Druga radionica „Idejom do biznisa“ koju organizuje Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i investicije održava se danas u hotelu „Palmon Bej“. Preduzetnici koji pokreću ili žele da uspješnije razvijaju svoju djelatnost imaju priliku da čuju kako se pravi biznis plan, a predavač je prof. dr Nikša Grgurević.
Tokom prve radionice preduzetnici su učili kako se kreira biznis ideja, podsjetio je u uvodnom izlaganju sekretar za turizam, ekonomski razvoj i investicije Nenad Vitomirović, a u jučerašnjem interaktivnom radu saznaće šta treba da sadrži kvalitetan biznis plan.
„Svaka radionica je kao put, a do postizanja preduzetničkog cilja potrebno je imati jasan cilj i viziju, kako ne biste lutali. Skrenuo bih vam pažnju na važnost istraživanja tržišta i kreiranja proizvoda koje kupci žele jer i pored dobrog biznis plana kompanije nekada naprave pogrešan proizvod. Velike kompanije nekada stvaraju želju za proizvodom kao na primjer Coca cola i Apple, a druge kompanije, proizvode koje tržište treba i traži. Kao preduzetnici imaćete tri problema sa kojima ćete se susresti – kreiranje biznis plana, vođenje marketinga i komunikacija sa partnerima i potrošačima, kazao je Vitomirović.
Profesor dr Nikša Grgurević istakao je da preduzetništvo donosi mnogo više rizika i veća odricanja nego stalni posao, ali veće zadovoljstvo ako projekat uspije.
„Izrada biznis plana predstavlja najveći izazov za preduzetnike. Potrebna im je pomoć kako bi plan bio kvalitetan, ne da bi zadovoljili formu, već da nam pokaže brojeve, ali i koliko naša ideja ima utemeljenje u stvarnosti i koliko je moguće da uspijete“, kazao je na početku prof. dr Grgurević.
Radionica je dio dvogodišnjeg projekta „Razvijanje međusektorske saradnje za zapošljivost mladih na Zapadnom Balkanu“.
JU Pomorski muzej Crne Gore Kotor organizuje petodnevnu radionicu “Ploviti se mora” za djecu uzrasta od 10 do 13 godina.
U ponedjeljak, 26. juna od 10 do 11 sati u palati Grgurina biće održano predavanje “Uvod u jedrenje”. Predavačiće su Danijela Nikčević i Dijana Đurašković.
U utorak, 27. juna od 9 i 30 do 10 i 30 u sjedištu kompanije ”Monte Marine Yachting” u Kotoru biće održana pokazna radionica o proizvodnji plovila. Predavač je Predrag Franović.
U srijedu, 28. juna od 10 do 11 sati Jedriličarski klub “Lahor” organizuje sportski dan na vodi. Okupljanje je ispred prostorija kluba kod crkve Svetog Matije u Dobroti.
U četvrtak, 29. juna od 10 do 11 sati u Pomorskom muzeju biće održana pokazna radionica “Mornarski čvorovi-naučimo ih vezati” i kviz znanja.
Predavačice su Danijela Nikčević i Dijana Đurašković.
U petak, 30. juna od 10 do 11 sati u Dobroti će biti održana praktična obuka na jedrilici “Amaya”.
Predavač je Zvjezdan Šantić.
Obavezna prijava na 032 304 702 ili na bibliotekauseummaritiumum.com svakog radnog dana od 9 do 14 sati.
