Država je od trajektne linije Kamenari – Lepetani zaključno sa 15. junom prihodovala nevjerovatnih 805.000 eura, pohvalio se na Telegramu premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović.
“Za samo 40 dana dostigla se suma koja je četiri puta veća od onoga što je država do sada profitirala na godišnjem nivou”, dodao je on.
Trajekt – Morsko dobro
Prema njegovim riječima i dok se cifra odvojena za kupovinu prvog trajekta “Trideseti avgust” uveliko premašila, drugi trajekt u vlasništvu države Crne Gore krenuo je prema našim teritorijalnim vodama.
“Pogledajte snimak kako “Ruka pravde” pod crnogorskom zastavom prolazi kroz čuveni Korintski kanal i nastavlja put dalje prema Boki Kotorskoj. Hvala kolegama iz Morskog dobra na uspostavljanju naše flote. Ponosam sam što će država imati svoje brodove koji će biti na ponos svim pomorcima i građanima Boke i Crne Gore”, zaključio je Abazović.
U Herceg Novom će nedjelja, 18. jun biti dan posvećen Dragoljubu Đuričiću, sugrađaninu i legendarnom bubnjaru koji nas je napustio u martu 2021.
Jednodnevna manifestacija “Srce bira Dragoljuba”, započeće u 10:00 časova revijalnom trkom u organizaciji Triatlon kluba Herceg Novi, ispred kuće u kojoj je živio Dragoljub, u blizini autobuske stanice, a završiće se u gradskoj luci, gdje će nastupiti “Exodusi“, “Low voltage”, učenici Muzičke škole, kao i djeca JPU “Naša radost”.
Na tvrđavi Forte Mare biće održan koncert legendarne grupe “Leb i sol”, čijim su uspjesima posebno doprinijeli Dragoljubovi ritmovi. Početak je u 21:00 sat, a cijena ulaznice je 10 eura.
Prije koncerta, u 19:00 časova planirana je tribina pod nazivom “Dragoljubovo srce”, na kojoj će članovi sastava “Leb i sol”, Rambo Amadeus i drugi umjetnici, govoriti o Dragoljubu Đuričiću, kao umjetniku, legendarnom bubnjaru, ali i kao čovjeku koji je nesebično pomagao mnoge ljude, kvalitetne umjetničke i društvene projekte.
Inicijator za organizaciju ovog događaja je mlada Novljanka i novinarka Viktorija Samardžić, a podršku su pružili Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, JUK Herceg fest i gradske Turističke organizacije.
Proizvodimo više orada i brancina od velike Italije. Tune već imamo, a možda postanemo prvi svjetski proizvođač velikih gofova i zubataca, otkriva Matteo Mošnja, korporativni analitičar iz Bloomberg Adrije.
Po kontroliranom uzgoju ribe četvrta smo najveća zemlja u Europi i treća u Europskoj uniji, odmah iza Turske, Grčke i Španjolske. Riječ je o industriji koja je jedna od ključnih elemenata u lancu održivih prehrambenih lanaca u budućnosti. Čista je, troši manje vode i proizvodi manje otpada od poljoprivrede.
– Za naš opstanak neophodno je naći održivi način proizvodnje hrane a marikultura je upravo to. Osim toga, u zadnjih nekoliko desetljeća izlovili smo ogromne količine ribe. A s poslovne strane, bitna je predvidljivost u planiranju proizvedene količine, kazao je Matteo Mošnja za HRT.
Uzgajalište ribe – orada foto Boka News
Kako se Hrvatska popela na četvrto mjesto u Europi?
Hrvatska se, dodao je, na četvrto mjesto popela radi uzgoja orade i brancina tako da smo prestigli i jednu Italiju. To ne začuđuje jer Italija ima kopneni dio više puta veći od Hrvatske, a obala im je od hrvatske veća za samo 30-tak posto. Osim toga Hrvatska ima veliki broj uvala koje su idealne za uzgojne kaveze.
Mošnja je dodao kako u marikulturi napreduje i Albanija koja ima povoljne uvjete za uzgoj i jeftinu proizvodnju. Međutim, neće nas brzo dostići.
– Najveća prijetnja daljnjem rastu hrvatske marikulture je interna – između samih kompanija. One su poprilično zadužene jer su se investicije financirale kreditima. Stiže period većih kamata i fokus će biti na tome, dodao je.
