Planom je obuhvaćeno 14 oblasti, u okviru kojih će se raspoređivati sredstva za poljoprivredu, i to za:
Ruralni turizam, podršku razvoju voćarske i vinogradarske proizvodnje, podršku razvoju maslinarstva, povrtarske i cvjećarske proizvodnje, pčelarstva, stočarstva, podršku razvoju organske poljoprivrede, unapređenju seoske infrastrukture, unapređenju manifestacija i promociji ruralnog područja i poljoprivrede, podršku razvoju ribarstva i marikulture, korisnicima staračke naknade, unapređenju lovstva, podršku održivom upravljanju zelenim otpadom iz poljoprivredne proizvodnje, pošumljavanje po principu agrošumarstva.
Plan je donešen uz konsultacije i predloge udruženja čija je oblast uglavnom poljoprivreda. Za ovu godinu planirana sredstva za poljoprivredu iznose 45.000 eura. U okviru gore navedenih mjera, u narednom periodu raspisaće se Javni pozivi kojima će se detaljno opisati uslovi korišćenja, kao i rokovi predaje zahtjeva i ostale procedure realizacije.
Sve informacije mogu se dobiti u Sekretarijatu za privredu u kancelariji broj 17, na telefon broj 661347 i na mail privreda@opstinativat.me.
Više od stotinu radnih mjesta u Luštici Bay, hotelu The Chedi Luštica Bay i Mamula Island hotelu biće predstavljeno na završnom sajmu zapošljavanja u petak, 24. marta, od 10 do 16 časova. Sajam će se održati u amfiteatru Luštici Bay.
Za sve zainteresovane kandidate organizovan je besplatan prevoz iz Tivta:
Polazak od stare autobuske stanice, kod Pošte u terminima: 9:30, 11:30h, 14:30h.
Povratak sa parkinga Marine, u terminima: 11:00h, 13:00h i 16:00h.
Sajam je finalna prilika za potencijalne kandidate da se susretnu sa timovima ovih poslodavaca i na licu mjesta saznaju sve o mogućnostima angažmana. Potrebno je da svi kandidati na sajam zapošljavanja donesu svoju radnu biografiju (CV) u štampanoj formi, u više primjeraka.
Radne pozicije su otvorene u sektorima hrane i pića, domaćinstvu, transportu, sektoru sporta i rekreacije, te organizacije događaja, odnosa sa klijentima i kvalitet i kontrolu.
„Svi kandidati će imati priliku da saznaju više o planovima razvoja Luštice Bay, radu hotela The Chedi i planovima za predstojeću sezonu, te da apliciraju za radnu poziciju na licu mjesta. Broj zaposlenih, koji se znatno uvećava iz godine u godinu, ide u prilog činjenici da je kompanija Luštica Development visoko pozicionirana na listi ne samo najvećih već i najpoželjnijih poslodavaca u Crnoj Gori. Sajam je i prilika da se lično uvjere u jedinstvenost Luštica Bay destinacije i uživaju u njenim sadržajima “, saopštila je Olga Radović, direktorka ljudskih resursa u Luštici Development.
Mamula Island
Hotel Mamula Island u predstojećoj sezoni nudi poslove u sektoru hrane i pića, na radnim mjestima konobara i pomoćnih radnika u kuhinji; odjeljenju domaćinstva potrebne su sobarice, radnici u vešeraju i na održavanju javnih površina a otvorene su i pozicije u sektoru logistike za radnike na prijemu robe.
„Želimo da oformimo tim profesionalaca koji će personalizovano iskustvo hotelijerstva dovesti na potpuno novi nivo. U tom smislu želimo da proširimo tim novim licima sa iskustvom rada u ugostiteljstvu i hotelijerstvu luksuzne kategorije, kao i kandidatima za početne pozicije”, saopštila je Bojana Filipović, šef sektora ljudskih resursa Mamula Island.
Luštica Development, Hotel The Chedi i Mamula Island Hotel na crnogorsko tržište donose poslovnu praksu svjetskog renomea, nude mogućnost dugoročnog radnog angažmana, konkurentne zarade i rad u dinamičnom okruženju.
