Rezultati analize kvaliteta morske vode za 109 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 27. do 30. juna ove godine, pokazali su da je na 80,7% lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 14,7% lokacija dobrog, dok je na 4,6% lokacija voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta. Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
Kako navode u saopštenju Instituta, klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši se u skladu sa članom 8 Pravilnika o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje kojim se vode za kupanje klasifikuju kao: “odlične”, “dobre”, “zadovoljavajuće” i “loše”.
Ističu da u Bokokotorskom zalivu, u Opštini Tivat, od ukupno devet lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na njih sedam, dok je na jednoj lokaciji ona bila dobrog, a na jednoj zadovoljavajućeg kvaliteta.
“Analize su pkazale da je u Kotoru na devet lokacija voda bila odličnog, a na pet lokacije dobrog kvaliteta. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 21 lokaciji, od čega je na njih 14 ona bila odličnog, na šest dobrog, a na jednom zadovoljavajućeg kvaliteta”, zaključuje se u saopštenju.
“U opštini Ulcinj, od ukupno 18 lokacija na kojima se realizuje Program praćenja sanitarnog kvaliteta, morska voda je bila odličnog kvaliteta na njih 17, dok je na jednoj lokaciji ona bila dobrog kvaliteta. Analize su pokazale da je morska voda bila odličnog kvaliteta na 10 lokacija u Opštini Bar, na 3 lokacije dobrog, a na dva zadovoljavajućeg kvaliteta. Kada je u pitanju Opština Budva, Program se realizuje na 32 lokacije, od kojih je na njih 31 voda bila odličnog kvaliteta, a na jednom dobrog kvaliteta”, navodi se u saopštenju.
Putnički brod AF Francesca ne odgovara potrebama linije Bar – Bari – Bar a njegova starost od 44 godine ne preporučuje ga za kupovinu, posebno ne za cijenu od šest miliona EUR, ocijenili su iz partije Biram Crnu Goru.
Član predsjedništva te stranke Ćazim Alković naveo je da je nevjerovatno da su Odbor direktora i Skuština akcionara Barske plovidbe na nedavno održanim sjednicama mogli da donesu odluku da kupe putnički brod AF Francesca.
– Putnički brod AF Francesca apsolutno ne odgovara potrebama linije Bar – Bari – Bar, a isto tako njegova starost od 44 godine ne preporučuje ga za kupovinu, posebno ne za cijenu od šest miliona EUR – istakao je Alković.
On je naglasio da se, iako Barani sa nestrpljenjem čekaju putnički brod koji će biti u vlasništvu Barske plovidbe i koji će Bar ponovo povezati sa Barijem, ne smije srljati u još veću grešku i nabavkom broda kao što je AF Francesca potpuno obesmisliti i degradirati svijetla tradicija duga šest decenija.
Kako je Alković dodao, još od 2017, a i mnogo ranije, u Baru se razgovara o nabavci odgovarajućeg trajekta koji bi nastavio tradiciju plovidbe Svetog Stefana na liniji Bar – Bari – Bar.
Prema njegovim riječima, sve analize su ukazivale da je neophodno nabaviti manji trajekt koji bi dugoročnije zadovoljavao zahtjeve međunarodnih konvencija i koji bi bio ekonomičan, kako sa aspekta potrošnje goriva, tako i sa aspekta održavanja.
– Desila se odluka o kupovini AF Francesca koja je duga 148 metara i koja, kako poznavaoci kažu, troši 30 tona nafte na dan. Takođe, vrlo su vjerovatne informacije da je održavanje Francesce izuzetno skupo i da se rezervni djelovi, eventualno, mogu još naći samo na grobljima brodova u Kini i Indiji – kazao je Alković.
On je rekao da je jedina dobra strana što brodu klasa važi do 2028. godine.
– Ali starost od 44 godine ne obećava ništa drugo osim da se brzo mogu očekivati problemi sa održavanjem, ali i sa italijanskim pomorskim vlastima – ocijenio je Alković.
On je naveo da posebno začuđuje što niko nije razmatrao dužinu operativne obale na gatu V- koju 148 metara duga Francesca značajno prevazilazi.
Kako je Alković dodao, regularni i bezbjedni privez i odvez broda te veličine podrazumijeva ozbiljne intervencije na podvodnom i nadvodnom dijelu gata, da bi obala bila produžena.
– Ta trajektna linija je mnogo više od običnog prevoza roba i putnika. Za Bar i Crnu Goru to je dragocjena veza sa razvijenim svijetom, pa bi država trebalo da bude spremna i na početne minimalne gubitke jer su dugoročne koristi višestruke. Ali, velika je razlika između minimalnog početnog gubitka i totalne neisplativosti – naglasio Alković.