Potvrdio je da je Turska po pitanju marikulture napravila veliki ‘boom’ zahvaljujući monetarnoj politici. Naime, lira je u zadnjih pet godina devalvirala 400 posto. Zato je odlazak na ljetovanje u Tursku jeftin ali je jeftini su i svi proizvodi s turskog tržišta.
– Naša najveća kompanija u marikulturi je 2018. ostvarivala maržu profitabilnosti dvostruko veću nego danas. Nakon izbora izgleda da u Turskoj neće doći do nekog zaokreta koji bi pomogao da se ‘kolo sreće’ okrene na našu stranu, rekao je Mošnja.
Dodao je kako se radi se o globaliziranom tržištu i konkurenciji, a najveći hrvatski proizvođač oko 80 posto izvozi u zemlje koje konzumiraju jako puno ribe – Italija, Francuska i Španjolska.
– Analizirao sam šest tvrtki u Hrvatskoj i profitabilnost je oko 6 posto, što je relativno nisko. Teško da će se nešto uskoro promijeniti. Profitabilnost se pokušava podići uvođenjem proizvoda s dodanom vrijednošću (marinirana riba, otkoštena riba, dimljena riba…), međutim rano smo u toj fazi, udio takvih proizvoda je malen u portfelju, naglasio je Matteo Mošnja.
Dodao je kako je kod marikulture, u usporedbi sa stočarstvom – manja emisija CO2, troši se manje vode, a niži je i omjer konverzije hrane.
– Kravu morate othraniti s osam kilograma hrane da bi dobili kilogram mesa. Kod svinje se radi o četiri kilograma hrane, dok za kilogram ribe morate potrošiti manje od dva kilograma. Međutim, nije da nema ekološkog otiska, izmet i hrana iz kaveza se taloži na dnu i oštećuje sediment, objašnjava.
Treća izložba patentiranih prirodno oplemenjenih, unikatnih amfora i vina u Bokakotorskom zalivu otvorena je danas na uzgajalištu školjki “Školjke Boke”u Orahovcu.
Izložbu je otvorio dr Aleksandar Joksimović iz Instituta za biologiju mora Kotor, koji je istakao vrijednost i bogastvo mora koje nam pruža kroz različite dimenzije. Boce sa vinom, koje su odležale u podmorskoj vinariji, kao i amfore oslikane biocenozom su netaknuta prirodna umjetnost. Ljudski faktor uskladu sa prirodom i naravno ljubav, trud i rad koji Nevres Đerić ulaže sa svojom porodicom, danas su pred nama kao jedan originalni domaći ekološki autohtoni proizvod koji zaslužuje da promoviše Crnu Goru na jedan autentičan način, poručio je Joksimović.
Posjetioci su bili u prilici da kupe po sniženoj cijeni izuzetno bogate biocenozom, oplemenjene eksponate amofora razlicitih veličina i namjene i vina.
Školjke Boke
Osim degustacije vina, Školjke Boke su posjetiocima obezbjedili degustaciju organskih školjki sa njihovog uzgajališata.
Svečana sjednica, dodjela diploma “Luča”, uz prigodni poetsko-muzički program u Gimnaziji Kotor održana je u petak u amfitetaru škole.
Sjednicu je vodila Slavica Stupić, direktorica Gimnazije Kotor, koja se obratila predstavnicima Opštine Kotor, Savjetu školskog odbora, roditeljima, maturantima, kolegama i ostalim prisutnima.
“Prije svega, želim da se ne prepustimo osjećaju da je ovo veče – veče rastanka. Zabranjeno je osjećati se tako. Večeras smo svi ovdje u čast jedne, po mnogo čemu, posebne generacije maturanata” – poručila je Stupić.
Direktorica je podsjetila da je ova generacija, na samom početku dolaska u srednju školu, bila suočena sa mjerama izolacije uslijed kovid pandemije, navikavanju na on – line časove, druženju preko kamere, na osmijeh ispod zaštitnih maski.
“U školi, kao u hramu znanja, ne dobija se samo znanje, već i one važne lekcije kako postati i ostati bolji, i prema sebi, i prema drugima. Učili ste vi od nas, ali i mi od vas. Usvajali ste nova znanja, ali i učili strpljenju, razumijevanju, saosjećanju. Naravno, bilo je tu i nestašluka, prespavanih on-line časova, opomena i ukora. A vi ste prihvatali sve, bez mnogo zamjerki. Nedostatke pretvarali u prednosti. I čini se, sazrijevali brže nego vaši nekadašnji vršnjaci. I onda, kada ste iznenada ispratili vašeg druga u neki bolji i čistiji svijet, dostojanstveno ste stali jedan uz drugog, znajući da će on biti zauvijek dio vaših i naših života. Vjerujem da ste u vremenim sve većih moralnih izazova, naučili što su prave vrijednosti – da znanje i etika nemaju altetnativu, te da nikada ne treba prestati graditi boljeg sebe i bolje društvo za sve nas, što i jeste smisao i svrha bitisanja.
