Francuska premijerka podnijela ostavku

0
Francuska premijerka podnijela ostavku
Francuska

Francuska premijerka Elisabeth Borne podnijela je ostavku u ponedjeljak dok predsjednik Emmanuel Macron nastoji dati novi zamah svom drugom mandatu uoči izbora za Europski parlament i Olimpijskih igara u Parizu ovog ljeta.

Macron nije odmah imenovao njezinog nasljednika.

Promjena na premijerskom položaju uslijedit će nakon godine koju je obilježila u Francuskoj politička kriza izazvana spornim reformama mirovinskog sustava i imigracijskih zakona.

Također dolazi samo pet mjeseci prije izbora za Europski parlament, a očekuje se da će euroskeptici ostvariti rekordne dobitke uslijed široko rasprostranjenog javnog nezadovoljstva zbog porasta životnih troškova i neuspjeha europskih vlada da obuzdaju migracijske tokove.

U Francuskoj istraživanja javnog mnijenja pokazuju da Macronova stranka zaostaje za lidericom krajnje desnice Marine Le Pen za nekih osam do deset postotnih bodova uoči izbora u lipnju.

Od tijesnog usvajanja oštrijih pravila za imigraciju spekulira se o rekonstrukciji vlade. Glasanje o imigracijskom zakonu ukazalo je na duboke pukotine unutar Macronove centrističke većine.

Sam Macron obećao je novu političku inicijativu.

Među onima koji se navode kao potencijalni novi premijeri su 34-godišnji ministar obrazovanja Gabriel Attal i 37-godišnji ministar obrane Sebastien Lecornu. Obojica bi bili najmlađi premijeri u francuskoj povijesti.

Stručnjaci su također spominjali ministra financija Bruna Le Mairea i bivšeg ministra poljoprivrede Juliena Denormandiea kao moguće opcije.

Promjena na mjestu premijera neće nužno dovesti do promjene političke orijentacije vlade, već će signalizirati želju da se krene dalje od mirovinskih i imigracijskih reformi uz stavljanje u fokus novih prioriteta, uključujući postizanje pune zaposlenosti.

Karijerna birokratkinja, koje je bila dužnosnica brojnih ministara Socijalističke partije prije nego što se pridružila Macronovoj vladi, Borne (62) je bila premijerka od svibnja 2022.

Borne je tek druga žena na premijerskoj funkciji u Francuskoj.

Rekonstrukcija će vjerojatno intenzivirati utrku u Macronovom taboru za njegovog nasljednika na sljedećim predsjedničkim izborima 2027.

Bivši premijer Edouard Philippe, ministar unutarnjih poslova Gerard Darmanin i Le Maire najistaknutiji su potencijalni kandidati.

Objavljen novi broj Istorijskih zapisa

0
Objavljen novi broj Istorijskih zapisa
Istorijski zapisi

Novi broj časopisa Istorijski zapisi 1-2/2023 dostupan je na internet stranici Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore, kao i na internet stranici časopisa.

U rubrici Članci publikovani su radovi Mladena Zagarčanina, Arheologija arhitekture na primjer crkve Svetog arhangela Mihaila na Prevlaci; Mila Bakovića, Arheološka istraživanja lokaliteta Ćaf Kiš; Janka Paunovića, Upotreba mehanizma “checks and balances-a” u kotorskom Statutu (štampan 1616. godine u Veneciji) i Darka Bakića, Sukobi u Donjim Vasojevića avgusta 1912. godine.

Segment Prilozi donosi radove Petra Lekića, Analiza kulta Sv. Trojice na crnogorskim planinama i  Filipa D. Vučetića, Izbori u Knjaževini/Kraljevini Crnoj Gori 1905-1913. godine.

U rubrici Izvori Ivan Laković donosi dokument  General-major Branislav Barjaktarević, Vojna pomoć SAD Jugoslaviji, Arhiv Oružanih Snaga Srbije, Fond II Uprave Generalštaba JNA, nesređena građa, kutija br.21, fascikla III, R-3

U ovom broju dat je i prikaz: Radenko Šćekić, Slavko Burzanović, Boban Batrićević, „Monumenta Montenegrina Vaticana-Konkordat između Svete Stolice i Knjaževine Crne Gore iz 1886. godine”, Ministarstvo kulture Crne Gore, Obod, Cetinje, 2020.

U rubrici In Memoriam Božena Miljić podsjetila je na rad istoričara Branislava Marovića (1933-2022).

