“Pozornica snova” Zorana Mujbegovića u Tivtu

0
Izložba Zorana Mujbegovića

Povodom pedeset godina slikarstva tivatskog akademskog slikara Zorana Mujbegovića u JU Muzej i Galerija Tivat sinoć je otvorenaa velika retrospektivna izložba na kojoj je predočeno oko sto izloženih artefakata, remasterizovanih slika, crteža i grafika iz različitih faza i ciklusa autorskog rada, od prve samostalne izložbe 1973. godine, do onih na kojima sada radi.

Izložbu je otvorio predsjednik Opštine Željko Komnenović koji je tom priliko istakao da je riječ o likovnom događaju ljeta.

“Iako nisam likovni kritičar niti teoretičar umjetnosti, daću sebi za pravo da, kao neko ko prati  rad Zorana Mujbegovića, kažem da je njegov doživljaj umjetnosti nošen iskonskom željom da donese ono što se zove zlatni presjek, ili božanski presjek. On ga donosi kroz baštun krtoljskih kapetana, koji dijeli na većini njegovih slika nadrealno od realnog, svevremeno od savremenog. To ćete naći na svakoj njegovoj slici. Zoran na neki svoj način, kroz školjke i vječite spirale donosi ono što se u matematici zove Fibonacijv niz”.

Izložba Zorana Mujbegovića

Komnenović kaže da kroz ove svevremene principe i svoju specifičnu poetiku Zoran donosi svoju umjetničku priču koja govori o Krtolima i ostavlja bez daha u spoznaji da je ovakav stvaralac naš savremenik.

“Na svom putu od rodnih Krtola, Kakrca i Bjelila, pa do Valjeva gdje sada živi, Mujbegović je napisao i više knjiga posvćenih svom rodnom kraju, a ovom sjajnom izložbom, možemo reći, i vrhunski zaključio ovaj dio svog bogatog opusa. Ja sam izuzetno srećan i ponosan što sam bio u prilici da dam svoj mali doprinos u realizaciji ovog projekta i nadam se da će se Zoranovih 50 pretvoriti u Zoranovih 75,“ poručio je predsjednik Opštine Tivat i urednik izdanja NVO Matica Boke, Željko Komnenović, proglasivši Mujbegovićevu izložbu svečano otvorenom.

Izložba Zorana Mujbegovića

Direktorka JU Muzej i galerija Tivat, Danijela Đukić istakla je da se stvaralački opus umjetnika ogleda u elementima kulturne baštine Boke Kotorske koja je vidjeljiva na autirovim slikama i predstavlja svojevrstan zapis.

“Pored umjetničke vrjednost, okupane posebnim senzibilitetom prema moru, barci, obali, tradiciji, kamenim palatama, autor je prenosio unutrašjni dojam Boke kotorske, kao jednog grada i cjeline, na platno, stvarajući priču ogledanu kroz prepoznatljive simbole- kamen, školjka, drvo, slikar je iznio svoje tumačenje života kroz semiotiku slike. Na dva galerijska nivoa prikazano je sto radova, sto autorovih priča ispisanih četkicom, a film „Na veslu priča“ otkriva da je za slikara ljubav pokretač svega,“ istakla je Đukić.

Kustos izložbe, Rastko Šejić kazao je da je Boka Kotorska- najljepše mjesto na svijetu te da se njen identitet vidi i na ovoj izložbi.

“Vidite je u svim detaljima, vidite je u onome što Zoran donosi od početka svog rada do danas. Ljudi koji vole umjetnost uvijek vole ono što su korijeni. I ova izložba je čitavo vrijeme priča o korijenima. Skoro da nema slike na kojoj nema školjke ili ribe. To je ta veza koja je prepoznatljiva svuda, i to ove slike čini potpuno drugačijim, kada vidite Mujbegovićevu sliku, vi znate da je to jnegova slika. O tome su pisali i brojni kritičari, što smo sve sabrali u monografiji koja se takođe zove „Pozornica snova“, koju ovdje možete vidjeti,“ kazao je Šejić.

Autor izložbe Zoran Mujbegović, objasnio je u svom obraćanju značenje naslova izložbe.

