Dinamov kamp u Tivtu 2023. - foto R. Stjepčević Boka News
1 od 11
Dinamov kamp u Tivtu 2023. - foto R. Stjepčević Boka News
Dinamov kamp u Tivtu 2023. - foto R. Stjepčević Boka News
Dinamov kamp u Tivtu 2023. - foto R. Stjepčević Boka News
Dinamov kamp u Tivtu 2023. - foto R. Stjepčević Boka News
Dinamov kamp u Tivtu 2023. - foto R. Stjepčević Boka News
Dinamov kamp u Tivtu 2023. - foto R. Stjepčević Boka News
Dinamov kamp u Tivtu 2023. - foto R. Stjepčević Boka News
Dinamov kamp u Tivtu 2023. - foto R. Stjepčević Boka News
Dinamov kamp u Tivtu 2023. - foto R. Stjepčević Boka News
Dinamov kamp u Tivtu 2023. - foto R. Stjepčević Boka News
Dinamov kamp u Tivtu 2023. - foto R. Stjepčević Boka News
“Siguran sam da Tivat i FK “Arsenal” imaju budućnost i da će se ova saradnja nastaviti. Opština Tivat brine o budućnosti svoje mladosti, a samo oni koji brinu o svom naraštaju mogu imati zdravu i perspektivnu budućnost, ne samo u fudbalu i sportu, već u životu uopšte. Hvala GNK “Dinamo” i vidimo se na kampu u Tivtu 2024. godine”- poručio je potpredsjednik Opštine Tivat, Andrija Petković, danas na zatvaranju nogometnog kampa za mlade nogometaše GNK “Dinamo” iz Zagreba, koji se drugu godinu za redom održao u Tivtu, u organizaciji NVO “Volej” Tivat.
Kamp je pohađalo 105 dječaka i djevojčica uzrasta od 8-17 godina, sa kojima su prethodnih dana radili licencirani treneri iz akademije GNK “Dinamo”, među kojima i poznati golman Ivan Kelava.
Opština Tivat je finansijski podržala organizaciju kampa.
Dinamov kamp u Tivtu 2023. – foto R. Stjepčević Boka News
Potpredsjednik Petković se posebnu zahvalio GNK “Dinamo” – Football Academy, iz Zagreba, NVO “Volej” iz Tivta na čelu sa Igorom Radoševićem.
Zaposleni u “Čistoći” prehodnih dana iako imaju mnogo posla na javnim površinama, u Igalu su morali rašćišćavati otpad koji su nesavjesni pojedinci odložili na već odložene gomile zemlje ispod druge faze instituta Dr Simo Milošević.
Divne slike iz Igala sa početak turističke sezone u julu mjesecu.
Iz ove kompanije kazali su da je u toku košenje i uređenje duž puta prema graničnom prelazu Kobila, prema Hrvatskoj.
Čistoća – H. Novi
Iz Čistoće poručuju da su stigli novi, metalni kontejneri kojima će biti zamijenjeni stari i dotrajali na teritoriji cijele opštine Herceg Novi.
Piloti – Cockpit – photo Alexey Y. Petrov / shutterstock.com
Najava niskobudžetnih kompanija da će ukinuti letove nije dobra i trebalo je staviti u omjer kvaliteta pruženih usluga sa visinom takse, saopštila je dekanka Fakulteta za turizam Univerziteta Mediteran, Silvana Đurašević.
Ona je za Radio Slobodna Evropa (RSE) kazala da država treba da brine o kvalitetu života građana koji u 21. vijeku plaćaju najskuplje avionske karte.
“Glavni prozor u svijet tek sada će nam biti Tirana i Dubrovnik, jer imaju znatno veći broj ruta, po znatno nižim cijenama. Godinama već putovanja na dalje destinacije, vezujemo za Beograd”, rekla je Đurašević.
Aerodrom Nikola Tesla u Beogradu u srijedu je imao 111 odlaznih i 106 dolaznih letova, Tirana 120 odlaznih i isto toliko dolaznih letova, dok Crna Gora, u špicu sezone, ima 25 dolaznih i isto toliko odlaznih letova s podgoričkog, i isto toliko s tivatskog aerodroma.