Staza “Ronald Brown” poviše Cavtata bila je za članove PD “Vjeverica” iz Kotora pravo otkriće – s obzirom da obično hodaju manje-više poznatim rutama u Crnoj Gori, ova tura u Hrvatskoj je potvrdila koliko su kameniti obalski predjeli u Boki kotorskoj i Dubrovačkoj regiji, pa i cijeloj Dalmaciji ambijentalno i kulturološki bliski i slični, a opet, različiti, specifični, neponovljivi. U jedinstvenu ljepotu predjela i ruralnoga krajolika planinari/ke uvjerili su se hodom od Oboda, gdje su parkirali auta, starom austrougarskom stazom preko Veljeg Dola, Stražišća na 701 mnv, gdje se nalazi i spomenik Ronaldu Brawnu, bivšem sekretaru za trgovinu SAD-a i članovima njegove delegacije, koji su na ovom mjestu poginuili 1996. godine u avionskoj nesreći. Kružnom stazom preko Jasenica napravili su „prsten“ oko brda, da bi se potom preko Gornjeg Oboda priključili ponovo na stazu koja vodi put Cavtata. Za pet ura hoda prešli su oko 14 kilometara, sa visinskim varijacijama od oko 800m ukupnog uspona. Pri spustu ih je “uhvatila“ kišica, ali su oni bili spremni i na to – izvukli su kabanice iz ruksaka i polako nastavili hod prelijepom stazom obraslom rascvalim planinskim cvijećem- žalfijom, smiljem, kantarionom…
-Sviđa mi se ova staza zato što spaja planinu sa morem, obala je tako blizu, a opet, dovoljno daleko da možete da vidite razliku u izobilju biljnih vrsta, da uživate u čarima panorame akvatorijuma jadranske obale, da vidite Ćilipe, Dubrovnik, što je nesvakidašnji prizor za nas iz Herceg Novog, Kotora, kaže Jelena Repaja iz Herceg Novoga.
Panorma – foto M.D.P
Ona je po profesiji personalni trener, bavi se svim sportskim aktivnostima i pronalazi zadovoljstvo kada može na bilo koji način kroz svoje znanje da pomogne drugim ljudima, bez obzira na godine, sportske sposobnosti i prethodna znanja. Prepoznavši te Jelenine kvalitete, članovi PD „Vjeverica“ su je izabrali za svog „klupskog trenera“. Pored toga, Jelena je odlična poznavateljka bilja, što je i razumljivo kad je odrasla uz oca, vrsnoga travara – Nenad Vukašinov iz Herceg Novog, prenio je ćerci ljubav za ljekovito bilje, a time i za prirodu.
Jelena je ove godine prvi put počela da trči, a nadahnuće su joj sugrađani Dubravka i Lazar Raići, koji su počeli da trče u svojoj sedmoj deceniji. Kaže da je kretanje, boravak u prirodi, jako bitno za mentalno zdravlje, koje utiče na naše fizičko zdravlja, jedno ide uz drugo. Svakoga dana šeta minimum sat ipo vremena, a kada se priprema za trku, onda po tri puta sedmično trči, diže tegove, a pored toga radi vježbe za istezanje i korekciju.
Foto M.D.P
-Poželjela sam da trčim inače volim da dižem tegove, tu se i pronalazim (moj rekord je 120 kilograma) ali se ne takmičim. Osnovala sam Fitnes centar „Body by Jeli“ (instagram: bodyby_jeli.), volim prirodu, te sam zaključila da je idealna prilika da mjesta koja bih željela da posjetim, gdje nikada nisam bila, da ih upoznam kroz trčanje i da se povežem sa ljudima. Mostarski polumaratan je bio prvi, bilo je divno, zatim sam bila u Irskoj (gdje živi moja sestra) i tamo sam trčala „Killarney run“, gdje sam se prilično dobro plasirala, s obzirom da sam početnica, zadovoljna sam. Želja mi je da pretrčim Kineski zid iduće godine, a zakazala sam polumaraton u Sloveniji, 23. oktobra u Ljubljani, kaže Jelena.
Kantarion, bokvica, čičak…
-Od oca sam naučila da za liječenje raznih vrsta zdravstvenih problema uglavnom uglavnom upotrebljavam kantarion- bogorodičinu travu. Što se tiče povreda prilikom hoda, uboja na nogama- bokvica je neprikosnovena, imamo je u dvorištu. Ona je nevjerovatno ljekovita, kao i čičkov list, koji raste kao korov. Čičak ima veliki list, zauzima ogroman prostor i većina ljudi ga čupa, da se ne širi, ali je izuzetno koristan u liječenju- na poleđini lista se stavi ulje koje želite, ja stavljam kantarionovo, direktno obložite ranu i zavijete. Ništa drugo nije potrebno preko noći, ujutru situacija bude mnogo bolja, preporuka je Jelenina.
Kompanija Pomorski saobraćaj predala je ponudu na tender Morskog dobra za kupovinu šest trajekata i rezervnih djelova ukupne vrijednosti 8,1 milion eura sa PDV-om.