Bokeški forum će predložiti da NVO „Klapa Jadran“ bude četvrta nevladina organizacija sa posebnim statusom Opštine. Ovaj status do sada imaju Glazbeno prosvjetno društvo Tivat, Bokeljska mornarica 809 – podružnica Tivat i KUD „Boka“ Tivat.
Klapa Jadran je prošle godine obilježila 50 godina postojanja i treća je kulturna organizacija po starosti koja svoj rad od osnivanja nije prekidala. Osnovao ju je 1972. godine Ivo Buljanović, tadašnji pjevač hora Jadran iz Tivta. Mediteranski način života su belkantističkim pjevanjem, uz Buljanovića, donijeli Nikica Počanić, Đuro Odžić i Đurko Tripović. To je bila prva postava klape.
Bokeški forum
Mijenjala su se vremena, pjevači, pjevanja, aranžmani. Mijenjale su se fešte, televizijske emisije, prigode za nastupanja. Mijenjali su se poznati pjevači uz koje je klapa nastupala. Mijenjali su se voditelji klape, festivali na kojima se učestvovalo i festivali na kojima su se uzimale nagrade.
Pedeset godina se ipak nije promijenilo ono što klapa kontinuirano radi – čuva tradiciju klapskog pjevanja na ovim prostorima.
Stoga smatramo da Klapa Jadran zaslužuje da dobije status organizacije od posebnog kulturnog značaja za opštinu Tivat, saopšteno je iz Bokeškog foruma.
Policija na cestama dnevno uhvati i po tri švercera migranata. Riječ je o mlađim muškarcima koji preko društvenih mreža dobiju ponudu za prijevoz po cijeni od par stotina eura po migrantu. Krijumčari su iz RH, BiH, Srbije, Ukrajine, Slovenije, piše Jutarnji list.
Policija je u prošloj godini imala više od 50.000 postupanja u ilegalnim ulazima u Republiku Hrvatsku, povećanje je to od čak 190 posto u odnosu na godinu prije, a podaci o gotovo 6000 postupanja samo u prva dva mjeseca ove godine nagovještavaju da će ova godina vjerojatno nadmašiti prethodnu.
Prema podacima koje je Jutarnjem listu dostavio MUP, gotovo svakoga dana na hrvatskim cestama uhvate po tri krijumčara, što znači da ih je zapravo “u prometu” višestruko više.
Tko su krijumčari? Osobe koje su već činile kaznena djela, ali i obiteljski ljudi bez kriminalne prošlosti koji su željne brze zarade. Uglavnom su to državljani država na ruti kretanja migranata koji čine udio od 60-70 posto u ukupnoj brojci (Srbija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Slovenija).
– U određenom broju slučajeva, koji nije zanemariv, evidentirani su državljani istočne Europe i to najčešće Ukrajine, Rumunjske, Moldavije i Bugarske – kažu u MUP-u.
Za krijumčarenje tj. “protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Schengenskog sporazuma” u prva dva mjeseca 2023. godine za 91 kazneno djelo procesuirano je 105 počinitelja, a u 2022. godini evidentirano je ukupno 914 kaznenih djela za koja su procesuirana 774 počinitelja, kažu nam u MUP-u.
Riječ je mahom o mlađim muškarcima koji preko Facebooka ili telegrama dobiju ponudu za prijevoz putnika, unajme automobil, dobiju lokaciju na kojoj moraju pokupiti ilegalce i mjesto gdje ih trebaju ostaviti. Naknada je nekoliko stotina eura po čovjeku. Organizatore krijumčarenja u pravilu nikada ne upoznaju. Najbolje prolaze oni koji voze po dva putnika jer ne privuku pažnju policije, a najgore oni s pretovarenim kombijima i dostavnim vozilima, piše novinar Jutarnjeg lista Mario Pušić.
Projekt prenamjene »Galeba« u brod-muzej, s pratećim ugostiteljsko-smještajnim sadržajem, zagazio je u četvrtu godinu i potrajat će još određeno vrijeme dok brod bude spreman za privezivanje u riječkoj luci i primanje prvih posjetitelja. Prema najboljem scenariju, povratak obnovljenog i kompletiranog »Galeba« može se očekivati tek krajem ove godine, uz prilične izglede da se to pomakne i na 2024. godinu.
