Jovanović na čelu tivatske URE; Abazović: Cilj postignut, svi politički subjekti prihvatili politiku URE

0
Jovanović na čelu tivatske URE; Abazović: Cilj postignut, svi politički subjekti prihvatili politiku URE
URA Tivat

“Ideja URE dugo živi u Tivtu, a naši sugrađani i sugrađanke su uvijek živjeli principe građanske, ekološke i demokratske Crne Gore, na kojima je URA osnovana. Drago nam je da su prepoznati napori koje je URA u prethodnom periodu uložila, pa tako i u odboru imamo neka nova lica. Sigurni smo da ćemo ojačani novim licima, dobiti i novu energiju za naredne pobjede”, saopštio je na večerašnjoj I izbornoj Konvenciji tivatskog odbora Građanskog pokreta URA novoizabrani predsjednik tog odbora Ljubomir Jovanović.

On je istakao da je Vlada Dritana Abazovića učinila puno za Opštinu Tivat. ,,Vratila je Pine opštini, vratila je koncesiju nad trajektnom linijom državi, a u ovoj godini ćemo realizovati i više infrastrukturnih projekata poput bulevara Jaz-Tivat, izgradnje škole u Radovićima, ali i projekata u susjednim opštinama a koji će imati indirektan uticaj na razvoj Tivta, poput žičare Kotor – Lovćen. Svi ovi projekti, ali i ekonomska politika Vlade, te posebna briga o penzionerima i ugroženim skupinama, doprinijeće boljem životnom standardu građana Tivta. Tivat će nastaviti da bude nosilac razvoja turističke ponude Boke i Crne Gore i svako ulaganje u infrastrukturu u naš grad višestruko se odražava na ekonomiju Crne Gore”, naveo je još Jovanović.

Premijer Crne Gore i predsjednik URE dr Dritan Abazović saopštio je da je Crna Gora danas mjesto u kojem svi politički subjekti prihvataju bazične politike URE. ,,Od vremena kad smo proklamovali pet stubova politike do danas – svi pričaju našu priču. Zadovoljan sam i uživam kad vidim kako se društvo mijenja na bolje. Procenti su relativni, a istina je apsolutna – ona se kristališe iz dana u dan. Takva Crna Gora će pobijediti na parlamentarnim izborima. U prethodnom periodu donosili smo dosta odluka, i sve su se pokazale kao ispravne. Borba protiv korupcije i kriminala je krst koju nosimo i iznijećemo tu borbu do kraja. U Crnoj Gori više nema onog ko će raditi protiv zakona”.

Abazović je podsjetio da je u toku prethodne vlasti pomorska privreda uništena. ,,Cilj ove Vlade je da kupi feribot koji će saobraćati linijom Bar-Ankona i Bar-Bari. Vratićemo našu flout. Hoćemo da uvedemo taksi brod koji bi saobraćao našim primorskim gradovima i tako smanjio gužvu. Treba da povežemo Lušticu i Herceg Novi trajektom. Žičara Kotor-Lovćen biće najveći bist turizma koji je Crna Gora imala u prethodnih 30 godina. Počinjemo Bulevar Tivat-Budva. Radićemo zaobilaznicu u Budvi. Moramo imati projekat tunela i Kotor-Lovćen u koji malo ko vjeruje, ali istrajaćemo. Sada se priča samo o ekonomiji i neka se priča, jer to smo želeli. Jedno je pričati bajke, a drugo je ući u sistem i preuzeti odgovornost radeći mahom sa ljudima koji su relikti prošlih režima”.

URA Tivat

Funkciju potpredsjednice tivatske URE obavljaće Jasmina Kosać. Ona je istakla da je URA pokazala građanima da se država može voditi drugačije. ,,Iako do sada nismo formalno imali opštinski odbor u Tivtu, naši članovi i članice iz Tivta su dali izuzetan doprinos i uložili veliki trud da se dese promjene u Crnoj Gori. Na tom putu smo tek iskoračili, ali smo već pokazali građanima da se država može voditi drugačije. Da Crna Gora može biti moderna država vladavine prava, država u kojoj će interesi građana biti na prvom mjestu, i u kojoj neće biti povlašćenih pojedinaca, koji će državni interest podrediti ličnom. Da bi se to postiglo nije bila potrebna velika mudrost, ali je bila neophodna izuzetna hrabrost, i zato želim da se zahvalim i članovima URE, u državnom rukovodstvu, koji su tu hrabrost iskazali”, kazala je Kosać.