Juče je bio posljednji dan za predaju ponuda na tender koji je, zbog turističke sezone, sproveden u skraćenom roku od 15 dana. Uvidom u tehničku specifikaciju i broj traženih brodova, bilo je jasno i prije dvije nedjelje da su vlasnici Pomorskog saobraćaja Duško i Dejan Ban postigli dogovor sa Vladom, odnosno Morskim dobrom, nakon što im je, preko noći, u večeri otvaranja Praznika mimoze u Herceg Novom, zabranjeno obavljanje trajektnog prevoza na relaciji Kamenari -Lepetane.
Prema uslovima tendera, ponuđač bi pet trajekata trebalo da dostavi najkasnije do 15. jula, dok je rok za šesti trajekt i rezervne djelove mart iduće godine. Ponuđaču će novac biti isplaćen nakon isporuke brodova. Tender je podijeljen u sedam partija, pa je najskuplji trajekt koji traže vrijedan 2,8 miliona eura, a najjeftiniji 110 hiljada eura. Preostali će ih koštati 140 hiljada, 150 hiljada, 900 hiljada i 1,7 miliona eura, a rezervni djelovi i prateća oprema za trajekte 910,6 hiljada eura. Kako se navodi u javnom pozivu, tender predviđa mogućnost da se više partija dodijeli istom ponuđaču, u kom slučaju bi ugovor mogao da bude sklopljen pojedinačno za svaku partiju ili ,,kombinacijom više ili svih partija predmetne nabavke“.
Nakon produženja zakupa trajekta ,,Igalo“ na još jedan mjesec, prošle nedjelje Morsko dobro uzelo je u sedmodnevni zakup i trajekt “Grbalj“ koji ističe danas. Trenutno na relaciji Kamenari -Lepetane, pored ova dva, saobraćaju i trajekti “30. avgust“ i “Vasilije“. Iz Morskog dobra su prošle nedjelje najavili da bi trajekt koji su kupili u Grčkoj za 3,2 miliona eura trebalo da stigne do kraja ove, ali prema podacima portala za praćenje brodova ,,Ruka pravde“ još nije napustila luku Salamina u Grčkoj.
Morsko dobro je u februaru, odlukom Vlade, preuzelo od kompanije Pomorski saobraćaj organizaciju i održavanje trajektnog prevoza putnika i vozila na liniji Kamenari – Lepetane. Do maja su saobraćala samo dva trajekta čiji je ukupni kapacitet 60 vozila, zbog čega su se stvarale kilometarske kolone i zastoji na Jadranskoj magistrali. Morsko dobro je 4. maja zakupilo trajekt “Igalo“ u vlasništvu Pomorskog saobraćaja nakon čega je počela i naplata prevoza. Trajekt “Prizna“, preimenovan u ,,30. avgust“, star 53 godine, početkom marta plaćen je 569 hiljada eura. Tim poslom bavi se SDT, u koji se, prema nedavnim izjavama iz tužilaštva, uključio i Interpol.
U 18. sezoni Festivala mediteranskog teatra Purgatorije, godini punoljetstva, vraćamo festival na stare staze slave, i činimo kvalitativni iskorak, poručeno je sa konferencije za novinare na kojoj je najavljeno ovogodišnje izdanje festival.
Predsjednik Opštine Željko Komnenović istakao je da je pripremljen je bogat visokokvalitetan program u takmičarskom i revijalnom dijelu, sa blizu 40 događaja u 2 mjeseca i 10 dana trajanja festivala.
“Purgatorije su centar kulturnih dešavanja u gradu tokom turističke sezone i smatram da će ovogodišnji program biti jedan od boljih kada je riječ o ovom festivalu. Publika je navikla na dobar muzički program, pozorišne spektakle i najbolje predstave iz regiona i mislim da smo to obezbijedili za publiku u Tivtu ovoga ljeta”, kazao je Komnenović.
Otvaranje festivala zakazano je za 21. jun, svjetski dan muzike, mjuziklom FLASHDANCE Pozorišta na Terazijama iz Beograda, a zatvaranje 31. avgusta predstavom Velika drama, Narodnog pozorišta Beograd.
Direktor Centra za kulturu Goran Božović kazao je da je selektroka takmičarskog dijela programa i ove godine Tanja Mandić Rigonat te da se u takmičarskoj selekciji ove godine našlo devet predstava.
