pola i državljanstva. Takmičari prijavljeni bez dovoljno članova, mogu sastaviti ekipu na licu mjesta pred početak
Preporučuju se duge pantalone i tvrđe duboke cipele kao zaštita. Organizator obezbijeđuje rukavice, osvježenje i naravno-kamen
Sve ekipe dobijaju zahvalnice, a najbolje 3 u obje konkurencije, diplome i gastro-darove NVU Ruke
Prvoplasirana ekipa u domaćoj konkurenciji dobija prelazni kamen „Orjensku bužu“
Viber broj za PISMENE prijave ekipa i informacije je: 069360803
Rok za prijave je do 9. septembra (subota), do 13 sati
Organizator: Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, partneri: Planinarski klub Subra, MZ Kameno-Žlijebi i NVU Ruke
U Hotelskoj grupi (HG) Budvanska rivijera u postsezonskom periodu, prema obimu bukiranih aranžmana, očekuju pozitivne rezultate poslovanja.
– Nakon svjetske zdravstvene krize i funkcionisanja turističke privrede u otežanim okolnostima globalne nestabilnosti, ova godina je za HG Budvansku rivijeru veliki povratak na turističku scenu destinacije – naveli su iz kompanije.
Nakon perioda visoke sezone, u kojem je HG Budvanska rivijera zabilježila gotovo 185 hiljada noćenja – posmatrano za mjesece jul i avgust i ukupno 330,58 hiljada noćenja za osam mjeseci rada, ostvareno je povećanje fizičkog obima prometa 35 odsto u odnosu na prošlogodišnju sezonu.
– Početak septembra je označio i lagani ulazak u postsezonski period, od kojeg se, prema obimu bukiranih aranžmana, očekuju takođe pozitivni rezultati poslovanja – rekli su iz kompanije.
Sa najavljenih 70 hiljada noćenja za septembar kroz niz MICE aranžmana, u konačnom bi podaci trebalo da budu sa procentom povećanja fizičkih pokazatelja 54 odsto u odnosu na uporedni prošlogodišnji period.
– Ovo je još jedna potvrda prepoznatog brenda HG Budvanske rivijere, koja će u postsezonskom periodu biti domaćin brojnih grupnih aranžmana i manifestacija međunarodnog karaktera – dodaje se u saopštenju.
Turistička tržišta koja su u evidenciji dolazaka za septembar su raznolika i odnose se na emitivne zone Francuske, Mađarske, Turske, Srbije, Slovenije, Velike Britanije, Rumunije, Izraela, Egipta, Poljske, Austrije, Njemačke.
Iz HG Budvanske rivijere su istakli i podatak da je tokom svih prethodnih mjeseci pojedinačno zabilježeno povećanje fizičkog obima prometa u odnosu na pokazatelje iz prošlogodišnje sezone.
– Tendencija potenciranja postsezonskog perioda i aktivne promocije ponude, kao i tradicionalno prepoznat hotelski proizvod grupacije, između ostalog za rezultat ima najavljene realizacije turističkih aranžmana za oktobar i to u obimu od preko 15 hiljada noćenja. Dok za novembar, za sada, imamo najavljene dolaske iz Izraela, sa boravkom do 25. novembra – zaključili su iz kompanije.
Bokeljska mornarica – Nikola Ciko – foto Boka News
Izazvan saopštenjem Bokeljske mornarice (BM), a naročito izazvan ćutanjem Bokeljskih mornara iz Tivta, za koje vjerujem i imam saznanja da ih ovakvo ponašanje njihovih kolega iz Kotora, pogađa, odlučio sam da se pridružim raspravi o ovoj temi mada sam sluteći razvoj događaja odlučio da zamrznem sve moje aktivnosti u Bokeljskoj mornarici, kaže se u otvorenom pismu Nikole Cika, člana i bivšeg predsjednika Upravnog odbora Bokeljske mornarice.
Kada sam napisao sam “sluteći razvoj događaja” odnosi se na Skupštinu BM koja je održana 2016. kada su izvršene izmjene Statuta koje su predviđale “tektonske promjene” u ustrojstvu BM na način da su zajednički organi BM (Upravni odbor i Admiralat) ukinuti kao inokosni organi, koji su kreirali i sprovodili politiku BM i postali su “privjesak” nečega što se prozvalo Matica Kotor, a što je u suštini bila bivša Podružnica Kotor.