Cijeli broj Istorijskih zapisa 1-2/2023 možete naći na ovom linku.

Hrvatske luke prošle godine posjetilo preko 860 hiljada putnika s kruzera

0
Hrvatske luke prošle godine posjetilo preko 860 hiljada putnika s kruzera
Dubrovnik – foto Boka News

Prema Državnom zavodu za statistiku (DZS), u prvih jedanaest mjeseci 2023. godine u hrvatske morske luke uplovilo je 85 stranih brodova za kružna putovanja.

U razdoblju od januara do novembra 2023. ostvareno je 635 kružnih putovanja. Na tim brodovima bilo je 860 tisuća putnika, koji su u Republici Hrvatskoj boravili 1.434 dana.

Broj putovanja u prvih 11 mjeseci 2023. veći je za 1,3 % u odnosu na prvih jedanaest mjeseci 2022., a broj putnika na tim brodovima veći je za 37,5 %. Broj dana boravka tih brodova u teritorijalnome moru Republike Hrvatske veći je za 8,7 %.

Najviše kružnih putovanja ostvarili brodovi pod zastavom Malte

Strani brodovi za kružna putovanja u prvih jedanaest mjeseci 2023. doplovili su pod zastavama 14 zemalja. Po DZS-u, najviše kružnih putovanja ostvarili su brodovi pod zastavom Malte, i to 184 putovanja, što je 29 % od ukupno ostvarenih putovanja u prvih jedanaest mjeseci 2023. Slijede kružna putovanja stranih brodova ostvarena pod zastavama Bahama (167 putovanja), Paname (68 putovanja) i Norveške (53 putovanja).

Od ukupno 635 kružnih putovanja stranih brodova, najviše ih je ostvareno u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, što čini ukupno 75,3 % putovanja. Preostalih 24,7 % putovanja ostvareno je u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj te Primorsko-goranskoj i Istarskoj.

Dubrovnik ꟷ tradicionalno luka s najviše posjeta

Najposjećenija je bila luka Dubrovnik s 467 posjeta, zatim slijede luke Split s 295 posjeta, Zadar sa 156 posjeta i Hvar 107 posjeta. Tu su i luke Korčula s 98 posjeta, Šibenik s 86 posjeta te Rovinj sa 60.

Njemački poljoprivrednici s traktorima izašli na ulice

0

Njemački poljoprivrednici s traktorima izašli na ulice
Foto Reuters

Diljem Njemačke poljoprivrednici su traktorima blokirali prometnice. Prosvjeduju protiv planiranog vladina smanjenja subvencija za poljoprivrednu industriju, što će uzrokovati povećanje cijena goriva, struje i izdatke za grijanje. Ukinuta im je subvencija za dizel te uveden porez za poljoprivredna vozila.

Ponedjeljak – nema dijela Njemačke koji normalno funkcionira. Od rane zore, usprkos temperaturama ispod nule, traktori paraliziraju jednu od najrazvijenih država svijeta – a prosvjednici – poljoprivrednici, već su “tjedan blokada” nazvali – najvećim prosvjedom u povijesti.

– Ovdje smo jer želimo prosvjedovati protiv povećanja poreza, ali također želimo prosvjedovati za promjenu smjera poljoprivredne politike, koja vraća poljoprivrednu profesiju u središte društva i prepoznaje da imamo pravo na postojanje, rekao je Reinhard Jung, glasnogovornik Slobodnih poljoprivrednika.

Policija je evidentirala oko 560 traktora, kamiona, automobila, kombija i prikolica, kao i 550 ljudi na glavnom bulevaru između Brandenburških vrata i Stupa pobjede u središtu susjednog parka Tiergarten, navela je glasnogovornica policije.

Osim poljoprivrednika, u prosvjedu su sudjelovali i brojni vozači autobusa i kamiona, a među prosvjednicima su bili i brojni obrtnici.

Bulevar koji spaja dvije znamenitosti zatvoren je već u nedjelju navečer kada su počeli pristizati traktori.

Prema riječima glasnogovornice, policija je u bliskom kontaktu s organizatorom skupa.

Prosvjedi njemačkih poljoprivrednika protiv promjena poljoprivredne politike izazvali su u ponedjeljak poremećaje u više regija sjeverne i istočne Njemačke.