Razlog tome nisu primarni zahvati na rekonstrukciji i obnovi broda već, uvjetno rečeno, njegova nadogradnja u koju se, osim dijela koji je vezan na uređenje muzejskog postava, ubraja i komercijalni dio, za čijeg zakupca Grad Rijeka tek treba raspisati natječaj. Od trenutka kad se provede taj postupak i odabere budući zakupac, prema nekim procjenama, trebat će minimalno još barem četiri do pet mjeseci da se tih tisuću »kvadrata« prostora, namijenjenih ugostiteljsko-smještajnom sadržaju na brodu, uredi i privede svrsi, piše Novi list.
Mimo plana
Pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar svojevremeno je bio najavio da će natječaj za budućeg zakupca biti objavljen početkom prošlog ljeta. Sam gradonačelnik Marko Filipović potvrdio je tada da su stigla dva pisma namjere od zainteresiranih strana. Štošta se oko »Galeba« i vremenski i financijski fulalo i premašilo u odnosu na planirano, tako da to nije ništa novo. Obrazloženje koje smo pritom dobili iz gradske uprave jest da objavu natječaja diktira definiranje pozicije priveza »Galeba« u riječkoj luci.
– U toku pripreme za objavu natječaja za zakup Lučka uprava nas je obavijestila da odobrenje pozicije priveza na Riječkom lukobranu između bitvi 45 i 50 nije aktualno s obzirom na promjenu planova u samoj luci te da će nam novo odobrenje biti dostavljeno nakon izrade maritimne studije kojom će biti određeno najsigurnije mjesto priveza broda. U samom natječaju treba precizirati točnu poziciju priveza, navode iz gradske uprave.
U Lučkoj upravi Rijeka očekuju da će maritimna studija biti zgotovljena do kraja ovog mjeseca, što znači da bi se pitanje konačne pozicije »Galeba« u riječkoj luci vrlo brzo trebalo službeno iskristalizirati. Među nekoliko opcija koje su se spominjale u proteklom razdoblju, čini se da će konačno rješenje ići u pravcu da stalan privez »Galeba« na Molo longu ipak bude na potezu od obnovljenih lučkih dizalica prema Porto Barošu, odnosno ispred sezonskog priveza za kruzere.
Tridesetogodišnji najam
Uvjeti koji će se postaviti pred budućeg zakupca komercijalnih sadržaja na »Galebu« već su poznati i definirani Odlukom o zakupu dijelova plutajućeg objekta – Broda »Galeb«, podsjećaju iz gradske uprave. Prema toj odluci, koja je donesena još 2020., početna cijena zakupnine definirana je na tri eura po četvornom metru, a ugovor bi se sklopio na rok od 30 godina, za vrijeme koje bi budući zakupac bio pet godina oslobođen od plaćanja zakupnine.
– Prema Odluci o zakupu dijelova plutajućeg objekta – Broda »Galeb«, dio gornje palube ukupne površine 323 četvorna metra interijera i 343 četvorna metra otvorene palube predviđen je za prostor ugostiteljskih usluga dok je dio gornje i glavne palube, ukupne površine 401 četvorni metar, predviđen za usluge smještaja. U samom natječaju bit će precizirane šifre djelatnosti. Plan je organizirati smještajne kapacitete, a ugostiteljske usluge pružati u djelatnosti restorana, pojašnjavaju iz gradske uprave.
Za razlog zbog kojih bi se budući zakupac oslobodio na pet godina od plaćanja najamnine u Gradu Rijeci apostrofiraju kako će zakupnik imati visoke troškove ulaganja u privođenje prostora funkciji za koju plaća zakup. Pravdaju to, nadalje, i participacijom u održavanju brodskih tehničkih sustava. U tom dijelu troškova budući zakupac sudjelovat će s oko 20 posto što je definirano tako da su stavili u omjer površine zatvorenog komercijalnog prostora i ukupno zatvorenog prostora na »Galebu«.