“Riječ je o predstavama Ukroćena goropad – Gradskog pozorišta Podgorica, Ćelava pjevačica – CZK Tivat, predstave Deca – Narodnog pozorišta Beograd, Ožalošćena porodica – Kazališta Kerempuh iz Zagreba, Narodni neprijatelj – Makedonskog narodnog teatra iz Skoplja, Jevanđelje po F.M. Dostojevskom – SNP Novi Sad, 55 kvadrata – HNK Split, Pluća – Madlenianum i Marador Beograd I predstava Otac – Ateljea 212”, naveo je Božović
Žiri festivala za ovu godinu čine: Stela Mišković – dramaturškinja, Lina Njirić – producentkinja Dubrovačkih ljetnjih igara, i Mirko Vlahović – glumac, prvak CNP.
Ove godine biće dodijeljene četiri nagrade i to nagrada za najbolju predstavu, najbolju ulogu, glumačku bravuru i specijalna nagrada – za najuspješniju vizuelno tehničku inovaciju predstave.
Biće dodjeljena i posebna nagrada Ivana Tomičić za poseban doprinos festivalu.
Foto CG News
“U sklopu Purgatorija održava se i Festival plesnog teatra, ove godine sa 5 plesnih predstava u selekciji Jelene Kajgo. Najbolja plesna ostvarenja dolaze iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, čak iz Norveške. Norvežani će plesnim pokretom proniknuti u filozofiju fudbala. Igraće i Životinjska farma rađena u koprodukciji CZK Tivat i Bitef teatra”, kazao je Božović.
On je istakao i da će u sklopu festivala biti i dvije premijere.
“Jedna je samostalna produkcija CZK Tivat nakon 6 godina – Ćelava pjevačica, Ežena Joneska, dramatizacija Neven Staničić i režija Jagoš Marković, koja je zakazana za 01. jul, a druga je koprodukcija sa SNP Novi Sad i Beoart-om, predstava Zajedno u režiji Jane Maričić zakazana za 06. Avgust. U pratećem programu igraće blok od tri izvođenja naših najpopularnijih ostvarenja Filomena Marturano i Hasanaginica, zatim Aplikacija Voland, Opera Maratonci, Koncert klasične muzike, Klapsko veče, dječije predstave, Muzičko poetsko veče Ivana Bosiljčića, standup Zorana Kesića, monodrama Dejt Sandre Silađev”, najavio je Božović.
On je istakao i da su dva muzička spektakla zakazana za 15. Jul koncert jednog od trenutno najpopularnijih pjevača na Balkanu Peđe Jovanovića & Big Concert Orchestra, i 12. avgust koncert planetarno poznatog pijaniste Pitera Bensa koji premijerno dolazi u Crnu Goru.
“Obezbjedili smo popust za paket karata za takmičarske predstave (ukupno 9) pa će cijena iznositi 85 eura, umjesto 125 u pojedinačnoj prodaji. U ponudi je 150 paketa karata do dana odigravanja prve takmičarske predstave 27. Juna. Za paket plesnih prestava cijena iznosi 35 eura, umjesto 50 u pojedinačnoj prodaji. U ponudi je 150 paketa do odigravanja prve plesne predstave 09. Jula. Za grupnu kupovinu karata 20+ za pojedinačne programe, od strane kolektiva, odnosno firmi, odobravamo popust od 30%”, kaže Boćović.
Kompletan program festivala moći će se peuzeti online sa sajta Centra za kulturu, društvenih mreža i viber zajednice. Pokrovitelj festivala je Opština Tivat, zlatni sponzor Luštica Development a sponzor Porto Montenegro. Festival će zvanično 21. juna otvoriti glumica Olga Odanović.
Ministri obrane NATO-a o sigurnosnim obranama za Europu Foto: Yves Herman / Reuters
NATO će imati 300 hiljada vojnika u visokom stupnju pripravnosti koji će braniti svaku stopu savezničkog teritorija od bilo kakve prijetnje, izjavio je u petak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nakon završetka dvodnevnog sastanka ministara obrane država članica.
– Danas su ministri razmatrali naše nove regionalne planove. Prvi put od završetka Hladnog rata, u potpunosti povezujemo našu kolektivnu obranu, planiranje naših snaga, naših sposobnosti te zapovijedanja i kontrole, rekao je Stoltenberg. Kao rezultat toga, NATO će imati preko 300 tisuća vojnika u visokom stupnju pripravnosti, potpomognute znatnim zračnim i pomorskim sposobnostima kako bi branili svaki pedalj savezničkog teritorija od bilo kakve prijetnje, rekao je glavni tajnik.