U sjeveroistočnoj njemačkoj pokrajini Mecklenburg-Zapadno Pomorje poljoprivrednici su blokirali ulaze na autoceste sa stotinama traktora diljem pokrajine. Podržali su ih i autoprijevoznici prosvjedujući protiv poskupljenja kamiona.

Traktori koji stoje na svim važnijim prometnicama, pa i u glavnome gradu Berlinu blokiraju glavnu aveniju prema Brandenburškim vratima – izazvali su prometni kolaps. Sve je počelo u studenome prošle godine, nakon što je Ustavni sud zabranio saveznoj vladi nova zaduženja u proračunu za 2024. U državnoj blagajni nastala je rupa od 17 milijardi eura.

Jedva postignuti kompromis oko novog proračuna, donio je ukidaju raznih subvencija, to znači povećanja cijene benzina i dizela, električne energije i grijanja.

Prosvjedima uplašena vlada odmah je donekle popustila, odustala od poreza za poljoprivredne strojeve i obećala kako će se subvencije za gorivo postepeno vraćati.

– Mi u njemačkoj vladi pokazali smo dobru volju prema poljoprivrednicima. Zadržat ćemo bitan dio subvencija o kojima se sada raspravlja. Međutim, ne možemo bez toga u potpunosti, kazao je Robert Habeck, ministar gospodarstva Savezne Republike Njemačke.

Bijesni poljoprivrednici tvrde kako će im vladini planovi ukidanja dvije porezne olakšice – izbiti s računa 900 milijuna eura godišnje – što će za njih značiti smrt bilo kakvog poslovanja.

Teški traktori i poljoprivredni strojevi troše velike količine dizela i imaju motore velike snage, pa poljoprivrednici vjeruju kako se njihovo sredstvo za rad ne smije tretirati jednako kao privatni automobili.

– Godišnje trošimo 120 tisuća litara dizela, a ovaj povrat dizela za poljoprivredu od 21-og centa, za nas znači povrat od 25 tisuća eura, dodao je poljoprivrednik Peter Kaim.

U okrugu Cloppenburg na sjeverozapadu Donje Saske glavnu cestu blokiralo je 40 vozila.

U Saskoj su, prema policiji, blokirani neki priključci na autoceste na području Dresdena.

U sjevernoj Njemačkoj, grad Hamburg je unaprijed upozorio na prekide u prometu jer poljoprivrednici iz susjednog Schleswig-Holsteina planiraju voziti na skup u grad iz nekoliko smjerova.

Na 256 tisuća poljoprivrednih imanja u Njemačkoj radi oko 940 tisuća ljudi. Prosvjedi su novi veliki udarac za koalicijsku vladu kancelara Olafa Scholza koja je jedna od najnepopularnijih vlada u povijesti države. Usprkos problema koju su donijeli prosvjedi, oni imaju snažnu potporu javnosti. Čak 91 posto ispitanih u istraživanju – apsolutno vjeruje da su opravdani.

– Ključno je pitanje imaju li obitelji poljoprivrednika ikakve perspektive. Nikada nisam vidio da je mlada generacija preuzela farmu, a da nije investirala. To se sada ne događa, rekao je Hendrik Wüst, ministar-predsjednik njemačke savezne zemlje Sjeverne Rajne-Vestfalije (CDU).

S policijom u stanju pune pripravnosti, vlasti su pozvale građane da koriste željeznički prijevoz i odustanu od vožnje automobilima, poslodavci zaposlenike na rad od kuće, škole će učenicima opravdati izostanke s nastave.

Nije poanta u gospodarskom učinku. Poanta je da su dobro organizirani i da imaju traktore. Zato mogu napraviti veliki pritisak na političare i sve nas, napraviti veliki pritisak na društvo, dodao je Clemens Fuest, predsjednik Info-instituta.

Najjača oporbena stranka – Alternativa za Njemačku, koja se nada velikim dobicima na nizu državnih izbora ove godine, zdušno podržava prosvjed poljoprivrednika. No, čelnici njihovih udruga zabrinuti su da bi ekstremno desničarski aktivisti mogli iskoristiti prosvjede za vlastite ciljeve. Hoće li im to i uspjeti – vidjet ćemo u nastavku cjelotjednog prosvjeda.