Ima li interesa, pokazat će natječaj
Zanimljivo je da se u Gradu Rijeci u obrazloženju tog gratis razdoblja plaćanja zakupnine pozivaju i na troškove koje će budući zakupac imati prema Lučkoj upravi, s obzirom na to da će morati plaćati varijabilni i fiksni dio koncesijske naknade za pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga putnicima. Također, pozivaju se i na obvezu zapošljavanja koja se, usput rečeno, sama po sebi podrazumijeva.
Iz gradske uprave nisu htjeli konkretizirati kuloarska nagađanja o pretendentima za komercijalni sadržaj na »Galebu«, kao ni jesu li još uvijek aktualni prošlogodišnji iskazi interesa.
– Nezahvalno je unaprijed govoriti o interesu zakupaca. Natječaj će pokazati tko je stvarno zainteresiran. Mi vjerujemo da će interesa biti jer se radi o jedinstvenom objektu, brodu-muzeju izuzetne prošlosti, atraktivnom već samom po sebi. Dodatno, »Galeb« je sada već u visokom stupnju dovršenosti, postoje relativno jasni planovi uređenja samog područja lučke uprave pa vjerujemo da će interes za brod u kontekstu zakupa sigurno biti veći no što bi bio prije, recimo dvije-tri godine, kažu u odgovorima iz Korza 16.
Kineski predsjednik Xi Jinping s ruskim kolegom Vladimirom Putinom potvrdio je prijateljstvo dviju zemalja ali bez znakova diplomatskog napretka u vezi s Ukrajinom. U Kijevu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski već dugo čeka na razgovar s kineskim kolegom i to telefonom. Ukrajinska vojska već se neko vrijeme priprema za najavljenu protuofenzivu, a najnovije izvještaji objavili su britanski obavještajci.
Ruski napad na Bahmut gubi zamah
Ukrajinske snage pokrenule su protunapad zapadno od Bahmuta, kako bi ublažile pritisak na ugroženu rutu opskrbe, objavilo je u svom najnovijem obavještajnom izvješću Britansko ministarstvo obrane. Dodaju kako im prijeti opasnost od ruskih napada sa sjevera i juga.
Međutim, postoji realna mogućnost da ruski napad na grad gubi zamah, djelomično zato što su neke ruske jedinice prebačene u druge sektore.
Zelenski čeka na razgovor s kineskim kolegom
U Kijevu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski već dugo čeka na razgovor s kineskim kolegom i to telefonom. I on želi zadržati Peking kao investitora, trgovinskog partnera i potencijalnog posrednika. Odgurne li ga, riskira i Xijeovo odobrenje velikog izvoza oružja Rusiji. Također, kineski duboki džepovi vjerojatno će igrati ulogu u pomaganju ukrajinske obnove od ratnih razaranja.
Tokom posjeta Rusiji predsjednici Xi Jinping i Vladimir Putin potvrdili su prijateljstvo dviju zemalja. Poslane su zajedničke kritike Zapadu, ali bez znakova diplomatskog napretka u vezi s Ukrajinom. Čini se da je sve manje dogovora o tome što će biti sljedeći korak za pekinški “mirovni plan” iako je Xi implicirao da bi neslaganja između Pekinga i Moskve mogla postojati.
– Vjerujemo da su mnoge točke kineskog mirovnog plana usklađene s ruskim pristupima i da bi mogle biti osnova za mirno rješenje, kada Zapad i Kijev budu spremni za to. Međutim, još ne vidimo takvu spremnost s njihove strane, kazao je Xi.
Egzodus zapadnih brendova iz Rusije blagodat su za kinesku industriju. Nakon zapadne zabrane uvoza energije, Peking je postao glavni kupac ruske nafte i plina i to po velikim sniženjima. Dvojica predsjednika potpisali su dva nova velika ekonomska sporazuma.
-Bojim se za moju egzistenciju, jer onoga momenta kada mi sruše “školjkaru“, uzeli su mi mogućnost da poslujem uopšte ovu sezonu, da napravim bilo kakav posao, od decembra ne radim ništa u vezi školjki, nego se bavim papirologijom, kaže za Boka News Luka Milošević, mladi uzgajivač mušalja, koji je ovih dana suočen i sa masovnim pomorom mušalja. On je od Službe za inspekcijske poslove Opštine Kotor (kao i još njih sedmorica) dobio rješenje o rušenju drvene montažno-demontažne kućice na uzgajalištu u Ljutoj. Naloženo mu je i da ukloni nadstrešnicu za selekciju i obradu školjki, metalnu ogradu (postavljenu nakon nekoliko krađa opreme), kao i da sruši stari objekat, koji je prethodni zakupac uradio u kamenu. Rušenje je najavljeno za danas 22. mart.
