Bokeška svakodnevnica kroz prizmu impresionizma

0

Susret sa Eleonorom Apollonio, akademskom umjetnicom iz Kotora


Nakon deset godina Eleonora Apolonio se vraća likovnoj publici izložbom koja je otvorena u Gradskoj galeriji Kotora, gdje predstavlja oko 30 radova u tehnici ulja na platnu i tempera na papiru, sa motivima mrtve prirode, bokerških pejzaža i portreta-figura. Posjetioci istančanog ukusa mogu u postavci da prepoznaju vizure kotorskih bedema sa pogledom na kupolu crkve-samostana Svete Klare, niz kuća-palata na Glavatima, mandrać Visin na Prčanju i druge. Puno joj znači da sve te slike za koje je, kaže, jako vezana,  vidi na jednom mjestu, sa mnogo boljim osvjetljenjem nego što je u njenoj kući, a  takođe joj znači da drugi ljudi to vide, jer umjetnost dobija vrijednost tek u interakciji sa publikom.

-Meni je dat talenat da bih ja to nekome isto dala, da bih dobrobiti umjetnosti podijelila sa drugima, tako da mi izložba poslije deset godina pauze mnogo znači, kaže Apollonio. Najbrojniji su porodični portreti na kojima su njena osmoipogodišnja kćer Aneta i suprug Goran Kocka. „Ima ti impresionizma i ekspresionizma, možda čak i nekog simbolizma, ima svega, a mislim da mene ima najviše“, kaže u šali Eleonora u razgovoru za Boka news.

-Slikam sve ono što me okružuje, sa fokusom na figuraciju. Tu vidim i apstrakciju, jer moje slike nisu realističke, vidi se šta je, ali ne idem toliko u detalje. Ćerka mi je često model, s obzirom da je živahno dijete, hvala joj, ima strpljenja sa mnom. Ona ima potpuno drukčiji senzibilitet od moga, to mi jako prija i srećna sam zbog toga. Ja sam „teška“ priroda, a njena me razigranost uveseljava. Svaki dan crta, slika, puna je ideja, različita je i za mene je velika inspiracija. Ima potpunu slobodu da sebe nađe i ostvari, kaže umjetnica.

 Rođena u Kotoru, potomkinja stare plemićke porodice koja je u Boki prisutna već pola milenijuma, Eleonora je djetinjstvo i mladost provela na Prčanju, te je razumljivo što pejzaži „najljepšeg zaliva na svijetu“ zauzimaju značajno mjesto u njenom stvaralaštvu. Diplomirala je slikarstvo na FLU Cetinje u klasi prof. Smaila Karaila, a od 2006. do 2013. godine je imala sedam samostalnih izložbi. Laureatkinja je Nagrade za najbolji likovni rad nastao u Kotoru 2010. godine.

Slikajući stare kuće, palate, ponte, bilo vani za štafelajom ili u svom domu, Eleonora, sada majka i supruga, neminovno primjećuje i promjene u bokeškom pejzažu narušenom prekomjernom gradnjom, ali je više sklona da život posmatra sa njegove ljepše strane.

– Promijenila se Boka Kotorska, sad koliko, ne znam da to izmjerim, ali želim da pričam samo o promjenama nabolje – mnoge palate su renovirane, neke stvari su se dovele u red, gledam iz pozitivnog ugla. Činjenica je da je kulturni pejzaž narušen prekomjernom gradnjom, ali moje poimanje života je prihvatanje neminovnosti, jednostavno, stvari su takve kakve jesu i tako mora biti. Dobro je to registrovati, ali da se mi stalno žalimo kako ništa ne valja, to nikud ne vodi- ukoliko možeš nešto da promijeniš, u redu. Meni nije dato da mogu direktno da djelujem i mijenjam, ali indirektno možda mogu- putem slika. Možda ću nekoga da oplemenim svojim slikanjem, da izazovem neke emocije, da probudim nešto dobro kod čovjeka – to je ono što je i mom domenu rada. Dato mi je da slikam i to je moje „oružje“, kaže Eleonora.