Niskobudžetne avio-kompanije Ryanair i Vizz Air najavile su da će od kraja oktobra ukinuti letove iz Crne Gore ka Barseloni, Zagrebu, Mančesteru, Zagrebu, Rimu i Beču.
Jedan od najuglednijih festivala u regionu, međunarodni festival Grad teatar Budva, 37. po redu, otvoren je sinoć na platou ispred hotela Avala koncertom pod nazivom „Tribute to Ray Charles“ u izvođenju Big Benda RTS i Uroša Perića.
Prije toga upriličena je svečana ceremonija otvaranja ovogodišnjeg festivala, koji se odvija pod motom „Snaga, hrabrost i glupost”.
Pozdravljajući publiku i goste, direktorica JU “Grad teatar” Milena Lubarda Marojević je kazala da ovogodišnje izdanje festivala trajati tačno 49 dana.
“Svi znamo da su ovo otvaranje i dane uoči njega obilježile okolnosti zbog kojih smo se pitali da li će ga uopšte biti. Zbog činjenice da smo večeras ovdje, želim da da se zahvalim svima koji su pokazali da im je stalo i da smatraju da je čuvanje festivala “Grad teatar” važno,” kazala je Lubarda Marojević dodavši da će publika na otvaranju slušati sjajan džez.
“Kada u Budvi, naročito na Gradu teatru slušamo džez, onda se uvijek iznova sjećamo našeg sugrađanina Nikole Mima Mitrovića uz čiju ljubav prema džez muzici i ljudima su mnogi od nas koji smo večeras ovdje odrastali, uključujući i naše goste, Big Band RTS. Mimo je otpočeo to prijateljstvo koje traje već godinama i koje je preraslo u saradnju između dvije važne institucije kakve su festival Grad teatar i Muzička produkcija RTS, a zahvaljujući kojoj smo preksinoć imali priliku da po prvi put u Crnoj Gori čujemo uživo dječiji hor “Kolibri” kao i da večeras uživamo u vrhunskom izvođenju poznatih melodija.” Istakla je Marojević.
U ime osnivača i glavnog pokrovitelja festivala Opštine Budva prisutne je pozdravio Nikola Jovanović, predsjednik SO Budva ističući da za Opštinu Budva ovaj festival znači mnogo, posebno kada svjedočimo trenutku da je grad finalist za dobijanje prestižne titule Evropske prijestonice kulture čiji je Grad teatar neizostavni dio.
“Grad teatar je ustanova koja Budvu čini elitnom destinacijom, ne samo turističkom već i kulturnom i koja svjedoči da je kultura u razvoju opštine Budva prisutna već odavno. Grad teatar je, kao što znate, od 2021. godine član Evropske asocijacije festivala i to najbolje svjedoči o renomiranosti ovog festivala koja nije samo regionalna, već je svjetska.”, kazao je Jovanović.
Festival je zvanično otvorila književnica, rediteljka I dugogodišnja prijateljica festivala Vida Ognjenović.
Svečano otvoren 37. festival „Grad teatar“
“Večeras se uz svjetlost zvijezda, podiže trideset i sedmi put festivalska zastava na izmaštani jarbol. Počinje festival Grad Teatar, Budva ponovo postaje pozornica. Po starom budvanskom zakoniku: “Ko dobrovoljno uđe u ovaj grad i u njemu prenoći, postaje Budvanin”. Ko u ovo naše doba uđe u Budvu za vrijeme festivala i prati iz večeri u veče festivalske staze, ne mora da postane Budvanin, ali neizbježno postaje zavjerenik pozorišta, muzike, plesa i literature. Hvala vam za tu zavjereničku odanost, ona nas je održala za ove skoro četiri protekle festivalske decenije”, kazala je Ognjenović.
Tokom jednoipočasovnog koncerta publika je uživala u dobro poznatim numerama u izvedbi Big Band-a RTS-a i Uroša Perića koji je istakao da mu predstavlja veliku čast što je otvorio festival.