Rusi najveći strani investitori u Bosni i Hercegovini

0
Rusi najveći strani investitori u Bosni i Hercegovini
Sarajevo – foto vizitsarajevo

Strani ulagači su u prvih devet mjeseci prošle godine u Bosnu i Hercegovinu uložili ukupno 737,7 miliona eura, što je 23,9 posto više nego u istom razdoblju 2022. Najveći strani ulagači u BiH bili su Rusi sa 157 miliona eura ulaganja.

Prema podacima Centralne banke BiH, izravna strana ulaganja u Bosnu i Hercegovinu od siječnja do kraja septembra iznosila su 1,443 milijarde konvertibilnih maraka ili 737,7 miliona eura, prenose domaći mediji Agencija za promicanje stranih investicija (Fipa). ) Bosne i Hercegovine prijavljen. U istom razdoblju prošle godine izravna strana ulaganja iznosila su 1,164 milijarde konvertibilnih maraka ili 587 miliona eura.

Rusija je u BiH uložila 312 miliona konvertibilnih maraka (157 milijuna eura) u prvih devet mjeseci 2023. godine.

Slijede Nizozemska i Hrvatska s 84 i 83 miliona eura ulaganja. Velika Britanija je pak uložila 82 miliona eura, a Turska više od 60.

Prvih deset zaokružuju Njemačka s 46, Austrija s 40 i Srbija s 26 miliona eura ulaganja.

U toku izrada glavnog projekta zaobilaznice oko Herceg Novog, ove godine mogla bi početi i izgradnja

0
U toku izrada glavnog projekta zaobilaznice oko Herceg Novog, ove godine mogla bi početi i izgradnja
Herceg Novi – Škver – foto Jadran Herceg Novi

U okviru Prostorno urbanističkog plana opštine Herceg Novi, koji je u fazi izmjena i dopuna, tretirana je i buduća trasa zaobilaznice od Sutorine, preko Mojdeža, Ratiševine, Sušćepana, Trebesina, Poda, Sasovića do Zelenike.

Urađeno je idejno rješenje za zaobilaznicu oko Herceg Novog. Ono je prezentovano za prvu fazu Opštini, kazao je za RTHN obrađivač plana, član Savjeta za reviziju Prostornog plana u državnoj komisiji, rukovodilac opštinske komisije za postupak donošenja PUP-a i savjetnik za arhitekturu i urbanizam u Agencije za izgradnju i razvoj grada Ranko Kovačević:

– U toku je izrada glavnog projekta koji radi firma iz Podgorice. Obavili su geodetska, geološka ispitivanja i ako bi do proljeća uradili glavni projekat, ove godine bi mogli da počnu radovi na izgradnji zaobilaznice. Izgradnja zaobilaznice bi mnogo pomogla dok ne dođe do državnog auto puta i ostalih projekcija brzih saobraćajnica kroz opštinu Herceg Novi. Zaobilaznica nije zamišljena da bude tranzitna, ali bi bila dok ne dođe auto put. Ovo je važno jer je grad radijalno povezan – iz centra prema magistrali i idete odavde za Mojdež, Trebesin, Pode, Sasoviće i svuda idete na magistralu – ocjenjuje Kovačević.

Zaobilaznica bi u značajnoj mjeri rasteretila saobraćaj na magistrali:

– Ovo bi bio jedan put, koji bi recimo iz Mojdeža išli za Sasoviće, i ne bi opterećivali magistralu, ne bi se išlo na kružni tok u Meljine i dalje. Stvarno bi imali jednu poprečnu vezu, što bi na kraju omogućilo da se zaleđe više aktivira i da se smanji pritisak na grad.

Premijer Crne Gore Milojko Spajić je nedavno na sastanku sa privrednicima najavio da će već u januaru biti raspisano šest javnih tendera za izradu idejnih rješenja za dionice auto puta, jadransko-jonskog autoputa, i za četiri brze ceste,između ostalih, predviđena je zaobilaznica oko Budve – preko Luštice saobraćajna konekcija sa Hrvatskom.

Kovačević pojašnjava u kojoj mjeri je ova situacija predviđena Prostornim planom opštine HN:

– Moguće je da je došlo do malo nerazumijevanja jer uraditi idejna rješenja do kraja naredne godine za dva dijela auto puta i dvije brze saobraćajnice je ozbiljan posao, s obzirom da bi izradi idejnih rješenja trebalo da prethodi geodetsko snimanje i geološko istraživanje. Za nas je krovni plan je Prostorni plan države. Utvrđen je Nacrt Prostornog plana države, koji treba da ide u dalju proceduru i priprema se postupak za javnu raspravu – objašnjava Kovačević.