Navela je i da su, pored napora na izgradnji pravednijeg, vidljivi i naši napori na prosperitetnijem društvu. ,,U Tivtu su se osjetile pozitivne posljedice ekonomske politike Vlade. Nastavićemo da posvećeno radimo na daljem razvoju našeg grada”.

,,Optužuju nas za sve i krive – krivi smo zbog rekordne prosječne plate u državi, zbog rekordnih brojki u ekonomskim i turističkim parametrima, krivi smo što se suočavamo sa kriminalom i korupcijom, krivi smo što branimo Moraču i vodoizvorišta, što otvaramo fabrike i dovodimo investicije… Važno je da širimo činjenice po gradovima kako ovdje u Tivtu, tako i širom Crne Gore”, saopštio je ministar ekonomskog razvoja i turizma i potpredsjednik URE Goran Đurović.

On je kazao da na opstrukcije URA odgovara istinom i činjenicama. ,,Borimo se na svakom polju, napravili smo program stop inflaciji kao nijedna država u Evropi ali i šire. Promijeniti smo istoriju Crne GoreG i uvešćemo je u Evropsku uniju“.

Predsjednik hercegnovskog odbora URE i član Glavnog odbora Nikola Radman napomenuo je da tri odbora KO Herceg Novi i Tivat treba da sarađuju maksimalno. ,,Sve snage i umijeća treba da posvetimo razvoju Boke. URA raste i jača kako ovdje, tako i u svim predjelima Crne Gore”.

Član Predsjedništva URE Blažo Rađenović naveo je da je Crna Gora na pravom putu ka Evropskoj uniji i da taj put niko više ne može zaustaviti. ,,Posao nije lak, ali smo kadri da ga nastavimo istim intenzitetom do kraja. Time će se dičiti generacije”.

Abazović je naglasio da onome ko želi da kukavički vodi politiku nije mjesto u URI. ,,Ima drugih partija. Mi ćemo sve što je državi oteto vratiti u vlasništvo građana, baš kao što smo vratili Budvi i Tivtu Luku, Boki trajektnu liniju, Ulcinju masline, Nikšiću privredu, tako ćemo vratiti i ostala blaga građanima. Cilj je da gradimo zemlju koja će biti politički dosadna, ali u kojoj će se dešavati mnogo dobrih stvari za građane. URA je riješila mnoge utakmice u Crnoj Gori, a ja očekujem da u završnici odigramo i posljednju, gdje ćemo na kraju dići pehar pobjede i označiti ulazak države u Evropsku uniju”, zaključio je on.

Novoizabrani članovi odbora tivatskog odbora Građanskog pokreta URA su:

Ljubomir Jovanović
Svetozar Čelanović
Mario Penava
Antonio Penava
Jovo Radonjić
Jasmina Kosać
Marjan Brčić
Dragan Marić
Balša Bulatović
Nina Jovanović
Magdalena Čelanović
Danijela Penava
Marija Mirijam Jarić
Mirko Kažić
Vedran Gverović
Slobodan Vujović

Ristić: Pred Kotorom najbolja turistička sezona ikada

0
Ristić: Pred Kotorom najbolja turistička sezona ikada
Direktor TO Kotor, Jovan Ristić

Prema trenutnim predviđanjima Turističke organizacije Kotor ova godina će oboriti sve rekorde kada je u pitanju posjećenost za vrijeme ljetne turističke sezone.

“Po podacima sa kojim mi raspolažemo možemo sa zadovoljstvom da damo neko predviđanje da je pred nama možda i najbolja sezona ikada. Kada je Kotor u pitanju mi smo već prošle godine uspjeli da pređemo sve rekorde koji su bili u godinama za nama,” kazao je direktor TO Kotor Jovan Ristić.

