Hrvatskim Jadranom u prvih pet mjeseci ove godine plovilo je 40 stranih kruzera ili osam manje nego lani, a na njima je u posjet Hrvatskoj došlo 162,5 hijada ili 68 posto više nego u istim mjesecima prošle godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Osim što ih je bilo nešto manje ove godine nego u lanjskih prvih pet mjeseci, strani su kruzeri ostvarili su i devet kružnih putovanja manje nego lani odnosno 126, što je 6,7 posto manje, ali su dulje boravili na Jadranu – ukupno 299 dana ili 7,6 posto više.
Od ukupnih kružnih putovanja u pet mjeseci 2023., najviše je ili 71 ostvareno u svibnju, što je dva manje nego u istom mjesecu 2022., ali je na njima u Hrvatsku došlo 83 posto više putnika ili 103 hiljada.
Kako u pet mjeseci tako i u majuju, tradicionalno je najviše stranih brodova na kružnim putovanjima bilo pod zastavom Bahama, a veliki su kruzeri dolazili pod zastavama još osam zemalja, među kojima iza Bahama slijede brodovi sa zastavama Malte, Paname, Norveške i drugi.
Najviše kružnih putovanja u prvih pet mjeseci kao i cijele godine, a što je višegodišnji trend, ostvareno je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji – 50,8 posto od ukupnih 126, te zatim u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 26,2 posto od ukupnog broja.
Preostalih 23 posto od ukupnih putovanja ostvareno je u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji.
Među hrvatskim morskim lukama, na prvom je mjestu također uobičajeno Dubrovnik, koji je imao najviše posjeta stranih brodova – 95. Slijede luke Split sa 64 posjeta, Zadar s 33, Šibenik s 24, Korčula s 20, Hvar s 15 i Rovinj s deset posjeta kruzera.
Potraga i spašavanje u podvožnjaku koji je potopljen poplavljenom rijekom Foto: Kim Hong-ji / REUTERS
Timovi hitnih službi izvukli su danas pet tijela koja su bila zarobljena ispod tunela potopljenog jakim kišama u Južnoj Koreji, čime se broj poginulih u poplavama koje su posljedice olujnih kiša u toj zemlji popeo na 31.
Ministarstvo unutarnjih poslova i sigurnosti ranije je saopštilo da je 26 ljudi umrlo, a 10 nestalo jer su obilne kiše izazvale klizišta i poplave diljem zemlje, a evakuacijom je obuhvaćeno 7540 ljudi.
Žrtve u poplavljenom tunelu nisu uključene u podatke ministarstva jer nije bilo odmah jasno koliko je ljudi i automobila ostalo zarobljeno pod vodom. Osobe su stradale u autobusu koji je potopoljen u poplavljenom podvožnjaku u Cheongjuu.
– Usredotočeni smo na operaciju potrage jer je tamo vjerojatno još ljudi, rekao je novinarima Seo Jeong-il, voditelj vatrogasne postaje u zapadnom Cheongjuu.
Predsjednik Yoon Suk Yeol, koji je sada na prekooceanskom putovanju, naredio je premijeru Han Duck-soou da mobilizira sve raspoložive resurse kako bi se smanjio broj žrtava, rekao je njegov ured, dok se u nedjelju očekuje još jaka kiša na Korejskom poluotoku.
Uprkos očiglednom manjku brodova koji turiste iz drugih priobalnih gradova dovoze na jednodnevne izlete u Herceg Novi, u Agenciji za gazdovanje gradskom lukom zadovoljni su početkom nautičke sezone.
Prema riječima direktora Agencije Boža Ukropine, ukoliko sezona nastavi ovom dinamikom, bilans će dostići blizu 80 odsto ostvarenog u rekordnoj 2019. godini, što će Agenciji pomoći da izađe iz dugovanja i ponovo postane likvidna.
– Počeo je i očekivani špic. Kako trenutno stvari stoje sa najavama, ne bi trebalo da budemo nezadovoljni. Poznato je da tokom jula, avgusta i septembra, kada je cijena čartera niža, pravimo najveće prihode. Septembar i čak i oktobar sjajni su mjeseci za nautičare – kazao je Ukropina, podsjećajući da je Agencija imala velikih finansijskih problema tokom pandemije korone te da je opstala zahvaljujući pomoći lokalne uprave.