Istovremeno, Reuters javlja pozivajući se na neimenovani diplomatski izvor, da ministri nisu uspjeli postići suglasnost o novim reginalnom planovima, da je Turska blokirala odluku zbog teksta koji se odnosi na geografske lokacije, uključujući i Cipar. Riječ je tajnim vojnim planovima s pojedinostima kako bi Savez odgovorio na neki ruski napad.
Stoltenberg je rekao da su se ministri približili dogovoru, a Reuters navodi izjavu neimenovanog diplomata da postoji izgledi da se pronađe rješenje prije samita u Vilniusu.
Sastanak ministara obrane održan je u okviru priprema za predstojeći sastanak na vrhu čelnika zemalja NATO-a, koji će se 11. i 12. srpnja u Vilniusu, glavnom gradu Litve.
Glavna tema i na ministarskom sastanku i na samitu bit će Ukrajina i daljnja potpora saveznika toj zemlji u obrani od ruske agresije.
Stoltenberg je rekao da su ukrajinske snage pojačale operacije na terenu, da stalno napreduju, ali i da su suočene s teškim terenom, ukopanim ruskim trupama i da vode žestoke borbe.
– Ključno je da mi pojačamo našu potporu Ukrajini, rekao je Stoltenberg i pozdravio najavu Danske i Nizozemske da pokrenu inicijativu za obuku ukrajinskih pilota na borbenim zrakoplovima F-16.
Sjedinjene Države i Velika Britanija isporučit će Ukrajini stotine protuzračnih reketa srednjeg dometa. Saveznici su također obećali veću potporu u okviru sveobuhvatnog NATO-ova paketa pomoći, a njihovi doprinosi dosegnuli su do sada 500 milijuna eura. Također se radi na višegodišnjem paketu pomoći za ukrainske snage i sigurnosti i obrambeni sektor kako bi postale interoperabilne s NATO-om.
Na političkom planu uspostavit će se Vijeće NATO-Ukrajina, u kojem će Ukrajijana biti ravnopravna s ostalih 31 članicom NATO-a. Stoltenberg je rekao da NATO ostaje privržen politici otvorenih vrata, da je budućnost Ukrajine u NATO-u te da Rusija ne može imati veto u vezi s tim.
– Ne znamo kada će rat završiti, ali kada završi moramo imati okvir koji će jamčiti buduću sigurnost Ukrajine i osigurati da se povijest ne ponavlja, rekao je Stoltenberg.
Ministri su također razmotrili akcijske planove NATO-a za jačanje obrambene industrije, jačanje kapacitea i povećanju interoperabilnosti. Stoltenberg je rekao kako očekuje da će saveznici u Vilniusu dogovoriti da izdavajanje za obranu bude najmanje dva posto BDP-a.
NATO bi na samitu u Vilniusu trebao izabrati novog glavnog tajnika nakon isteka mandata Norvežanina Jensa Stoltenberga. Međutim, sve više se spominje da bi Stoltenbergu ponovno mogao biti produljen mandat jer očito nije pronađen kandidat oko kojeg bi postojala suglasnost svih članica.
Stoltenberg je na novinarsko pitanje o tome, rekao da ne traži produljenje mandata koji istječe u kolovozu.
Pelješki vinari i ove godine vas pozivaju da 17. i 18. juna posjetite poluotok Pelješac i uživate u jedinstvenom okusu plavca malog i gastro ponude koje će u humanitarnoj manifestaciji pripremiti članovi udruge Liga protiv raka Korčula, Lastovo, Pelješac, Mljet – ogranak Janjina i Djeca Pelješca.
U organizaciji Udruge Plavac mali – Pelješac, Peljeških vinski puta, , Obrtničke komore Dubrovačko – neretvanske županije i u suorganizaciji peljeških turističkih zajednica i općina, te sponzora Dubrovačko – neretvanske županije, turističke zajednica DNŽ-e, peljeških vinara, te podrške popularnog brenda vode – Romerquelle manifestacija Pelješac – Vinsko carstvo ovu godinu održati će se dva dana pod okriljem Festivala peljeških okusa koje organiziraju TZO Pelješca.