Ta pojava je bila toliko “nakaradna”, da ta Matica Kotor više nije imala svoje organe upravljanaja (naprimijer UO) ali je zadržala tekući račun na koji su se predpostavljam slivala i sredstva koja je BM ostvarivala od Opštine Kotor i sredstva koja je cijela BM ostvarivala od države (Ministarstva kulture) Crne Gore.
Trebalo je napisati “predpostavljam” zbog toga što je aktuelno rukovodstvo BM, i pored precizne odredbe Zakona o nevladinim organizacijama da se “godišnje skupštine održavaju jednom godišnje na kojima se raspravlja godišnji finansisji izvještaj, izvještaj o radu za proteklu godinu i tekuća pitanja”, propustilo da održi ijednu ovakvu Skupštinu. Prepuštam mašti čitatelja ovog teksta da presude dali je do toga došlo iz zle namjere, neznanja ili zbog toga što se nije imalo što napisati. Ijedna od ovih stvari da je u pitanju, trebalo bi da postoji neki trag. Ali…
Treba reći da odredba da se “godišnje skupštine održavaju jednom godišnje….” sadrži i u Statutu iz 2016. Ali to nije nikad ispoštovano.
Priznaćete da smo već debelo zašli u pitanje legitimnosti rada rukovodstva ove organizacije pa i cijele organizacije, zbog toga što se nameće pitanje kako je ova organizacija mogla donositi legitimne odluke ako se u cjelini organizacija nalazi u nelegalnom stanju.
Vjerijem da ću ovo pitanjejoš pojačati saznanjem da isti “Zakon o NVO” vrlo precizno kaže nakon ranije citiranih odredbi i “skupština svake četvrte godine je izborna”. To znači da je ovo već četvrta godina nelegalnosti ove organizacije (Matice Kotor, UO i Admiralata). Valja napomenuti da se ovo ne odnosi na cijelu Organizaciju zbog toga što smo upoznati da su Podružnice Tivat i H. Novi održale svoje Skupštine i izabrale odnosno potvrdile svoja rukovodstva.
Bokeljska mornarica – kolo foto Boka News
Utoliko je veće čuđenje kako je Matica Kotor izabrala i onih 20 delegata, kojima je aktuelno rukovodstvo dalo zadatak da “zakuca posljednju brokvu u kašetu Bokeljske mornarice”. Slobodan sam to napisati, jer mi je poznato da i u Matici Kotor postoji dosta članova BM koji ne dijele mišljenje aktuelnog , nelegalnog , “rukovodstva”. Vjerujem da niko od njih neće biti u toj “odabranoj grupi” od 20 poslušnika i istomišljenika.
Ponovo ćemo svjedočiti nelegalnostima i prevarama budući da je i u Statutu iz 2016. navedena odredba da Skupštinu BM čine po 20 delegata iz Matice Kotor, Podružnice H. Novi i Podružnice Tivat. Znači da će 20 “oktroisanih” delegata iz Matice Kotor (1/3) pruzeti na sebe da odlučuje o sudbini organizacije, po predanju stare više od 1200 godina, zaštićene od države Crne Gore i zaštićene od UNESCO-a.
Koristim priliku da apelujem na sve članove BM a naročito na 20 članova iz Kotora da 9. septembra razmisle o svakom svom učešću na ovom nelegitimnom skupu a naročito da ako mu ipak prisustvuju, razmisle o donošenju bilo kakvih odluka koje mogu ugroziti postojanje tradicije kakva je BM.
Nadam se da će razum ipak prevladati, i u toj nadi vas pozdravljam.
Učesnici protesta za spas Instituta „Simo Milošević“, koji je održan danas u Podgorici, poručili su da bi se gašenjem preduzeća ukinulo pravo na liječenje svima u Crnoj Gori. Članovi Sindikalne organizacije Instituta i Unije slobodnih sindikata (USSCG) okupili su se na protestnom skupu za očuvanje Instituta ispred zgrade Vlade. Oni su nakon toga krenuli u protestnu šetnju od Karađorđeve ulice do raskrsnice na Bulevaru Stanka Dragojevića i Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog.
Učesnici protesta su u jednom trenutku blokirali most Blaža Jovanovića iz pravca centra grada.