Niz kuća, Prčanj

 Nije učlanjena u Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore, nije ozvaničila status samostalne umjetnice, a finkcioniše najbolje kad je neko od bližnjih „pogura“.

-Zahvaljujem Daliborki Kordić, slikarki-galeristkinji, bez koje ove izložbe ne bi bilo, ona me je pogurala da konačno formiram postavku. Ja sam potpuno u tom svom svijetu i prilično sam inertna, ne primjećujem ni da li je moj položaj dobar ili loš, ja to i ne tražim, a sredstva za rad sama sebi obezbjeđujem. Danas se dosta priča o tome kako je loš položaj umjetnika, ali mislim da se pod umjetnošću često plasira i ono što  to nije. I kultura je u haosu, kao što je i u svim društvenim porama, to je lančano povezano – podijelila je Apollonio sa nama svoj stav o statusu umjetnika kod nas.

Nema svoj atelje, slika gdje god i kad god dobije nadahnuće.Voli da šeta u prirodi, rado hoda planinskim stazama, a to je ljubav koju dijeli sa svojim suprugom koji je planinarski vodič.

 Ljubitelji slikarstva imaju priliku da djela Eleonore Apollonio pogledaju do 18. aprila.

Eleonora sa prijateljicama u Gradskoj galeriji Kotora

Odraz ljepšeg vremena

-U vremenu opšte smutnje i krize svake vrste koja se odrazila i na polju vizuelnih umjetnosti, postoje i oni koji se drže tradicije. Taj njihov izbor je doskora smatran najvećim nedostatkom, a kako vrijeme odmiče, u okolnostima koje diktira vječita žeđ za novim, postaje oaza u pustinji „ready made“-a…

Da, reći ćete da je ovakav izraz primjereniji nekom drugom vremenu. Upravo je ta izopštenost iz svakodnevnice, ili bolje reći svakodnevnica kroz prizmu impresionista poput Žorža Sera, kod portreta- foviste Anri Matisa, ali to je ipak Eleonora Apollonio. Večeras smo okruženi pejzažima, mrtvom prirodom i portretima koji nose sivo-plavu sjenu Dobruštice i Vrmca, a kroz koje izbija snažan intenzitet boja vodenih odraza Boke.

I Eleonoru možemo shvatiti kao odraz nekog ljepšeg vremena, a svi koji je poznaju, složiće se s ovom konstatacijom, kazao je slikar Milenko Premović otvarajući izložbu.

/M.D.Popović/

Pariz: Izglasana zabrana najma električnih romobila

0
Pariz: Izglasana zabrana najma električnih romobila
elektricni-trotinet

Ulice Pariza bit će do rujna oslobođene od električnih romobila, barem onih koji se tamo nude građanima i turistima za kratkoročni najam.

Uprkos strogoj regulativi, koja je na snazi u cijeloj Francuskoj, ovaj oblik gradske mobilnosti u prijestolnici je bio, kako je rekla gradonačelnica Anne Hidalgo, “izvor tenzija i zabrinutosti” – bilo ih je, naime, previše, a vozači koji su ih unajmljivali bili su odveć neodgovorni.

Prošle godine u Parizu je tako zabilježeno 459 nezgoda s ozlijeđenim osobama, vozačima električnih romobila, a troje je ljudi i poginulo. Nije bila rijetkost da privremeni romobilisti ne poštuju pravila, primjerice zabranu vožnje pločnikom, ali ni da romobili završe – u rijeci Seini.

Zbog svega toga gradske su vlasti organizirale referendum o zabrani najma električnih romobila, koji je održan ovoga vikenda. Unatoč tomu što je pravo glasa na njemu imalo oko 1,4 milijuna stanovnika Pariza, na glasanje ih je izišlo samo oko 103.000, a od njih oko 90% je glasalo za predloženu zabranu.