Lukini drugovi iz Udruženja „Marikultura“ koje broiji 21 uzgajivača školjki iz Tivta, Kotora i Herceg Novog, takođe strepe od poteza Komunalne inspekcije, jer su svi oni u sličnoj situaciji.
-Taman kada smo stvorili sve uslove koji su propisani za bezbjednost hrane na uzgajalištu, umjesto da se bavimo proizvodnjom i pripremom za sezonu, mi se borimo sa vetrenjačama. Nažalost, ima još sličnih primjera i u drugim slučajevima primarne proizvodnje hrane (jer se proizvodnja školjki svrstava u primarnu proizvodnju hrane). Umjesto da je država stimuliše, evo šta smo dobili, dodaje dr Milica Mandić, Lukina supruga i poslovna partnerka.
Uzgajalište školjki – Luka Milošević
Donošenjem ovakvog rješenja dovode se u pitanje i projekti Evropske unije „Transfer tehnologija“ (španski splav) i „Food for Healt“- radni splav, koje finansira EU. Milošević je kroz transfer uveo nove tehnologije u uzgoju- splav omogućuje proizvodnju oko 30 tona školjki, dok je maksimalna proizvodnja na sadašnjih šest klasičnih linija 12 tona. Radni splav je dio demonstrativnog centra gdje bi dolazili studenti kojima bismo pokazali na koji se način školjke uzgajaju, izvlače iz mora, kako se čiste, sortiraju, pakuju i sve ostalo. Splav je operativan, a do kraja marta ćemo nabaviti i tendu da bi se splav pokrio i ta će investicija biti kompletirana.
-Ukoliko bi došlo do rušenja svega što sam do sada izgradio, dovela bi se u pitanje i realzacija tih projekata- ako to propadne, kakvu ćemo sliku poslati Evropskoj uniji?- pita Milošević.
Uzgajalište školjki – Luka Milošević
Problemi, kaže, nastaju zbog toga što Država još nije uredila sektor marikulture, a pokrenute su zakonske promjene o razdvajanju ribarstva i marikulture, koje bi trebalo da budu izglasane tek 2024. godine.
– Uputili smo Inicijativu Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma- Direktoratu za planiranje i uređenje prostora i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede- Direktoratu za ribarstvo za Izmjene i dopune Programa privremenih objekata u zoni Morskog dobra za period 2019-2023. godine donešene aprila 2022. Pomoćni objekat za potrebe uzgajališta je pogrešno definisan kao „ribarska kućica za potrebe skladištenja opreme“, što nije u skladu sa važećim zakonom i propisima Veterinarske inspekcije- Ministarstva poljoprivrede, u vezi sanitarno-higijenskih uslova.
-Tražimo da umjesto „ribarske kućice“ stoji „školjkara“, koja bi zadovoljavala potrebe uzgoja: karantin – bazeni sa zatvorenim bazenima, gdje bi se uvezena mlađ tokom 21 dana testirala na razna oboljenja, nakon toga purifikacioni centar – pročišćavanje školjaka. Za sad smo mi tokom godine uglavnom u A-klasi vode, tada nam taj purifikacioni centar nije neophodan, ali biće onoga momenta kad mi tokom ljeta padnemo u B ili C-klasu, kada je povećan broj bakterija. Tada se školjke pročišćavaju sterilizatorima (UV-lampe, ozonator i ostzalo). Dakle, školjkara mora da ima prostor i za te potrebe, kao i za otpremni centar, za garderober, mokri čvor, da ima prostor za skladištenje organskog otpada. Taj otpremni centar mora da bude jednim dijelom u zatvorenoj prostoriji, a drugim dijelom napolju, ali pod nadstrešnicu (bilo koja obrada i sortiranje školjki se ne radi direktno na suncu).
