Nakon što se u ponedjeljak sastao s ministrom vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom, ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba rekao je da je moguće da će Ukrajina koristiti hrvatske luke na Dunavu i Jadranskom moru kako bi izvozila svoje žito.
Rusija je ovog mjeseca, kako piše Reuters, a prenosi Jutarnji, napustila crnomorski žitni dogovor koji je u srpnju 2022. godine postigla s Ujedinjenim narodima i Turskom, a koji je Ukrajini omogućavao da preko tjesnaca Bospora u svijet plasira svoje žito.
– Sada se bacamo na uspostavljanje najefikasnijih ruta do tih luka kako bismo maksimalno iskoristili ovu priliku – rekao je Kuleba nakon sastanka s Grlićem Radmanom.
– Svaki doprinos koji je usmjeren na razbijanje blokade izvoza, svaka su otvorena vrata stvaran, učinkovit doprinos sigurnosti hrane u svijetu – dodao je ukrajinski ministar.
Ukrajina žito sada izvozi pomoću kopnenih puteva do Europske unije te preko Dunava. Rusija je tu infrastrukturu napala ranije ovog mjeseca.
Kuleba je rekao da je najvažnija tema o kojoj je razgovarao s Grlićem Radmanom bilo oružje.
– Reći ću samo da će se uskoro implementirati određeni sporazumi – rekao je Ukrajinac bez da je ponudio još detalja.
Institut “Simo Milošević” u Igalu je najbliže stečaju, saopštila je predsjednica Sindikata tog preduzeća, Marija Obradović i dodala da je blokada računa prethodne sedmice dodatno zakomplikovala situaciju.
Ona je u Bojama jutra na TV Vijesti rekla da Institut prolazi kroz najteži period od osnivanja prije sedam decenija.
Obradović je kazala da zaposlenima više od godinu kasne po tri ili četiri plate, a da im se trenutno duguju majska, junska i julska zarada.
Ona je rekla da rade i sa pola kapaciteta u odnosu na prošlu godinu, jer nema dovoljno zaposlenih, prenose Vijesti.
Obradović je podsjetila da se dug, zbog kojeg je račun blokiran, odnosi na kredit iz osamdesetih godina prošlog vijeka, rekavši da je “zaista bilo vremena za 40 godina da se to riješi”.
Ona je poručila da zaposleni traže hitno potpisivanje kolektivnog ugovora, kao i da se što prije definiše da li će Institut biti u većinskom državnom vlasništvu ili ne.
“Stav zaposlenih je da je u interesu države i građana da Institut bude u državnom vlasništvu”, rekla je Obradović.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG), Srđa Keković, kazao je da i oni smatraju da Institut mora biti u državnom vlasništvu.
“Ne mora svaka investicija da donese profit u novcu, ovdje štitimo zdravlje građana”, naveo je Keković.
Keković je naveo da USSCG, u saradnji sa Opštinom Herceg Novom, kreće u kampanju “Za spas Instituta” širom Crne Gore, a pokrenuta je i peticija.
Posljedice tajfuna u Pekingu Foto: Tingshu Wang / Reuters
Jedna je osoba poginula, a stotine tisuća ostalo je bez struje u južnom Japanu u srijedu dok se približavao tajfun Hanun sa snažnim vjetrovima i kišom, čiji je prethodnik – tajfun Doksuri na Peking izlio rekordnu količinu kiše, nezabilježenu zadnjih 140 godina.
Smrtonosne kiše koje su proteklih dana pogodile glavni grad Kine bile su najteže od početka bilježenja prije 140 godina, objavila je u srijedu gradska meteorološka služba.
– Maksimalna (količina) oborina zabilježena tijekom ove oluje iznosila je 744,8 milimetara u rezervoaru Wangjiayuan u Changpingu, navela je Pekinška meteorološka služba.
Bila je to najjača kiša u 140 godina, kada su počeli precizni zapisi, dodaje se.
Najveća dosad zabilježena količina kiše bila je 609 milimetara 1891. godine, dodala je služba.
Supertajfun Doksuri kretao se prema sjeveru Kine nakon što je prošlog tjedna pogodio južnu provinciju Fujian iz smjera Filipina.