“Na repertoaru si bile tri moje numere, bilo je i pjesama Reja Čarlsa. Otvaranje festivala je za mene velika čast, nikako obaveza. Obaveza je svaki koncert, osjetiš tu obavezu na ramenima i leđima. Ali, otvoriti ovako veliki festival, to je prije svega čast”.
Vladimir Krnetić, dirigent Big Band-a RTS je kazao da im je najvažnije to što je publika zadovoljna jer im je to najvažnije.
Festivalski program nastavlja se u petak 7. jula na Trgu pjesnika, a prvi gost Trga biće pjesnik, pripovjedač, esejista i kritičar Đorđe Matić.
Tivat će uskoro dobiti prvi fudbalski stadion po FIFA standardima za profesionalna takmičenja, jer su radovi na rekonstrukciji FK “Arsenal”(1914.) u završnoj fazi.
Prema riječima predsjednika FK Arsenal, Dejana Kandića, kazao je da se radovi privode kraju i da će FK Arsenal prvoligaške utakmice igrati na svom stadionu, već od prvog kola 29. jula.
“Odrađen je novi drenažni sistem, nova trava, sistem navodnjavanja, nove tribine koje imaju 1000 sjedećih mjesta, svlačionice…” – porčio je Kandić.
Ilustracija, prosvjedi u Izraelu Foto: ILIA YEFIMOVICH / DPA/PIXSELL
Burna noć u Izraelu. Hiljade ljudi prosvjedovale su u Tel Avivu. Bilo je žestokih sukoba s policijom. Javnost je bijesna jer je načelnik policije podnio ostavku i priznao da ga je vlada tražila korištenje veće sile na prosvjedima protiv premijera Netanjahua.
Ovako je sinoć izgledala glavna prometnica u Tel Avivu. Zapaljena vatra, vodeni topovi, policajci na konjima, a u jednom trenutku jedan je vozač automobilom prošao kroz skupinu prosvjednika. Ozlijedio je jednu osobu i ubrzo ga je privela policija.
Prosvjedi protiv vlade izraelskog premijera Benjamina Netanyahua traju već mjesecima. Kritičarima je sporna najavljena reforma pravosuđa jer smatraju da premijer želi smanjiti ovlasti Vrhovnog suda i narušiti neovisnost ostalih sudova.
Ali ovakve izljeve bijesa prosvjednika potaknula je ostavka načelnika policije u Tel Avivu. Rekao je da su ga članovi vlade pokušali pritisnuti kako bi njegova policija počela koristiti više sile u suzbijanju prosvjeda.
Prosvjednici iskazali podršku bivšem načelniku
– Ovdje sam svaki tjedan, ali sada je posebna večer jer je ministar zadužen za nacionalnu sigurnost otpustio načelnika policije u Tel Avivu jer se nije htio pobrinuti da nakon svakog prosvjeda bolnica bude puna ozlijeđenih prosvjednika i zato je dobio otkaz telefonski. Nećemo dopustiti da to prođe i zato smo se brzo okupili, rekao je Tsahi Bierk, stanovnik Tel Aviva.
– Ovdje sam zato što sam Izraelac kojem je stalo do demokracije. Ako je vlada odlučila dati otkaz načelniku policije u Tel Avivu samo zato što on smatra da je prosvjed zakonit, onda je to korak dalje prema pretvaranju Izraela u nedemokratsku državu. Zato sam ovdje i ostavio sam sve što sam morao raditi, dodao je Alon Sternberg, jedan od prosvjednika.
Načelnik Ami Eshed često je bio u sukobu s ministrom za nacionalnu sigurnost, Benom Gvirom koji je otvoreno tražio stroži pristup prema prosvjednicima
Dječiji žiri Kotorskog festivala pozorišta za djecu radi „punom parom“
Po dobroj staroj navici, stečenoj svih ovih tri decenije Festivala, članovi i članice Dječjeg žirija, odabrani u okviru kotorskih osnovnih škola prema svojim afinitetima za kulturu i pozorište, imaju privilegiju da gledaju sve predstave Kotorskog festivala pozorišta za djecu, kojih ima ukupno 15. Od toga su u konkurenciji za nagrade njih 11, o kojima članovi Dječijeg žirija, nakon večernjih izvođenja, ujutru zajednički raspravljaju, iznose svoja mišljenja, stavove, ocjene, emocije… Sreli smo iuz na „zbornom mjestu“ na pjaceti ispred Kotorskog zatvora, gdje se okupljaju pred početak okruglog stola.
