Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić potpisao je ugovor sa “Entext inžinjeringom” kao najpovoljnijim ponuđačem na tenderu za izgradnju pristupne saobraćajnice za autobusku stanicu u Igalu. Time je zaokružen višemilionski projekat koji će Herceg Novom konačno donijeti benefite na koje čeka godinama.
Tenderom je precizirana vrijednost radova koja sa PDV-om iznosi oko 800 000 eura, a sredstva obezbijeđuje Uprava za kapitalne projekte po ugovoru koji je potpisala sa Opštinom Herceg Novi za realizaciju putne infrastrukture i niskogradnje.
U ugovoru su definisani podugovarači – Telemont i Geoengineering, oba iz Podgorice.
Izvođač će biti uveden u posao u roku od 15 dana od dana prijave građenja objekta, a potom će imati šest mjeseci za izgradnju pristupne saobraćajnice.
Značaj ove pristupne saobraćajnice, pored njene glavne funkcije, ogleda se i u činjenici da će biti izvedeni i radovi na izgradnji saobraćajne infrastrukture u neposrednoj blizini, kako bi mještani okolnih naselja imali uređene puteve i saobraćajnice koje vode do njihovih domova, bez stvaranja gužvi tokom ljetnjeg perioda.
Svečana dodjela nagrada za najuspješnije tivatske đake – dobitnike priznanja “Luča”, đake generacije i nagrađane na državnim i međunarodnim takmičenjima, održana je danas /ponedjeljak, 19.jun/, u Multimedijalnoj sali Opštine Tivat. Nagrade najboljima uručili su predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović, potpredsjednik opštine Jovan Brinić i sekretarka za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević.
Čestitajući najboljim đacima na uspjehu, Predsjednik opštine im je poručio da žive u zanimljivim i zahtjevnim vremenima. “Vi ste generacije koje su ponikle u vremenu pandemije, ali i u trenutku kada tehnološka revolucija doživljava neslućen rast, kada razmjenjujemo iskustva i mišljenja sa vještačkom inteligencijom. To su izazovi koji vas očekuju, a najveći vaš zadatak biće da se izgradite u uspješne ličnosti koje će doprinijeti našem gradu.” Komnenović je istakao da će lokalna uprava posvetiti pažnju svim učeničkim uspjesima, ali je istovremeneo učenike zamolio da se kao ostvareni profesionalci vrate Tivtu. On je najavio i početak radova na izgradnji novog objekta osnovne škole u Radovićima.
Vuk Samardžić, đak generacije u OŠ “Drago Milović”, zahvalio se gradu u ime svih nagrađenih. On se posebno zahvalio nastavnicima na životnim lekcijama a vršnjacima na drugarskoj podršci. “Učinimo sve da se jednom vratimo našem Tivtu i da pomognemo njegovom razvoju i napretku”, poručio je Samardžić.
Dobitnici priznanja “Luča” i novčane nagrade koju za postignuća dodjeljuje opština Tivat su:
JU OŠ “Drago Milović”: Natalija Grbović, Luka Mikulandra, Janja Stojković, Andrej Nikolić, Vladana Grbović, Anja Grubač, Biljana Matijević, Anja Petrović, Maša Praščević;
JU OŠ “Branko Brinić”: Ekatarina Peričić, Marko Petrović, Petar Jašović;
JU SMŠ “Mladost”: Ivana Petranović, Staša Stojković, Jana Mrvaljević, Ksenija Braletić, Jovana Ljepavić, Marija Luković, Ilija Jelić, Luka Samardžić, Marko Bogetić, Lana Milović, Marija Vraneš, Sonja Matijević, Ivana Francesković, Lara Kružić, Teodora Grče;
Srednja pomorska škola Kotor: Andrija Tučević, Ratko Čejović, Kristian Radović, Savo Sredojević.
Đak generacije u OŠ “Drago Milović” je Vuk Samardžić, a u OŠ “Branko Brinić”, Ekatarina Peričić.
Opštinske nagrade otišle su u ruke i tivatskim đacima koji su osvojili neko od prva tri mjesta na državnim i međunarodnim takmičenjima: Vuk Samardžić, Egor Georgievski, Milica Rančić, Sofia Franović, Ece Dora Taškent, Sofia Verhovskaya, Irina Klakor, Marija Samardžić, Ana Klakor, Dražen Fažo, Teodora Drakul, Nikola Skupnjak, Adrian Gebauer, Valentina Nikolić, Antonija Vidović, Anđela Vlaović, Petar Kustudić, Aleksandar Luković, Ekaterina Zhakulina, Nikolas Ciko, Mila Popović, Doris Franović, Jakov Marković, Damjan Pajović, Francesca Lesjak, Maša Samardžić i Isidora Babić.