Obilne kiše počele su padati u Pekingu i okolinim područjima u subotu. Količina zabilježena u Pekingu u samo 40 sati približila se prosječnoj količini padalina za cijeli mjesec srpanj.
Državni mediji upozorili su prošli tjedan da će 130 milijuna ljudi biti pogođeno ekstremno obilnim oborinama diljem sjeverne Kine.
Dijelovi predgrađa Pekinga i okolnih područja i dalje su pogođeni kišom, a državni mediji izvještavaju da je 974.400 ljudi evakuirano u glavnom gradu i susjednoj pokrajini Hebei.
Međutim, vlasti u glavnom gradu ukinule su crveno upozorenje za poplave u srijedu ujutro jer je protok vode u velikim rijekama pao ispod oznake upozorenja, izvijestila je Xinhua.
Sa smanjenjem padalina, fokus se premjestio na operaciju pružanja pomoći sa stotinama spasilaca kineskog Crvenog križa koji su poslani u teško pogođena područja da očiste i pomognu u evakuaciji žrtava, izvijestila je državna novinska agencija Xinhua.
U utorak je državna televizija CCTV objavila da je kiša ubila najmanje 11 ljudi u Pekingu, od kojih su dvoje bili radnici koji su poginuli na dužnosti tijekom spašavanja i pružanja pomoći.
13 osoba se vodi da je nestalo
Trinaest osoba i dalje se vodi kao nestalo. U susjednoj provinciji Hebei devet je ljudi poginulo, a šest se vodi kao nestalo, navodi se.
Još dvije žrtve zabilježene su u sjeveroistočnoj pokrajini Liaoning tijekom vikenda. Predsjednik Xi Jinping u utorak je pozvao na sve napore kako bi se spasili oni koji su “zgubljeni ili zarobljeni zbog kiše.
Zemlja je sada u pripravnosti zbog dolaska tajfuna Hanun, šeste takve oluje u godini, dok se približava istočnoj obali Kine.
U toj je oluji u Japanu već jedna osoba poginula, a stotine tisuća ostalo je bez struje u južnom dijelu zemlje.
Otkazane su stotine letova za Okinawu i druge otoke u tom području.
Tajfun Hanun, kojeg je japanska meteorološka agencija opisala kao “vrlo jak”, donio je brzine vjetra od 180 kilometara na sat.
Elektroprivreda Okinawe priopćila je da 220.580 kućanstava, gotovo 35 posto ukupnog broja u regiji, nije imalo struje rano u srijedu.
Upozorenje o evakuaciji izdano diljem Okinawe i južnog dijela regije Kagoshima bilo je na snazi, te se pozivalo više od 690.000 stanovnika da se presele na sigurno, prema Agenciji za upravljanje požarima i katastrofama.
Agencija je objavila da je ukupno 11 ljudi na Okinawi lakše ozlijeđeno.
Šest decenija stvaralaštva Alije -Alja Smailagića obilježava se izložbom u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” u Budvi
izložba pod nazivom “Dobro došli u moj svijet” akademskog umjetnika Alije – Alja Smailagića i njegovih gostiju, biće otvorena na njegov rođendan, u srijedu, 2. avgusta u 21 čas u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” u Budvi. Prije više od deset godina obilježio je pet decenija svog umjetničkog rada, retrospektivnom izložbom u budvanskoj Modernoj galeriji i ta izložba je kasnije viđena u Baru, njegovim rodnim Beranama, Herceg Novom, gdje je stekao prva saznanja o likovnoj umjetnosti, zatim u Kotoru, Pljevljima i Plavu.
U Budvu se naselio 1987. godine. More ga je oduvijek privlačilo, a ta ljubav traje od dana kada je učio Umjetničku školu u Herceg Novom. Njegovo slikarstvo je teško formulisati. Likovni teoretičari svrstavaju ga u figurativce, a drugi kažu da Aljo slika nadrealno, uz primjesu fantastike.