– Tokom 2021. i 2022. godine preživljavali smo uz pomoć Opštine Herceg Novi. Nadamo se da ćemo sada sanirati dugovanja i naplatiti potraživanja. Ohrabruju i dolasci brodova, ma koliko bili redukovani, pa očekujem pozitivno poslovanje u ovoj godini – konstatuje Ukropina.
Prije korone, kako navodi Ukropina, u Gradsku luku dolazilo je čak devet turističkih brodova, sada ih je svega tri ili četiri.
– To znači ili da klijentela u hotelima nije ona koja je dolazila ranije, ili ova sezona još nije u zamahu u kojem treba da bude. Evidentno i da nedostaju gosti iz Rusije i Ukrajine. Ipak, uspijevamo da nekako sa klijentima koje imamo na dužem boravku, i čarterom, koji je ove godine zaista lijepo krenuo, nadomjestimo taj nedostatak. Nadam se da ćemo u tome i uspjeti – naglasio je Ukropina.
Ističe i da Gradska luka zasigurno ne može biti konkurentna lukama u Portomontenegru, Porto Novom i marini Lazure, a problem je i neriješen pravni status, zbog čega izostaju suštinska ulaganja. Ipak njen šarm, austrougarska patina na kamenom mulu, blizina tvrđave Forte mare i Starog grada često je opredjeljujući faktor za nautičare. Vlasnik flote Pajo, Dušan Sučević, ukazuje na nipošto zanemarljiv problem – hitnu zaštitu lukobrana, pa samim tim i plovila u luci. Smatra da bi na Škveru trebalo da se napravi veći lukobran, kako bi brodovi bili zaštićeni u zimskom periodu.
– Mnogo ljudi koji dolaze godinama u Herceg Novi, pogotovo, iz regiona, svoje barke i jedrilice, bi držali ovdje, ali nemamo uslova. Na Škveru ima 100 vezova, a grad ima 30.000 stanovnika. Da bi više zaživio pomorski saobraćaj, trebalo bi da se uloži, izgradi ili marina ili da se pojačaju postojeća luka i broj vezova. Problem je kada zimi krene jugo, pokida sve stubiće u kojima je dovedena voda i struja. Nemamo priliku da popravljamo nešto na brodu, jer nema struje, uslova – objasnio je Sučević.
Plava špilja prebukirana
Gusta frekvencija saobraćaja prema Plavoj špilji predstavlja problem za turističke brodiće.
Plava špilja – foto Boka News
– Dok su gosti Herceg Novog išli u Plavu špilju, sa lokalnim brodarima nije bilo nikakvih problema. Međutim poslednjih godina i 150 glisera iz Kotora vozi turiste u Plavu špilju. I kada se u jednom momentu unutra napuni 6 ili 7 brodova, jako je gusto, jer je špilja mala. Nije bezbjedno i nerijetko je cijeli taj prostor prebukiran – upozorava Sučević.
Evropski projekat saradnje – #synergy: Jačanje kapaciteta industrije klasične muzike na Zapadnom Balkanu, iniciran od strane Međunarodnog festivala KotorArt, a podržan od strane Evropske komisije kroz program Kreativna Evropa, stigao je do svog finala.
Tokom dvije festivalske večeri premijerno će biti izvedeno 12 novih kompozicija nastalih u okviru projekta. Ulaz na koncerte je besplatan.
U Crkvi sv. Duha u Kotoru, večeras (nedjelja, 16. jul) sa početkom u 21 čas, publika će imati priliku premijerno da čuje novokomponovana djela šest savremenih kompozitora: Air Milivoja Pićurića, On the edge of silence Ardiana Halimija, Encounters Nine Perović, Big ship full of joy and crap Matije Krečića, Kuartet pianistik Krešnika Aličkaja kao i Unheard story Timoteja Kosovinca. Detaljan program koncerta, izvođače, kao i biografije kompozitora mogu se naći na stranici festivala ili putem linka.