On je dodao da Biram Crnu Goru snažno podržava nabavku kvalitetnog putničkog broda i spremna je da doprinese u pronalaženju i odabiru odgovarajućeg.
– Isto tako, izražavamo jasan stav protiv kupovine putničkog broda AF Francesca koji ni u jednom pogledu ne odgovara potrebama pomorske linije Bar – Bari – Bar i koji je apsolutno pogrešan potez za koji će penale plaćati opština Bar i država Crna Gora – zaključio je Alković.
Koncertom Hora Prepodobne mati Angeline iz Nikšića pod dirigerntskom upravom profesorke Ane Bojić, na trgu između crkava Sv. Luke i Sv. Nikole „krunisan je“ prvi Horski festival „U jedinstvu pjesmom srcu“ u Kotoru. Divnim izvedbama duhovnih i etno pjesama, uz podršku „ritam sekcije“ i instrumentalista za klavirom i na gitari, vrsne mlade vokalistkinje, uglavnom soprani i alti, i nekoliko vokalista- tenora, basa i baritona, oduševili su ljubitelje horskog pjevanja.
Posebne simpatije publike osvojili su zanimljivim aranžmanima u kombinaciji sa stilizovanom kotreografijom na kraju koncerta, kada su izveli splet od tri pjesme sa Kosova i Metohije. U nizu duhovnih pjesama našle su se kompozicije monahinje Julijane Denisove, Petra Dineva, te liturgijska „Presveta Bogorodice, spasi nas“ i autorska „Od ognjenih jezika rođena“ (Bogdan Stjepanović-NJP Fotije). U drugom dijelu nastupa izveli su narodne pjesme sa područja Rusije, Grčke, Bugarske i sa Kosova. U različitim dionicama zablistali i solisti: Nemanja Popović, Jana Bojić , Jelena Milić, Sara Dubljanin. Za klavirom je bila prof. Milena Popović, a gitarska podrška bio je Nemawa Popović.
Foto M.D.P
-Koncert je po reakcijama publike prošao jako lijepo, program je bio raznovrstan, tu je bilo ponešto za svačiji ukus, potrudili smo se da vam priredimo ugođaj. Bavimo se višeglasnom duhovnom muzikom, ali naša lična karta su etno-pjesme, koje odrađujemo u sopstvenim aranžmanima i razrađujemo na više glasova, više nego što je u originalu. Oko svega se dogovaramo, u vezi svakog aranžmana, to nije samo profesorka Bojović, koja ima glavnu riječ, već uzima u obzir mišljenja svih nas koji imamo veze sa muzikom. To je sve jedan rezultat velike ljubavi, rada, zajedničkog truda, kaže Popović.
Milena Popović, profesorka u Muzičkoj školi „Dara Čokorilo“, imala je raznorazne uloge u Horu „Prepodobna mati Angelina“, u kome pjeva od njegovog osnivanja 2001. godine, kada ih je bilo samo devet članica. Tada su sa svojom profesorkom Anom Bojić otišle na Cetinje na Dječiji sabor, otpjevale dvije pjesme „neobavezno“, a onda ih je blaženopočivši mitropolit Amfilohije blagoslovio da postanu crkveni hor- tako je i bilo. Danas Hor, sa podmlatkom, broji blizu 100 članova, a u Kotoru je nastupilo njih 45- ljeto je pa nisu svi tu, neki su na studijama, neki na ljetovanju… Najmlađi član je učenik šetog razreda osnovne škole, a stariji imaju blizu 40 godina. Kažu da su mnogo vezani za Hor i pjevaće dokle god budu mogli da pjevaju.
Foto M.D.P
-Moje kompletno odrastanje, sazrijevanje i kao čovjeka i kao muzičara desilo se upravo u ovom horu, to je bio jedan od razloga da se bavim muzikom, kaže Milena za Bokanews i potsjeća da je ovaj Hor nastupio u Kotoru 2011. godine povodom obilježavanja 10-godišnjice rada. Počastvovani su, kaže, što su izabrani da budu dio programa prvog Horskog festivala u Kotoru, uz pohvale organizaciji, gdje su vodili računa o svakom detalju – od dočeka, preko ozvučenja i rasvjete, do samog nastupa.
Najavljuju putovanje u Krušedol (blizu Novog Sada)- proslaviće svoju slavu u manastiru gdje počivaju mošti Svete majke Angeline, njihove nebeske zaštitnice. Tamo će, noć uoči slave, 12. avgusta, kada su prije 22 godine osnovale Hor, održati cjelovečernji koncert. Spremni su da se odazovu svakom pozivu za nastup sa svojim bogatim repertoarom.