Ono čemu će ovi mladi poznavaoci pozorišta dati prednost, kažu, jeste cjelokupni utisak koji predstava ostavlja na njih, ali će obratiti pažnju i na posebne umjetničke segmente.
-Scenografija, režija, muzika, koreografija, to je bitno, a mi gledamo i kakva je mimika, scenski pokret, tu je i kostimografija, koja mora da ima veze sa temom. S tim u vezi, razmatraćemo na koji su način obradili i prikazali određenu temu, u kojoj mjeri su uspjeli da dočaraju to što su željeli i na koji smo način mi kao gledaoci shvatili predstavu, koliko nas je dotakla emotivno, kaže grupa članica žirija za Boka news.
Prve večeri Festivala gledali su predstave „Snježna kraljica“ Malog pozorišta “Duško Radović” i „Mogućnost zabavljanja kod ptica“ BITEF teatra, oba iz Beograda.
-Svi smo zaključili da je predstava „Mogućnost zabavljanja kod ptica“ za uzrast 12+ , za stariju djecu i nekako je teško dokučiti pouku, samim tim što se komad, kroz život ptica, bavi velikim promjenama u svijetu. Mi smo to razumjeli, ali mlađa djeca to ne bi mogla. Predstava je veoma misaona, daje ljudima prostora da je sami shvate i dožive na koji način to žele, da svako ima neku svoju percepciju.
Tatjana, Zoja i Ksenija – Dječiji žiri
Lijepa je bila i predstava „Snježna kraljica“, muzika nije bila baš po našem ukusu, ali su glumci bili divni. Sat vremena je kratko za tako opširnu bajku, a oni su to sjajno izveli, malo su preokrenuli radnju u stavili je u naše doba, prokomentarisale su u ime Dječijeg žirija Tatjana Lučić, Ksenija Kovačević i Zoja Vasiljević.
Igrane predstave, one dramske i na otvorenoj pozornici su njihovi favoriti, jer više vole živu glumačku igru od lutkarske.
-Dosta zavisi i od teme, kad su u pitanju komadi za mlađe, ljepše je kad su na otvorenom, ali je ipak važna i atmosfera- kad se sva svjetla ugase, kakav je osjećaj. Sinoć je rasvjeta za predstavu „Mogućnost zabavljanja kod ptica“ u zatvorenom prostoru, u sali Kulturnog centra bila perfektna, ocjenjuju mlade „pozorišne kritičarke“.
Dopada im se tema predstave „Mulan“u izvedbi Pozorišta za decu i mlade Kragujevac, i ostalih koje će biti na programu do 12. juna, a sve su, kažu, uglavnom za uzrast mlađi od 12 godina.
Za bebe uzrasta od tri do18 mjeseci danas je u dva termina u Kulturnom centru ”Nikola Đurković” izvedena interaktivna predstava „Polja nježnosti“, autorski projekat Dalije Aćin Thelander, u kojoj istovremeno u gledalištu može biti najviše 10 beba (i 10 roditelja).
Na Ljetnjoj pozornici večeras u 21. 30 h biće izvedena predstava Agi i Ema (uzrast 7+) Gradskog pozorišta Bečej iz Srbije, o neobičnom dječaku i njegovoj imaginarnoj prijateljici.
Kraljevica: Oskarovac Gabriele Salvatores snima svoj najnoviji film na brodu Galeb
Poznati talijanski redatelj i dobitnik Oscara Gabriele Salvatores snima novi film radnog naziva “Napulj – New York” na brodu Galeb, koji se preuređuje u kraljevičkom brodogradilištu Dalmont, pa je projekt u srijedu predstavljen novinarima.
Riječki gradonačelnik Marko Filipović izrazio je zadovoljstvo da su Salvatores i produkcijske kuće odabrale brod Galeb za snimanje filma. “To je velika promocija ne samo za Rijeku i Primorsko-goransku županiju, nego i za cijelu Hrvatsku”, ustvrdio je Filipović. Još jednom se pokazuje da je Hrvatska jedna od najpoželjnijih destinacija na karti filmskih setova, naglasio je.