Nakon ukidanja kovid protokola oporavlja se kruzing turizam u Kotoru o čemu svjedoče podaci da su proteklih dana u grad uplovila četiri kruzera koji su doveli više hiljada turista. Trenutno se radi i na oporavku izletničkog turizma.

“Informacije su takve da i prodaja ide veoma dobro. Već u predsezoni se očekuje da će popunjenost biti na izuzetno visokom nivou. Čak i više nego 2019., a takvi rezultati bi trebali da budu i tokom cijele godine.

Turisti Kotor

Ristić ističe i značaj dolazaka prestižnih brendiranih hotela u Kotor, te podsjeća na nedavno ostvarenu saradnju između Heritage Grand Perast hotela i Accor hotelske grupacije, a najavljuje potpisavanje ugovora o saradnji sa hotelskom grupacijom Hyatt.

Veliki projekat koji će sigurno doprinijeti turističkoj sezoni u Kotoru jeste i žičara Kotor – Lovćen čije otvaranje se očekuje sredinom jula.

“Žičara će za veliki broj naših posjetilaca biti razlog dolaska u naš grad. To je jedan od najvažnijih projekata u posljednjim decenijama u našoj zemlji. Kao vrijednosti žičara sa sobom donosi povezivanje dvije opštine, oživljavanje krajeva naših opština koji su na polaznoj i odlaznoj stanici. Tu će biti mnogo sadržaja, od restorana, do prodavnica i zabavnih parkova, najavio je Ristić.

Žičara Kotor – Lovćen

Da je Kotor i te kako posjećen i u predsezoni dokazuju turisti sa svih krajeva svijeta sa kojima smo imali priliku da razgovaramo.

“Mi smo iz Portugala, već smo bili u Srbiji, Bugarskoj, Rumuniji, sada smo ovdje i prelijepo je.”

Kotorom je oduševljena i Kanađanka kojoj je ovo prvi put u Crnoj Gori.

Kotor – foto Boka News

“Baš sam šetala obalom i prelijepo je i slikovito. Sviđa mi se i Stari grad, prostran je, ali jako živ.”

“Ovo nam je prvi put u Crnoj Gori i sjajno se provodimo. Predivan pogled. Ljudi su divni. Sigurno ćemo se vratiti,” rekle su gošće iz Engleske porijeklom iz Nigerije i Gane.

Veliki broj investitora na primorju nisu izmirili obaveze, Regionalni vodovod trpi posljedice

0
Veliki broj investitora na primorju nisu izmirili obaveze, Regionalni vodovod trpi posljedice
Gradnja legalizacija Boka -foto Boka News

DOO “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ se već duže vrijeme suočava sa problemom plaćanja posebne nadoknade od strane značajnog broja subjekata koji su izgradili objekte na Crnogorskom primorju bez građevinske i upotrebne dozvole.

To je saopšteno iz ove državne kompanije.

“Regionalni preduzima niz aktivnosti kako bi se izvršila kontrola izdatih građevinskih dozvola, sa ciljem provjere da li su objekti izgrađeni, odnosno stavljeni u upotrebu uz prethodno pribavljanje kompletne potrebne dokumentacije”, navodi se u saopštenju.

Kako je saopšteno iz Regionalnog vodovoda, obaveza svih investitora je da prilikom izgradnje, odnosno rekonstrukcije objekata na teritoriji opština Crnogorskog primorja izvrše plaćanje posebne naknade na investicije definisane Zakonom o regionalnom vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja od čega 80% pripada ovom Društvu, dok preostali dio od 20% pripada opštini na čijoj teritoriji se realizuje investicija.

U periodu od 2008. do 2011. godine, kako su naveli, po tada važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata, izmirenje predmetne naknade nije bio uslov za izdavanje građevinske dozvole, već je bila obaveza investitora da tu naknadu izmire prije upotrebe objekta, odnosno u fazi pribavljanja upotrebne dozvole.

“Dakle, obaveza investitora za objekte za koje su izdate građevinske dozvole u periodu od 2009. do 2011. godine u pogledu plaćanja posebne naknade ne postoji do trenutka podnošenja zahtjeva za izdavanje upotrebne dozvole, a upotreba objekata bez prethodno izdatih upotrebnih dozvola je predmet kontrole i preduzimanja mjera od strane drugih organa na šta je naše Društvo više puta ukazivalo”, kazali su iz Regionalnog vodovoda.