Druge festivalske noći posvećene #synergy projektu, sjutra (17. jula), u Kreativnom Habu Kotor, takođe u 21 čas, publika će se upoznati sa djelima Conversations Within Mire Milosavljević, Kulshedra Predraga Radisavljevića, Noise Krisa Sopićotija, Korbe Tomislava Olivera, Anosmia Jetmira Zaganjorija, kao i Ljubljana Helene Skljarove. Detaljan program koncerta, izvođače i biografije kompozitora pročitajte ovdje.
Izuzetno smo zahvalni na podršci Evropske komisije, ali i liderskoj ulozi na ovako važnom projektu kao što je #synergy. Osjećamo odgovornost i ponos što koncertna turneja, koja spaja kreativnost 12 kompozitora i umjeće mladih izvođača zapadnog Balkana upravo kreće sa festivala KotorArt. Nadamo se uspješnoj koncertnoj turneji koja će se održati na svim partnerskim festivalima u regionu. – istakla je Sara Mandić, glavna menadžerka projekta.
Jedna od ideja projekta je okupljanje nekih od najvećih festivala umjetničke muzike u regionu, među kojima su Centar beogradskih festivala (BELEF i BEMUS), Dubrovačke ljetne igre, Ljubljana festival, organizacija Vox Baroque iz Albanije i Udruženje F. Šopen sa Kosova*, te će se, nakon premijernog izvođenja u Kotoru, koncertna turneja nastaviti na svim partnerskim festivalima u regionu.
Međunarodni festival KotorArt održava se uz pokroviteljstvo UNESCO-a, Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, podršku Evropske unije, kao i podršku značajnih sponzora i široke mreže partnera iz zemlje i inostranstva. Dodatne informacije o planiranim programima festivala mogu se pronaći na internet stranici Festivala www.kotor.art.
Od 1. maja do 12. jula ove godine policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ su 1.187 puta kontrolisali bezbjednosne osobe i obavili 75 kontrola ugostiteljskih objekata u kojima su oni boravili. Takođe kontrolisli su 39 objekata koja koriste bezbjednosno interesantne osobe. Protiv njih 27 su podnijete krivične, a protiv 59 prekršajne prijave, dok je njih 27 uhapšeno i oduzeto 18 komada raznih vrsta oružja, saopštila je Uprava policije.
Zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja sankcionisana je 191 bezbjednosno interesantna osoba.
“U 167 slučajeva su zaplijenjene razne vrste droga, što je uvećanje od 160,9 odsto u odnosu na isti period prošle godine kada je u 64 slučaja zaplijenjena droga u istom periodu. Od 1. maja zaplijenjeno je ukupno šest kilograma raznih droga i 1.084 komada tableta sa liste opijata. Takođe i proaktivan terenski rad iz oblasti borbe protiv droga je rezultirao procesuiranjem 35 krivičnih i 84 prekršajne prijave”, ističe se u saopštenju,.
Na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ registrovano je 87 krivičnih djela po nepoznatom izvršiocu od kojih je rasvijetljeno 74, ili 85,06 odsto, što je poboljšanje procenta rasvijetljenosti od 2,53 odsto u odnosu na prošlu godinu kada je taj procenat bio 82,5 odsto.
“Proaktivnim radom policijskih službenika za borbu protiv ekonomskog kriminala procesuirana su lica zbog 32 krivična djela, gdje je nastupila materijalna šteta vrijednosti od 2.469.566 eura”, kaže se u saopštenju.
Uniformisani sastav Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ je u prethodna dva mjeseca zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja podnio 1.309 prekršajnih prijava (rast od 8,36 odsto), izdao 7.244 prekršajnih naloga (rast od 21,54 odsto), sankcionisao je 723 vozača zbog vožnje pod uticajem alkohola (rast od 3,29 odsto) i 244 vozača lišio slobode (rast od 17,87 odsto).