Kovačević navodi da je po tom nacrtu od dvije varijante brzih saobraćajnica za zaleđe primorja jedna bila da ide preko Luštice. Nakon brojnih procjena i traženja ta varijanta je ukinuta:

– I ovo je za mene zaista novost, da se vraća ta varijanta, jer 20 stalno se mijenja. Nije ovo problem od juče, nego nema niko ni snage ni znanja da ga jasno riješi, jer je auto-put i brza saobraćajnica su državni putevi i njih planira država, mi ih samo preuzimamo. Bilo je preko Luštice raznih varijanti, da se iz Zelenike pređe na Lušticu, ide na Zabrđe, Krašiće, Đuraševića, kroz tivatsku opštinu ide prema Budvi. Protiv toga se bune i građani Tivta, jer i oni rade izmjene i dopune plana. Ne znam šta treba da se uradi da postane bezbolno. Postojale su nekad varijante da se ide i obodnom stranom Sutorinskog polja pređe sa Kabale na Kobilu mostom i da to ide stranom Luštice što ne bi bilo vidljivo, dok bi se na ovoj strani poluostrva, uništio pejsaž. Podvodni tuneli su mogući ali u jednoj Norveškoj gdje imaju mnogo tunela, ali imaju i organizovana preduzeća koja ih održavaju. Kod nas nema odgovrajuće logistike. Zato bi tunel trebalo izbjegavati – kazao je.

– Izvještaj o studiji zaštite životne sredine koja na opštinskom nivou daje uslove kako bi to trebalo da bude urađeno. Upravo se mostu na Verigama protivi UNESKO, za procjenu je angažovana firma iz Ahena, a zašto nismo mi mogli da damo tu ocjenu imamo stručna lica za to. Mi moramo i znamo da čuvamo svoja kulturna dobra – smatra Kovačević.

Kovačević ocjenjuje da je urbanizam planiranje, projekcija politike u prostoru, a mi smo tu tehnička lica koja tu politiku provode u prostoru.

Crna Gora nije odustala od potrage za gasom u podmorju

0
Crna Gora nije odustala od potrage za gasom u podmorju
istraživanje nafte

Crna Gora ima potencijala za razvijanje novih projekata u oblasti gasa, pa je u planu da do kraja godine bude raspisan javni poziv za dodjelu ugovora o koncesiji za istraživanje, najavio je ministar energetike i rudarstva Saša Mujović. Na tom pozivu, kako je kazao, aktivno rade sa kolegama iz Uprave za ugljovodonike.

Odgovarajući na pitanje hoćemo li ikad vidjeti benefite od istraživanja i eksploatacije nafte, tj. hoćemo li ikad imati značajniji prihod od nafte ili je to završena priča, Mujović je u intervjuu za Dan podsjetio da su koncesionari Eni i Novatek tokom šest godina istraživanja, uključujući i bušenje prve istražne bušotine, na ovaj projekat potrošili skoro 153 mil EUR dok je kompanija Energean, koja je vršila istraživanje na dva manja bloka (338km2), potrošila oko 7,5 mil EUR.

– Crna Gora nije imala nijednog eura troška tokom ovih istraživanja, dok je u istom periodu prihodovala od naknade za površinu i po tom osnovu se u periodu 2016 – 2022. godina u državni budžet slilo skoro 2,9 mil EUR (2.840.644 eura) – naveo je.

Ipak, kako je kazao, glavni benefit od istraživanja crnogorskog podmorja je značajno znanje o geološkoj potencijalnosti na istraživanim blokovima, koje se mjeri terabajtima podataka u crnogorskom vlasništvu i koja će u budućnosti biti okosnica daljih istraživanja.

– Imajući u vidu da zemlje u okruženju (Hrvatska, Italija, Albanija) imaju više od 1.000 bušotina na svojoj teritoriji i decenijama eksploatišu naftu i gas, vjerujemo da i Crna Gora ima potencijala u ovoj oblasti. Ako uzmemo u obzir evropski trend zelene tranzicije, smatramo da imamo potencijala za razvijanje novih projekata u oblasti istraživanja gasa. U tom smislu, tokom ove godine planirano je i raspisivanje javnog poziva za dodjelu ugovora o koncesiji za istraživanje, na kome aktivno radimo sa kolegama iz Uprave za ugljovodonike. Realizacijom ovog ugovora o koncesiji Crna Gora će dobiti nove geofizičke podatke za dio podmorja koji do sada nije “pokriven” ugovorima o koncesiji za proizvodnju, a koji je i dalje neistražen, što bi, u konačnom, moglo biti finalizovano pronalaženjem komercijalnih rezervi gasa. Naš optimizam po ovom pitanju, osim pozitivna iskustva iz okruženja, potkrepljuju i povoljni podaci istraživanja kompanije Energean – istakao je Mujović.