Alija – Aljo Smailagić je rođen u Beranama, a završio je petogodišnju umjetničku školu u Herceg Novom i Likovno na Pedagoškoj akademiji u Nikšiću. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 1967. Imao je oko 40 samostalnih i preko 270 grupnih izložbi u Crnoj Gori, bivšoj Jugoslaviji i van njenih granica, kroz ULUCG, Međurepubličku zajednicu, likovne klubove i druge grupacije. Dobitnik je više nagrada za slikarstvo i aktivnosti u oblasti kulture grada Berana i Međurepubličke zajednice za kulturno-prosvjetnu djelatnost sa sjedištem u Pljevljima. Učesnik je više republičkih, saveznih i internacionalnih likovnih kolonija. Obavio je studijska putovanja kroz Evropu. Od 1987. živi u Budvi, gdje je od 1973. godine do danas imao oko 15 grupnih i samostalnih izložbi. Aljo Smailagić, umjetnik je bogatog iskustva i razuđenog dijapazona interesovanja. Pored slikarstva i crtačkog umijeća on se uspješno bavi i vajarstvom.
Šest decenija stvaralaštva Alije -Alja Smailagića
Prvu samostalnu izložbu je imao u Nišu u Vazduhoplovnom garnizonu 1957. godine. Dobitnik je više nagrada za slikarstvo i aktivnosti u kulturi svog rodnog grada Berana i Međurepubličke zajednice za kulturno-prosvjetnu djelatnost u Pljevljima.
„Aljo Smailagić kao slikar se formirao u Umjetničkoj školi u Herceg Novom i Pedagoškoj akademiji u Nikšiću. On se u dosadašnjem radu bavio složenim pitanjima ljudske egzistencije u okviru poetsko-nadrealne i ekspresivne simbolike sa snagom ozbiljnog i unutrašnjom emocijom podstaknutog stvaraoca čija slikarska tematika uključuje nostalgičnost, opore zvuke tragike, ali i poetiku i radost života. Izložba je ciklus po kome je njegovo slikarstvo prepoznatljivo. Obuhvata duži period njegovog stvaralaštva. Zapisala je ranije likovna kritičarka Ratka Ćetković.
Organizatori izložbe su poslenici JU Muzeji i galerije Budve.
Tradiocionalna Fešta nad feštama – BOKELJSKA NOĆ, koja od 2014. ima status nematerijalnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja, održaće se u subotu 19. avgusta sa početkom u 21 sat.
U akvatorijumu kotorskog zaliva u tri đira predstaviće se maštovito urađene kreacije, djela kotorskih meštara.
Konvoj će najaviti Jedriličarski klub „Lahor“, a najbolje barke će nagraditi stručni žiri.
Po ovoj manifestaciji grad Kotor postao je prepoznatljiv i van granica Crne Gore, a tome uveliko doprinose kreativnost i vedar duh žitelja grada.
Bokeška noć je jedna vrsta maskenbala na vodi, u kome učestvuju maštovito dekorisane barke i u akvatorijumu Kotorskog zaliva predstavljaju se publici i žiriju u tri đira.
Zadatak učesnika Bokeljske noći je da što bolje, ljepše i originalnije ukrase svoju barku ili brodić kako bi prilikom defilea posjetiocima poslali određenu poruku. Najljepše ukrašena barka dobija novčanu nagradu. Nakon proglašenja najboljih, slijedi veličanstveni vatromet, a fešta će se nastaviti po pjacama i pjacetama u Starom gradu.
Na Trgu od oružja nastupiće Toni Cetinski.
Organizator je Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, suorganizator lokalna Turistička organizacija, a pokrovitelj je Opština Kotor.
Slijedom velikih kolona na granicama tokom proteklog vikenda i osobito dugih čekanja na graničnim prelazima iz Hrvatske prema Crnooj Gori, Karasović i Vitaljina, iz portala dubrovniknet.hr pitali su PU dubrovčko-neretvansku je li se moglo bolje organizovati, odnosno pojačati rad na granicama tokom ovog udarnog vikenda. Na dio pitanja iz policije su odgovorili, kako su gužve zabilježene proteklog vikenda na GP Karasovići i GP Vitaljina u prvom redu uzrokovane rekordnim prilivom vozila kakav do sada nije zabilježen.