Zoran Mujbegović

„Izložba se zove Pozornica snova. Sajnte cijeli život, imate neke snove, i onda to doživite u Tivtu. Kraj snova i početak nekih drugih. Nemam dovoljno riječi da se zahvalim, prije svih, Muzeju i galeriji Tivat i Opštini Tivat. Znate kako- ja sam u Tivat dolazio sa šest godina iz Krtola, odakle mi je majka, i imao sliku grada izlazeći sa radničkog broda. I evo me sada, sa odsanjanim snovima,“ poručio Mujbegović.

Izložba je postavljena na dva galerijska nivoa u kompleksu Ljetnjikovca Buća, a posjetioci su je u prilici posjetiti svakog dana od 8 do 20 sati. Građanski termini autorskog vođenja kroz izložbu su srijedom i petkom od 19 sati.

Tivat – 19. izdanje Žučenica festa, manifestacija posvećena autohtonoj, samonikloj travi

0

Manifestacija  “Žućenica Fest” okupila je veliki broj posjetilaca, kako građana Tivta, tako i turista, koji su imali pirlike da uživaju u bogatoj gastro ponudi…


Devetnaesto izdanje Žućenica fest-a u Tivtu održano je u subotu na gradskoj rivi Pine, čiji osnivač i organizator Organizacija žena Tivat, uz potporu Opštine Tivat i Turističke organizacije Tivat.

Najpoznatiju program ovog gastro festivala, “P(i)jat od žućenice” privukao je više hiljada posjetilaca, koji su bili u prilici degustirati brojne delicije od žućenice, uz čašu vina. Žućenica fest 2023. Zadržala je internacionalni karakter jer je i ove godine ućešće uzela grupa gastronoma iz poljskog grada Skočova.

U ime organizatora posjetioce je pozdravila predsjednica Organizacije žena Tivat, Blaženka Vučurović, feštu je otvorio prdsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović.

Žućenica fest 2023.

Gastro feštu uveličali su nastupom Glazbeno-prosvjetno društvo Tivat i poznata heregnovska grupa Exodus.

Manifestaciju su pomogli brojni sponzori i tivatski turistički privrednici.

“Žućenica samonikla trava, koja ima mnoge pozitivne efekte na zdravlje, a može se pripremati na razne načine. Žućenica se priprema na nekoliko starih, autoktonih načina, a to je  žućenica kuvana sa jajima, sirova sa krompirom, do novih moderno kreiranih načina spremanja…

Žućenica – foto Boka News

Ono što mi hoćemo je da sačuvamo tradiciju, i da se upustimo u kreativnost, da izmišljamo jela, i da pokažemo da ta samonikla trava može da zamijeni spanać ili blitvu… Raduje me i što su ovdje sa nama i restorateri i hotelijeri te što smo uspjeli da skrenemo njihovu pažnju na žućenicu kao nezaobilazan dio bokeljske i crnogorske kulinarske tradicije ”, poručila je  Vučurović.

Grčka zatražila pomoć Europola u istrazi pomorske katastrofe migranata

0
Grčka zatražila pomoć Europola u istrazi pomorske katastrofe migranata
Preživjeli putnici broda spašeni nakon nesreće
Foto: Stamos Prousalis, Stelios Misinas, Gina Kalovyrna, Deborah Kyvrikosaios / Reuters

Grčka policija zatražila je podršku evvropske policijske agencije Europol u svojoj istrazi potonuća broda s migrantima u Sredozemnom moru, u kojoj je stradalo nekoliko stotina ljudi, a potraga za preživjelima se privodi kraju.

Istraga se usredotočila na devet preživjelih osoba, koji su uhićeni zbog sumnje da su krijumčari ljudima. Jedan od njih je i dalje u bolnici. Egipćani, u dobi između 20 i 40 godina, optuženi su za krijumčarenje ljudima, ubojstvo iz nehaja i zločinačko udruživanje.

Osumnjičeni navodno pripadaju krugu krijumčara ljudima, koji je proteklih mjeseci možda organizirao do 18 opasnih prelazaka mora od libijske obale do Italije, objavio je grčki televizijski kanal ERT.

Grčki istražitelji se nadaju da će uz pomoć Europola utvrditi tko je mozak krijumčarske operacije.

Uhićeni pojedinci su identificirani zahvaljujući izjavama drugih preživjelih.

List Kathimerini je objavio da je jedan od uhićenih priznao da je primao novac kako bi radio na brodu dok ostali osporavaju optužbe.