Identifikovano pet osoba koje su napale albanske državljane

0
Identifikovano pet osoba koje su napale albanske državljane
Policija

Istražitelji utvrdili da je motiv incidenta u Zelenici svađa u saobraćaju



Policija je identifikovala pet osoba koje su učestvovale u incidentu 6. januara u Zelenici, kada su napadnuti državljani Albanije.

Iz Uprave policije Pobjedi je potvrđeno da nema indicija da je motiv sukoba nacionalna netrpeljivost, već se radi o svađi u saobraćaju. Prema saznanjima napadači su bili u lovačkim jaknama, a ne u vojnim uniformama kako je prvobitno Demokratska unija Albanaca (DUA) prenijela riječi povrijeđenih u tom incidentu.

Potvrđeno nam je da su se napadači vraćali iz lova, a bili su i pod dejstvom alkohola kada je došlo do sukoba sa albanskim državljanima. Iz policije su saopštili da je povod incidenta bio događaj u saobraćaju.

– Napominjemo, napadnuta lica su se u kritičnom periodu nalazila u vozilu koje nije imalo registarske oznake Republike Albanije i prema, do sada, prikupljenim obavještenjima, odnosno, prema, za sada, raspoloživim informacijama, povod incidenta je bio situacioni događaj u saobraćaju – istakli su iz policije.

Ipak, jedan od napadnutih državljana Albanije u izjavi za tamošnji ABC je rekao da je napad možda isprovociralo to što su na retrovizoru imali albansku zastavu.

– Počeli su da nas udaraju i maltretiraju bez ikakvog razloga. Mi ni na jedan način nikoga nijesmo provocirali. Auto je imalo njemačke tablice, a ne albanske, ali na retrovizoru držim malu albansku zastavu, ne znam da li je to razlog – kazao je on.

Na osnovu svih prikupljenih dokaza istražitelji su utvrdili da incident nema bilo kakvu pozadinu koja bi bila inspirisana nacionalnom ili drugom netrpeljivošću.

Iz policije je saopšteno da su izuzeti video-snimci sa nadzornih kamera objekata u blizini, te da su operativnim radom na terenu trojicu Novljana identifikovali kao napadače. U međuvremenu, kako nam je nezvanično potvrđeno, identifikovane su još dvije osobe, ali niko za sada nije uhapšen niti su podnijete krivične prijave.

– Intenzivno se radi na prikupljanju svih dokaza, na osnovu kojih će se tužilac izjasniti – kazali su nam iz policije.

Hercegnovskoj policiji je u subotu u poslije podnevnim časovima dežurnoj službi telefonom prijavljeno da je, na magistralnom putu u mjestu Zelenika, došlo do narušavanja javnog reda i mira od strane više nepoznatih lica.

– Pripadnici policije su upućeni na lice mjesta gdje su zatekli tri lica, svi albanski državljani, koji su imali vidne povrede, a koji su zatim upućeni na ukazivanje ljekarske pomoći – naveli su iz policije.

Sa događajem je upoznat nadležni tužilac koji će se izjasniti o pravnoj kvalifikaciji nakon preduzimanja dalje naloženih mjera i radnji u odnosu na ova lica, ali i identifikacije eventualnih ostalih počinilaca, a o čemu će, kako ističu u policiji, javnost biti blagovremeno obaviještena.

Crnogorski vaterpolisti nakon petaraca bolji od Hrvatske

0
Crnogorski vaterpolisti nakon petaraca bolji od Hrvatske
Na fotografiji: Djuro Radovic (MNE). Foto: Tonci Plazibat/CROPIX

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore pobijedila je večeras u Dubrovniku, nakon boljeg izvođenja peteraca, selekciju Hrvatske 15:13, u utakmici trećeg kola A grupe šampionata Evrope.

Utakmica je u regularnom toku završena neriješeno 11:11.