Pripreme za četvrtu manifestaciju Pelješac – Vinsko carstvo u punom su jeku ističu u Udrugama Plavac mali – Pelješac i Pelješki vinski puti i dodaju peljeski vinari vas pozivaju na kusnju kvalitetnih i vrhunskih plavaca u subotu. Dodjite i kusajte Vina: Marlais-Ponikve, PZ Putnikovic-Putnikovic, Peljeski vrhovi PZ Janjina- vinarija Drace, Grgurevic-Drace, Edivo-Drace,Bezek-Drace, Matkovic-Potomje, Kuna Peljeska -Vina Violic, Totic, Jurovic, Sonja Zidic..
Manifestacija je produžena na dva dana tako da će u petak biti organizirani obilazak podruma sa završnicom u Kuni Pelješkoj gdje će vas u kunovskoj ulici od vina dočekati vinari s živom glazbom i janjetinom s ražnja sa OPG Antunović iz Kune Pelješke.
Nedjelja je Dan od mušula, peljeških delicija i Plavca malog koja će se održati na malom mulu u Dračama s početkom u 15.00 sati a u večernjim satima možete uživati u jedinstvenom okusu plavca malog peljeških vinara uz glazbu uživo.
Peljeski vinari vas pozivaju na kusnju kvalitetnih i vrhunskih plavaca u subotu. Dodjite i kusajte
Vina: Marlais-Ponikve, PZ Putnikovic-Putnikovic, Peljeski vrhovi PZ Janjina- vinarija Drace, Grgurevic-Drace, Edivo-Drace,Bezek-Drace, Matkovic-Potomje, Kuna Peljeska -Vina Violic, Totic, Jurovic, Sonja Zidic..od 18.00 sati glazba uzivo, janjetina – OPG Antunovic.
Tiho, mirno, dostojanstveno kako je i živjela, otišla je danas Nada Gjurovic Truš, u neki bolji i čistiji svijet. Rođena 1931. godine, potomak je poznate bokeške obitelji Gjurovic, praunuka viteza Bernarda Gjurovica, brata Tripa Gjurovica, jedne od vodećih pomorsko-trgovačkih obitelji u Boki Kotorskoj u 18. i 19. stoljeću.
Sa Nadom sam razgovarao više puta u njenoj palati na Prčanju gdje je živjela, uglavnom o njenoj obitelji i precima. Stari palac i kapetanski salon sa pogledom na more, ispunjeni su portretima predaka o kojima je pričala sa ponosom. Žive slike u njenim sjećanjima, kao i artefakti kojima je dočaravala prošlost i uspjeh predaka, ono prošlo vrijeme u kojem su Gjurovici bili značajna poveznica povijesti Boke Kotorske, u širem kontekstu prožimanja dvaju Jadranskih obala, za nju su bili povijesna štorija o kojoj se nije mnogo pričalo, niti je dobila zasluženi prostor u kontestu ukupnog razvoja Boke Kotorske.
„Sve što vidite stvoreno je na jedra i trgovinom u tim vremenima“, isticala je Nada. Posebno je bila ponosna na Tripa Gjurovica za koga kaže da je bio izrazito sposoban i vidio je mnogo dalje i šire, pa je, između ostalog, bio dioničar kada se gradio Suecki kanal, od čega je kasnije godinama ubirao dobit.
Salon obitelji Nade Gjurović Truš – foto Boka News
„Naša obitelj dala je pomorce, kapetane, advokate, znanstvenike koji su ostavili duboki trag u razvoju Boke Kotorske, ali ne samo Boke, već mnogo šire“, sa ponosom je isticala Nada.
„Obiteljska crkva Svetog Ivana na Prčanju i danas svjedoči o kulturnom i povijesnom nasljeđu, kao svjetionik koji upućuje, upozorava, osvjetljava jedan identitet, identitet obitelji koja je ostavila duboki trag na ovom područiju kroz stoljeća“, govorila je Nada prilikom prošlogodišnjeg susreta, povodom 400 godina osveštanja crkve Svetog Ivana na Prčanju.
Kako je tada kazala Nada, zalaganjem i voljom njenog sina dr Nikše Truša, u pripremi za štampanje je publikacija „Povijesne činjenice o obitelji Gjurovic sa Prčanja“, svjedočenje od izuzetne važnosti, ne samo za obitelj nego i za Prčanj, Boku Kotorsku i Crnu Goru.