Dodali su da je sa Upravom za inspekcijske poslove dana 15.aprila 2014. godine zaključen Protokol o saradnji, u kom je između ostalog definisano da će Uprava za inspekcijske poslove sprovesti kontrolu objekata na Crnogorskom primorju izgrađenih bez građevinske dozvole, odnosno stavljenih u upotrebu bez upotrebne dozvole”, naglašavaju iz Regionalnog vodovoda.

Uprava za inspekcijske poslove je nakon obilaska terena sačinila izvještaje o statusu izgrađenih objekata.

“U izvještajima je konstatovao da većina objekata iste nije privela namjeni, ali konstatovani su i slučajevi upotrebe objekta bez prethodno izdate upotrebne dozvole. Međutim, o konkretnim mjerama preduzetim protiv tih lica Regionalni vodovod nije informisan”, kazali su iz Regionalnog vodovoda.

Napominjemo da je Regionalni vodovod, kažu oni, ovaj potencijalni problem u izbjegavanju od plaćanja posebne naknade za objekte za koje su izdate građevinske dozvole bez prethodno plaćene naknade odavno prepoznao i aktivno je učestvovalo i prilikom izrade novog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata koji je usvojen 2017. godine.

Tada je na inicijativu Regionalnog vodovoda, dodaje se u saopštenju, uvrštena dodatna odredba u članu 227 koja se odnosi upravo na ove objekte i obavezu plaćanja naknade prilikom izdavanja upotrebne dozvole.

“Imajući u vidu finansijske izazove sa kojima se Regionalni vodovod susreće, kao i procijenjeni iznos od posebne naknade koje bi trebalo da prihoduje Regionalni vodovod apeluje na nadležne subjekte da u najhitnijem roku pristupe rješavanju ovog problema”, zaključuje se u saopštenju Regionalnog vodovoda.

Univerzal: Ako je država pogriješila, mora snositi posljedice

0
Univerzal: Ako je država pogriješila, mora snositi posljedice
Naplatna rampa Herceg-Novi Trebinje

Država se ne može pozivati na razloge ništavosti sporazuma o raskidu ugovora o izgradnji, funkcionisanju i transferu (BOT) puta Meljine – Petijevići, (H.Novi-Trebinje) jer sve i da oni postoje, država ih je sama skrivila – navodi se u odgovoru Univerzala na protivtužbu države koja traži ništavost tog sporazuma.

Ukazuju da, ako je država, kako tvrdi, prilikom zaključenja povrijedila neku zakonsku zabranu koja se odnosi na dopuštenost njene obaveze da isplati ugovoreni iznos, mora sama snositi eventualne posljedice, jer ih je sama i uzrokovala.

Inicijalno je ova kompanija tužila državu, jer im nije isplaćeno četiri miliona kako je bilo predviđeno sporazumom. Država je uzvratila protivtužbom uz tvrdnju da Vlada nije ispoštovala proceduru predviđenu Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti te da nije mogla da zaduži Ministarstvo finansija (MF) da ova sredstva isplati iz tekuće rezerve bez odluke Vlade. Naknadno je Vlada, prošlog oktobra, novim zaključkom zadužila MF da cjelokupnu dokumentaciju oko ovog sporazuma proslijedi tužilaštvu.

Juče je sudija Privrednog suda Vladimir Bulatović zaključio pripremno ročište, najavivši da će o prijedlogu države da se sprovede građevinsko vještačenje odlučiti nakon što sprovede pisane dokaze. Traženo je da vještak utvrdi obim, kvalitet i vrijednost izvedenih radova uz napomenu da je Univerzal bio u obavezi da sam finansira dio puta na Kotobilju. Ostalo je nejasno da li država traži da se vještači cijeli put ili dio puta na čiju sanaciju se Univerzal obavezao, sada za državu, spornim sporazumom.