Predsjednica Sindikata Instituta, Marija Obradović, kazala je ispred zgrade Vlade da je ljudski resurs ono što se mora sačuvati, a to su oni koji rade u Institutu.
“Gašenjem Instituta u Igalu ukinućete pravo na liječenje svima u Crnoj Gori“, poručila je Obradović.
Sa protesta (Foto: Dražen Milić/TVCG)
Ona je rekla da radi pacijenata rade posvećeno bez obzira na isplaćivanje zarada.
Obradović se obratila i premijeru Dritanu Abazoviću.
“Gospodine Abazoviću, kazali ste da ćete potpisati našu peticiju. Za to vam hvala. Ono što tražimo od vas je potpis na verifikaciju kolektivnog ugovora”, dodala je Obradović.
Ministru finansija Aleksandru Damjanoviću poručila je da “dug Jugobanke nije samo dug zaposlenih”, te dodala da je on “naš dug”.
Prisutnima se obratila Ivana Mihajlović ispred USSCG, poručujući da je Institut svima vrijedan i da će ga sačuvati.
“Institut ima zaposlene koji su možda najznačajniji ambasadori Crne Gore”, kazala je Mihajlović.
Ona je naglasila da je tužna što umjesto priče o proširenju Instituta, govore o čuvanju njegovih dijelova.
“Imam osjecaj da niko nikada neće odgovarati za stanje u Institutu”, kazala je Mihajlović.
Ona je ponovila zahtjeve sindikata Instituta i zahvalila radnicima sto čuvaju preduzeća.
“Poručujem Vladi da poslušaju glas građana i radnika i da na narednoj sjednici daju zeleno svjetlo kolektivnom ugovoru”, kazala je Mihajlović.
Organizator događaja je Unija slobodnih sindikata Crne Gore.
Protesti kako bi se riješili problemi Instituta u Igalu zaposleni organizuju već duže vremena, a kako bi na svoje probleme sa zaostalim zaradama i nagomilanim dugovima, skrenuli pažnju, organizovali su i blokade graničnih prelaza u Novom.
“Svi zajedno kao jedan, Institut je svima vrijedan”, poručuju organizatori u najavi okupljanja.
Uz Dubrovnik Opština Konavle kao jedinica lokalne samouprave najviše participira u turističkom prometu u Dubrovačko – neretvanskoj županiji i stoga su rezultati turističke sezone u toj opštini uvijek nešto više pod povećalom nego u drugim opštinama. Uz Konavle u participaciji ukupnog broja turista ističu se još Župa dubrovačka, Orebić i grad Korčula.
Vrijedan je tako podatak Turističke zajednice Dubrovačko – neretvanske županije kako u Konavlima ove godine bilježe najveći statistički turistički rast u odnosu na prošlu godinu po broju dolazaka turista. Naime, u Konavle je od početka godine do kraja avgusta stiglo čak 29,4 posto više turista nego lani, 127.483 u odnosu na lanjskih 98.522.
Broj noćenja u Konavlima bio je od 1. januara do kraja avgusta 8,95 posto veći nego prošle godine te je tako zabilježeno 583.576 noćenja, a prošle godine bilo ih je 535.648.
Župa dubrovačka bilježi 11,04 posto više noćenja od početka godine (440.336 – 396.587) i također izvrsnih 19,68 posto više dolazaka (101.655 – 84.938).
Službenici Sektora granične policije – Stanice policije I Herceg Novi su, preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, otkrili slučaj krijumčarenja ljudi i lišili slobode B.V. (43) državljanina Republike Turske zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.
Osim toga, krivična prijava je podnijeta i protiv S.Z. (36) iz Republike Turske zbog sumnje da je izvršila isto krivično djelo, ona je nedostupna nadležnim organima i za njom se traga.
Sumnja se da su ova dva lica u vremenskom periodu od 26. avgusta do 3. septembra, uz novčanu nadoknadu od 4.500 eura, od Aerodroma Podgorica, preko Budve i Herceg Novog dovezli jedno lice i omogućili mu da ilegalno uđe u Republiku Hrvatsku.
Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom je nakon saslušanja za lice B.V. donio rješenje o zadržavanju do privoda nadležnom sudiji za istragu.
Najčitaniji britanski dnevni list The Times sa milionskim auditorijumom, uvrstio je Crnu Goru u 25 najljepših destinacija za odmor u Evropi, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).