Preživjeli su rekli da su za prelazak platili između 5000 i 6000 eura po čovjeku.

Detalji nesreće

Osumnjičeni bi u ponedjeljak trebali biti dovedeni pred istražnog suca.

Ribarski brod, na kojem je bilo između 500 i 700 migranata, potonuo je u srijedu na putu iz Afrike prema Europi. Ukupno 104 osobe su spašene, a pronađeno je 78 tijela.

Ostali putnici su se nalazili ispod palube i potonuli su zajedno s brodom, prema grčkoj obalnoj straži.

Mjesto nesreće, otprilike 90 kilometara jugozapadno od poluotoka Peloponeza, nalazi se odmah iznad najdublje točke Sredozemnog mora, koja je duboka 5000 metara. Moguće je da ribarski brod nikada neće biti izvučen.

Obalna straža je u subotu i dalje djelovala u tom području s fregatom, trima patrolnim čamcima i helikopterom. Međutim, snažni vjetrovi su ih ometali u radu.

Praktički ne postoji nada da će pronaći druge preživjele. Grčki mediji nagađaju da će potraga postupno završiti krajem ove sedmice.

Abazović: Prihod od trajektne linije 805 hiljada eura, “Ruka pravde” na putu ka Crnoj Gori

Premijer Abazović

Država je od trajektne linije Kamenari – Lepetani zaključno sa 15. junom prihodovala nevjerovatnih 805.000 eura, pohvalio se na Telegramu premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović.

“Za samo 40 dana dostigla se suma koja je četiri puta veća od onoga što je država do sada profitirala na godišnjem nivou”, dodao je on.

Abazović: Prihod od trajektne linije 805 hiljada eura, “Ruka pravde” na putu ka Crnoj Gori
Trajekt – Morsko dobro

Prema njegovim riječima i dok se cifra odvojena za kupovinu prvog trajekta “Trideseti avgust” uveliko premašila, drugi trajekt u vlasništvu države Crne Gore krenuo je prema našim teritorijalnim vodama.

“Pogledajte snimak kako “Ruka pravde” pod crnogorskom zastavom prolazi kroz čuveni Korintski kanal i nastavlja put dalje prema Boki Kotorskoj. Hvala kolegama iz Morskog dobra na uspostavljanju naše flote. Ponosam sam što će država imati svoje brodove koji će biti na ponos svim pomorcima i građanima Boke i Crne Gore”, zaključio je Abazović.

U Herceg Novom 10,88 hiljada turista

0
U Herceg Novom 10,88 hiljada turista
Herceg Novi Ilustracija, Foto: Shutterstock

U Herceg Novom, prema podacima od četvrtka, boravi 10,88 hiljada turista, što je 807 više nego u istom periodu prošle godine.

Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 10,48 hiljada, a domaćih 399.

U hotelima boravi 5,31 hiljada gostiju, a u domaćinstvima 5,55 hiljada.

U auto-kampovima borave 24 turista, dok u hostelima nema prijavljenih gostiju.

Cjelodnevna manifestacija “Srce bira Dragoljuba” u nedelju, 18. juna  

0
Cjelodnevna manifestacija “Srce bira Dragoljuba” u nedelju, 18. juna  
Dragoljub

U Herceg Novom će nedjelja, 18. jun biti dan posvećen Dragoljubu Đuričiću, sugrađaninu i legendarnom bubnjaru koji nas je napustio u martu 2021.

Jednodnevna manifestacija “Srce bira Dragoljuba”, započeće u 10:00 časova revijalnom trkom u organizaciji Triatlon kluba Herceg Novi, ispred kuće u kojoj je živio Dragoljub, u blizini autobuske stanice, a završiće se u gradskoj luci, gdje će nastupiti “Exodusi“, “Low voltage”, učenici Muzičke škole, kao i djeca JPU “Naša radost”.

Na tvrđavi Forte Mare biće održan koncert legendarne grupe “Leb i sol”, čijim su uspjesima posebno doprinijeli Dragoljubovi ritmovi. Početak je u 21:00 sat, a cijena ulaznice je 10 eura.