“U Regionalnom centru bezbjednosti „Jug“, shodno sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova, je procenat popunjenosti ljudstvom 71,1 odsto. Imajući u vidu da je po popisu iz 2011. godine na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ živjelo 148.683 stanovnika, a taj broj je po nezvaničnim procjenama, danas, uvećan i do 30 odsto, kao i da na dan 12. jul na teritoriji nadležnosti ovog Regionalnog centra boravi 114.467 prijavljenih turista i pored umanjenog broja ljudskih resursa Regionalnog centra i sa povećanim brojem turista, u odnosu na prethodno ljeto, zahvaljujući dodatnim zalaganjem policijskih službenika se postižu odlični radni rezultati. Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ će nastaviti sa proaktivnim terenskim radom i ubuduće, što je jedan od prioritetnih aktivnosti radi bezbjedne ljetnje turističke sezone i stanja bezbjednosti uopšte”, zaključuje se u saopštenju.
Toliko je bila dobra i lijepa tura Dobri do – Škrčka jezera – vodopad Skakala – Sušičko jezero, u Nacionalnoim parku Durmitor, u organizaciji PD “Vjeverica” u subotu, 1. jula, da su ljubitelji planinarenja morali da je ponove, i to u nedjelju, 9. jula. Prva tura je bila pod znakom pitanja zbog nepogodne vremenske prognoze, kiše i grmljavine (što se na kraju i ostvarilo), te su mnogi od prijavljenih već ranije odustali. Zato je dobra i draga vodičkinja Vesna, koja uvijek izlazi ususret željama “vjeverica”, ovu drugu turu namijenila ovima koji se nisu usudili da idu po kiši, ali bilo je i nekoliko “povratnika” koji nisu mogli odoljeti da ovoga puta “ovjere” durmitorsku stazu, od Dobrog dola do Sušičkog jezera (dio “Via Dinarica”).
Oni koji nisu odustali zbog prognoze, čak su i po kiši uživali u čarima planine, sklonivši se nakratko pod krov Planinarskog doma “Škrka” na 1723 mnv. A kad je sunce granulo, radost je bila još veća. Oduševljenje su po povratku prenijeli u viber-grupi, a onda je krenulo prijavljivanje za novu turu. I ponovo pun minibus.
I prva i druga grupa imale su divnu priliku da se nadišu čistog, svježeg zraka oplemeljenog “raznobojnim” cvjetnim mirisima, da se nagledaju zelene, kamene ljepote veličanstvenih durmitorskih vrhova i padina, da se napajaju ljepotom Škrčkih jezera, a onda da skakuću oko vodopada Skakala na 1500mnv, koji je aktivan samo u kišnoj sezoni.
U pohode Durmitoru
Spuštajući se niz liticu kojom se sliva vodopad, planinari i planinarke iz Boke kotorske (Herceg Novi, Tivat, Kotor, Budva) prošli su dolinom uz Sušičku rječicu, kroz stoljetnu prašumu sve do Sušičkog jezerceta, gdje je bilo mjesto odmora, okrijepe i osvježenja (kupanja). Povratak natrag za Kotor podrazumijevao je pješačenje po asfaltu još 3km do mjesta gdje je parkiran minibus
Svi su složni u ocjeni da je ovo jedna od najljepših tura kojom su do sada prošli i poželjeli su da je ponove. Kako ljeto odmiče i suša se primiče, vodopad presuši, pa onda i Sušičko jezero, tako da, ukoliko se ne desi ubrzo još jedna tura valja je ponoviti tek najesen, kad počene kišna sezona.
Ova ruta dužine oko 13 km po težini je srednje laka do srednja. Pri ulasku u Nacionalni park se naplaćuje ulaz (pet eura), dok je za djecu do 12 godina besplatno.
Ako i krenete na turu opterećeni brigama, budite sigurni da ćete se doma vratiti rasterećeni – osmijeh i zadovoljstvo su garantovani.
Riječ je o drvenom brodu, koji datira u vrijeme između posljednje četvrtine 12. i posljednje četvrtine 10. st.pr.Kr.. Bio je dugačak 10 metara, pokretalo ga je 12 veslača a služio je za priobalnu plovidbu
Najstariji šivani brod na Mediteranu izvađen je iz uvale Zambratija gdje je ležao tisućama godina a njime se intenzivno bavi ekipa hrvatskih i francuskih stručnjaka, piše u subotu Jutarnji list.