Svečanu dodjelu nagrada svojim nastupom uveličala je učenica Muzičke škole Tivat Ece Dora Taškent iz klase profesorice Nevile Klakor.
Shodno Odluci o nagrađivanju učenika osnovnih i srednjih škola iz 2022. godine, novčana nagrada za učenike nosioce diplome “Luča” i đake generacije iznosi 200€. Učenici koji su ostvarili uspjehe na državnim i međunarodnim takmičenjima nagrađeni su novčano iznosima u rasponu od 50€ do150€.
Stručnjak za civilno vazduhoplovstvoAlen Šćuric rekao je u Novom danu, komentarišući otkazivanja letova Air Serbia, da “ako sada imaju takvih problema, svi se bojimo šta će biti u julu, kada se frekvencija povećava i problemi na aerodromima su još veći zbog više prometa”.
Šćuric je rekao da je Air Serbiaa otkazala 11 letova, što je 14,3 odsto svih letova.
„Svaki sedmi let Air Serbia je otkazan. Ja se ne slažem sa objašnjenjem kompanije, da, postoje problemi na aerodromima, vezani su za manjak zaposlenih, ali kompanija to zna, zna za te probleme i trebalo je da to uzme u obzir. Nije trebalo da računa da će i avioni doći baš na dan kada su potpisali ugovor, kao što je znala da su već godinu dana kašnjenja u servisima“, kaže on.
Ističe da su opravdanja „apsolutno neprihvatljiva“.
„Ova otkazivanja i kašnjenja su krenula od marta. Bila su vrlo značajna, to stvara mnogo lošeg po imidž kompanije i nezadovoljstvo putnika“, kaže on.
Upitao je zašto su od silnih kompanija u Kataniji letove otkazale samo dvije – među kojima je i Air Serbia.
„Mislim da su te situacije koristile kao dobar izgovor, jer su mogli otkazati to i te kapacitete prebaciti da druge letove gde im je to trebalo“, kaže on.
On je podsjetio da često piše i pohvalne tekstove o Air Serbia.
„Ne znam nijednu kompaniju koja je imala tako veliku ekspanziju, a da nije bankrotirala. Ovoliko ogromna kašnjenja ne mogu biti dobra. Ja sjutra putujem za Beograd Air Serbia-om, moram da kažem da se pitam da li ću stići u Beograd i kad, imam sastanke, i uveče se vraćam, ne znam da li ću to stići, tako ne smije biti. Putnik koji leti avionom je više manje poslovni putnik, želi tačnost i da može računati na kompaniju“, kaže Šćuric.
Kako je rekao, vama kao putniku je svejedno da li je drugi avion, ako ste vi u njemu.
„Air Serbia je otvorila i jako puno destinacija koje nemaju konkurenciju, tu će itekako poznati rezultate na tim linijama. Vidjećemo na koncu, kroz par godina, kakav će rezultat biti“, kaže.
On je rekao da „ako sada imaju takvih problema, svi se bojimo šta će biti u julu“.
„Kada se frekvencija povećava i problemi na aerodromima su još veći zbog više prometa“, kaže on.
Šta može da uradi kompanija?
„Mogla je otkazati nešto letova, Lufthanza je otkazala 35.000 letova, jer su vidjeli da neće moći. Amerikan, Delta, Junajted su otkazali hiljade letova zbog tamošnjih problema, reagovali su na vrijeme, još u martu, aprilu. Air Serbia to nije uradila“, kaže on.
U Spomen domu „Crvena komuna“ (Petrovac),utorak 20. juna 2023. godine, sa početkom u 20 časova biti otvorena izložba slika umjetnice Ljiljane Kolundžić, pod nazivom Promenade pogleda. Izložba će trajati do 10. jula 2023. godine.
Ljiljana Kolundžić rođena je 1967. godine u Podgorici, Crna Gora. Diplomirala na Pedagoškoj akademiji u Nikšiću, (likovni odsjek) 1987. godine. Slikarstvo je diplomirala u klasi profesora Dragana Karadžića, na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju1993. godine. Kod istog profesora magistrirala je 2007. godine. Članica je ULUCG od 1994. godine.