Iz NTO su rekli da se u članku koji je objavljen u online i štampanom izdanju ovog lista, Crna Gora našla među najpopularnijim destinacijama kao što su Španija, Italija, Grčka i Portugal. Navodi se da je naša zemlja jedinstvena zbog prirodnih ljepota.
“Ima Biogradsku goru – jednu od tri preostale prašume u Evropi, Skadarsko jezero – najveće jezero na Balkanu koje se proteže kroz Crnu Goru i Albaniju, kao i prelijepi kanjon rijeke Tare”, piše u članku.
U članku se dodaje da su atraktivni i primorski gradovi, uključujući živahnu Budvu i Kotor koji je okružen planinskim vrhovima.
Osim toga, u članku naslovljenom „25 mjesta u Evropi sa sjajnim plažama za bijeg od gradskih gužvi“, uz čuvena turistička odredišta kao što su Nica, Venecija, La Korunja, Lisabon, Larnaka, nalazi se i Tivat uz preporuku „Uronite u Bokokotorski zaliv”.
“Neće vam smetati nedostatak pijeska u zalivu, jer ćete uživati u pogledu na mirno plavo more i visoke planinske vrhove”, piše u članku.
Imajući u vidu uticaj britanskog dnevnog lista The Times, očekuje se da će ovi članci rezultirati unaprijeđenim imidžom Crne Gore na tržištu Velike Britanije i doprinijeti rastu interesovanja sa ovog važnog emitivnog tržišta.
Velike poplave nastavljaju se u Grčkoj Foto: Kostas Mantziaris / Reuters
Kiše su nastavile padati nad središnjom Grčkom u četvrtak, a vojne snage su poslane kako bi pomogle s teškim poplavama u regiji Tesalije, dok se situacija smirila duž obale Crnog mora u susjednoj Bugarskoj.
Grčki premijer Kiriakos Micotakis naredio je raspoređivanje vojnih snaga, a njegov je ured najavio da planira posjetiti Tesaliju tokom vikenda.
Pozvana je brigada marinaca stacionirana u blizini luke Volos, koja je poplavljena, a u Larisi, glavnom gradu Tesalije, uspostavljena je jedinica za krizne situacije.
Spašavanje života je prioritet, rekao je glasnogovornik vlade Pavlos Marinakis u Ateni.
Volos je potpuno odsječen te je bez struje i opskrbe vodom, a flaširane vode u supermarketima ponestaje.
Glasnogovornik hitne službe rekao je da su nizinska područja Tesalije, u kojima živi oko 700.000 ljudi, potpuno potopljena, s vodom dubokom do 2 metra u nekim područjima.
Oko 5000 hitnih poziva stiglo je u proteklih 36 sati, rekao je glasnogovornik.
Stanovnici Kardice na zapadu regije popeli su se na krovove dok je razina vode porasla na čak 4 metra.
Glavna autocesta koja vodi sjeverno od Atene do Soluna blokirana je u dužini od 200 kilometara.
Očekuje se da će obilne kiše prestati kasno u četvrtak, nakon čega će započeti popravci infrastrukture. Svi oni koji su pretrpjeli štetu dobit će pomoć, rekao je Marinakis.
Detalji o nestalima ostali su nepotpuni jer su mnoga sela odsječena, a ljudi ne mogu napuniti svoje mobilne telefone.
Situacija u Bugarskoj vraća se u normalu
Glasnogovornik bugarske vlade Nikolaj Denkovizjavio je nakon sastanka krizne jedinice u Zarevu da se situacija duž obale Crnog mora vraća u normalu.
Ministarstvo unutarnjih poslova izvijestilo je da nema naznaka da su ljudi u opasnosti i reklo je da se broj mrtvih nije povećao u odnosu na četiri prethodno zabilježena slučaja.
Ceste i mostove južno od lučkog grada Burgasa odnijela je voda.