Iz Univerzala negoduju zbog vještačenja, ukazujući da je cijeli put izgrađen prije 13 godina, te da je bespredmetno vještačiti njegov kvalitet. Zato, kako je naveo, ako sud odredi vještačenje, ono treba da se odnosi samo na sanaciju puta iz sporazuma o raskidu. Tvrde da su obaveze ispunili, te da je država ta koja to nije učinila. Ukazuju da se država odlučila na raskid kako bi se ukinula putarina radi bržeg protoka ljudi i robe i razvoja turizma, zbog čega su pristali da im isplate obeštećenje od četiri miliona na koje dodatno traže i PDV. Glavna rasprava u ovom sporu zakazana je za početak juna.

/M.Leković/

Sledeće sedmice počinje HAPS: “Pozorište i muzika” tema ovogodišnjeg festivala

0
Sledeće sedmice počinje HAPS: “Pozorište i muzika” tema ovogodišnjeg festivala
Press HAPS

U periodu od 17. do 30. aprila u Herceg Novom biće održan 28. HAPS (Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti), u okviru kojeg će novskoj publici biti predstavljene muzičko scenske forme, kao i dramske predstave sa markantnom i upečatljivom muzikom, poručeno je na današnjoj konferenciji za novinare u foajeu Dvorane “Park”.

HAPS će otvoriti predstava “Magbet” (Grad teatar, Budva/ Srpsko narodno pozorište, Novi Sad /Beogradsko dramsko pozorište/ ITAKA Art centar/ Újvidéki Színház (Novosadsko pozorište)), za koju direktorica JU “Grad teatar” Milena Lubarda Marojević ističe da je produkcijski veoma zahtjevna.

“Prije svega jer se tu istovremeno sretnu glumci iz četiri različita ansambla i sve drugo što uz nju ide. To je još jedan dokaz da se nije išlo lakšim načinom pri odabiru predstava, već onim što publici treba da donese nešto novo. “Magbet” Šekspirov komad, tragedija koja se zapravo graniči sa bajkom je svima poznat. Ovo je jedno tumačenje gdje imate tri Ledi Magbet, tri Magbeta, koja zapravo mnogo više funkcioniše vizuelno i asocijativno nego onako prateći tekst, iako su svi važni elementi tog teksta tu”, kazala je Lubarda Marojević.
U ime Hrvatskog narodnog kazališta iz Mostara, Anita Milićević, skrenula je pažnju na predstavu „Noć sa Aleksom“, koja će biti odigrana 28. aprila.

„Sam dramski tekst je klasičan, ali reditelj je napravio nešto sasvim drugo, napravio je post dramsku predstavu, sa jako puno muzičkih elemenata. Ovo je predstava o Aleksi Šantiću, nije biografska i prikazivanje života na klasičan način. To je jedna noć prikazana sa puno muzike i fizičkog teatra“, istakla je Milićević.

Tema HAPS-a „Pozorište i muzika“ prikladni je ne samo za Herceg Novi kao primorski grad i revijalni festival kakav je HAPS, već pruža i neizmjerne mogućnosti istraživanja, kazala je selektorka Milina Kovačević.

“Pored muzičkih predstava, odnosno muzičko scenskih formi, na festivalu će biti prikazane razne dramske predstave koje imaju markantnu, upečatljivu, važnu muziku. Pored redovnog, na HAPS-u će biti upriličen i prateći program. Na zahtjev publike, biće organizovana “old school disco” žurka 21. aprila, pod nazivom “Underground Club”, u prostoru nekadašnje diskoteke Bolivar. U sklopu festivala biće organizovana i radionica “Porodično razgibavanje”, u kongresnoj sali Instituta Dr Simo Milošević, kao i svirke u lokalima koji su poželjeli da rade sa HAPS-om, da cijeli grad pleše u ritmu muzike”, navodi Kovačević.

HAPS

Slikarka, novinarka i publicistkinja Vitka Vujnović je istakla da je godina između dva HAPS-a pobjednička godina za Hercegnovsko pozorište, u kojoj su pobrane mnoge nagrade i priznanja.