Pored crteža, radi slike u kombinovanoj tehnici i kolaže. Njena djela se nalaze u značajnim galerijskim zbirkama kao i privatnim kolekcijama. Pored aktivnog umjetničkog rada, Ljiljana Kolundžić radi kao pomoćnica direktora u JU Muzeji i galerije Podgorice.
Dobitnica je sledećih nagrada :
1988. Druga nagrada za slikarsvo na Jugoslovenskom konkursu – Povodom 25. maja, Podgorica;
Nagrada za slikarstvo “Pivo Karamatijević”, Pljevlja;
Nagrada za slikarstvo”Mlada crnogorska umjetnost”, Podgorica;
Nagrada “Ismet Mujezinović” mladom autoru na XIII Internacionalnom bijenalnom
festivalu portreta – crtež i grafika. Tuzla. Bosna i Hercegovina;
Specijalna nagrada na 5. BIJENALU kolaža u Novom Sadu, Srbija.
Samostalne izložbe :
Galerija Doma omladine, Podgorica;
Galerija ,,Josip Bepo Benković”, Herceg Novi;
Galerija Ljetnikovac Buća, Tivat;
Galerija Dekatera, Kotor;
JU Muzeji i galerije Podgorice;
Gimnazija ,,Petar I Petrović Njegoš’’, Danilovgrad;
JU Muzeji i galerije Podgorice;
Meksički bar, Podgorica;
Galerija Centar, Centra savremene umjetnosti Crne Gore, Podgorica;
Galerija Kulturnog centra na Rsojevici, Danilovgrad;
Galerija SULUJ, Beograd, Srbija;
Gradska galerija, Kotor;
Galerija savremene umjetnosti Java, Sarajevo, Bosna i Hercegovina;
Prostor za umjetnost Podgoričke banke, Podgorica;
Galerija Centar, Centra savremene umjetnosti Crne Gore, Podgorica;
Manifestacija “Srce bira Dragoljuba” održana je juče u Herceg Novom u čast legendarnog bubnjara Dragoljuba Đuričića i podsjetila na veliko djelo ovog Novljanina, njegovu energiju, entuzijazam i ljubav prema muzici. Emocije su bile pomiješane – sreća što žive sjećanja na istinsku legendu i posebno uzbuđenje kada su gradom odjeknuli zvuci bubnja malih, mladih bubnajara i dobošara.
“Lavina” događaja pokrenuta od Dragoljubove kuće kod autobuske stanice gdje je bio start trke sjećanja kojoj se pridružilo dvadesetak učesnika, a najbolji je bio uspješni mladi atletičar iz Herceg Novog Viktor Jančić.
Idejni pokretač događaja je naša mlada sugrađanka – novinarka Viktorija Samardžić, čiju su ideju podržali Sekretarijat za kulturu i obrazovanje, Turistička organizacija i JUK “Herceg fest”, Muzička škola Herceg Novi, JPU “Naša radost“ i Triatlon klub Herceg Novi.
Srce bira Dragoljub
“Iz Herceg Novog danas šaljemo poruku da ljudi poput Dragoljuba vječno žive u našim srcima i sjećanju. Dragoljub je bio oličenje svestranosti i skromnosti, unikat u svemu što je radio, a mi, njegovi Novljani i prijatelji smo tu da nastavimo gdje je on stao. Dragoljubova energija i entuzijazam su duboko urezani u našim bićima, zato smo danas sa mnogo ljubavi i odgovornosti na ovom mjestu i sigurna sam da nas njegov nebeski ritam prati”, kazala je Viktorijina majka Natalija Preočanin Samardžić.
Na Škveru je priređen kulturno umjetnički program u kojem su učestvovali učenici odsjeka udaraljki i bubnjeva Škole za osnovno muzičko obrazovanje Herceg Novi sa profesorom Oliverom Nedovićem, zatim mališani iz JPU “Naša radost” uključujući i “Male dobošare”, potom “Egzodusi”, sa kojima je i Dragoljub svirao na početku karijere, kao i mladi hercegnovski sastav “Low voltage“.
Na tvrđavi Forte Mare, u večernjim satima, upriličena je tribina “Dragoljubovo srce” na kojoj su njegovi saradnici, prijatelji i porodica evocirali uspomene na djelo slavnog bubnjara i njegov doprinos muzici.
Nekada njihov član, a sada njemu u čast, sinoć je na Forte Mare koncert održala grupa “Leb i sol” koja je oduševila publiku dobrim, starim, kvalitetnim zvukom.