“Kotorske legendice” proglašene najboljom knjigom za djecu u 2022. godini

0
Kotorske legendice

Udruženje crnogorskih pisaca za djecu i mlade proglasilo je “Kotorske legendice” u izdanju kotorskih „Muzeja”, najboljom knjigom za djecu objavljenom u 2022. godini.

„Kotorske legendice” titulu dijele sa knjigom Bojane Uskoković Krvavac „Đurđa te upoznaje sa zmijama Crne Gore”.

“Kotorske legendice” proglašene najboljom knjigom za djecu u 2022. godini
Kotorske legendice

U obrazloženju žirija stoji da su „Kotorske legendice” knjiga sazdana iz sedam naslova iza kojih su priče o starokotorskim legendama, da je interesantna i s aspekta obnavljanja lokalizama, kao i vizuelizacije posredstvom QR koda i interakcije.

„Knjiga Kotorske legendice postigla je visok nivo komunikacije sa mladima, uz obrazovanje, maštanje i mogućnost korišćenja digitalnih alatki. Uz priručnik iz istorije, ova knjiga se može koristiti i u nastavi kroz korelaciju sa predmetom izučavanja maternjeg jezika” – stoji, između ostalog, u obrazloženju žirija koji su činili prof. dr Sofija Kalezić, prof. dr Andrijana Nikolić i Žarko Vučinić.

Kotorske legendice

Podsjetimo, „Kotorske legendice” su na hercegnovskom „Trgu od knjige” prošlog ljeta proglašene Najljepšom knjigom sajma.

Privredni sud odbio zahtjev “Pomorskog saobraćaja” da im se omogući nesmetano korišćenje dijela morskog dobra

0
Privredni sud odbio zahtjev “Pomorskog saobraćaja” da im se omogući nesmetano korišćenje dijela morskog dobra
Pomorski saobraćaj

Privredni sud odbio je zahtjev kompanije Pomorski saobraćaj, biznismena Dejana Bana, da se donese privremena mjera kojom bi im se omogućilo nesmetano korišćenje dijela morskog dobra za obavljanje trajektne linije.

Ta informacija se navodi u rješenju u koje su Vijesti imale uvid.

Banova kompanija tužila je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom zahtijevajući donošenje privremene mjere.

List piše da je time uprava Morskog dobra uspjela i pred sudom da dokaže da je zakonski preuzela trajektnu liniju Kamenari – Lepetane.

UNESCO i Evropska komisija pokreću obrazovnu kampanju protiv antisemitizma

0
UNESCO i Evropska komisija pokreću obrazovnu kampanju protiv antisemitizma
UNESCO i Europska komisija pokreću obrazovnu kampanju protiv antisemitizma
Foto: – / Shutterstock

UNESCO i Europska komisija danas su pokrenuli dvogodišnji projekt borbe protiv antisemitizma u Evropi putem obrazovanja, koji obuhvaća i Hrvatsku, u vrijeme dok židovske zajednice osjećaju povećanu prijetnju.

– Novo partnerstvo predvodi UNESCO, a financira ga Evropska komisija uz podršku ureda za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), priopćio je UNESCO.

Projekt će biti proveden u 12 država članica EU-a, a među njima su i Hrvatska, Slovenija, Italija, Austrija, Francuska, Njemačka.

– UNESCO će pritom surađivati s lokalnim vlastima kako bi obučavao učitelje, donositelje politika i organizacije civilnog društva za borbu protiv antisemitizma kroz obrazovni sustav, priopćeno je iz te agencije Ujedinjenih naroda.

– Izgradnja Europe bez mržnje i antisemitizma počinje u učionici, rekao je tom prigodom povjerenik Europske komisije Margaritas Schinas.

Cilj je jačati kapacitete obrazovnih sustava kako bi se nosili s problemima poput teorija zavjere, antisemitskih predrasuda i stereotipa i govora mržnje na internetu te reagirali na antisemitske incidente.