“Tokom tog perioda smo kao nekadašnji dobri stanari podsjetili da je palata Burovina napuštena, zapuštena i često na meti vandala. Pozorištu i kreativcima iz grada ona je bila i u sjećanju ostaje drugi dom. Još jednom smo apelovali na nadležne da vrate zgradu Herceg Novom jer on to zaslužuje, pa činimo to i danas na početku HAPS-a, priznajući da ima dobrih pomaka, ali da rezultata još nema jer oni ne zavise samo od volje nadležnih u Herceg Novom”, kazala je Vujnović ispred Hercegnovskog pozorišta, koje je bilo i ostalo jedan od temelja ovog festivala, ali i pozorišnog života u gradu.

Sekretarka za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, Ane Zambelić Pištalo, podsjetila je da je u strateškom dokumentu razvoja opštine Herceg Novi do 2027. godine rješavanje problema same zgrade u kojoj bi Hercegnovsko pozorište radilo – tretirano kao važan segment i zadatak koji lokalna uprava treba da realizuje.

Ona je ovom prilikom napomenula i da je po usvajanju nacionalne strategije razvoja kulture, koja je sada u fazi nacrta i nalazi se na javnoj raspravi, lokalna uprava u obavezi da osmisli i lokalnu strategiju razvoja kulture.

“Opština Herceg Novi i Sekretarijat za kulturu i obrazovanje dali su svesrdnu podršku kada govorimo o finansijskog kontrukciji za realizaciju 28. HAPS-a, uz poseban osvrt na HAPSić koji je tretiran kroz lokalni akcioni plan za podršku programima namijenjenim djeci i mladima. Posebno raduje činjenica što ovogodišnji HAPS otvara predstava “Magbet”, jer je sam Šekspir kao stvaralac muzici davao poseban značaj. U periodu kada je stvarao, muzika je bila posebno tretirana, tako da se onaj koji nije znao da čita i da razumije muziku smatrao loše obrazovanim čovjekom”, istakla je Zambelić Pištalo.

Bokeška svita u šetnji kroz stilove i epohe

0
Bokeška svita u šetnji kroz stilove i epohe
Diplome za polaznike masterklasa, foto M. Krivokapić

Seminar za gudače održan od petka, 7. aprila, do utorka, 11. aprila, kada je u Crkvi Sv. Duha održan drugi završni koncert, okupio je brojne polaznike/ce iz Herceg Novog, Tivta, Budve i Kotora, kao i jednu polaznicu iz Makarske.

Sa njima je po individualnoj metodologiji obuke radio akademik prof. dr Vladimir Marković, šef Katedre za gudačke i žičane instrumente Muzičke akademije u Istočnom Sarajevu, dok im je u klavirskoj saradnji velika podrška bila Julijana Šulović, prof. u Muzičlkoj školi „Mokranjac“ i rednovna profesorka na MA u Istočnom Sarajevu. Seminar je održan na inicijativu i u organizaciji prof. Mileve Krivokapić, uz podršku ŠOSMO „Vida Matjan“ i direktora prof. Mihajla Lazarevića.

Zajedno profesori i polaznice

 -Planirano je da se masterklass završi u ponedjeljak, 10. aprila, međutim, zbog velikog interesovanja i angažovanja djece, a samim tim i nas, nastavnika i roditelja, produžen je za jedan dan. Važno je da su svi polaznici izašli da sviraju, svi su nešto naučili, divno su se pokazali, divno smo sarađivali sa kolegama i prijateljima, kažu Marković i Šulović. Najavljuju nastavak saradnje, jer, „tim koji dobija, ne treba mijenjati“.

 Ovo je drugi put da Marković održava seminar za gudače, prethodni  je održan prije pet godina u saradnji sa Kuilturnim centrom „Nikola Đurković“. On  već 20 godina vodi seminar za gudače u Bani Koviljači, Srbija, gdje su učestvovali i učenici iz Kotora. Mileva Krivokapić je magistrirala u njegovoj klasi, otuda i ova saradnja. Pošto je Marković član mnogih žirija, prof. Milevu Krivokapić poznaje i kao mentorku mnogih uspješnih, nagrađivanih talentovanih učenika.