Aerodromi Crne Gore mogu biti profitabilna firma koja, kako je saopšteno, može sama da obezbijedi sopstveni razvoj u skladu sa potrebama države i da u narednih sedam godina ostvare dobit u ukupnom iznosu većem od 120 miliona EUR.
U dokumentu Strateški poslovni plan – postojeće stanje i dinamički prikaz puta ka projektovanom cilju, koji je izradio izvršni direktor ACG Vladan Drašković sa članovima svog najužeg tima saradnika navodi se da bi istovremena investicija u razvoj aerodrome bila 138,4 miliona.
Vijesti imaju uvid u dokument koji je martu predat Upravnom odboru državne kompanije kojim predsjedava Eldin Dobardžić (URA), kabinetu premijera Dritana Abazovića (URA) i Ministarstvu kapitalnih investicija koje vodi Ervin Ibrahimović (BS).
Međutim, niko od njih se do sada nije izjasnio o tom važnom dokumentu koji bi trebalo da državi pomogne u donošenju konačne odluke na koji način će se ponijeti prema kapitalno vrijednom resursu – aerodromima u Tivtu i Podgorici.
Bivša vlada premijera Duška Markovića (DPS) je prije skoro pet godina pokrenula postupak dodjele crnogorskih aerodroma u dugoročnu koncesiju i završila pretkvalifikaciju zainteresovanih ponuđača, te došla do faze kada su tri ponuđača koja su ušla u uži izbor – Aeroport de Pari i TAV, Inčon airports i Korporasion Amerika airports, trebali da predaju konačne ponude. To je međutim, osujetila pandemija koronavirusa od kada proces davanja aerodroma u koncesiju “visi”, jer vlade premijera Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića od kraja 2020. do danas nijesu odlučile što će da rade u vezi načina na koji će se dalje razvijati i eksploatisati crnogorski aerodromi.
Markovićeva Vlada je, namjeravajući da aerodrome da u 30-godišnji zakup, 2020. projektovala da će za to odmah dobiti startnu jednokratnu naknadu od 100 miliona, godišnju varijabilnu koncesionu naknadu u visini od deset odsto ukupnih prihoda koje ostvari koncesionar, te minimalnu investiciju koncesionara od 200 miliona EUR u aerodrome, da bi njihov kapacitet pratio razvoj turizma i povećanje broja gostiju.
Abazovićeva Vlada u međuvremenu je saopštila da su ti kriterijumi iz današnje perspektive preniski i da se za aerodrome mora i može dobiti bolja ponuda, ali do danas nije donijela formalna odluka hoće li se proces dodjele koncesije započet još 2018. nastaviti, prekinuti i pokrenuti novi.
Funkcioneri URA, predvođeni premijerom Abazovićem, javno su se u međuvremenu založili za davanje aerodroma u koncesiju, mada je sam premijer kasnije lansirao ideju da se podgorički aerodrom zadrži pod državnom upravom, a tivatski da u koncesiju privatnom operateru.
U dijelu javnosti se spekulisalo da Abazović na ovaj način pokušava da tivatski aerodrom “namjesti” kontroverznom albanskom biznismenu Šefketu Kastratiju, bliskom prijatelju albanskog premijera Edija Rame sa kojim je Abazović u izuzetno prisnim odnosima. Kastratijeva firma je operater međunarodnog aerodroma u Tirani.
Drašković je u više navrata javno izrazio veliku rezervu prema planu da se aerodromi daju u koncesiju, naglašavajući da je to mač sa dvije oštrice i potez iz kojeg bi država mogla da ima i niz štetnih posljedica, pogotovo u smislu smanjenja avio-dostupnosti jer će koncesionar prvenstveno gledati svoje komercijalne, a ne šire državne i interese privrede Crne Gore.
Aerodrom Tivat / foto Boka News
Drašković je javno poručivao i da ACG koji imaju dosta problema i opterećeni su neefikasnim upravljanjem političara koje država delegira u Upravni odbor te firme, ipak imaju dovoljno snage i resursa da se sami razvijaju, obnove i prošire kapacitete te državi osiguraju zadovoljenje svih njenih potreba u domenu vazdušnog saobraćaja, što je za Crnu Goru kao turističku zemlju sa lošom saobraćajnom infrastrukturom od izuzetnog značaja.
Argumentaciju za te tvrdnje Drašković i njegov tim iznijeli su u dokumentu Strateški poslovni plan – postojeće stanje i dinamički prikaz puta ka projektova nom cilju, a koji su Vijesti dobile od izvora u Vladi.