Foto M.D.P
U Jedinstvu i s Jedinstvom svem u susret smjemo poć’
Zatvarajući Festival, umjetnički direktor prof. Mihajlo Lazarević, uručio je zahvalnice Siniši Kovačeviću, potpredsjedniku Opštine, Milivoju Sekuloviću ispred Crkvene opštine kotorske, te dirigentkinjama Ani Bojić, Veri Carini, Senki Milivojević i Tamari Adamov Petijević, ispred horova-učesnika festivala: Hor Prepodobne mati Angeline- Nikšić, Pančevačko srpsko crkveno pevačko društvo iz Pančeva, Hor „Sveti Stefan Dečanski“ iz Novoga Sada/Sremskih Karlovaca, Hor „Prepodobni Rafailo Banatski“ iz Zrenjanina. Domaćin festivala je Hor SPD „Jedinstvo“(1839.) iz Kotora. Očekuje se drugo izdanje festivala iduće godine, sa drugim učesnicima.
Turistička organizacija opštine Tivat objavljuje Javni poziv za učešće u postupku raspodjele sredstava za odabir projekta valorizacije kulturne baštine koji se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji opštine Tivat.
Ukupna finansijska sredstva iznose 51,699.00€ (iznos sredstava od boravišne takse za 2022. godinu shodno članu 8 stav 2 tačka 1 alineja 1 Zakona o boravišnoj taksi).
Sredstva su namijenjena projektima koje su nadležna stručna i pravna tijela u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara odobrila kao projekte valorizacije, rekonstrukcije, konzervacije i restauracije te projekte istraživanja, prezentacije i promocije kulturnih dobara na području opštine Tivat. Pravo podnošenja zahtjeva po Javnom pozivu imaju:
– Javne ustanove za zaštitu kulturnih dobara koju je osnovala država ili opština za obavljanje konzervatorske, muzejske, bibliotečke, arhivske ili kinotečke djelatnosti;
– Nevladine organizacije, druge asocijacije i udruženja;
– Pravna i fizička lica shodno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara.
Javni poziv objavljen je na sljedećem linku https://tivat.travel/info/pozivi-programi-i-obavjestenja/ i isti će biti otvoren 30 dana od dana objavljivanja tj. do 01.08.2023.g. Rok za realizaciju projekta je 01. maj 2024.godine.
Gornja Lastva – foto Vedran Ilić
Zahtjev sa pratećom dokumentacijom se dostavlja na adresu: Turistička organizacija Opštine Tivat, ul. Palih boraca 19, 85320 Tivat, na arhivi sa oznakom: „Zahtjev za učešće u postupku raspodjele sredstava za odabir projekata valorizacije kulturne baštine koji se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji Opštine Tivat“.
Crna Gora bi zbog ukidanja letova niskobudžetnih avio-kompanija Ryanair i Wizz air mogla izgubiti do 82 hiljade putnika, ocijenio je vazduhoplovni analitičar, Alen Šćuric.
“To je za Crnu Goru abnormalna brojka, a uzmite u obzir da su avioni tih kompanija dosta veliki. Još ako se doda činjenica da je Crna Gora tokom zime jako loše povezana, situacija je katastrofalna”, rekao je Šćuric u Jutarnjem programu na TVCG.
Niskobudžetne kompanije su najavile da će od kraja oktobra ukinuti letove iz Crne Gore ka Barseloni, Zagrebu, Mančesteru, Zagrebu, Rimu i Beču, prenosi portal RTCG.
“Nema letova niti za Frankurt, niti za Cirih, Kopenhagen, Pariz… Ako ide deset letova na četiri linije, to je za neku dalju destinaciju jako loša opcija, a kamoli za Podgoricu”, kazao je Šćuric.
U medijima se pisalo da su kompanije ukinule letove jer su Aerodromi Crne Gore podigli cijene taksi. Šćuric, ipak, smatra da je jako iznenađujuće da pomenute svio-kompanije nijesu podizale cijene karata.
“Imali ste situaciju da su se Aerodromi Crne Gore hvalili sa pozitivnim, ishodima i rezultatima. Zar je onda nužno bilo podizati takse? Koliko će se tek izgubiti novca za ovih 82 hiljade putnika? Koliko ste izgubili na ovim gostima na parkingu, u ugostiteljstvu? Ovo je veliki žuti karton”, kazao je Šćuric.
Sa druge strane, Šćuric je kritikovao i avio-kompanije i nije ih štedio na riječima, navodeći da su jako drski i bezobrazni i da ucjenjuju aerodrome.
“To je njihov modus operandi. Dešava se da se u jednom danu znaju povući, samo ukinu avio-letove, otpuštaju ljude. Ipak, ne mogu da se ne zapitam zašto je Podgorica ovo napravila”, rekao je Šćuric.