Radulović i Miljenović izvele djelo Šostakoviča

-Sad imamo vezu između srednje škole i fakulteta, nastavljam dalje da ih njegujem, kao što je i Mileva. Radili smo individualno, od ujutru do uveče, pet intenzivnih dana uz dva koncerta , sa programom koji smo pripremili na osnovu ranijeg rada djece, pa smo mi to usavršavali i dorađivali. Bilo je i novih kompozicija, zavisi ko je u kojoj fazi rada- nekad nekome treba da mu se da samo finiš, a nekome treba da ga baš pogurate na početku, kaže prof. Marković.

Zajedno profesori i polaznice

U finalnom koncertu je nastupila i talentovana violinistkinja Paulina Smirnova iz III razreda Osnovne muzičke škole u Kotoru, klasa prof. Ivane Radović, a takođe i Tanja Bardek iz Kumbora, studentkinja prve godine violine MA u Sarajevu u klasi prof. V.Markovića, koja je svojom muzičkom zrelošću u izvedbama Hendlove „Sonate u g-molu“ i „Španskog plesa“ M. De Falje plijenila publiku i bila uzor mlađima.Tanja je Srednju muzičku školu „Vida Matjan“ završila u klasi prof. M. Krivokapić, a seminare snatra važnom stavkom za usavršavanje i napredovanje muzičara. Planira i solistički koncert.

Veoma aktivne bile su i Vjera Radulović i Anja Miljenoivić, učenice III razreda Srednje škole, koje su se predstavile različitim programom na oba koncerta, nastupivši solistički i kao duo  u izvedbi tri od ukupno pet „pieces“ za violinu i klavir D. Šostakoviča.

Sa prvoga koncerta, foto M. Krivokapić

Koncert – uz šaroliki program po uzrastima, muzičkim epohama i stilovima kompozitora

Na prethodnom koncertu održanom veče ranije, uz šaroliki program po uzrastima, muzičkim epohama i stilovima kompozitora, nastupilo je 22 polaznika masterklase. Najmlađi su bili  učenici trećeg razreda osnovne muzičke škole – Jovana Ivanović iz Herceg Novoga, Paula Ciko iz Tivta i Dunja Dabić iz Kotora, zatim godinu stariji- Andrej Nikolić iz Tivta, Sofia Stepchanka iz H. Novog, Sofija Kordić i Sofija Krivokapić iz Kotora, te učenici VII i VIII razreda: Vasilije Hadžić iz Budve, Mia Pajović, Miloš Berberović, Isidora Zirojević iz Kotora, Klara Serventi, Dora Taskent i Sofia Franović iz Tivta, te Sofia Kasum i Daria Ilić iz H. Novoga. Od srednjoškolaca su nastupili: Rena Vlaho iz Makarske/Hrvatska, Aneta Čavor, Ana Miljenović, Vjera Radulović iz Kotora, Mykola Luts iz Tivta, te studentkinja Tanja Bardek. Koncert je ispratio i prof. Željko Vlaho, direktor Muzičke škole u Makarskoj.

/M.D.Popović/

Rusija testirala interkontinentalni balistički projektil

0
Rusija testirala interkontinentalni balistički projektil
Naoružanje – RS-28 Sarmat
Foto: Vitaly Kuzmin / Wikimedia

Rusija je provela uspješno testiranje interkontinentalnog balističkog projektila na jugu zemlje, objavilo je u srijedu rusko ministarstvo obrane, prenosi dpa.

Projektil dugog dometa lansiran je iz Kapustinog Jara u regiji Astrahan na obalama Kaspijskog jezera.

Pokusna bojeva glava kasnije je udarila, kako je planirano, na lokaciju u savezničkom Kazahstanu, objavilo je ministarstvo, dodajući da je cilj bio testirati “borbenu sposobnost” projektila.

Nedavno je Kremlj izazvao pomutnju svojom objavom da će stacionirati taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji.

Takvo oružje ima kraći domet od interkontinentalnih balističkih projektila koji mogu prevaliti udaljenosti veće od 5 tisuća kilometara.

“Suton u javorovom vrtu” pred publikom u Tivtu

0
“Suton u javorovom vrtu” pred publikom u Tivtu
Suton-plakat

JU Centar za kulturu Tivat, najavljuje za sutra, 13. april,  pozorišnu predstavu Korifej teatra Kolašin “Suton u javorovom vrtu”. Biće odigrana u Velikoj sali CZK a početak je u 20 sati.