“Aerodromi su jedan od glavnih infrastrukturnih monopola, uz mogućnost finansiranja sopstvenog razvoja zadovoljavajućom brzinom, u dobrom kvalitetu i uz pretpostavku upravljanja u skladu sa standardima profesije. Preporuka menadžmenta je da državni monopol ne treba prevoditi u privatni”, piše u dokumentu u kome se dodaje da su “efikasno upravljanje i finansijska dobit za vlasnika ostvarljivi ciljevi i bez koncesije, ako se dopusti sprovođenje promjena.
U dokumentu je data precizna SWOT analiza snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji koje karakterišu aktuelno stanje ACG, te predložen najkraći i najefikasniji mogući put do željenog cilja – efikasnih, modernih i za državu profitabilnih aerodroma koji će zadovoljavati sve njene potrebe.
“Tokom dosadašnjeg rada preduzeće je odstupalo od najbolje prakse primljenjive u industriji, često prihvatajući kompromise koji su više išli naruku socio-političkim interesima, nego interesima preduzeća. To je i razlog što veliki dio aktivnosti koje su definisane u master planu razvoja aerodroma iz 2011, ali i prioriteti u sertifikaciji oba aerodroma i nužnim investicijama u sigurnost i bezbjednost nijesu realizovani u prethodnom periodu, zbog čega preduzeće djeluje organizacijiski i infrastrukturno zapušteno”, navodi se u dokumentu.
Pride u Istanbulu Foto: EvrenKalinbacak / Shutterstock
Aktivisti u Istanbulu marširali su protiv diskriminacije nad transrodnim osobama unatoč tome što su dužnosnici u nedjelju zabranili gradsku Povorku ponosa zbog straha da predstavlja prijetnju obiteljskim vrijednostima.
Policija je unatoč tome uspjela spriječiti sudionike parade da prosvjeduju na središnjem gradskom trgu Taksim poduzevši veliku blokadu cesta.
Prekinute su i veze podzemne željeznice koje su mogle dovesti prosvjednike do trga Taksim. Prema aktivističkoj udruzi Kaos GL, policija je organizirala “napade” na sudionike demonstracija.
Guverner Istanbula, Davut Gül, objavio je na Twitteru u petak da neće dopustiti nikakve događaje “koji ugrožavaju instituciju obitelji”.
I drugi turski gradovi također su zabranili marševe i događaje povezane s mjesecom ponosa, koji se održava diljem svijeta u lipnju i služi poboljšanju vidljivosti lezbijki, gejeva, biseksualaca, trans osoba i cijele LGBTQ zajednice.
Turski dužnosnici zabranili su takve događaje prethodnih godina. Vlada pod predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoanom više je puta izrazila snažne anti-LGBTQ osjećaje.
U noći između nedelje i ponedeljka, u 23.40 časova kruzer MSC ARMONIA uputio je ka Pomorsko operativnom centru poziv za hitnu evakuaciju putnika australijskog državljanina starog 80 godina, koji po informacijama od kapetana kruzera ima simptome moždanog udara
Državljanin Australije (80) koji je putovao kruzerom ka Grčkoj u teškom zdravstvenom stanju iz međunarodnih voda na udaljenosti na 22 nautičke milje, hospitalizovan je u Opštoj bolnici Bar.
Putnički brod MSC ARMONIA i spasilački čamac SAR-1 Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama su se susreli na četiri nautičke milje od Bara u 01: 28 časova te brzom evakuacijom putnika, čamac SAR-1 se uputio ka Luci Bar gdje se vezao u 01:50 časova, a putnik sa kruzera zbrinut i hitno prebačen u opštu bolnicu u Baru, a kruzer nastavio putovanje ka sledećoj destinaciji Mikonos u Grčkoj.
– U noći između nedelje i ponedeljka, u 23.40 časova kruzer MSC ARMONIA uputio je ka Pomorsko operativnom centru u sastavu Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama MEDEVAC poziv za hitnu evakuaciju putnika australijskog državljanina starog 80 godina, koji po informacijama od kapetana kruzera ima simptome moždanog udara. Zdravstveno stanje je zahtjevalo angažovanje osoblja Zavoda za hitnu medicinsku pomoć iz Bara, te se brod najbrže što je bilo moguće uputio ka Luci Bar, od koje je bio na udaljenosti oko 22 nautičke milje, saopštio je pomoćnik direktora UPSUL-a za sigurnost na moru, Žarko Lukšić.