Zbog odluke Aerodroma Podgorice da poveća takse, irski niskobudžetni avio-prevoznik Ryanair je odlučio da prekine letove iz Podgorice za Barselonu, Mančester i Zagreb.
Ova kompanija je do sada imala devet linija iz Podgorice, pa će ih ubuduće imati maksimalno šest.
Ryanair je do sada letio dva puta sedmično za pomenute destinacije, a od novembra crnogorskim putnicima biće uskraćena ta mogućnost.
Razlog je, kako su kazali iz ove kompanije, povećanje aerodromskih taksi, što kako tvrde u Ryanairu, podgorički aerodrome potpuno nekonkurentnim u poređenju sa drugim evropskim aerodromima.
Nakon reagovanje te avio-kompanije, oglasili su se Aerodromi Crne Gore, navodeći da nijesu zvanično obaviješteni da te niskobudžetne avio-kompanije od novembra neće letjeti iz Podgorice prema Barseloni i Zagrebu odnosno ka Rimu i Beču.
U reagovanju su naveli da samo postoje najave da se tim rutama neće voziti tokom “dijela godine”.
Službenici makarske Ispostave preliminarnim očevidnim postupanjem na mjestu nesreće u makarskoj gradskoj luci ustanovili su oštećenja na pet brodica na vezu, koja su nastala prilikom udara motorne jahte u pokušaju isplovljavanja.
Dojavu o pomorskoj nesreći motorne jahte službenici Lučke ispostave Makarska zaprimili su od građana u subotu, 1. srpnja u 15.20 sati, o čemu su izvijestili Lučku kapetaniju Split, nadležne službe Uprave sigurnosti plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Nacionalnu središnjicu za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u Rijeci (MRCC Rijeka) te Postaju pomorske i aerodromske policije Split (PPAP Split).
Naime, voditelj motorne jahte “BLUE ANGEL”, duljine 36,39 metara talijanske zastave nakon uzimanja pogonskog goriva pokušao je isploviti sa veza benzinske postaje, no nedovoljnog opreza pri manevriranju udario je u brodice na vezu.
U nesreći nema ozlijeđenih niti onečišćenja mora i morskog okoliša, a voditelju brodice, državljaninu Republike Italije iz nadležnosti Lučke ispostave Makarska izdan je prekršajni nalog.
Slikarstvo i književnost kod mene su dvije strasti koje su neodvojive, kroz dugo vremena, možda je jedna bila izrazitija nego druga, ali došlo je vrijeme da se i ova druga strast za pisanjem ispolji, tako da je to sada zaokruženo ovim romanom “Succubus”, kaže za Boka News umjetnik Nedeljko Simanić, poznati akademski slikar. Srećan je što je cetinjska štamparija “Obod” u izdanju IK “Ouroboros” štampala njegov prvi roman “Succubus”, u kome njegovo autorsko “ja” funkcioniše između ćerke Line, kojoj je posvetio ovo djelo i oca, koji je glavni junak romana.
Predstavljajući ovo djelo u Atrijumu Kulturnog centra “Nikola Đurković” on je sa neskrivenim emocijama pročitao svoju pjesmu “Kad god se vozim”, kao i pjesmu američkog autora Dilana Tomasa “Ne odlazi tiho u tu blagu noć”, obje u čast sjećanja na oca, misteriozno nestalog u Sarajevu krajem rata devedesetih u Bosni, oca koga naziva “komični Don Kihot”. Sa publikom je podijelio nekoliko nostalgičnih zapažanja -uspomena na njega.
-Emocija je jako bitna kod pisca, samo što, vi kada pišete, ne možete da se samo predate emociji. Morate biti “na distanci” od te emocije, biti nepristrasni posmarač, kako biste je uobličili kroz tekst. Na neki način pisanje i objavljivanje ovog djela za mene ima katarzičnu moć, iako sam se prvi put upustio u stvaranje neke pripovjedne forme. To nisam radio ranije, pisao sam neke tekstove za novine, esejističke članke, prikaze knjiga i sl. Do sada nisam uspijevao da savladam i ovu dužu prozu, ali se nadam da sam to sada na neki način uspio, kazao je Simanić za Bokanews i dodao da priprema još književnih djela . U pitanju su zbirke poezije i priča. Na naše pitanje da li postoji “opasnost” da zapostavi slikarstvo zbog književnosti, Simanić odgovara da do toga neće doći.