Izvješće iz ožujka ove godine židovske organizacije B’nai B’rith International, osnovane 1843. godine, pokazuje da agresivni skupovi šire antisemitske i ekstremističke ideologije diljem država Europske unije, glorificirajući zločine holokausta.

Antisemitizam i iskrivljavanje holokausta šire se i na internetu, a statistike su alarmantne, upozorava ta organizacija.

Istraživanje UNESCO-a iz 2022. pokazuje da u prosjeku 16 posto objava na društvenim mrežama o holokaustu krivotvori povijest, a postotak na aplikaciji Telegram, koja nema moderaciju, raste na 49 posto.

Istraživanje EU-a između 2020. i 2021. godine pokazalo je povećanje antisemitskih objava na frankofonim korisničkim računima društvenih mreža od sedam puta, te trinaest puta na onima na njemačkom jeziku, stoji u priopćenju UNESCO-a.

Novo istraživanje tehnološke tvrtke CASM Technology i instituta ISD iz ožujka 2023. pokazuje da se broj antisemitskih objava na Twitteru udvostručio u samo tri mjeseca nakon promjene vlasničke strukture te društvene mreže.

Multimilijarder Elon Musk kupio je Twitter krajem listopada prošle godine.

– UNESCO kao agencija UN-a s mandatom zaštite slobode izražavanja stoga će provesti niz globalnih konzultacija s vladama, regulatornim tijelima, civilnim društvom i privatnim sektorom kako bi razvila upute za regulaciju digitalnih platformi, stoji u priopćenju.

Cilj je sankcioniranje širenja dezinformacija, teorija zavjere i govora mržnje na internetu uz istovremenu zaštitu slobode govora i drugih ljudskih prava. UNESCO će provesti istraživanje i o temi židovstva i antisemitizma u školskim udžbenicima te ispitati pripremljenost učitelja za tu temu, nakon čega će dati preporuke europskim članicama.

Festival vjetra od 28.aprila do 28.maja u Tivtu

0
Festival vjetra od 28.aprila do 28.maja u Tivtu
Festival vjetra

Drugo izdanje festivala održivog razvoja (WINDFEST) odvijaće se tokom pet vikenda, od 28.aprila do 28.maja, a obuhvata 35 sportskih, zabavnih, edukativnih i kulturnih sadržaja u kojima će građani i gosti grada uživati na deset različitih lokacija.

Festival i ove godine za cilj ima pozicioniranje Tivta, Boke Kotorske i Crne Gore kao nezaobilazne regionalne adrese koja garantuje vrhunske sportske sadržaje, dobru zabavu, edukativni, umjetnički i veoma raznovrstan kulturni program u periodu predsezone.

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović istakao je da u momentu kad je crnogorsko društvo mnogostruko raslojeno po brojnim osnovama, u njemu ima jedan grad i jedno 71. godinu staro, a mlado jedriličarsko društvo, koje nas drugu godinu za redom uspijeva okupiti i motivisati da najiskrenije zajednički radimo za dobrobit svih nas.

„U pitanju je grad Tivat i u njemu Jedriličarski klub Delfin, koji ne odustaje od svoje misije- da na licu mjesta, bez obzira na sve izazove, entuzijazmom, kreativnošću i iskrenim pristupom povede sinergiju svih lokalnih javnih ustanova, opštinskih preduzeća, nevladinog sektora, sportskih organizacija, kulturnih društava. Da zajednički donesemo nešto novo i razvojno veoma značajno za naš grad.

U pitanju je manifestacija Festival vjetra, sportsko- edukativno-multimedijalni festival, koji apostrofira osnovne principe odrđivog razvoja. Kod nas se to po domaći kaže- ako je dobro domaćinu, i gost će mu guštat“, kazao je Komnenović.

Tamara Krstović PR Turističke organizacije Tivat istakla je da je ,,Festival vjetra” pravi način da se lokalnoj zajednici otvore oči i usmjeri pogled na neopisivo veliku vrijednost prirodnog i kulturnog nasljeđa grada Tivta.