Prema riječima Lukšića, operateri sa POC, Toni Tomašević i Erkam Vuković, su koordinisali evakuaciju sa spasilačkim čamcem SAR-1 sa posadom Koković Jasmin, Bošković Nikola i Željko Pačak, te osobljem ZHMP, SGP Bar i brodskim agent Alegra iz Bara.
Sve vrijeme akcije remorker “Rumija“ je bio pripravan da u slučaju potrebe asistira. Vremenski uslovi na moru su bili veoma povoljni jer je stanje mora bilo 1, a vjetar jačine 7 čvorova.
Jonathan je jedan od četvero Filipinaca koji Dubrovčanima od januara raznose poštu.
– Prije nego što sam došao ovamo, radio sam u Kataru, kao vozač limuzine. Moji su prijatelji već radili ovdje i čuo sam mnogo toga dobrog o Hrvatskoj i ljudima ovdje, rekao je Jonathan Junio, Filipini.
Od početka godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji izdano je oko 6000 radnih dozvola, najviše za državljane susjednih zemalja, ali sve više i za državljane Filipina, Nepala i Indije, koji su postali prijeko potrebna radna snaga u turističkoj sezoni, piše HRT.
– Očito je da na tržištu nedostaje radnika. Srećom, pripremili smo se za ovu sezonu. Većina je domaćih radnika, a ima ih i iz susjednih zemalja, poput BiH i Crne Gore. Imamo i radnike iz Nepala, Indije, Filipina, koji osiguravaju raznovrsnost naše ponude, istaknuo je Ugur Yeni, šef recepcije u Hotelu Rixos Premium Dubrovnik.
– Radio sam u Dubaiju, Kataru, Omanu i na Maldivima. Ovo je peta zemlja u kojoj radim i lijepo mi je ovdje, izjavio je Pratap Koirala, Nepal.
Radne dozvole za strane državljane tražene su tijekom cijele godine, ne samo za turističke poslove nego i u građevini.
– Četiri i pol godine sam ovdje, dobro mi je ovdje za posao i sve. Došao da raditi sve mi je u redu, i s ljudima i s firmama, naveo je Daut Bajrami, Kosovo.
Hrvati odlaze u ostale zemlje Europske unije, a u Hrvatsku sve više stižu radnici s Istoka, koji, nakon što steknu određene kvalifikacije, često odlaze dalje na Zapad. U Hrvatskoj gospodarskoj komori, stoga, smatraju da je potrebno posebnim strategijama regulirati tržište rada.
– Zapravo sve skupa dovodi do nekakve, ja bih rekla, devastacije kvalitete našeg turizma. Pa sad da se ne bi taj trend, koji smo zapazili, ove godine nastavio mislim da bi trebali preuzeti stvari u svoje ruke, na neki način upravljati situacijom, to jest, posložiti igru, odrediti pravila igre, naglasila je Nikolina Trojić, predsjednica HGK – Županijske komore Dubrovnik.
Osim strategije upravljanja uvoznom radnom snagom, pomogla bi i promišljanja o tome kako domaće radnike zadržati u Hrvatskoj.
Uoči turističke sezone predviđalo se da će nam trebati oko 60.000 radnika, od kojih će se samo jedna trećina, prema očekivanjima poslodavaca, moći pronaći u Hrvatskoj. Taj bi problem u idućim sezonama mogao postati još izraženiji budući da se na njega godinama upozorava.
Što se konkretno dosad napravilo i što se tek treba učiniti? Naime, već idućih godina nedostatak radnika mogao bi opasno početi ugrožavati naš turizam. Na ta i neka druga pitanja odgovorio je predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a Joso Smolić s kojim je razgovarala novinarka HRT-a Ana Bralić.
Crna Gora nema adekvatnu putnu infrastruktura za veći priliv turista, većina putnih pravaca nije bezbjedna
Stigla je ljetnja sezona, a sa njom stižu i kolone automobila crnogorskim drumovima. Tako će, prema podacima Uprave za saobraćaj, biti kao i prethodnih godina, najopterećenija saobraćajnica, bez sumnje, dionica magistralnog puta M-1 Kotor – Tivta – Budva, koja u ljetnjim mjesecima dostiže brojeve od preko 30.000 vozila na dan. Sve to povećava rizik od saobraćajnih nezgoda i na ostalim putevima koji u većini, prema ocjenama međunarodnih eksperata, ne zadovoljavaju potrebne standarde bezbjednosti.