U UT uslovima imamo samo 20 metra kvadratnih (de)montažnog drvenog objekta, za skladištenje opreme, a ove promjene koje tražimo trebalo bi da dođu 2024. godine, kada se uvodi novi plan i program za privremene objekte u zoni Morskog dobra, kaže Luka Milošević, koji je, vodeći se budućim promjernama, na svom objektu stavio i nadstrješnicu, ograde, betonirani plato na koji je postavio kućicu.
Prema ugovorom propisanim obavezama, dobio je saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Agencije za zaštitu prirodne sredine, te porijavio radove Komunalnoj inspekciji. Glavni gradski arhitekta nije nadležan za izgradnju objekata do 35m2, već je Komunalna inspekcija 2021. godine preuzela tu nadležnost u pojasu Morskog dobra.
Uzgajalište školjki – Luka Milošević
-Idejno rješenje i sve saglasnosti sam 12. avgusta prošle godine predao Morskom dobru na uvid, a nakon mjesec dana njihovog nekomentarisanja, 12. septembra sam predao oprijavu radova Komunalnoj inspelkciji. Nakon dva mjeseca čekanja od njih bilo kakvog odgovora, krenuo sam u realizaciju- nabavio kućicu za 14 hiljada eura. Toga dana su Komunalna inspekcija i Komunalna poilicija uzašle na teren i ustanovili su da je „sve urađeno sa UT uslovima“ (što potvrđuju zapisnicima). Dva dana poslije toga postao sam predmet političkih prepucavanja i od toga momenta Komunalna pilicija „okreće ploču“- odjednom se više „ne uklapam u ambijent“, „izlazim iz gabarita“, što nije tačno. Obraćao sam se gradonačelniku Jokiću, ministru poljoprivrede Jokoviću, ali bez reakcije kaže Milošević i pozivajući se na važeći zakon, navodi da u UT uslovima nije navedeno ograničenje visine. Kako 20 kvadrata nije dovoljno za operativne potrebe koje zahtijeva uzgoj, on je podigao i galeriju, u kojoj je planirao magacin za poše, mreže, pergolare…
-Nakon toga Komunalna inspekcija piše novi zapisnik, gdje zahtjeva da prepravim kućicu kako njima odgovara. Bio sam korektan i u dogovoru sa MD kućicu sam spustio i oble daske sam obložio stiroporom i ravnim daskama, ulažući još dvije hiljade eura. Na kraju sam bio iznenađen rješenjem o rušenju, kaže Luka. On plaća uredno porez od svog posla- godišnje oko tri hiljade eura, godišnje dozvole su oko hiljadu eura, zakup obale kod Morskog dobra je oko 1300 eura, što su značajni troškovi, koje nije lako namiriti, jer bude godina gdje školjkari ostanu i bez prihoda -zavise od prirode, ona nekad da, nekad uzme.
I drveno je ambijentalno
-Budući da sam sertifikovanu drvenu montažnu kućicu nabavio sa sjevera Crne Gore, bio sam napadnut da „Žabljak nije za more“, a Žabljak je naš- crnogorski. Jesu li ove lampe i ćilimi po Starom gradu u skladu sa tradicijom, uklapaju li se oni u ambijent? To je tragikomično. Činjenica je da registrovanih proizvođača drvenih kućica nema na Primorju, oni su na Sjeveru, tipske kućice koje su meni bile najjeftinije rješenje, šta sam drugo mogao?
/M.D.Popović/
Odgovor Komunalne inspekcije
U skladu sa pravilom da se čuje i “druga strana”, obratili smo se i Službi za inspekcijske poslove Opštine Kotor, te dobili sljedeći odgovor:
“Kao što je cjelokupnoj javnosti već poznato, pomenuti vlasnik – ribarske kuće, na lokaciji Ljuta, nije se prilikom izgradnje objekta pridržavao izdatih UT uslova.
Ovim putem Vas obavještavamo da je na predmetnoj lokaciji početkom 2022. godine vršen inspekcijski nadzor nad pomoćnim i privremenim objektima u zoni morskog dobra, od strane nadležnog inspektora Perišić Snežane.