IMN. Simanić – promocija
-To kod mene uvijek ide uporedo, stiže se sve, poručuje umjetnik i objašnjava da je roman stvarao od proljeća do jeseni 2022. godine. Radi se naizgled o dokumentarnoj prozi, ali on nije samo to. To je, kaže, “autofikcionalna proza”, ili “autobiografska fikcija”, što znači da se služio dokumentima, koje je preoblikovao na kreativan način: “Gotovo sve situacije iz ovog romana su stvarne, ništa nije izmišljeno”, kaže autor.
Na naslovnici knjige je fotografija iz 1967. godine, na kojoj jednogodišnjeg Simanića u naručju drži otac, jedina sačuvana iz tog perioda djetinjstva. Obrazlažući naslov romana, Simanić je objasnio da je “Succubus” u srednjovjekovnoj mitologiji naziv za demona, palog anđela, ono što je đavo kod Tomasa Mana i kod Bulgakova, tvoračka i destruktivna sila.
-Povodeći se za izvjesnim filozofskim postavkama o borbi dobra i zla na zemlji, posegnuo sam za ovim simbolom kao simbolom koji je stacioniran u gradu mog djetinjstva Sarajevu, u kome sam odrastao i koji je bio potpuno razoren, pojasnio je pisac. Roman se sastoji iz niza fragmentiranih djelova koji se po izvjesnoj logici međusobno sklapaju u mozaik. U stilskoj građi posebno mu je bilo važno da pronađe “vlastiti, osobeni ton koji će sve te dijelove povezati u cjelinu” i to u određenom ritmu, poput muzike.
Simanić i publika
-Priča u mom romanu se kreće u ritmu: sporo – “maestoso, lento”, dostiže neki “furioso”, pa onda poput laganog padobrana pada u nekakvo iščekivanje i ponovo se budi i razigrava, kazao je pisac.
Na sugestiju Natalije Đaletić lektorke i urednice iz IK “Ouroboros”, da Simanićev roman može da posluži kao odličan scenario za film”, autor kaže da je to i zamislio kao neku vrstu filma, “filmske montaže”, možda bi se od njega mogla napraviti i neka radio drama, ali da roman ima sve elemente za film.
Uz ocjenu da Simanićev “prvijenac” ne ostavlja čitaoca ravnodušnim, Đaletić je naglasila da ovo njegovo djelo pruža mogućnost uživanja u svim zamkama, enigmama, autorovom razumijevanju svijeta, filozofskim okvirima, referencama na književnosti i umjetnosti, u načinu na koji Nedeljko provodi čitaoca kroz sva njegova životna događanja i promišljanja.
IMN. Simanić – promocija
Podrška za individualno kulturno stvaralaštvo
Novoimenovana direktorka Kulturnog centra “Nikola Đurković, Radmila Beća Radulović kazala je, obrativši se publici, da je objavljivanje romana podržala Opština Kotor kroz sufinansiranje projekata iz oblasti individualnog kulturnog stvaralaštva u 2022. godini. Pored Simanićevog romana-prvijenca, na ovaj način će biti objavljena i prva zbirka poezije Biljane Milivojević pod naslovom “Jedino nema dječijih briga”, kazala je za Boka news Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica, predstavnica opštinske Komisije za vrednovanje projekata iz individualnog kulturnog stvaralaštva Sekretarijata za kulturu.
I dalje traje ukrajinska protuofenziva. Ukrajinske snage odolijevaju ruskim napadima na istočnim područjima bojišnice i suočavaju se s poteškoćama na sjeveroistoku zemlje, ali napreduju u blizini razorenog grada Bahmuta i na jugu, potvrdila je zamjenica ukrajinskog ministra obrane. No ruski izvještaji o prvoj crti bojišnice govore da su njihove snage odbile ukrajinske napade u blizini sela koja okružuju Bahmut. Ukrajinski predsjednik tvrdi da je riječ o ruskoj propagandi i da više ne postoji blitzkrieg već dugotrajna borba za oslobođenje.
Eurojust otvara novi centar za procesuiranje zločina tijekom ruske agresije
Centar za kazneni progon zločina počinjenih za vrijeme ruske agresije u Ukrajini trebao bi se u ponedjeljak otvoriti u sklopu pravosudne agencije EU-a Eurojust.
Očekuje se da će agencija sa sjedištem u Hagu prikupljati dokaze i pripremati ciljane optužnice protiv navodnih počinitelja.
Uključene pravosudne vlasti ne isključuju mogućnost kaznenog progona ruskog vodstva.
Ukrajina, nekoliko država EU-a, ali i Međunarodni kazneni sud (ICC) uključeni su u rad centra.
Na otvaranju se očekuje i visoki predstavnik američkog pravosuđa.
Centralna baza podataka za dokaze o ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i genocidu već je uspostavljena u okviru Eurojusta.