Prije koncerta, u 19:00 časova planirana je tribina pod nazivom “Dragoljubovo srce”, na kojoj će članovi sastava “Leb i sol”, Rambo Amadeus i drugi umjetnici, govoriti o Dragoljubu Đuričiću, kao umjetniku, legendarnom bubnjaru, ali i kao čovjeku koji je nesebično pomagao mnoge ljude, kvalitetne umjetničke i društvene projekte.

Inicijator za organizaciju ovog događaja je mlada Novljanka i novinarka Viktorija Samardžić, a podršku su pružili Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, JUK Herceg fest i gradske Turističke organizacije.

Hrvatska proizvodi više orada i brancina od Italije

0
Hrvatska proizvodi više orada i brancina od Italije
Photo: Boka News

Proizvodimo više orada i brancina od velike Italije. Tune već imamo, a možda postanemo prvi svjetski proizvođač velikih gofova i zubataca, otkriva Matteo Mošnja, korporativni analitičar iz Bloomberg Adrije.

Po kontroliranom uzgoju ribe četvrta smo najveća zemlja u Europi i treća u Europskoj uniji, odmah iza Turske, Grčke i Španjolske. Riječ je o industriji koja je jedna od ključnih elemenata u lancu održivih prehrambenih lanaca u budućnosti. Čista je, troši manje vode i proizvodi manje otpada od poljoprivrede.

– Za naš opstanak neophodno je naći održivi način proizvodnje hrane a marikultura je upravo to. Osim toga, u zadnjih nekoliko desetljeća izlovili smo ogromne količine ribe. A s poslovne strane, bitna je predvidljivost u planiranju proizvedene količine, kazao je Matteo Mošnja za HRT.

Uzgajalište ribe – orada foto Boka News

Kako se Hrvatska popela na četvrto mjesto u Europi?

Hrvatska se, dodao je, na četvrto mjesto popela radi uzgoja orade i brancina tako da smo prestigli i jednu Italiju. To ne začuđuje jer Italija ima kopneni dio više puta veći od Hrvatske, a obala im je od hrvatske veća za samo 30-tak posto. Osim toga Hrvatska ima veliki broj uvala koje su idealne za uzgojne kaveze.

Mošnja je dodao kako u marikulturi napreduje i Albanija koja ima povoljne uvjete za uzgoj i jeftinu proizvodnju. Međutim, neće nas brzo dostići.

– Najveća prijetnja daljnjem rastu hrvatske marikulture je interna – između samih kompanija. One su poprilično zadužene jer su se investicije financirale kreditima. Stiže period većih kamata i fokus će biti na tome, dodao je.

Potvrdio je da je Turska po pitanju marikulture napravila veliki ‘boom’ zahvaljujući monetarnoj politici. Naime, lira je u zadnjih pet godina devalvirala 400 posto. Zato je odlazak na ljetovanje u Tursku jeftin ali je jeftini su i svi proizvodi s turskog tržišta.

– Naša najveća kompanija u marikulturi je 2018. ostvarivala maržu profitabilnosti dvostruko veću nego danas. Nakon izbora izgleda da u Turskoj neće doći do nekog zaokreta koji bi pomogao da se ‘kolo sreće’ okrene na našu stranu, rekao je Mošnja.

Dodao je kako se radi se o globaliziranom tržištu i konkurenciji, a najveći hrvatski proizvođač oko 80 posto izvozi u zemlje koje konzumiraju jako puno ribe – Italija, Francuska i Španjolska.

– Analizirao sam šest tvrtki u Hrvatskoj i profitabilnost je oko 6 posto, što je relativno nisko. Teško da će se nešto uskoro promijeniti. Profitabilnost se pokušava podići uvođenjem proizvoda s dodanom vrijednošću (marinirana riba, otkoštena riba, dimljena riba…), međutim rano smo u toj fazi, udio takvih proizvoda je malen u portfelju, naglasio je Matteo Mošnja.

Dodao je kako je kod marikulture, u usporedbi sa stočarstvom – manja emisija CO2, troši se manje vode, a niži je i omjer konverzije hrane.

– Kravu morate othraniti s osam kilograma hrane da bi dobili kilogram mesa. Kod svinje se radi o četiri kilograma hrane, dok za kilogram ribe morate potrošiti manje od dva kilograma. Međutim, nije da nema ekološkog otiska, izmet i hrana iz kaveza se taloži na dnu i oštećuje sediment, objašnjava.