Uzroci i udesi
Udesi u nepreglednim krivinama i raskrsnicama, slijetanja u provalije pored neobezbijeđenih puteva, odroni, to su samo neki od uzroka teških nesreća kojima svjedočimo decenijama.
– U Crnoj Gori, ne računajući auto-put, pet zvjezdica imaju samo dva kilometra puta od blizu 1.900 km cesti obuhvaćenih analizom. Samo dva odsto puteva (39,5 km) je dobilo ocjenu četiri ili pet zvjezdica. Nasuprot tome, skoro 55 odsto puteva (više od 1.000 km) je dobilo najnižu ocjenu od jedne zvjezdice. Dalje, 28 odsto puteva (više od 500 km) za kategoriju putnici u vozilima je dobilo samo dvije zvjezdice – govori studija koju je finansirala Evropska unija pod nazivom ,,Procjena bezbjednosti na putevima u Crnoj Gori“ rađena je prije tri godine.
Rezultati za Crnu Goru pokazuju veliki procenat puteva koji imaju jednu i dvije zvjezdice. IRAP (International Road Assessment Programme) navodi da zemlja treba da se trudi da postigne najmanje ocjenu od tri zvjezdice za puteve, kako bi se poboljšale performanse bezbjednosti na putevima.
Pojedine dionice poput Jasenovo polje – Vir, Bioče – Mojkovac – Slijepač most, Petrovac – Virpazar, Plužine Šćepan –Polje označene su kao visoko rizične. U Upravi za saobraćaj svjesni su stanja, ali objašnjavaju da su u poboljšanje bezbjednosti na putevima ulagali onoliko koliko je država budžetom mogla da izdvaja decenijama unazad.
Kako nam je kazao dipl. ing. građ. Nikola Arnaut iz Sektora za izgradnju, održavanje i rekonstrukciju puteva Uprave za saobraćaj, procjena bezbjednosti saobraćaja koja je urađena 2020. godine iz sredstava EU pokazala je ono što smo već znali i na čemu kontinuirano rade, a to je da je potrebno unaprijediti sektor bezbjednosti saobraćaja na crnogorskim putevima.
– Činjenica stoji da je procenat puteva koji su dobili nisku ocjenu visok, preko 50 odsto naše putne mreže, ali Uprava za saobraćaj već duži vremenski period radi na unapređenju stanja naše putne mreže i poboljšanju opšte bezbjednosti na putevima kroz izgradnju i rekonstrukciju putnih dionica, ugradnju nove signalizacije i sistema pasivne bezbjednosti saobraćaja. Takvi rezultati su potvrdili da su planovi Uprave za saobraćaj u kratkoročnom i srednjeročnom periodu opravdani, te da se to ogleda u broju dionica magistralnih i regionalnih puteva koje su planirane da budu izgrađene ili rekonstruisane – kazao je Arnaut.
Crne dionice
Kako je istakao, dionice državnih puteva na kojima nivo bezbjednosti saobraćaja nije na zadovoljavajućem nivou ,,crne dionice“ su ujedno i dionice na kojima su identifiovane crne tačke, tj. lokaliteti na kojima se u vremenskom periodu od dvije godine desilo više od jedne saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodom ili teško povrijeđenim osobama.
– Dionice kojima će se u najkraćem periodu posvetiti maksimalna pažnja su: M-1 Kotor – Tivat – Budva; M-2 Podgorica 1 – Bioče – Mioska; M-2 Mojkovac – Ribarevina; M-3 Jasenovo polje – Nikšić; M-5 Rožaje – Most Zeleni; M-7 Nikšić – Trubjela; M-10 Podgorica 3 – Cetinje – Budva; R-2 Berane – Andrijevica; R-10 Đurđevića Tara (raskrsnica sa M-6) – Mojkovac (raskrsnica sa M-2); R-15 Virpazar 2 – Ostros – Vladimir; R-23 Cerovo – Rogami. Za sve ove dionice Uprava za saobraćaj je pripremila set aktivnosti koje će imati za konačan rezultat povećanje bezbjednosti na njima – istakao je Arnaut.
Svaka dionica će, kako je naglasio, biti predmet Provjere bezbjednosti saobraćaja (RSI) te će se na osnovu nalaza nezavisnih stručnih komisija pristupiti izradi nove tehničke dokumentacije za unapređenje bezbjednosti saobraćaja.