Foto Gimnazija Kotor
Ovogodišnja generacija maturanata naše škole imala je tri odjeljenja opšte gimnazije, jedno odjeljenje obrazovnog profila ekonomskI tehničar i jedno odjeljenje zdravstvenog tehničara, ukupno 71 učenika gimnazije i 64 učenika stručne škole. Svi učenici su završili razred sa uspjehom, od kojih ukupno 38 odličnim.”, poručila je Slavica Stupić.
Diplomu LUČA 1 dobilo je pet učenika: Anđela Ivanović, Anja Đukanović, Jelen Mijanović, Marta Korom i Nikolini Lučić
Diplomu LUČA 2 dobilo je četrnaest učenika su: Marko Petrović (Marku je uručena i pohvala za osvojeno III mjesto na Državnom takmičenju iz programiranja), Vasilije Radonjić, Ina Radulović, Luka Lakčević, Maksim Pavićević, Nikola Vukšić ( Nikoli je uručena i pohvala za osvojeno I mjesto iz matematike na takmičenju “Kengur bez granica”), Đorđa Čolo, Igor Pavićević, Luka Samarđžić, Mia Aprcović, Sonja Ivanović, Una Kovačević, Ana Brajković i Ivana Vukašinović.
Odličan uspjeh u četvrtom razredu postiglo je devetnaest učenika.
Rastko Penić, Bogdan Kalović, Ognjen Perović, Vuk Brnović, Nera Franović, Ksenija Jovović, Robert Kondanari, Marija Miković, Matija Nikaljević, Danil Zakoyan, Anđela Klimović , Milica Popović, Anđela Petrović, Nikolina Bojanić, Elena Vukčević , Jelena Davidović, Tamara Radošević , Katarina Ćeha i Sofija Cerović.
Foto Gimnazija Kotor
Kako ističu iz Gimnazije Kotor, za najboljim maturanatima, vrijedno grabe i mlađe generacije učenika, ističući se na brojnim poljima nauke, umjetnosti , sporta. Učenici koji su osvojili najbolje rezultate na opštinskim, državnim ili međunarodnim takmičenjima su: Stefan Popović, Đorđe Perišić, Jovana Stanišić, Nikola Kovač, Vasilije Simonović, Irina Bulajić i Andrea Panjako.
Foto Gimnazija Kotor
Nastavničko vijeće Gimnazije redovno prati i pohvaljuje uspjehe učenika, na svim poljima, tako i sve njihove sportiste i reprezentativce, te su iskoristili priliku da im se još jednom zahvale i požele mnogo uspjeha na predstojećim takmičenjima.
Upriličen je poetsko-muzički program „Zabranjeno je ne stvarati vlastitu priču“.
Foto Gimnazija Kotor
Učestvovali su članovi/ce Dramsko-recitatorske i Muzičke sekcije: Sara Kuzunović, Elena Simović, Miloš Laketić, Anastasija Đurica, Irina Bulajić, Tereza Rajman, Bojana Jovanović, Neđeljko Tujković, Danilo Ševaljević, Kristina Keleman, Romina Racković. Za multimediju je bio zadužen Viktor Brkanović. Sa učenicama su radile profesorice: Ljiljana Odža, Ljliljana Čolan, Marija Jevtić, Sonja Golub – Klenak i Jovana Miljenović.
Ovogodišnje izdanje “Made In New York Jazz Festival 2023“ otvorili su koncerti kultne makedonske jazz/rock grupe Leb i Sol i to u četvrtak i petak, u džez klubu Sejdefa. Večeras u džez klubu Sejdefa, koncert u okviru festivala održaće Vasil Hadžimanov Band, sa početkom u 22h.
Velika koncertna premijera ovogodišnjeg izdanja festivala održana je sinoć u naselju Porto Montenegro u Tivtu (Synchro stage).
Premijerni koncert
Ovaj predivni koncertni prostor je bio poprište vanserijskog dvosatnog džez spektakla, u kojem je internacionalna publika bila u prilici da uživa u pažljivo odabranom izvođenju klasicnih jazz kompozicija i originalnih autorskih djela svjetskih jazz zvijezda: Dee Dee Bridgewater, Dennis Chambers, Bisera Veletanlić, Ashley Pezzotti, Aaron Goldberg, Santi Debriano, Yaacov Mayman, Alexis Baro, Vasil Hadžimanov, Vladimir Maraš, Šule Jovović i Goran Potić.