Zapadne države već dugo traže načine kaznenog progona Rusije, po mogućnosti na posebnom sudu.
Međunarodni kazneni sud, također sa sjedištem u Haagu, već je izdao međunarodne tjeralice za predsjednikom Vladimirom Putinom zbog sumnje da je počinio ratne zločine poput deportacije maloljetnika iz Ukrajine u Rusiju.
Međutim, sud ne smije pokrenuti postupak za samu agresiju.
Moskva kaže da je 700.000 djece iz zona sukoba u Ukrajini sada u Rusiji
Rusija je dovela oko 700.000 djece iz zona sukoba u Ukrajini na ruski teritorij, rekao je kasno u nedjelju Grigorij Karasin, šef međunarodnog odbora u Vijeću Federacije, gornjem domu ruskog parlamenta.
– Posljednjih godina 700.000 djece našlo je utočište kod nas, bježeći od bombardiranja i granatiranja iz područja sukoba u Ukrajini”, napisao je Karasin na svom kanalu u aplikaciji za razmjenu poruka Telegramu.
Rusija je pokrenula opsežnu invaziju na svog zapadnog susjeda Ukrajinu u veljači 2022. Moskva kaže da je svrha njenog programa dovođenja djece iz Ukrajine na ruski teritorij zaštita siročadi i napuštene djece u zoni sukoba.
Međutim, Ukrajina kaže da su mnoga djeca nezakonito deportirana, a Sjedinjene Države kažu da su tisuće djece prisilno odvedene iz svojih domova.
Većina kretanja ljudi i djece dogodila se u prvih nekoliko mjeseci rata i prije nego što je Ukrajina krajem kolovoza započela svoju veliku protuofenzivu kako bi povratila okupirane teritorije na istoku i jugu.
U srpnju 2022. Sjedinjene Države procijenile su da je Rusija “prisilno deportirala” 260.000 djece, dok ukrajinsko ministarstvo za integraciju okupiranih teritorija kaže da se 19.492 ukrajinske djece trenutno smatra ilegalno deportiranom.
Veče sjećanja na Miroslava Štubergera „Starom kapetanu u čast“ priređeno je sinoć u njegovoj kući koju je ostavio Baošićanima kao zadužbinu i time, po tradiciji, obilježen dan rođenja istaknutog kapetana, inženjera i pronalazača. Svečanosti su, uz brojne mještane i goste, prisustvovali ambasador Slovenije u Crnoj Gori Gregor Presker i predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić sa saradnicima.
Prije 131 godinu rođen je kapetan Štumberger, podsjetio je Đuro Cvjetković, predsjednik MZ Baošići koja je bila organizator svečanosti zajedno sa gradskom Turističkom organizacijom i JU „Gradski muzej Mirko Komnenović i Galerija Josip Bepo Benković”.
„Prošlo je 40 godina od smrti kapetana Štubergera, ali je on ostao u našim srcima, sjećanju i pričama, a nadam se da će tako biti i dalje jer ćemo tome učiti mlađe generacije“, kazao je Cvjetković.
Herceg Novi je grad koji se može podičiti time da su ga brojni ljudi iz regiona i šire odabrali da u njemu žive, ali i da mu ostave na upravljanje svoje kulturno naslijeđe koje su sticali, skupljali i vrijedno sticali tokom života, kazao je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić.
„Takav je bio i kapetan Miroslav Štumberger. U nekom ranijem periodu ovaj prostor je bio zaboravljen ali mi je veoma drago što je u poslednjih nekoliko godina ovo mjesto gdje se priređuju kulturni događaji. Zahvaljujem se MZ Baošići, posebno jer su inicirali uređenje infrastrukture kako bi se ovom dijelu lakše pristupilo, a biće još lakše kada završimo i dio puta do muzeja. Nakon toga, nadam se da će muzej biti dostupan i većim grupama jer sam siguran da je on zanimljiv velikom broju turista. Kapetan je bio porijeklom Slovenac, a veliki broj turista iz te države i sada posjećuje muzej. Podsjećam da Herceg Novi ima brojna prijateljstva sa gradovima u Sloveniji, a posebno izdvajam Kranj i Novo Mesto sa kojima smo proslavili 50 godina prijateljstva“, kazao je Katić.
Muzej starog kapetana Štumbergera
Prvi put je muzej kapetana Štumbergera posjetio ambasador Slovenije u Crnoj Gori Gregor Presker koji je iskazao zadovoljstvo spoznajom kakav je značaj stari kapetan, rodom Slovenac, imao za Herceg Novi.