-Naime, iz brojčanih pokazatelja prometovanja preko ovih graničnih prijelaza vidljivo je značajno povećanje prometa budući da je tokom proteklog vikenda preko istih prešlo gotovo 84 hiljade putnika (12% više nego u istom vikendu prošle godine i 71% više nego u istom vikendu 2019. godine) te preko 24 hiljada vozila (11% više nego u istom vikendu prošle godine i 46% više nego u istom vikendu 2019. ).
S obzirom na navedeno, neovisno o tome što je za rad na graničnim prijelazima bio planiran optimalan broj policijskih službenika, nije bilo moguće izbjeći stvaranje gužvi i povremenih dužih čekanja.
GP Vitaljina
U tom kontekstu držimo Vam potrebnim ukazati kako povećan broj angažiranih policijskih službenika ne jamči bolju protočnost prometa jer na isto utječe više faktora, kao što su cestovna infrastruktura u neposrednoj blizini graničnog prijelaza, infrastruktura na samom prijelazu (broj ulazno – izlaznih traka), kapacitet protočnosti graničnih prelaza susjedne države i drugo. S tim u svezi i broj otvorenih uzlazno – izlaznih traka na svakom prelazu pa tako i na GP Vitaljina ovisi o nizu faktora koje je potrebno uzeti u obzir prilikom organizacije rada graničnog prijelaza, odgovorili su iz policije na pitanje je li se preko vikenda moglo angažirati veći broj graničnih policajaca te zašto je na Vitaljini od tri moguće, radila samo jedna prometna traka.
Zanimalo nas je zašto, kad su kolone bile već tako duge, po tri, četiri kilometra na ovi dijelovima nije bilo pojačane prometne kontrole? Jer događalo se učestalo kroz ova dva dana da su neki, nestrpljivi vozači, sa sva 4 žmigavca, prestizali cijelu kolonu te tako dovodili u opasnost ostale sudionike u prometu.
Franović pored elktrične barke u izgradnji koja će preploviti Jadran
Zbog najavljnih nepovoljnih meteo prilika na Jadranu koje su vladale danas, kompanija Fracraft iz Kotora, odložila je za danas planiranu manifestaciju Adriatic Crossing Electric Boat Challenge 2023.
“Obavještavam Vas da je odloženo isplovljavanje iz Monopolija-Italija, električne barke “El Manu”, zbog nepovoljnih vremenskih uslova. Najavljuju slično promjenljivo vrijeme i naredna dva do tri dana. Žao nam je što nismo mogli ispostovati predviđeni termin. O naknadnom terminu ćemo Vas blagovoremeno obavijestiti”, saopšteno je tim povodom danas iz kotorske kompanije Fracraft koja se bavi dizajnom, konstruisanjem i proizvodnjom ekoloških plovila na električni i hibridni pogon.
Podsjetimo, na plovidbu na novosagrađenoj pasari tipa „El Manu“ trebali su krenuti izvršni direktor kompanije Fracraft Predrag Franović i njegova kćerka Nikoleta koja je kao diplomirana inžinjerka pomorskih nauka ali i elektrotehnike, najzaslužnija za sklapanje „srca“ ovog plovila – njegove baterije koju čini 96 litijum-željezo članaka, ukupnog kapaciteta 80 kWh.
Koncert grupe “Urban&4” biće održan u okviru Kotor Cable Car serijala Međunarodnog festivala KotorArt u srijedu, 2. avgusta od 21.30 sati na Ljetnjoj pozornici u Kotoru. Pored jednistvenog vokala i gitariste Damira Urbana, grupu čine i Luka Toman, gitara, Sandi Bratonja, bas, akustična gitara, harmonika, Saša Markovski, klavijature, Marko Bradashia, bubanj.
-Damir Urban je jedinstveni umjetnik sa ovih prostora, vrlo karakterističnog glasa i energije. Zahvalni smo partnerima nove turističke atrakcije Kotora i Crne Gore, žičari Kotor-Lovćen koji su nam omogućili da ovaj koncert realizujemo. U okviru istog serijala, već narednog dana, očekuje nas i koncert trija Vlatka Stefanovskog – istakli su iz PR službe festivala.