Prčanj - obnova balustrade foto M.D. P. - Boka News
1 od 10
Prčanj - obnova balustrade -ekipa meštra Miha na djelu
Prčanj - obnova balustrade - - Ekipa meštra Miha na djelu
Prčanj - obnova balustrade Sadašnji izgled nakon popravke
Prčanj - obnova balustrade -Balustrići od bračkoga kamena
Prčanj - obnova balustrade - - Ekipa meštra Miha na djelu
v
Prčanj - obnova balustrade - - Ekipa meštra Miha na djelu
Prčanj - obnova balustrade popravke
Prčanj - Hram prije oštećenja ograde
Prčanj - Hram prilikom proslave prije 110 godina
Ljepši dar za blagdan Male Gospe (8. septembar), kojoj je posvećen Crkvi rođenja Blažene Djevice Marije, mještani Prčanja nisu mogli poželjeti, a to je sanacija polomljene kamene ograde- balustrade. Ove godine je 110 godina od posvete Crkve, što cijelom poduhvatu sanacije daje još veći značaj, kao dokaz da vjerni narod prčanjski brine o svom duhovnom, istorijskom, arhitektonskom i kulturnom naslijeđu.
A poduhvat je, u saradnji sa župnikom don Željkom Paskovićem obavila ekipa meštra Mihovila- Miha Šuljka, vlasnika firme “Klesarstvo Konavle”, specijalizovane za obradu kamena, posebno onog na spomenicima kulture.
-Radimo na tradicionalni način, kako se radilo u rimskom dobu, doduše, malo modernizirano, ali drukčije ne možeš naprijed. Od 20-ak stubića 60 posto je sačuvano u originalu I sastavljeno u više fragmenata, a devet komada je napravljeno kao replika i to od kamena najsličnijeg korčulanskom “Vrniku”, od koga su izvorni stubovi izrađeni. Riječ je o bračkom kamenu, koji je po sastavu skoro isti. Vodio sam obnovu crkve- zvonika Sv. Eustahija u Dobroti 2009/10. godine, imao sam 29 godina tada. Već 13 godina obavljam ove poslove u Boki, ali sve rjeđe, jednostavno, nemam vremena od posla. Don Željko je bio dosta uporan, zato sam prihvatio, inače imam ovoga posla napretek, kaže meštar Miho za Boka news. Objašnjava da su cjelokupno stepenište i plato na kome je hram “zreli za sanaciju”, jer je uslijed ispiranja terena sve šuplje ispod. To je ogroman zahvat, da li će neko imati volje da ga finansira, pitanje je. Šteta je ne očuvati ga, jer ovo je jedan od znamenitijih spomenika kulture na Južnom Jadranu.
Prčanj – obnova balustrade – – Ekipa meštra Miha na djelu – foto M.D.P.-Boka News
Šuljak primjećuje da u Crnoj Gori i u Boki kotorskoj nema stručnih škola za ovakve zanate.
-Cijela Boka je izgrađena od kamena, a nema niti jedne klesarske škole. Imamo je na Braču, ja sam to završio, sad je moj sin pohađa, biće nas više, ja sam treća generacija klesara u svojoj obitelji. Inače, malo je ljudi koji se ovim uopće žele baviti, na prste jedne ruke ih možeš nabrojat. Da bi postao konzervator moraš prvo biti klesar, pa onda radiš neke manje zahtjevne poslove, a kad jednom uđeš u taj krug, nema izlaska. Ja već 27 godina radim taj posao, sa 17 godina sam završio taj zanat na Braču 1996. godine i krenuo raditi u građevinskoj firmi u Dubrovniku. Da nas postoji još pet puta više, bilo bi nas malo, koliko puno ima posla – nema dana da nas neko ne zove, da mu nešto ne treba hitno, kaže Miho Šuljak.
Prčanj – obnova balustrade Sadašnji izgled nakon popravke – foto M.D. P. Boka News
Sredstva za obnovu balustrade obezbijeđena su donacijom jedne porodice, čije ime je poznato Kotorskoj biskupiji.
Balustrada je polomljena prilikom uklanjanja stabala palmi zaraženih crvenim surlašem, za šta je Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora angažovala privatnog izvođača, koji je neprofesionalnim zahvatima dopustio da stabla padnu na stepenište i oštete vrijednu starinu. Godinama se između Kotorske biskupije i privatnog izvođača vodio spor za nadoknadu štete, ali do pozitivnog razrješenja nije došlo- niti je iko odgovarao za štetu, niti je došlo do sanacije. Iz Prčanjske župe kažu da su iz bivšeg Ministarstva kulture obećavali nadoknadu štete, ali da do sada “ni euro nisu dali”.