„Tokom boravka u Crnoj Gori saznao sam da su tri ličnosti obilježile Boku Kotorsku i to svaki grad pojedinačno: Herceg Novi kapetan Štumberger, Kotor Vida Matjan koja je osnovala muzičku školu i Tivat Sergej Mašera koji je sa Milanom Spasićem napravio herojski čin na razaraču Zagreb. Moram se zahvaliti MZ Baošići što čuva kuću kapetana Štubergera, što je muzej živ i što svake godine na 2. jul obilježavate kapetanov rođendan, podsjećate na njega, njegujete njegovu zaostavštinu i time doprinosite i turističkom razvoju i kulturi Baošića i Herceg Novog“, istakao je Presker.
Već je poznato da je kapetan Štumberger bio priznati naučni radnik, čovjek bogate vojne karijere koji je konstruisao i usavršio brojne izume iz domena vojne tehnike, fotograf, poznavalac pet stranih jezika, član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, ali iznad svega bio je zaljubljen i odan moru što se vidi kroz svaki segment njegovog doma koji podsjeća na lađu jedrenjak koji putuje kroz prostor i vrijeme, kazao je između ostalog kustos muzeja Čedo Đurišić.
Muzej starog kapetana Štumbergera
„Kao veliki ljubitelj mora i starih jedrenjaka sve je svoje misli usresredio ka stvaranju osjećaja pripadnosti nečemu uzvišenom, vanvremenskom. Zato je sav brodski namještaj koji je mogao upotrebiti ugradio u svoj dom od brodskih vrata, uskih stepenica, fenjera, kormila, kofera, vitrina…. Svako ko posjeti njegov muzej, koji je sada u dosta oskudnijem stanju nego za njegovog života, kada kroči u njega zna da je zakoračio u nešto što nije običan muzej već pravi pravcati dom jednog starog kapetana. Zvanje odnosno titula „stari kapetan“ se zaslužuje ovakvim pokazivanjem istinski velike ljubavi prema moru i svemu što ima veze sa brodarstvom, brodogradnjom ili moreplovstvom“, istakao je kustos Đurišić.
Svečanosti su, uz brojne goste i mještane, prisustvovali potpredsjednik Opštine Herceg Novi Mirko Mustur, direktorica JU „Galerija Josip Bepo Benković i Muzej Mirko Komnenović“ Gordana Krunić, odbornica Tamara Vujović. U kulturno umjetničkom programu učestvovali su članovi klape Stari kapetan i dječiji ansambl KUD Sloga.
Otvoren 31. Kotorski festival pozorišta za djecu – ključevi grada predati djeci
Otvoren 31. Kotorski festival pozorišta za djecu - foto Krsto Vulović
1 od 8
Otvoren 31. Kotorski festival pozorišta za djecu
Otvoren 31. Kotorski festival pozorišta za djecu
Otvoren 31. Kotorski festival pozorišta za djecu
Otvoren 31. Kotorski festival pozorišta za djecu
Otvoren 31. Kotorski festival pozorišta za djecu
Otvoren 31. Kotorski festival pozorišta za djecu
Otvoren 31. Kotorski festival pozorišta za djecu
Otvoren 31. Kotorski festival pozorišta za djecu
Kotorski festival pozorišta za djecu, 31. po redu, otvoren je sinoć na Ljetnjoj pozornici u Starom gradu simboličnom predajom ključeva grada djeci, od strane predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića.
Predaja ključeva koje je primila trinaestogodišnja djevojčica Đeljana Ibraimi poručivši gradonačelniku da su u sigurnim rukama i da ne treba da brine, upriličena je u okviru programa svečanog otvaranja pod nazivom “Zamislite, djeco…” u režiji i po scenariju Dejana Đonovića, a u produkciji Kotorskog festivala pozorišta za djecu.
U organizaciji Opštine Kotor, Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, Festival se ove godine održava i pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Crne Gore.
Predsjednik Jakov Milatović je sinoć u Kotoru svoj govor prilagodio radnji na sceni u kojoj su nas mali i veliki glumci te mladi, talentovani za pjesmu i muziku, na inspirativan i duhovit način podsjetili na istoriju ovog kraja, legende, nematerijalna dobra, ali se osvrnuli i na sadašnji trenutak.
Otvoren 31. Kotorski festival pozorišta za djecu
“ Alkimo, ti vilo koja sa Pestingrada bdiš i čuvaš prekrasni i drevni nam Kotor grad, hvala ti za povjerenje koje si mi ukazala i pozvala me da uspavam Hipnosa i probudim usnulu djecu i glumce . Hipnose, odlučio sam da te ipak ne uspavam jer ćeš onda ostati uskraćen za svu radost i sreću dječjih osmjeha koji će narednih deset dana ispuniti ulice i pjace Kotora. Ipak je bolje da ostaneš da sa nama posmatraš izvanredan program 31. Kotorskog festivala pozorišta za djecu. No, ipak, Hipnose … Zamolio bih te da ostaneš na sigurnoj distanci sa koje tvoje hipnotičke moći neće remetiti našu budnost. Tako ćeš nam slati samo lijepe i bezbrižne snove ali tek kad se završe predstave i ostali programi na Festivalu i dođe vrijeme za spavanje” – poručio je u svom obraćanju Milatović.