Riječ je o drvenom brodu, koji datira u vrijeme između posljednje četvrtine 12. i posljednje četvrtine 10. st.pr.Kr.. Bio je dugačak 10 metara, pokretalo ga je 12 veslača a služio je za priobalnu plovidbu. Pravi je primjer histarske gradnje brodova te svjedoči o bogatoj pomorskoj i brodograditeljskoj povijesti Istre.
Foto Srecko Niketic / Pixsell
Sve su to izložili ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, podvodna arheologinja Ida Koncani Uhač, Marko Uhač iz Konzervatorskog odjela u Puli te Giullia Boetto, ravnateljica francuskog centra Camille-Jullian u Žminju, gdje se trenutačno nalaze ostaci broda u jednom od depoa muzeja. Tamo hrvatski i francuski stručnjaci čiste izvađene ostatke broda nakon tri tjedna intenzivnog ronjenja i vađenja ove vrijedne arheološke baštine.
“Ostaci broda otkriveni su 2008. godine na dubini od dva metra, stotinjak metara udaljeni od plaže…Najveće je iznenađenje donijelo radiokarbonsko datiranje brodske konstrukcije iz četiri svjetska laboratorija… koje je gradnju broda smjestilo u razdoblje početne faze kulture Histra”, rekla je arheologinja Koncani Uhač.
Brod iz Zambrije najstariji je primjer šivanog broda na Mediteranu. Njegova arhitektonska rješenja i gradnja, tehnika šivanja i spajanja dijelova oplate te sustav brtvljenja trupa nemaju paralela na širem području Mediterana, piše novinarka Jutarnjeg lista Barbara Ban.
Iako je prošlo godinu dana od otvaranja prve dionice, izrada glavnog projekta za drugu dionicu auto-puta od Mateševa do Andrijevice još nije počela. U resornom Ministarstvu kapitalnih investicija (MKI) nemaju jasan odgovor kada će taj dokument biti završen i za Vijesti ukazuju da ih kao i tokom realizacije prve dionice sada javnost požuruje i licitira s rokovima.
Poručuju i da će, ako sve bude teklo po planu, raspisivanje tendera za izvođenje radova za nastavak gradnje biti u 2025. godini.
Kineska kompanija CRBC, koja je gradila prvu dionicu, poslala je pismo namjera Vladi da je zainteresovana za nastavak gradnje druge dionice po modelu privatno-javnog partnerstva, dok su u Vladi premijera Dritana Abazovića saglasni da bi ovaj projekat morao biti prioritet Crne Gore.
Državni sekretar MKI Admir Šahmanović zvanično je saopštio na sjednici Vlade da je Evropska komisija (EK) “izrazila sumnju u implementacione mogućnosti Vlade kao kolektivnog organa” zbog čega nije odobren novac u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
“Kolektivna nesposobnost”
– Ušli smo u pregovore s međunarodnim finansijskim institucijama u vezi s finalizacijom finansijskog modela za finansiranje druge dionice. Bili smo na dobrom putu da dobijemo 200 mil EUR bespovratno i 300 mil EUR kreditnog aranžmana po kamatnoj stopi od 1%. Uputili smo dosta urgencija EK i međunarodnim finansijskim institucijama ne bi li ubrzali tu peroceduru i mogu javno da kažem da EK negdje izražava sumnju u naše implementacione mogućnosti kao kolektivnog organa Vlade. To je vjerovatno uslovljeno ovom političkom situacijom. Mislim da je to dominantno razlog zbog kojeg nijesmo dobili novac za investiciona ulaganja kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir. Vjerovatno se čeka stabilnija Vlada – kazao je Šahmanović, dodajući da je MKI sve uradilo što je do njih u vezi s ovim projektom.
Prva dionica auto-puta od 42 kilometra, koja je koštala skoro 1 mlrd EUR, svečano je otvorena za saobraćaj 13. jula prošle godine, sa zakašnjenjem od tri godine i dva mjeseca od prvog roka. Najavljivano je da će čak i ove godine početi izgradnja nove dionice i da će se većina novca obezbijediti iz fondova EU. Kako je sada to neizvjesno, na Vladi je juče raspravljano o ovom projektu.