Na uvid javnosti, kao branik zaboravu o jednoj od prvih obitelji doseljenih na Prčanj, dr Truš stavlja originalne zapise i dokumenta.
Crkva Svetog Ivna – Prčanj
„Ko su i što su bili Gjurovici, te kome pripada patronat nad crkvom, najbolje se vidi iz zapisa „Povijesne crtice crkve Sv. Ivana Krstitelja“ Lodovika Gjurovica, koji je iz Sudskog arhiva u Kotoru prepisao sve što se odnosi na Prčanj, počevši od 1522. godine do kraja XVIII stoljeća. Biće to izdanje koje će baciti novo svjetlo na povijesne činjenice, značaj i duboki, neizbrisivi trag koji je moja obitelj ostavila na ovom i širem području Sredozemlja, kao jedna od vodećih trgovačkih i pomorskih obitelji tokom vjekova, i kako su uticali na kulturološki razvoj Boke“ – kazao je dr Nikša Truš.
Promocija knjige koja je trebalo da bude upriličena na dan Svetog Ivana, 24. juna, odlaže se jer je Nada, svega nekoliko dana prije, odlučila da se preseli u vječnost.
Sahrana Nade Gjurović Truš biće obavljena u krugu obitelji, danas na Prčanju.
Duže od dvije godine, Opština Tivat svim nadležnim institucijama Crne Gore, počev od Vlade i Kabineta premijera, Ministarstva ekologije prostornog planiranja i urbanizma, Ministarstva prosvjete, pa sve do Uprave za zaštitu kulturnih dobara i Glavnog državnog arhitekte, pokušava ukazati na hitnost rješavanja problema nepostojanja dodatnog školskog objekta u Tivtu.
U objekte školstva u Tivtu ne ulaže se decenijama, a već sada dotrajali objekti dvije osnovne škole rade u tri smjene, primajući trostruko više đaka u odnosu na predviđen broj. Čini se uzaludnom i spremnost Opštine da iznese dio finansijskog tereta izgradnje novog objekta, ali i da prođe kroz kompleksnu proceduru obezbjeđivanja nove lokacije za tu namjenu. Na svakom koraku su prepreke, a svi apeli neuslišeni.
Opština Tivat predložila je da se urbanistička parcela UP5 u obuhvatu Državne Studije Lokacije „Dio Sektora 22 i Sektor 23“ (na terenu u pitanju je prostor između Sportske dvorane „Župa“ i magistralnog puta), površine oko 9000m2, prenamijeni za ove potrebe, budući da je njena aktuelna namjena shodno Prostorno-urbanističkom planu mješovita i manjim dijelom predviđena za saobraćajnu infrastrukturu i gradsko zelenilo. Shodno planskim dokumentima moguća je prenamjena u „površine za školstvo i socijalnu zaštitu“. Objekat izgrađen na ovoj parceli bio bi bruto građevinske površine 5300m2, a primao bi više od 600 djece u jednoj smjeni.
Na Izmjenama i dopunama DSL 22-23 radi se već više od dvije godine, ali Savjet za reviziju je po četvrti put dao negativno mišljenje čime se onemogućava dalja procedura usvajanja planskog dokumenta, a koja bi u konačnom dovela do toga da se izvrši prenamjena ovog prostora, da Opština Tivat otkupi dio privatnog zemljišta na ovoj lokaciji i da krene u dalje korake ka projektnoj dokumentaciji i izgradnji škole.
U međuvremenu je na inicijativu Opštine Tivat održano preko dvadeset sastanaka sa brojnim institucijama, ministarstvima, obrađivačima planskog dokumenta, Savjetom za reviziju, a sve kako bi se problem prevazišao. Već za ponedjeljak zakazan je još jedan sastanak u nizu.
Ispred OŠ Drago Milovi-
Za jul ove godine planiran je početak radova na izgradnji novog objekta škole „Branko Brinić“. Opština Tivat je ponijela teret iznalaženja rješenja za privremen smještaja đaka i djece koja pohađaju vrtić u ovom objektu. Apelovalo se na Ministarstvo prosvjete da pomogne u ovom dijelu. Nijesu reagovali.