On je najmlađima poželio da se svakom trenutku u životu raduju kao što to rade tokom festivalskih dana.
“ Djeco, probudite se iz sna i ispunite Kotor vašim osmjesima, igrama i čistotom kojom samo dječja duša odiše i zrači. Probudite se i probudite sve nas odrasle, da nas podsjetite koliko je svijet djetinjstva čaroban i čist. Probudite se i pomognite nama odraslima da ovaj prekrasni grad Kotor, Boku, našu Crnu Goru i cijelu našu planetu Zemlju, za koju često zaboravimo da je naš zajednički i jedini dom, sačuvamo upravo za vas djecu. Probudite se draga djeco i radujte se svakom trenutku u životu, kao što se radujete 31. Kotorskom festivalu pozorišta za djecu” – poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Simbolično, predsjedniku Opštine Vladimiru Jokiću ključeve koji “otključavaju srce grada Kotora” predao je mali admiral Bokeljske mornarice, desetogodišnji Vihor Moškov, koji mu je poručio “da ih za vrijeme trajanja Festivala preda u sigurne ruke”.
“ Ovo je sigurno najljepša noć u Kotoru i ovo su sigurno najljepši dani godine u Kotoru. Od noćas Kotor formalno postaje grad čije ključeve drže djeca, ali Kotor mora biti i jeste grad djeteta svakog dana u godini. Koliko smo mi doprinijeli da djeca u našem gradu budu na pravi način podizana, voljena i edukovana, toliko smo doprinijeli budućnosti našeg grada. Svi naši prijekori, sukobi staju pred jednim dječijim osmijehom. Svo zlo svijeta stane pred dječijim pogledom. Naša svakodnevna mjera mora biti mjera djeteta, a ne mjera nas samih. Jer, ovi mali ljudi su mnogo bolji nego što smo mi, a mi ponekad zaboravljamo da budemo oni. Večeras će moja mala prijateljica Đeljana uzeti ključeve grada i molim vas za jedan veliki aplauz za nju” – poručio je Jokić.
Podsjetimo, simbol – vila Alkima i slogan Festivala „Zamislite, djeco…“ koji je i naziv programa svečanog otvaranja, inspirisani su motivima knjige ”Kotorske legendice”, čiji je izdavač Opštinska javna ustanova (OJU) ”Muzeji” Kotor.
Otvoren 31. Kotorski festival pozorišta za djecu
Svečanom otvaranju su, pored ostalih, prisustvovali predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja, sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjana Kriještorac, direktorka Opštinske javne ustanove “Muzeji” Dušica Ivetić, generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Crne Gore Neđeljko Rudović, direktor Kliničko bolničkog centra Kotor dr Davor Kumburović, direktor Instituta za biologiju mora dr Aleksandar Joksimović, v.d. direktorka kotorskog Kulturnog centra “Nikola Đurković” Radmila Beća Radulović, direktor Resursnog centra “Peruta Ivanović” Neđeljko Moškov i brojne zvanice.
Zanimljiv festivalski program publiku očekuje već danas.
Otvoren 31. Kotorski festival pozorišta za djecu
Takmičarski program počinje večeras (ponedeljak, 3. jul) u 20 sati – u Kulturnom centru “Nikola Đurković’’ biće odigrana predstava “Mogućnost zabavljanja kod ptica” BITEF teatra.
Na Pjaci od kina u 20. 30 sati, dječje scensko stvaralaštvo pratećeg programa otvaraju mališani iz Pozorišne trupe “Čarobnjaci” Javne predškolske ustanove „Dragan Kovačević“ iz Nikšića koji će se predstaviti programom “Zemlja čudesa”.
Na Ljetnjoj pozornici u 21. 30 biće odigrana takmičarska predstava Snežna kraljica, u izvođenju Malog pozorišta ”Duško Radović”.
Pozorišni program ovogodišnjeg Kotorskog festivala pozorišta za djecu čini 15 predstava, od kojih je 11 takmičarskih. Nastupiće pozorišne trupe iz Izraela, Švedske, Španije, Italije, Sjeverne Makedonije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i iz Crne Gore.
Pored pozorišnog programa, Festival ima bogat prateći program, a čine ga edukativno-teorijski program, dječje scensko stvaralaštvo, likovni i književni program.