Turisti sa raznih destinacija, od Kanade, SAD, Velike Britanije do Ukrajine, Rusije, Kine i Regiona su sa oduševljenjem ispratili poznate zvuke koje im je i ovaj put podario ovaj Festival.
Ova imena će, uz drugačiji aranžman, sjutra veče sa početkom u 21h, u Podgorici za sve ljubitelje džez muzike održati završni koncert festivala, u atrijumu The Capital Plaza centra, čime se ovogodišnji jazz spektakl u Crnoj Gori zaokružuje.
Laboratorija za arheologiju pomorstva zvanično je postala članica UNESCO UNITWIN mreže za podvodnu arheologiju, koju čine najpoznatiji svetski univerziteti koji imaju programe i istraživačke jedinice podvodne arheologije i arheologije pomorstva.
Prepoznajući razvoj koji je demonstriran kroz različite aktivnosti na Pomorskom fakultetu u Kotoru u okviru Laboratorije za arheologiju pomorstva, Centra za istraživanje, inovacije i preduzetništvo, članice UNESCO UNITWIN mreže za podvodnu arheologiju su na zasjedanju u Parizu,16.06.2023. podržali pristupanje Univerziteta Crne Gore mreži univerziteta koji imaju programe i istraživačke jedinice podvodne arheologije i arheologije pomorstva.
Članstvo u mreži će doprinijeti većoj vidljivosti Univerziteta Crne Gore, povezivanju i saradnji sa kolegama sa svijetskih univerziteta. Učešće u radu UNESCO UNITWIN mreže omogućiće da Crna Gora aktivno učestvuje u razvoju naučnih disciplina povezanih sa podvodnom kulturnom baštinom na globalnom nivou. Ovim je de jure ispunjena obaveza države za institucionalizaciju ove naučne discipline preuzeta potpisivanjem UNESCO 2001. Konvencije o zaštiti podvodne kulturne baštine 2008. godine.
Laboratorija za arheologiju pomorstva je zahvalna timu Centra za istraživanje, inovacije i preduzetništvo, dekanatu Pomorskog fakulteta u Kotoru, rektoratu Univerziteta Crne Gore i Ministarstvu kulture i medija koji su podržali aplikaciju za članstvo u UNESCO UNITWIN mreži.
UNESCO UNITWIN mreža za podvodnu arheologiju ima za cilj povećanje kapaciteta u zemljama članicama kroz međunarodnu saradnju. Ona će unaprediti zaštitu i istraživanje podvodnog kulturnog nasleđa, formalnim povezivanjem univerziteta i institucija za stručno usavršavanje koje rade u oblasti podvodne arheologije. Mreža deluje kao most između akademskog sveta, civilnog društva, lokalnih zajednica, istraživanja i kreatora politike. Mreža dopunjuje rad Sekretarijata UNESCO-a za Konvenciju o zaštiti podvodnog kulturne baštine iz 2001. godine. Konvencija je jedna od sedam osnovnih konvencija u oblasti kulture. Usvojena 2001. godine, namerava da omogući državama da bolje zaštite potopljeno nasleđe.
UNITWIN je skraćenica za Univerzitetski program umrežavanja. Program je uspostavljen 1992. godine nakon relevantne odluke Generalne konferencije UNESCO donete na njenom 26. zasjedanju.
AcqueraPro je specifično dizajniran za potrebe kapetana, posade, čarter brokera i menadžerskih kompanija kako bi prevazišao operativne probleme…
AcqueraPro je dizajniran za potrebe jahti. Pojednostavljuje i ubrzava operacije na brodu za kapetane, posadu, menadžerske kompanije i čarter brokere, kao i pruža novi dinamični interfejs vlasnicima i gostima. Platforma je dizajnirana da potpuno promijeni način rada, izbacujući procese i uvodeći efikasnost i transparentnost za jahtu.
TROŠKOVI U LUKAMA
Jedan od glavnih alata omogućava korisnicima da planiraju troškove u lukama pristajanja za svoj itinerer, imajući u vidu da cijene usluga kao što su troškovi vezivanja, formalnosti, agencijske provizije, piloti i sakupljanje smeća nisu lako dostupne. Dok kapetani sada moraju da se oslanjaju na jahting agente kako bi im pripremili ponudu prilikom planiranja dolaska, AcqueraPro može promeniti način rada: ovaj alat izbacuje procese i uvodi efikasnost i transparentnost za jahtu, pružajući trenutni pristup svim tarifama.
UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA U REALNOM VREMENU
AcqueraPro rješava još jedan ključan problem: činjenicu da kapetani tokom pristajanja ponekad teško mogu da prate sve usluge i pripadajuće troškove u realnom vremenu. Ovo je posebno važno za čarter jahte, gde je potražnja za uslugama od strane gostiju kontinuirana i često u poslednjem trenutku. Zahvaljujući AcqueraPro-u, korisnik može pratiti sve svoje zahteve za uslugama i status u realnom vremenu.
AcqueraPro
KOLEKCIJA JEDINSTVENIH ISKUSTAVA
Poslednje, ali ne najmanje važno, AcqueraPro je takođe ekskluzivan alat posvećen uživanju gostiju, nudeći jedinstvena iskustva, restorane i događaje gdje god da plovite. Kolekcija vrhunskih iskustava na vodi i van nje na dohvat ruke.
AcqueraPro je specifično dizajniran za potrebe kapetana, posade, čarter brokera i menadžerskih kompanija kako bi prevazišao operativne probleme; omogućavajući kapetanu i posadi da se ponovno usmjere i posvete pažnju gostima, dok digitalna platforma obavlja ostatak posla!
Acquera Yachting omogućava izvanredna iskustva u jahtingu. Kao inovativni novi lider u globalnom jahtingu, podižemo ulogu jahting agenta kroz besprekornu uslugu, višedecenijsko stručno znanje, neuporedivu lokalnu ekspertizu i brzo rastući globalni domet. Naš cilj je postavljanje potpuno novog standarda izvrsnosti u jahtingu, kako na vodi tako i van nje. To postižemo bez problema povezivanjem posade i klijenata širom sveta, uspostavljanjem bliskih i produktivnih lokalnih partnerstava, i kombinovanjem našeg višegodišnjeg iskustva sa svježim, hrabrim vizijama za budućnost.
NAŠA MISIJA
Da ponovo definišemo značenje izvrsnosti u jahting industriji kroz našu mrežu globalnih kancelarija, neprikosnovenu lokalnu ekspertizu i besprekorne odnose između posade i klijenata – prelazeći granice već izuzetne usluge kako bismo pružili nezaboravno iskustvo.
AcqueraPro
NAŠA VIZIJA
Da postanemo disruptivni lider na tržištu i predvodnik globalne jahting industrije, osvježavajući ulogu agenta kroz inovacije, fleksibilnost i stručno integrisanje iskustava vlasnika i gostiju.
GDJE SE NALAZIMO
Nudimo ekspertizu na dohvat ruke, sa više kancelarija širom Evrope i dalje (22 kancelarije)
Broj smrtnih ishoda od posljedica konzumiranja droga u Evropi nastavlja rasti iz godine u godinu, stoji u izvješću objavljenom u petak, a najveći broj mrtvih je u Njemačkoj.
Evropski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) u redovitom izvješću ističe da je utjecaj upotrebe droga sada vidljiv i prisutan gotovo posvuda u društvu.
Stopa smrtnosti od predoziranja u Europskoj uniji u 2021. procijenjena je na 18,3 smrtna slučaja na milijun stanovnika. Riječ je o osobama od 15 do 64 godine.
Broj smrtnih slučajeva povezanih s konzumacijom droge u Njemačkoj u 2021. je iznosio 1826 osoba i porastao je u usporedbi s prethodnim godinama.
Sada je broj smrtnih slučajeva već gotovo dvostruko veći nego prije 10 godina, stoji u objavi centra.
Njemačka je u EU-u na neslavnome prvom mjestu po broju smrtnih ishoda od predoziranja i po tomu je ispred Španjolske (774), Švedske (450) i Francuske (417).
Iz EMCDDA upozoravaju da bi zbog metodoloških razlika brojke iz različitih zemalja trebalo tumačiti s oprezom, no nedvojbeno je da je u Njemačkoj, ali i u cijeloj Europskoj uniji prisutan uzlazni trend.
Prema izvješću agencije sa sjedištem u Lisabonu, u 2021. je u 27 zemalja EU-a evidentirano najmanje 6166 smrtnih slučajeva od posljedica predoziranja, što je gotovo 17 smrti dnevno i znatno više nego u 2020. (5796 smrtnih ishoda) i 2019. (5141).