Školjke Boke – otvorena treća izložba patentiranih, unikatnih amfora i vina iz podmorske vinarije

0

Treća izložba patentiranih prirodno oplemenjenih, unikatnih amfora i vina u Bokakotorskom zalivu otvorena je danas na uzgajalištu školjki “Školjke Boke”u Orahovcu.

Izložbu je otvorio dr Aleksandar Joksimović iz Instituta za biologiju mora Kotor, koji je istakao vrijednost i bogastvo mora koje nam pruža  kroz različite dimenzije. Boce sa vinom, koje su odležale u podmorskoj vinariji, kao i amfore oslikane biocenozom su netaknuta prirodna umjetnost. Ljudski faktor uskladu sa prirodom i naravno ljubav, trud i rad koji Nevres Đerić ulaže sa svojom porodicom, danas su pred nama kao jedan originalni domaći ekološki autohtoni proizvod koji zaslužuje da promoviše Crnu Goru na jedan autentičan način, poručio je Joksimović.

Posjetioci su bili u prilici da kupe po sniženoj cijeni izuzetno bogate biocenozom, oplemenjene eksponate amofora razlicitih veličina i namjene i vina.

Školjke Boke

Osim degustacije vina, Školjke Boke su posjetiocima obezbjedili degustaciju organskih školjki sa njihovog uzgajališata.

Gimnazija Kotor – dodjela diploma “Luča”

0

Svečana sjednica, dodjela diploma “Luča”, uz prigodni poetsko-muzički program u Gimnaziji Kotor održana je u petak u amfitetaru škole.

Sjednicu je vodila Slavica Stupić, direktorica Gimnazije Kotor, koja se obratila predstavnicima Opštine Kotor, Savjetu školskog odbora, roditeljima, maturantima, kolegama i ostalim prisutnima.

“Prije svega, želim da se ne prepustimo osjećaju da je ovo veče – veče rastanka. Zabranjeno je osjećati se tako. Večeras smo svi ovdje u čast jedne, po mnogo čemu, posebne generacije maturanata” – poručila je Stupić.

Direktorica je podsjetila da je ova generacija, na samom početku dolaska u srednju školu, bila suočena sa mjerama izolacije uslijed kovid pandemije, navikavanju na on – line časove, druženju preko kamere, na osmijeh ispod zaštitnih maski.

“U školi, kao u hramu znanja, ne dobija se samo znanje, već i one važne lekcije kako postati i ostati bolji, i prema sebi, i prema drugima. Učili ste vi od nas, ali i mi od vas. Usvajali ste nova znanja, ali i učili strpljenju, razumijevanju, saosjećanju. Naravno, bilo je tu i nestašluka, prespavanih on-line časova, opomena i ukora. A vi ste prihvatali sve, bez mnogo zamjerki. Nedostatke pretvarali u prednosti. I čini se, sazrijevali brže nego vaši nekadašnji vršnjaci. I onda, kada ste iznenada ispratili vašeg druga u neki bolji  i čistiji svijet, dostojanstveno ste stali jedan uz drugog, znajući da će on biti zauvijek dio vaših i naših života. Vjerujem da ste u vremenim sve većih moralnih izazova, naučili što su prave vrijednosti –   da znanje i etika nemaju altetnativu, te da nikada ne treba prestati graditi boljeg sebe i bolje društvo za sve nas, što i jeste smisao i svrha bitisanja.

Foto Gimnazija Kotor

Ovogodišnja generacija maturanata naše škole imala je tri odjeljenja opšte gimnazije, jedno odjeljenje obrazovnog profila ekonomskI tehničar i jedno odjeljenje zdravstvenog tehničara, ukupno 71 učenika gimnazije i 64 učenika stručne škole. Svi učenici su završili razred sa uspjehom, od kojih ukupno 38 odličnim.”, poručila je Slavica Stupić.

Diplomu LUČA 1 dobilo je pet učenika: Anđela  Ivanović, Anja  Đukanović, Jelen Mijanović, Marta Korom  i Nikolini Lučić

Diplomu LUČA  2 dobilo je  četrnaest učenika su: Marko Petrović (Marku je uručena i pohvala za osvojeno III mjesto na Državnom takmičenju iz programiranja), Vasilije Radonjić, Ina Radulović, Luka Lakčević, Maksim Pavićević, Nikola Vukšić (  Nikoli  je uručena i pohvala za osvojeno I mjesto iz matematike na takmičenju “Kengur bez granica”), Đorđa Čolo, Igor Pavićević, Luka Samarđžić, Mia Aprcović, Sonja Ivanović, Una Kovačević, Ana Brajković i Ivana Vukašinović.