Crnogorski vaterpolisti upisali su drugi trijumf, oba nakon boljeg izvođenja peteraca, i sa četiri boda takmičenje u grupi završili kao trećeplasirani.

U osmini finala čeka ih najvjerovatnije duel sa Njemačkom.

Izabranoci selektora Vladimira Gojkovića odigrali su dobar meč i zaslužili trijumf, koji bi ih vodio direktno u četvrtfinale.

Utakmicu, u kojoj su oba rivala prikazala sve ljepote vaterpola, obilježila je odluka sudija da poništi pogodak Đura Radovića, 19 sekundi prije kraja, jer je šutirao iz šest metara.

Crnogorska selekcija duel je završila sa igračem manje, nakon što je zbog jačeg prekršaja (brutalitija) isključila Vlada Popadića.

Najefikasniji u crnogorskoj selekciji, u regularnom toku bio je Đuro Radović sa tri, dok su po gol postigli Jovan Vujović, Marko Mršić, Dušan Matković, Vlado Popadić, Stefan Vidović, Vladan Spaić i Vasilije Radović.

U hrvatskoj selekciji po tri pogotka postigi su Marko Žuvela i Jerko Marinić-Kragić.

U penal seriji precizni su bili Đuro Radović, Aleksa Ukropina, Miroslav Perković i Marko Mršić.

Strijelci za Hrvatsku bili su Marnić-Kragić i Rino Burić, dok je crnogorski golman Petar Tešanović odbranio penale Konstantinu Harkovu i Lorenu Fatoviću.

Hrvatska će u četvrtfinale sa drugog mjesta, dok je prvo osvojila Španija pobjedom protiv Francuske 9:6.

Dobra posjeta tokom novogodišnjih praznika

0
Dobra posjeta tokom novogodišnjih praznika
Kotor – Nova godina 2014. Foto Željko Vidinović

Prema posljednjem presjeku od 4. januara u Crnoj Gori boravi oko 17.300 gostiju, što je ostvarenje u odnosu na prethodnu godinu od 92%, a negdje 38% više u odnosu na 2019. godinu, kazao je savjetnik direktorice Nacionalne turističke organizacija (NTO) Amel Dedeić. Najveći broj posjeta je, kako je kazao, zabilježen u Budvi, Herceg Novom i Tivtu.

U hotelima trenutno boravi, prema podacima lokalnih turističkih organizacija, negdje oko 4.700 gostiju, kazao je Dedeić u “Dobro Jutro Crna Gore” na TVCG.

– To je 51% više u odnosu na prethodnu, a negdje oko 25% više u odnosu na 2019. godinu. Dakle, to su podaci koje trenutno imamo, to su procjene – istakao je Dedeić.

Kada u pitanju samu struktura turista, Dedeić poručuje da je najveći broj procenta sa tržišta Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Kosova i svakako Njemačke, Turske, Austrije i Rusije.

– Mi uvijek čekamo te podatke od Monstata koji su najprecizniji, ali svakako od njih se sumiraju rezultati, poslije božićnih i novogodišnjih praznika, imaćemo negdje barem približno, ja se nadam, u toku januara mjeseca, da vidimo kako se to kretalo u odnosu na prethodne godine – naglasio je on.

Dedeić je naglasio da obzirom da je bilo nekoliko programa širom našeg primorja, posjeta je bila izuzetno dobra.

– Mi smo poslije novogodišnjih praznika sproveli neku jednokratnu anketu sa lokalnim turističkim organizacijama, da vidimo kako su one zadovoljne posjetom i negdje oko 70% je kazalo da je posjeta bila izuzetno dobra – istakao je on.

Najveći broj posjeta je zabilježen u Budvi, Herceg Novom i Tivtu.

– Kada je Budva u pitanju imamo neke procjene od 30. decembra, dakle kad je bio koncert Aleksandre Prijović, negdje je bilo prisutno oko 50.000 ljudi. Kad je Tivat u pitanju, dakle 31. i 1. odnosno na koncertima Harisa Džinovića i Aca Pejovića, bilo je prisutno oko 20.000 ljudi. Kada je Kotor u pitanju, dakle za tri noći 30, 31. i 1. procjena je negdje da je bilo oko 80.000 ljudi. Dakle to nam sve govori da je posjeta bila dobra i da smo još jednom pokazali da smo, da kažem, negdje u vrhu, barem kada je region u pitanju, kada su novogodišnji dočeci u pitanju – kazao je Dedeić.