“Festival vjetra je ono kada imaš ciljeve i snove, koji polako postaju stvarnost. Kada nam vjetar razbistri misli i kao rezultat dobijemo otvorenu stazu ka Održivom razvoju turizma kome svi težimo. Festival vjetra je zdrav duh u zdravom tijelu prošaran segmentima kulture, prirode, zapravo svojevrsna edukacija iz ovih oblasti, poručila je Krstović.

U okviru Festivala vjetra održaće se konferencija “Boka Kotorska kao održiva nautička destinacija” a koju organizuje Pomorski fakultet iz Kotora.

Rukovodilac ove ustanove prof.dr Špiro Ivošević kazao je da mu je izuzetna čast da bude dio Festivala vjetra koji već postaje tradicija Tivta i Boke.

Špiro Ivošević

“Potrudili smo se da u okviru pomenute konferencije organizujemo dva panela posvećenih sigurnošću plovidbe u Boki i zaštiti ovog bisera Jadrana. Cilj panela je da oko navedenih tema okupimo direktne aktere , aktiviste i donosioce odluka kako bi došli do određenih zaključaka i smjernica za dalje djelovanje”

Antonela Stjepčević urednica programa kazala je da je i ove godine sportski program najznačajniji, ali da dobre vjetrove “zazivaju” i u drugim sverama festivala pa je tako ove godine izuzetno bogata selekcija kulturnog program dodavši da su posebno ponosni na edukativni program festivala.

“U okviru festivala organizovaćemo značajne konferencije, predavanja, tribine, promociju knjiga a sve na teme od značaja za održivi razvoj destinacije”.

Festival će imati i bogat zabavni sadržaj i već na otvaranju na gradskoj rivi Pine 28. aprila nastupiće tivatska klapa Jadran, zatim ansambal Toć dok su zvijezde večeri splitski bend Daleka obala.

“I zatvaranje Festivala biće propraćeno bogatim zabavnim programom i stejdž prepuštamo duvačkim orkerstrima. Nastupiće mjesna muzika Đenović i Glazbeno prosvjetnom društvu Tivat.

Na zatvaranju festivala nastupiće i Hornsman Coyote i kotorski Who See”, najavljuje Stjepčević.

Dr Frano Tripović idejni tvorac festivala ističe da je i ove godine okosnica festivala Tivatska regata.

“ 29. aprila održaće se Mala Tivatska regata za optimiste i lasere dok će 30 aprila biti održana Tivatska regata. U saradnji sa jedriličarskim klubom Porto Montenegra prvog dana biće održana i WINDFEST kup. Ove godine je 18. izdanje Tivatske regate koja okuplja cjelokupnu jedriličarsku zajednicu Crne Gore i očekujemo učešće oko 250 učesnika na oko 40 brodova. Ove godine biće organizovano i downhill druženje u Parku prirode Vrmac” ističe Tripović.

U sklopu programa Festivala vjetra biće izvedene i tri predstave kazao je glumac Matija Grabić koji je zadužen za selekciju ovog programa.

„Ovaj segment programa otvorićemo sa tivatskom predstavom „Svileni okean“ koja se priprema u sklopu NVO Škart. Na programu festivala je i kazališna družina Ritam igre iz Splita. Treća predstava na repertoaru je „Nora“ u režiji Paula Tišljarića“

Ovogodišnje izdanje festivala realizuje se pod pokroviteljstvom Opštine Tivat, Turističke organizacije Tivat, Richard and Frances Godbois Foundation i William Gillespie Foundation, te brojnih sponzora. Saradnici u organizaciji su Opština Tivat, Pomorski fakultet Univerziteta Crne Gore u Kotoru, Centar za kulturu Tivat, JU Muzej i galerija Tivat, JU Gradska biblioteka Tivat, Muzička škola Tivat, ŠOSMO Vida Matjan Kotor, DOO Komunalno Tivat, više lokalnih nevladinih i sportskih organizacija.