– Takođe, za određeni broj dionica ( Podgorica 1 – Bioče – Mioska, Jasenovo polje – Nikšić, Mojkovac – Ribarevina, Nikšić – Trubjela, Šćepan Polje – Plužine) tehnička dokumentacija je već spremna te se očekuje izvođenje radova u skladu sa njom.
Za neke dionice je u toku izvođenje radova u finalnoj fazi pripreme za realizaciju na terenu (M-1 Kotor – Tivat – Budva, M-7 Nikšić – Trubjela, M-2 Mojkovac – Ribarevina) – kazao je Arnaut dodajući da Uprava za saobraćaj ima opredijeljen programski budžet od dva miliona eura ove godine za sektor bezbjednosti saobraćaja.
Što se tiče povećanog prometa i saobraćajnih gužvi, Uprava za saobraćaj od 2020. godine posjeduje novoinstalirani sistem za praćenje nivoa saobraćajnog opterećenja na crnogorskim putevima.
– Sistem se sastoji od 64 brojača koji su postavljeni duž mreže državnih puteva i koji 24 časa dnevno prate i razvrstavaju saobraćaj u 11 kategorija vozila, a takođe nam daju podatke o brzini kretanja vozila na našim putevima. Najopterećenija saobraćajnica je, bez sumnje, dionica magistralnog puta M-1 Kotor – Tivta – Budva, koja u ljetnjim mjesecima dostiže brojeve od preko 30.000 vozila na dan – kazao je Arnaut.
Saobrćajne gužve – Tivat – Budva
Najgušći saobraćaj
Osim ove navodi da je najgušći saobraćaj na sljedećim dionicama državne mreže puteva: M-1 Herceg Novi – Kamenari, M-2 Kolašin – Mojkovac – Ribarevine, M-2 Virpazar – Podgorica, M-3 Nikšić – Danilovgrad – Podgorica, M-10 Podgorica – Cetinje – Budva, R-23 Danilovgrad – Podgorica.
– Od puteva koji su sa najvećim saobraćajnim opterećenjem, nesreće se najčešće dešavaju na dionicama: M-1 Kotor – Tivat – Budva, M-10 Podgorica – Cetinje – Budva te R-23 Danilovgrad – Podgorica – kazao je Arnaut dodajući da uzroci zbog čega se dešavaju saobraćajne nezgode nijesu u opsegu Uprave za saobraćaj, ali da je činjenica da povećani intenzitet saobraćaja sa sobom nosi i povećanje mogućnosti da dođe do saobraćajne nesreće.
– Iz podataka koje imamo na raspolaganju evidentno je da učesnici u saobraćaju u najvećem broju ne poštuju ograničenja brzine koja se nalaze na putevima, te da evidentirana maksimalna brzina kretanja vozila i po nekoliko puta prekoračuje postavljena ograničenja. To je veoma važan segment bezbjednosti saobraćaja na kome je potrebno dodatno raditi kako bi se redukovao nivo prekoračenja brzine kretanja učesnika u saobraćaju – kaže naš sagovornik poručujući da je definitivno potrebno da se nivo saobraćajne kulture na našim putevima poveća i da je za to potrebna koordinisana aktivnost od strane svih koji vode računa o ovoj oblasti.
Kako je poručio na kraju, Uprava za saobraćaj će kontinuirano nastaviti da radi na unapređenju saobraćajne infrastrukture te povećanju bezbjednosti saobraćaja putem izgradnje, rekonstrukcije i održavanja mreže državnih puteva. Za tu namjenu u toku ove godine namijenjeno je oko 70 miliona eura.
Posljednjih 14 godina na crnogorskim drumovima stradalo više od 900 osoba
Kada su nesreće u pitanju, Arnaut navodi da su cifre poražavajuće i da je minulih 14 godina na crnogorskim drumovima stradalo više od 900 osoba.
– Studijom se procjenjuje da bi za period od 20 godina u nesrećama na putevima umrlo ili bi bilo ozbiljno povrijeđeno blizu 5.000 ljudi ukoliko se ne investira u poboljšanje bezbjednosti – poručuje Arnaut.
Važni projekti za ovu godinu
Kao veoma značajne projekte koji su u fazi realizacije, Arnaut navodi projekat unapređenja bezbjednosti saobraćaja u zonama škola na 15 lokacija školskih ustanova na državnim putevima, unapređenje bezbjednosti saobraćaja na dionici M-1 Bioče – Mioska, projekat analize saobraćajne preglednosti na magistralnim putevima M-7 Nikšić – Trubjela i M-8 Grahovo – Vilusi.