“Ovo je ujedno sjajna prilika da se stopi zanimljiva i burna povijest broda Galeb s njegovom budućnošću u kojoj će postati muzej. Radovi napreduju svojom dinamikom, ovo snimanje ih je malo omelo, ali će benefiti snimanja filma biti ogromni”, rekao je Filipović. Prema procjenama Hrvatskog audiovizualnog centra, izravno i neizravno će se u Hrvatskoj za snimanje filma “Napulj – New York” utrošiti više od milijun eura.
Kraljevica: Oskarovac Gabriele Salvatores snima svoj najnoviji film na brodu Galeb
Federico Poillucci iz talijanske produkcijske kuće Paco Cinematografica istaknuo je da su scenarij izvorno napisali slavni Federico Fellini i Tulio Pinelli, ali taj film Fellini nije uspio realizirati. Ova produkcijska kuća otkupila je scenarij, a Salvatores ga je prilagodio. Riječ je o dvoje djece koja se 1949. godine u ratom razrušenom Napulju ilegalno ukrcavaju na prekooceanski brod da bi došli u New York k sestri jednoga od njih.
Poillucci je istaknuo da Fellini nikad nije bio u New Yorku te je taj grad predstavio onirički, očima djece. U ovom filmu taj će se efekt postići lokacijama u Rijeci i Trstu koje će “glumiti” New York. Naime, film se, osim na brodu Galeb, snima pokraj nekadašnjih skladišta na Žabici u središtu Rijeke. Sniman je i u Trstu, Napulju i Rimu.
Danijel Pek iz hrvatske produkcijske kuće Antitalent, koja obavlja servisne poslove, ustvrdio je da je ovo vrlo bitan projekt za Hrvatsku i njezinu filmsku produkciju. Salvatores je u Hrvatskoj, na Pagu i u Zatonu, već snimao 2018. godine, te je očito da se ovdje osjeća dobro, rekao je. Pek je istaknuo da ovaj film nije u sustavu poticaja, odnosno ne sufinancira se u Hrvatskoj, tako da je sve utrošeno zarada. U snimanju sudjeluje tridesetak hrvatskih filmskih radnika, uglavnom s područja Rijeke i PGŽ kao i oko 250 statista.
U Hrvatskoj se snima četiri tjedna, snimanje završava 15. srpnja te počinje postprodukcija pa se nadamo da će film biti u kinima sljedećeg ljeta, rekao je Pek.
Marko Filipović je, na pitanje o razvoju projekta uređenja broda Galeb, odgovorio da radovi traju duže od očekivanog, zbog pandemije covida, problema u dobavi materijala i problemima unutar brodogradilišta. Obavljaju se dvije skupine radova, jedna s cijenom od osam milijuna eura, a druga s oko 800 tisuća eura, a obje su na oko 90 posto dovršenosti. Brod bi se trebao do kraja godine privezati uz Molo longo, uskoro se otvara natječaj za zakup komercijalnog dijela, a priprema se i stalni postav muzeja, rekao je Filipović.
U Hrvatskoj je u prvih šest mjeseci ove godine 6,7 miliona turista ostvarilo 27,3 miliona noćenja, što je 16 odnosno 10 posto više nego u istom lanjskom razdoblju i četiri posto više noćenja nego u prvom polugodištu 2019., dok je u lipnju noćenja bilo jedna posto više nego lani i jednako kao u lipnju 2019., podaci su HTZ-a.
Prema podacima iz sustava eVisitor i eCrew (nautika) o kojima su u ponedjeljak izvijestili iz HTZ-a, samo u lipnju u Hrvatskoj je bilo 2,9 milijuna turista ili dva posto više nego u lanjskom lipnju, dok je porast od jedan posto u odnosu na lanjskih prvih šest mjeseci ostvaren s 15 milijuna noćenja.