Uštedite pri svakoj kupovinu – Club plus program lojalnosti u svi AROMA, CITY i CONTO marketima

Uštedite pri svakoj kupovinu – Club plus program lojalnosti u svi AROMA, CITY i CONTO marketima
Club plus kartica

Sa CLUB PLUS programom ste uvijek na dobitku, jer svakog dana imate mogućnost da kroz kupovinu u AROMA, CITY i CONTO marketima sakupljate finansijski benefite. Nema komplikovanog bodovanja i uštede se računaju u eurima.


Domaća trgovina u čijem sastavu posluju AROMA, CITY i CONTO marketi unaprijedila je CLUB PLUS program lojalnosti za sve svoj kupce. Prilikom kupovine omogućen je popust ili povrat novca na cjelokupan asortiman, koji može da se iskoristi pri narednoj kupovini ili ostvari gratis kupovina u vrijednosti prikupljenih sredstava. Nema komplikovanog bodovanja i ušteda se računa u eurima. Cijeli proces je veoma jednostavan, lak za izračunati, a dovoljno je da posjedujete CLUB PLUS karticu ili preuzmete aplikaciju i obavite kupovinu. Evo nekoliko detalja o samom programu.

Šta je CLUB PLUS program lojalnosti?

Prilikom obavljene prve kupovine za 10 ili više eura, u svim AROMA, CITY i CONTO marketima, skeniranjem CLUB PLUS kartice ili aplikacije ostvarujete 5 odsto* povrata novca na svaku narednu kupovnu koja je iznad ovog iznosa. To znači da je dovoljna jedna kupovna za iznos od 10 ili više eura da bi se aktivirao proces povrata novca. Taj povrat novac možete iskoristiti za umanjenje računa ili da prilikom svake naredne kupovine prikupljate novac, a kad ostvarite određeni iznos obavite gratis kupovinu u toj protivvrijednosti. Povrat novca treba da se iskoristi do 31.12.2023. kada se stanje poništava i pokreće novi obračunski period. Tokom godine nemate ograničenja kada ćete iskoristite povrat i vi odlučujete o tome. Na primjer, za tri kupovine od 35 eura ušteda je 5.25 eura i za taj iznos možete obaviti kupovinu gratis. Matematika je jasna!

Kako da postanete član Club Plus programa lojalnosti?

Proces je veoma jednostavan i CLUB PLUS karticu možete dobiti brzo i lako. Dovoljno je da na nekom od prodajnih mjesta u AROMA, CITY i CONTO marketima popunite formular i preuzmete karticu koja će bit aktivirana u roku od dva radna dana. Ukoliko vam je jednostavnije možete preuzeti CLUB PLUS aplikaciju (App Store i Google Play) obaviti registraciju i pratiti svoju uštedu. Svaka kartica može da se uveže sa aplikacijom pa ćete na taj način u svakom trenutku imati jasan preged stanja.

Vi birate način kako ćete iskoristiti ušteđeni novca! CLUB PLUS, da uvijek budete u plusu.

 Informacije o programu, načinu korišćenja i benefitima možete naći ovdje.

Club plus kartica

*Popusti od 5 odsto povrata za novu kupovine ne odnosi se na artikle koji su već na akciji, akcizne artikle, cigarete, telekomunikacione dopune, dnevne novine i časopise.

Održana akcija čišćenja obale i podmorja sa 400-tinjak sudionika!

0
Održana akcija čišćenja obale i podmorja sa 400-tinjak sudionika!
Foto: B. PURIĆ – Novi List

Lošinjani i njihovi gosti u subotu su održali glavninu radne akcije čišćenja naziva ‘More zna, otok pamti’. Sudjelovalo je četiristotinjak osoba, od čega nešto više od stotinu ronilaca.

Akciju su organizirali Institut za istraživanje i zaštitu mora Plavi svijet i ronilački centar Subseason, a lošinjskim roniocima pridružili su se kolege iz svih regija Hrvatske, gosti iz Slovenije, čak i jedan američki ronilac.