Autor teksta je Vasko Raičević, reditelj Zoran Rakočević a dramaturg  Milana Matejić. U predstavi igraju:
OGNJEN – Petar Novaković
NINA – Jelena Đukić
MARTIN – Nemanja Todorović
DRAGO – Đorđije Tatić
VJERA – Anđelija Rondović
JAKOV – Dejan Ivanić

Projekat su finansirali Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Kolašin.

Dubrovnik – u grušku luku uplovila tri kruzera, najava dobre turističke sezone

0
Dubrovnik – u grušku luku uplovila tri kruzera, najava dobre turističke sezone
Dubrovnik – foto Boka News

Tri putnička broda za kružna putovanja, Viking sea, Rivera i Norwegian star, uplovila su u srijedu ujutro u grušku luku. Vjesnici su dobre turističke sezone koja je pred nama pa među turističkim djelatnicima počela prevladavati “uzbuna” jer kreće posao nakon zimske stanke.

Za goste s kruzera organizirano je razgledavanje grada pa je za očekivati kako će nastati gužve.

Glavate želve šire se Mediteranom zbog klimatskih promjena?

0
Glavate želve šire se Mediteranom zbog klimatskih promjena?
glavata-zelva

Sve veći broj glavatih želvi gnijezdi se i polaže jaja na plažama zapadnog Sredozemlja, pa neki znanstvenici sugeriraju da bi to mogla biti posljedica klimatskih promjena koje uzrokuju širenje staništa ugrožene vrste.

Uz zagrijavanje morske vode još jedan faktor koji vjerojatno pogoduje najvećoj kornjači s tvrdim oklopom na svijetu, koja se smatra ranjivom vrstom, su programi zaštite u zemljama poput Španjolske i Zelenortskih otoka.

Morski biolozi iz Francuske, Italije, Španjolske i Tunisa otkrili su mnogo više gnijezda na plažama svojih zemalja u proteklom desetljeću nego 1990.-2012., kada ih je u prosjeku bilo manje od tri gnijezda godišnje.

Od 2012. broj gnijezda dramatično je porastao, dosegnuvši 84 u 2020., što su najnoviji dostupni podaci, prema članku koji je prošlog ljeta objavio ekološki znanstveni časopis Global Ecology and Conservation.

“Mislimo da bi taj trend mogao biti novi proces kolonizacije”, rekla je biologinja Ana Liria, voditeljica ADS Biodiversidad, dobrotvorne organizacije sa sjedištem u Taliarteu na otoku Gran Canaria.

Skupina spašava ozlijeđene kornjače na španjolskim Kanarskim otocima i proučava njihovu populaciju na Zelenortskim otocima, glavnom području razmnožavanja u istočnom Atlantiku.

Glavate želve nastanjuju toplije dijelove svjetskih oceana i prisutne su u Sredozemnom moru, no uglavnom su se gnijezdile na nekoliko mjesta poput Floride, Zelenortskih otoka, Omana, Mozambika i Zapadne Australije.

Svakih nekoliko godina vraćaju se u ‘rodno mjesto’ kako bi položili jaja.

Mediteran je između 1982. i 2019. postao topliji za 1,3 Celzija, prema studiji zaklade za zaštitu okoliša CEAM iz Valencije iz 2020.

Klimatske promjene obično su štetne za divlje životinje, ali zagrijane vode su očito postale pogodnije za kornjače, rekla je Liria, međutim upozoravajući da njihov životni vijek do 100 godina znači da se svaka promjena u ponašanju mora proučavati tijekom puno dužih razdoblja.

Uspješni programi zaštite kornjača, pokrenuti na globalnoj razini u proteklim desetljećima, također su povećali populaciju kornjača, pomažući da se njihov status podigne iznad razine “ugroženih” u mnogim područjima, rekla je.

Zreli primjerak može mjeriti 90 cm i težiti 150 kg.

Njihova veličina i tvrdi oklop općenito ih štite od grabežljivaca, ali mreže za ribe, brodski propeleri i onečišćenje postali su značajna prijetnja.