I prihodi veći
Ministrica turizma i sporta i predsjednica HTZ-a Nikolina Brnjac izjavila je kako vjeruje da turističkim pokazateljima za prvu polovicu ove godine svi mogu biti zadovoljni.
“Izvrsne rezultate turističkog prometa koji je iznad razine istog razdoblja 2019. prate i rekordni financijski pokazatelji. Prema podacima HNB-a, prihodi od stranih turista za prvo tromjesečje iznosili su 672 milijuna eura što u odnosu na do sada referentna prva tri mjeseca 2022. predstavlja povećanje od 38 posto, odnosno prihode veće za 186 milijuna eura. Svi ti podaci ukazuju da smo na dobrom putu, da je iza nas jedna od najboljih predsezona hrvatskog turizma te da je unatoč izazovnom razdoblju turistički sektor, zahvaljujući između ostalog i izdašnim mjerama Vlade, ostao stabilan”, izjavila je Brnjac.
“Naš strateški cilj je razvoj cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženijeg turizma, a kruna te reforme upravljanja novi je Zakon o turizmu kojim ćemo po prvi puta svim destinacijama omogućiti alate za razvoj održivog i konkurentnog turizma”, poručila je ministrica.
Direktor HTZ-a Kristjan Staničić naglasio je da je turizam u prvih šest mjeseci ostvario pozitivan i vrlo dobar rezultat, kako u odnosu na lani, tako i u odnosu na šest mjeseci rekordne 2019. godine.
“Uz odličan svibanj s rastom od 30 posto u odnosu na lani te lipanj u kojem smo uspješno izjednačili lanjski rezultat, sada se nalazimo na početku srpnja i špice sezone tijekom koje će dnevne brojke turista kontinuirano rasti”, ocijenio je Staničić.
Napominje da je u tijeku promocija na tržištima za ljeto, posebno u Njemačkoj, Italiji, Poljskoj i SAD-u, kao i kampanja za posezonu.
Istra prva
Po županijama, Istarska je u šest mjeseci imala najviše noćenja, 8,5 milijuna ili sedam posto više nego lani, a druga je Splitsko-dalmatinska 4,7 milijuna noćenja ili 11 posto više.
Na Kvarneru je bilo 4,5 milijuna noćenja ili šest posto više nego u prvih šest mjeseci 2022., u Zadarskoj županiji tri milijuna ili osam posto više, u Dubrovačko-neretvanskoj 2,5 milijuna ili 20 posto više, a u Šibensko-kninskoj 1,3 milijuna noćenja ili 1,5 posto više nego lani.
Slijedi Zagreb sa 1,1 milijun noćenja ili 20 posto više nego lani, dok je isti porast ostvaren i na ostatku kontinenta s ukupnih više od milijun noćenja.
Lipanj jednak kao 2019.
Lipanj je ove godine po podacima HTZ donio jednak broj noćenja kao u 2019. i blagi porast u odnosu na 2022., pri čemu je najviše prometa bilo u jadranskim županijama, odnosno ukupno 2,7 milijuna dolazaka turista i 14,5 milijuna noćenja, što je jedan posto više nego lani.
Samo u Zagrebu je bilo 122 tisuće turista ili 22 posto više nego lani u lipnju, a 235 tisuća noćenja porast je od 13 posto.
U ostalim kontinentalnim županijama boravilo je ukupno 128 tisuća registriranih turista ili šest posto više nego u lipnju 2022., a s 247 tisuća noćenja ostvaren je porast od sedam posto.
Tradicionalno u lipnju je najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke ili 3,9 milijuna, a slijede domaći ili turisti iz Hrvatske sa 1,4 milijuna noćenja, isto koliko su ostvarili i turisti iz Austrije i Slovenije. Poslije njih su Poljaci i Česi.
Boka Kotorska – mikophotography montenegro www.djuricic.me
Stanje crnogorskih aerodroma je ekstremo loše, posebno u odnosu na neposrednu konkurenciju u Dubrovniku i Tirani, ali bi njihovo davanje pod koncesiju bilo pogubno za Crnu Goru, jer se radi o strateškim objektima, ocijenio je vazduhoplovni analitičar, Alen Šćuric.