Iz MKI za Vijesti su kazali da izrada glavnog projekta za drugu dionicu auto-puta još nije započela, te da su u prethodnom periodu od Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) dobili bespovratno novac za izradu idejnih projekata s elaboratima za procjenu uticaja na životnu sredinu, za dionicu Mateševo – Andrijevica i obilaznicu Podgorica, u ukupnom iznosu od 5,49 mil EUR.
– Realizacija je u toku, kasni se u odnosu na prvobitno planirani rok i očekivani završetak je u ovoj godini. U oktobru 2022. godine je formalno završena nova sveobuhvatna Studija opravdanosti za čitav autoput Bar – Boljare uključujući cost-benefit analizu. U decembru 2022. godine, EK je kroz WBIF odobrila dodatnih šest miliona bespovratno za ažuriranje Studije opravdanosti za autoput Bar-Boljare sa cost-benefit analizom i za pripremu Glavnog projekta s pratećom tehničkom i tenderskom dokumentacijom za dionicu za koju se kroz ažuriranje studije pokaže da treba biti prva naredna za realizaciju. Ako ne bude odstupanja od predviđene dinamike, za očekivati je da raspisivanje tendera za izvođenje radova na narednoj dionici bude 2025. godine. Kao i tokom realizacije prve dionice auto-puta, i sada nas javnost požuruje i licitira s rokovoma, dok su nama kao investitoru, kvalitet i bezbjednost, na prvom mjestu. Često iz vida gubimo i činjenicu da se radi o kompleksnim projektima s višegodišnjim procesom projektovanja, i da od momenta odobrenja određenog bespovratnog novca do početka realizacije prođe i po nekoliko godina – kazali su u MKI.
Benefiti
Dodaju da, ako ne bi bilo odugovlačenja u pripremi tehničke dokumentacije, realno je očekivati da tender za izvođenje radova na narednoj dionici može biti raspisan 2025. godine, ali kao odgovoran investitor, MKI neće licitirati sa rokovima, već će posvećeno raditi da se što prije stvore neophodni preduslovi da do početka implementacije i dođe. Na tom putu računaju na podršku međunarodnih i domaćih partnera i javnosti.
Iz ovog resora na pitanje da li imaju projekciju koliko će da košta druga dionica i kako će se finansirati, kazali su da bi prije okončanja glavnog projekta neodgovorno bilo licitirati s iznosima.
– Ministarstvo ostvaruje intezivnu komunikaciju s predstavnicima Evropske komisije i vodećih međunarodnih finansijskih institucija (EBRD i EIB) koje treba da podrže ovaj projekat, kako bi se stvorili preduslovi da nakon kompletiranja tehničke dokumentacija, obezbijedimo dodatni bespovratni novac od strane WBIF za izvođenje radova i to 40% bespovratno od procijenjene vrijednosti izvođenja radova, dok će se preostali dio od 60% obezbijediti kroz kreditne linije i/ili iz državnog budžeta. O drugim mogućim opcijama implementacije može se govoriti tek kada se projektna dokumentacija kompletira – pojasnili su u MKI.
Iz ovog resora su kazali da su rezultati od otvaranja auto-puta, između ostalog, prolazak 2.157.601 vozila, prihod od 8.749.820 eura, 323.329,00 eura od ostalih djelatnosti vezanih za auto-put, te da je to u skadu s očekivanjima. Ukazuju da je na dijelu putne mreže od Podgorice do Kolašina izgradnjom auto-puta došlo je do značajnog porasta obima saobraćaja s prosječnim povećanjem oko 20% na mjesečnom nivou, da je smanjen broj saobraćajnih nezgoda, da nema smrtno stradalih..
– Smanjenje broja saobraćajnih nezgoda pokazuje da je izgradnja auto-puta, pored drugih društveno-ekonomskih efekata, imala značajan efekat na smanjenje rizika nastanka saobraćajnih nezgoda – naveli su u MKI.