Tivat se suočava i sa problemom prebukiranosti vrtićkih kapaciteta, pa je uprava predškolske ustanove u Tivtu primorana da se snalazi i dovija. Na prava tivatskih đaka i predškolaca državni organi su nijemi. Zato Opština Tivat i ovim putem apeluje na sve relevantne subjekte da se aktivno i predano uključe u rješavanje ovog problema. Ulaganje u objekte školstva, bolji uslovi za rad đaka, djece predškolskog uzrasta i nastavnog osoblja moraju postati prioritet ovog društva.
Dvojica crnogorskih pomoraca optuženi su u Pertu za umiješanost u šverc 849,5 kilograma kokaina iz Južne Amerike u Zapadnu Australiju.
Zapovjednik teretnog broda (43) i glavni inženjer (39) danas će se naći pred sudom.
Australijski “The West” prenio je da se radi o kapetanu Milanu Begoviću i Radovanu Vujičiću.
Tamošnji tužioci tvrde da su crnogorski državljani znali da je kokain sakriven na brodu “ST Pinot” i da su planirali da ga bace na obalu Fremantlea kako bi ga pokupila druga grupa.
Zapovjednik je navodno dao instrukcije drugim članovima posade da promijene kurs broda dok se približavao luci, kako bi se sreo sa drugim brodom, piše na zvaničnom sajtu australijske federalne policije (AFP). Navodi se i da razmjena nije uspjela.
Pomorci su tada navodno pokušali da sakriju drogu tako što su vodom napunili balastni rezervoar, u kojem je droga bila sakrivena, i uputili članove posade da daju lažne informacije špediterima.
Dvojica crnogorskih državljana optuženi su po jednoj tački za uvoz komercijalne količine droge, odnosno kokaina, u Australiju.
Ako budu osuđeni, prijeti im maksimalna kazna doživotnog zatvora.
AFP piše da je droga pronađena 25. maja, a brod je plovio iz Južne Amerike.
Mediji pišu da se radi o jednoj o najvećih zapljena droge u Australiji. Vrijednost zaplijenjenog kokaina na crnom tržištu procjenjuje se na oko 375 miliona australijskih dolara.
Pomoćnik komesara AFP-a Prajs Skenlan rekao je da neumorno rade sa svojim partnerima na pronalaženju i krivičnom gonjenju svakog ko profitira od transnacionalnog organizovanog kriminala.
– Ovi pojedinci su se navodno potrudili da sakriju svoje nezakonite aktivnosti od organa za sprovođenje zakona i drugih organa, ali AFP i njegovi partneri su posvećeni zaustavljanju isporuke štetnih droga da dođu do australijske zajednice – rekao je pomoćnik komesara Skenlan.
Njihova poruka organizovanim kriminalnim grupama je, dodaje, da će AFP biti nepopustljiv u zaštiti Australijanaca od štete koju izazivaju ove zabranjene droge i povezano kriminalno ponašanje.
Komandant ABF operacija Zapad Ranjeev Maharaj rekao je da su pošiljke kokaina zaplijenjene na granici Australije na rekordnom nivou, a ABF je radio u bliskoj saradnji sa partnerskim agencijama u zemlji i inostranstvu na borbi protiv ovog kriminalnog ponašanja.
– Australijska granica je strateško nacionalno dobro i od suštinskog je značaja za našu nacionalnu bezbednost, ekonomski prosperitet i način života. Zato ABF tako blisko sarađuje sa našim partnerima za sprovođenje zakona kako bi osigurao da granica ostane neprijateljsko okruženje za kriminalce koji pokušavaju da uvezu nedozvoljene droge. Nastavićemo da odvraćamo, otkrivamo i ometamo one koji žele da uvezu štetne droge u Australiju – rekao je komandant Maharaj.
Izvršna direktorka obavještajnih operacija Australijske komisije za kriminalističke poslove (ACIC) Dženifer Hurst vjeruje da je saradnja više agencija ključna za borbu protiv štetnosti zabranjenih droga u Australiji.
– Obaveštajni podaci ACIC-a pokazuju da kokain predstavlja visok rizik za australijsku zajednicu, što nanosi stalnu štetu i preusmjerava astronomske količine novca u kriminalnu ekonomiju. Kolaborativni napori kao što je ovaj od suštinskog su značaja za ometanje transnacionalnih kriminalnih sindikata i demontiranje tržišta ilegalnih droga – rekla je Hurst.
Potraga za prevoznikom tereta je u toku. Na teretni nosač su dovedeni zamjenski majstor i glavni inženjer.