Damir Urban, samostalni umjetnik, primarno se bavi muzikom, a povremeno slikarstvom i glumom. Snimio je desetak autorskih albuma kao član grupe Laufer, ali i više samostalnih albuma. Dobitnik je stručnih priznanja Porin, Crni mačak i MTV Gold Award, Nagrade grada Rijeke, Nagrade Miroslav Korbler Hrvatskog društva skladatelja. Autor je primijenjene muzike, za pozorište i televiziju. Intenzivno sarađuje s Antom Gelom. Njihov koncertni album Urban&4 & Zagrebačka filharmonija Live at Lisinski ovjenčan je s tri Porina. Igrao je u filmu Modno Bobo (Goran Rušinović), koreodrami Dama s kamelijama (HNK Zajc, Damir Zlatar Frey), studentskoj predstavi Ptice (studij Gluma, mediji i kultura), Dječaci iz Ulice Marksa i Engelsa (Nikola Vukčević), filmu Zbog tebe (Anđelko Jurkas), a najznačajniju ulogu ostvario je u predstavi Antigona – 2000 godina kasnije, Kazališta Ulysses, koja je gostovala i osvajala nagrade širom Evrope. Autor je nekoliko samostalnih izložbi slika i likovnih radova, te član stručnih udruženja. Autor je multimedijalnog projekta Soba Džejmsa Džojsa u NP Brijuni, u saradnji s Kazalištem Ulysses. Realizuje audio-vizualni projekat Here, u saradnji sa Sveučilištem u Rijeci.
Ulaznice za koncert su dostupne preko Gigs Tix mreže, putem interneta na www.gigstix.me i širom Crne Gore, na izabranim lokacijama Tobacco S Press kioska.
Katolički vjernici 2. avgusta slave Gospu od Anđela u crkvi koja se nalazi na atraktivnoj lokaciji na vrhu tjesnaca Veriga, za koju obično se kaže da je „recepcija nautičkog i kruzing turizma Boke Kotorske“. Sveta misa biće održana na dan blagdana 2. avgusta u 8 sati.
Utvrđena crkva Gospa od Anđela je zaštićeni objekat kulture, rijedak i lijep primjer crkveno-fortifikacijske arhitekture.
Sa crkve koje su Peraštani 1585. godine oko nje podigli utvrde sa puškarnicama i napravili od ovog mjesta strateški važno utvrđenje za odbranu grada i ulazak unutar zaliva, pruža se jedinstveni pogled na ostrva i Perast .
Iako iznad vrata stoje uklesane godine 1585. i 1654. smatra se da je ova crkva nastala ranije i da su tih godina rađene njene veće obnove. Oko crkve izgrađena su utvrđenja koja su služila kao puškarnice, strateški važno mjesto za odbranu grada.
Crkva je razrušena 15. maja 1654. godine prilikom napada Turaka na Perast, ali je iste godine i obnovljena.
Posljednja obnova crkve Gospe od Anđela, kao i obližnje Gospe od Snijega završena je 2015. na inicijativu i donaciju braće Bujkovića iz Grblja. Zahvaljujući njima kao i svima koji su podržali projekat uključujući brojne donatore, zaštićeni objekti kulture su „dva bisera Veriga koji ponovno sijaju“, kazao je tada don Srećko Majić, župnik Perasta.
Crnogorska nacionalna aviokompanija Air Montenegro jučerašnjim letom je povezala glavne gradove Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
Letovi između Podgorice i Sarajeva će se realizovati jednom sedmično, svakog ponedjeljka do 11.septembra.
Polazak iz Podgorice je u 10.50, dok je povratak iz Sarajeva u 15.10. Trajanje leta je 40 minuta.
Očekivana cijena karata na ovoj relaciji je oko 50 eura za ekonomsku i oko 110 eura za biznis klasu.
Podsjećamo vas da su pokretanje ove direktne avio-linije inicirali Aerodromi Crne Gore u saradnji sa Aerodromom Sarajevo u avgustu prošle godine.
Tada je dogovoreno i da će oba aerodroma će svojim operativno-tehničkim kapacitetima podržati realizaciju letova između glavnih gradova Crne Gore i Bosne i Hercegovine, što je dogovoreno na sastanku predsjednika Odbora direktora ACG, Eldina Dobardžića i direktora Aerodroma Sarajevo, Alana Bajića na sastanku koji je uslijedio nakon učešća na Sarajevo biznis forumu.