CRBC predlaže model privatno-javnog partnerstva za dalju gradnju
Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je na sjednici Vlade da je CRBC u martu ove godine uputio pismo o zainteresovanosti za realizaciju potencijalnih projekata u Crnoj Gori, među kojima je i nastavak druge dionice auto-puta od Smokovca do Mateševa.
Damjanović je s predstavncima kineske kompanije imao sastanak 3. jula gdje su detaljno predstavili pismo.
U pismu Ministarstvu finansija CRBC se navodi da je ova kompanija sprovela detaljne elaborate, pripremila komercijalnu studiju, okvirne uslove, nacrt opštih uslova, kao i tehnički predlog za naredne dvije dionice auto-puta Mateševo – Andrijevica i Andrijevica – Boljare.
Preporuka kineske kompanije je da se dionice Mateševo – Andrijevica i Andrijevica – Boljare realizuju putem modela privatno-javnog partnerstva.
– Ovo treba da bude strateški i najhitniji prioritet Crne Gore. Sjutra je godinu dana od otvaranja prve dionice i za godinu se malo odmaklo u definisanju i pripremama za nastavak gradnje. To se mora preokrenuti, jer je gubljenje vremena najveći problem za Crnu Goru. Da li će ova ili neka druga kompanija biti partner od manjeg je značaja od strateškog prioriteta da se što prije stvore uslovi za nastavak izgradnje – rekao je Damjanović, dodajući i da su neke druge kompanije iskazale interesovanje za razgovore.
Premijer Dritan Abazović je rekao “da je moguće da se u 2024. godini nastavi izgradnja auto-puta”.
– Svako ko može da radi fer biznis na trasparentan način je doborodošao. Sad čekamo projekat uz pomoć partnera i nijesam siguran koliko su oni efikasni u tome. Riječ se o partnerima iz EU, da ne bude da se radi o Crnoj Gori – istakao je Abazović.
Već dugi niz godina smo upozoravali ministarstva, koja su bila direktno nadležna za resor pomorstva, i najviše državne organe da značajno zaostajemo u primjeni obaveza koje proističu iz brojnih međunarodnih pomorskih standarda, takođe, upozoravali smo i na nefunkcionalnu organizaciju, nezaintresovanost, nedostatak kapaciteta tih ministarstava kada je u pitanju resor pomorstva, kaže se u otvorenom pismu Upravnog odbora Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore (UPKCG) koje je upućeno svim poslaničkim klubovima stranaka zastupljenih u novoizabranom sazovu Skupštine Crne Gore
Nažalost, stanje je, po nama, i dalje alarmantno te Vi, kao nosioci buduće zakonodavne i izvršne vlasti, imate i najveću odgovornost u primjeni hitnih mjera kako bi se ovo stanje čim prije prevazišlo.
U tom cilju od Vas tražimo:
– da se čim prije izabere nova funkcionalna Vlada,
– da se urade novi i dopune zakoni koji se odnose na pomorstvo. Posebno ističemo važnost Zakona o pomorskoj sigurnosti, koji bi u izradi i donošenju morao biti jedan od prioriteta u budućem radu Vlade i Skupštine.
– da, već usvojena Strategija razvoja pomorske privrede do 2030 dobije prioritet u budućem radu i da se hitno donese novi Akcioni plan za period 2023.-2024.
– da se novim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji resora za pomorstvo redefiniše djelokrug rada postojeće Direkcije za sigurnost i bezbjednost plovidbe i zaštitu od zagađenja, Direkcije za inspekcijski nadzor u pomorskom i unutrašnjem saobraćaju i Lučkih kapetanija. Takođe da se u ovom Pravilniku predvidi nova organizaciona jedinica koja bi brinula o pomorcima i koja bi imala sjedište u Kotoru.
– da se novim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji resora za pomorstvo, u svijetlu nove organizacije i redefinisanog djelokruga rada organizacionih jedinica, preispita i redefiniše sistematizacija radnih mjesta u cilju bolje efikasnosti u ispunjavanju međunarodnih standarda i drugih obaveza. Takođe, da se za određena radna mjesta prepozna diploma Pomorskog fakulteta, što do sada nije bio slučaj.