On smatra da bi davanje aerodroma pod koncesiju bila “smrt” za Crnu Goru, s obzirom na to da se radi o strateškim objektima, pa bi davanje takvih krucijalno bitnih i strateških objekata koncesionaru predstavljalo enorman rizik.
„Već godinama su aerodromi u vrlo lošem stanju. To je i razlog što tivatski aerodrom ne uspijeva da se sertifikuje. Bivši izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Goran Jandreoski, rekao je da je potrebno bar 150 miliona EUR da se aerodromi dovedu u red. Aerodromi prokišnjavaju, na Tivtu ne radi klima uređaj i ljeti je tamo pakao, na apronu (stajanci) su rupe koje hitno treba sanirati, kao i rulnice i pistu, a nedostaje i brdo krucijalne opreme“, rekao je Šćuric Pobjedi.
On je dodao da su aerodromi u Dubrovniku i Tirani dobili potpuno nove terminale, a uredili su i manevarske i operativne površine, koje imaju kapaciteta za idućih deset godina i najrazvijeniju tehnologiju i opremu.
„Kako crnogorski aerodromi tome mogu konkurisati“, pitao se Šćuric.
Komentarišući nedavno prokišnjavanje zgrade tivatskog aerodroma, kao i velike gužve na podgoričkom, on je naveo da je to apsolutno i krajnje neprihvatljivo.
„Ljudi su na avione išli mokrih nogu, neki su i pali na skliskim podovima. Pa kako je tako nešto moguće 2023. godine“, pitao je Šćuric.
On smatra da bi davanje aerodroma pod koncesiju bilo pogubno za Crnu Goru.
„Koncesija bi bila smrt za Crnu Goru, jer govorimo o strateškim objektima. Crna Gora 25 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ostvaruje od turizma. Ceste su tragične, treba vam 12 do 24 sata do bilo koje destinacije u Evropi, željeznica još gora, brodskih veza gotovo da i nema. Stoga su turisti prisiljeni da dolaze avionima“, kazao je Šćuric.
Prema njegovim riječima, dati takve krucijalno bitne i strateške objekte koncesionaru je enorman rizik.
„Pogledajte što se prije deset dana desilo u Beogradu. Brojna otkazivanja, kašnjenja preko 80 odsto, više od 40 odsto jako dugih kašnjenja. I tako je već mjesecima. Zašto? Da li koncesionar želi ekstra zaraditi pa daje niske plate i nema dovoljno zaposlenih. Koncesionar ne dolazi ovdje da nešto da, nego da zaradi“, podsjetio je Šćuric.
On smatra da se Aerodromi Crne Gore mogu finansirati sami.
„Profitabilni su. Uzeti kredit, srediti sve i vraćati kredite iz budućih profita. Više nego jednostavno i vrlo realno“, kazao je Šuric.
On je dodao da ne zna zašto se tako dugo čeka da se obave ozbiljnija ulaganja – investiranja u crnogorske aerodrome.
„Ogroman broj stvari je trebalo već odavno napraviti, ali se samo zabija glava u pijesak i ne radi ništa. Stanju nikako ne doprinosi smjena direktora. U dvije godine promijenila su se čak četiri direktora. U tom kontekstu ne treba čuditi da je stanje ovako loše“, ocijenio je Šćuric.
Predsjednik Vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović više puta je u posljednje vrijeme saopštio da smatra da bi tivatski aerodrom trebalo dati pod koncesiju, a podgorički zadržati pod kontrolom države.
Šćuric je, komentarišući stav Abazovića, ponovio da smatra da ni jedan aerodrom ne treba dati pod koncesiju.
„To je moj čvrsti stav. No, ako bi se već i dali aerodromi pod koncesiju, onda je ta opcija da Tivat ide pod koncesiju, a Podgorica ne – bolje rješenje. Ostaje samo pitanje hoće li biti zainteresovanih za samo jedan aerodrom ako potencijalni koncesionar zna da mu na 60 kilometara postoji jaka konkurencija. Kako god, ako se planira dati Tivat pod koncesiju, onda se prvo trebaju riješiti jako zamršeni imovinsko-pravni problemi“, naveo je Šćuric.