Odličan uspjeh u četvrtom razredu postiglo je devetnaest učenika.

Rastko Penić, Bogdan Kalović, Ognjen Perović, Vuk Brnović, Nera Franović, Ksenija Jovović, Robert Kondanari, Marija Miković, Matija Nikaljević, Danil Zakoyan, Anđela Klimović , Milica Popović, Anđela Petrović, Nikolina Bojanić, Elena Vukčević , Jelena Davidović, Tamara Radošević , Katarina Ćeha i Sofija Cerović.

Foto Gimnazija Kotor

Kako ističu iz Gimnazije Kotor, za  najboljim maturanatima, vrijedno grabe i mlađe generacije učenika,  ističući se na brojnim poljima  nauke, umjetnosti , sporta. Učenici koji su osvojili najbolje rezultate na opštinskim, državnim ili međunarodnim takmičenjima su: Stefan Popović, Đorđe Perišić, Jovana Stanišić, Nikola Kovač, Vasilije Simonović, Irina Bulajić i Andrea Panjako.

Foto Gimnazija Kotor

Nastavničko vijeće  Gimnazije redovno prati i  pohvaljuje uspjehe učenika, na svim poljima, tako i sve njihove sportiste i reprezentativce, te su iskoristili priliku da im se još jednom zahvale  i požele mnogo uspjeha na predstojećim takmičenjima.

Upriličen je poetsko-muzički program „Zabranjeno je ne stvarati vlastitu priču“.

Foto Gimnazija Kotor

Učestvovali su članovi/ce Dramsko-recitatorske i Muzičke sekcije: Sara Kuzunović, Elena Simović, Miloš Laketić, Anastasija Đurica, Irina Bulajić, Tereza Rajman, Bojana Jovanović, Neđeljko Tujković, Danilo Ševaljević, Kristina Keleman, Romina Racković. Za multimediju je bio zadužen Viktor Brkanović. Sa učenicama su radile profesorice: Ljiljana Odža, Ljliljana Čolan, Marija Jevtić, Sonja Golub – Klenak i Jovana Miljenović.

Svjetske Jazz zvijezde oduševile publiku u Tivtu

0
Svjetske Jazz zvijezde oduševile publiku u Tivtu
Premijerni koncert

Ovogodišnje izdanje “Made In New York Jazz Festival 2023“ otvorili su koncerti kultne makedonske jazz/rock grupe Leb i Sol i to u četvrtak i petak, u džez klubu Sejdefa. Večeras u džez klubu Sejdefa, koncert u okviru festivala održaće Vasil Hadžimanov Band, sa početkom u 22h.

Velika koncertna premijera ovogodišnjeg izdanja festivala održana je sinoć u naselju Porto Montenegro u Tivtu (Synchro stage).

Premijerni koncert

Ovaj predivni koncertni prostor je bio poprište vanserijskog dvosatnog džez spektakla, u kojem je internacionalna publika bila u prilici da uživa u pažljivo odabranom izvođenju klasicnih jazz kompozicija i originalnih autorskih djela svjetskih jazz zvijezda: Dee Dee Bridgewater, Dennis Chambers, Bisera Veletanlić, Ashley Pezzotti, Aaron Goldberg, Santi Debriano, Yaacov Mayman, Alexis Baro, Vasil Hadžimanov, Vladimir Maraš, Šule Jovović i Goran Potić.

Turisti sa raznih destinacija, od Kanade, SAD, Velike Britanije do Ukrajine, Rusije, Kine i Regiona su sa oduševljenjem ispratili poznate zvuke koje im je i ovaj put podario ovaj Festival.

Ova imena će, uz drugačiji aranžman, sjutra veče sa početkom u 21h, u Podgorici za sve ljubitelje džez muzike održati završni koncert festivala, u atrijumu The Capital Plaza centra, čime se ovogodišnji jazz spektakl u Crnoj Gori zaokružuje.