– da se u novoj Vladi, zbog obimnosti posla i obaveza, predvidi Državni sekretar koji će biti nadležan samo za resor pomorstva i sa prethodnim iskustvom u radu u pomorskoj privredi ili pomorstvu.
– depolitizaciju svih radnih mjesta, posebno rukovodećih, u organizacionim jedinicama uključujući i mjesto Državnog sekretara. Ovo smatramo kao najznačajniji prioritet jer su, po našem mišljenju, struka i specifična znanja najbitnija u prevazilaženju ovog stanja a sve to kao uslov za brže evropske integracije.
Oni su poručili da je Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore, nevladina, strukovna i neprofitna organizacija, koja se ne bavi politikom, a njihovi članovi su građani koji imaju ovlašćenje o osposobljenosti za zapovjednika broda od 500 BRT ili više.
Ciljevi Udruženja su podsticanje i razvoj održivog pomorstva kroz djelovanje u oblasti pomorskog ljudskog resursa, pomorskog zakonodavstva, očuvanja i zaštite pomorske životne sredine, pomorske privrede i pomorske tradicije.
Crna Gora je primorska i pomorska zemlja sa dugom tradicijom i sa značajnim pomorskim resursima, poručili su iz UO Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore.
Organizacioni odbor manifestacije “Bokeljska noć 2023“ raspisao je konkurs u kome se pozivaju zainteresovane organizacije i pojedinci da dostave svoje ponude (vizuelno rješenje sa nazivom kreacije i podacima o autoru) sa kojima namjeravaju da učestvuju u smotri ukrašenih plovila na tradicionalnoj i jedinstvenoj manifestaciji na vodi – “Bokeljska noć“, koja će se održati 19.08.2023 godine.
Tradicionalna manifestacja koja ima status nematerijalnog kulturnog dobra, Bokeljska noć stara dva vijeka.
Kandidati su u obavezi:
Da uplate naknadu za učešće na konkursu u iznosu od 5,00 eura na žiro račun Kulturnog centra broj 510-8571-32 kod CKB banke;
Da prilože dva primjerka skice kreacije (A4 format) uz propratni tekst (opis kreacije);
Da usmeno obrazlože značenje kreacije pred stručnom Komisijom;
Kreacija mora da sadrži neki od sljedećih elemenata-tematskih cjelina:
da predstavlja kulturno naslijeđe,
da se odnosi na određeni geografski pojam,
da se tiče neke istorijske ličnosti, vrijednosti ili događaja.
Da kreacija zadovoljava osnovne estetske kriterijume;
Dekorisano plovilo mora biti minimum 4 metra dužine;
Svako plovilo mora imati jednog člana posade
Svako plovilo mora imati sopstveno osvjetljenje
Broj plovila koji učestvuju u konvoju je ograničen na 40.
Prva nagrad Bokeljska noć 2018 Kotor u slikama
Organizator ostavlja mogućnost dofinansiranja plovila za koja komisija utvrdi da zadovoljavaju kriterijume, a značajno prelaze standardne dimenzije.
Prihvaćene ponude od strane stručne Komisije organizator finansira u iznosu od 400,00 eura po jednom plovilu.
Dinamika isplate: 40% iznosa (160 eura) dobija se odmah nakon završetka konkursa, a preostalih 60% (240 eura) nakon održavanja manifestacije, ukoliko plovilo zadovolji sve kriterijume stručne Komisije.
Bokeljska noć 2018.
Prvoplasirana tri učesnika očekuju novčane nagrade, kao i specijalne nagrade za ostale učesnike po odluci žirija.
Ukupan fond za nagrade iznosi 3000,00 eura.
Prijave sa imenom i prezimenom, adresom, telefonom, dokazom o uplati naknade (učešće na konkursu), nazivom i vizuelnim rješenjem kreacije te tačnim lokalitetom uređenja plovila zainteresovani podnose do 04.08.2023.godine u zatvorenoj koverti, sa naznakom – prijava na konkurs za Bokešku noć, na adresu:
Detaljnije informacije se mogu dobiti na telefon: 032 304 140 ili 067105 928 i putem e-maila: slavisa.grubisa@kc.kotor.me