U rad su se uključile ovdašnje tvrtke, udruge i ustanove, pa su samo u luci Malog Lošinja napunjena četiri velika kontejnera. Čišćenje je u Malom Lošinju održano u luci, na potezu od Velopina do Žalića, a na potezu od Kadin(j)a do Zagazinjina Srednja škola Ambroza Haračića organizirala je ovom prilikom sadnju pinija.

U Velom Lošinju, radna akcija obavljena je u luci te na potezu od rta Leva do Rovenske, a u Nerezinama u mjesnoj luci i susjednim uvalama, odnosno lučicama.

Očekivano, među nađenim otpadom bilo je najviše staklenih boca, limenki, autoguma, ribarskog pribora, a u lukama i inventara ugostiteljskih terasa, piše Novi List.

Rusija premješta nuklearno oružje na prag NATO-a

0
Rusija premješta nuklearno oružje na prag NATO-a
Moskva – Putin – Rusija

Rusija će svoje taktičko nuklearno oružje premjestiti blizu zapadnih granica Bjelorusije, izjavio je u nedjelju ruski izaslanik u Minsku, na sam prag NATO-a, u potezu koji će vjerojatno izazvati dodatnu eskalaciju sukoba Moskve sa Zapadom.

– Oružje će biti premješteno na zapadnu granicu naše savezne države i povećat će mogućnosti za osiguranje sigurnosti. To će biti učinjeno unatoč buci iz Europe i Sjedinjenih Država, rekao je ruski veleposlanik u Bjelorusiji Boris Gryzlov za bjelorusku državnu televiziju.

Nije precizirao gdje će oružje biti stacionirano, ali je potvrdio da će skladište biti dovršeno, prema Putinovoj naredbi, do 1. srpnja, a zatim premješteno na zapad Bjelorusije. Bjelorusija graniči na sjeveru s Litvom i Latvijom a na zapadu s Poljskom, koje su redom dio istočnog krila NATO-a, nakon ruske invazije na Ukrajinu pojačanog dodatnim trupama i vojnom opremom.

SAD i drugi saveznici Kijeva izrazili su zabrinutost zbog mogućnosti da Rusija pošalje taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiju, a američki predsjednik Joe Biden to je ocijenio “zabrinjavajućim”.

Nagla promjena vremena – Crveni meteoalarm za obalu

0
Nagla promjena vremena – Crveni meteoalarm za obalu
Bura foto Boka News

Početak novog sedmice donosi naglu promjenu vremenskih prilika u cijelom regionu.

Za cijelu obalu oglašen je crveni meteoalarm. Zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta i olujnog vjetra u prekidu su trajektne linije na Kvarneru, a više prometnica zatvoreno je za pojedine skupine vozila.

Osim niže temperature zraka, neugodan će mnogima biti i jak sjeveroistočni vjetar, na Jadranu još jača bura, često olujna, na već uobičajenim lokacijama na udare i orkanska, posebice u ponedjeljak i utorak.

Mlazna struja premješta se s američkog kopna nad Atlantik, prolazi južnije od Islanda, sjeverno od Velike Britanije, skreće prema jugu, nastavlja preko Francuske do sjeverne Afrike, i preko Egejskog i Crnog mora nastavlja svoj put prema istoku.

Hladna suha zračna masa sa sjeveroistoka noćas je prešla preko naših krajeva. U dodiru s toplim nestabilnim zrakom došlo je do jake frontogeneze i lokalnih grmljavina praćenih udarima vjetra te obilnim oborinama.

Veći dio sedmice nastavit će se pritjecanje hladnog zraka sa sjevera, a ciklona nad Egejskim i Crnim morem će se sporo popunjavati. U takvim vremenskim prilikama nad naše krajeve se nastavlja pritjecanje hladnog zraka sa sjevera, što za posljedicu ima brze promjene vremena uz jaku i olujnu buru na Jadranu.