Dana 21.02.2022. godine nadležni inspektor je donio rješenje kojim je naređeno uklanjanje betonske ploče, koju je prethodno bez odobrenja Javnog preduzeća za morsko dobro izgradio vlasnik predmetne mušuljare. Istim rješenjem je naređeno uklanjanje i nelegalno podignutog ogradnog zida dužine cca 60 m sa postavljenom žičanom ogradom, kojim je onemogućen prilaz moru i obali.
Dana 22.02.2022. godine doneseno je rješenje kojim je naređeno uklanjanje kamenog objekta sa betonskim krovom i pomoćni objekat (roštilj). Istog dana subjektu nadzora je naređeno da ukloni izgrađenu nadstrešnicu sa osam betonskih stubova, pokrivenu sa tiglom na drvenoj konstrukciji.
S obzirom da je zakazano izvršenje pomenutih rješenja odloženo, na zahtjev subjekta nadzora, do povratka postupajućeg inspektora sa bolovanja, u tom periodu vlasnik predmetnih objekata pribavlja UT uslove za postavljanje novog privremenog objekta na predmetnim parcelama koje su već prethodno predmet inspekcijskog nadzora. Po prethodnoj prijavi građenja odnosno postavljanja privremenog objekta ribarske kućice, Služba za inspekcijske poslove Opštine Kotor, odnosno postupajući inspektor u predmetu je nakon povratka sa bolovanja, dana 12.12.2022. godine izašao na lice mjesta i konstatovao u momentu kontrole da se na predmetnoj parceli izvode radovi na postavljanju objekta u skladu sa izdatim UT uslovima za objekat – ribarsku kuću. Inspektor je istog dana ukazao vlasniku objekta da predmetnu drvenu kućicu postavlja na betonskoj ploči koja je izgrađena suprotno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata i da je rješenje o uklanjaju predmetne ploče potvrđeno od strane drugostepenog organa Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, o čemu je isti upoznat kroz prethodni postupak ovog organa. Nakon konstatovanog činjeničnog stanja inspektor je obavijestio JPMD kako bi zajedno izvršili kontrolu daljih radova.
Dana 04.01.2023. godine kontrolnim inspekcijskim nadzorom je konstatovano da je vlasnik predmetne kućice izgradio, odnosno postavio, predmetni objekat na nelegalnoj podlozi, izlazeći van predviđenih gabarita u visini i širini objekta, podizanjem spratnosti objekta i širinom sa lijeve strane tj. izgradnjom sanitarnog čvora.
Napominjemo da su predmetna rješenja koje je nadležni inspektor donio u ovom predmetu potvrđena od strane drugostepenog organa, o čemu je uredno prije izgradnje ribarske kućice vlasnik prethodno obaviješten.
Uzimajući u obzir cjelokupno činjenično stanje konstatuje se da je vlasnik predmetnih pomoćnih i privremenih objekata, za koje su već bila donešena izvršna rješenja, postupio sa umišljajem i izgradio odnosno postavio ribarsku kućicicu na način što je istu izgradio suprotno tehničkoj dokumentaciji i UT uslovima.”
Doskoro jedna od najljepših plaža na našem primorju, Mogren II, postala je još jedna žrtva “poboljšavanja turističke ponude“, kako sa zvaničnih adresa tepaju ovome što je očigledna i brutalna devastacija plaže, šume i okolnog krajolika. Jedan od najatraktivnijih segmenata ove plaže bila je činjenica da se do nje može doći samo sa mora ili kroz prolaz u stijeni – što je sad „poboljšano“ na taj način što će moći na nju da se dođe autom, sudbina koja je zadesila u proteklih nekoliko godina Kamenovo, Drobni pijesak i mnoge druge plaže na budvanskoj rivijeri i van nje, kaže se u pismu koje je redakciji Boka News-a poslao građanin Budve (autor poznat redakciji).
I dok se Crna Gora reklamira kao „divlja ljepota“ nije se istolerisalo ni ovo malo požara pošteđene šume koja je okruživala plažu, tako da se sa mogrenskog pijeska sada umjesto prirode vidi i čuje cesta jadranske magistrale. Danas rijetki mediteranski borovi i drugo zelenilo, bez konsultacije sa javnošću, van oka medija i iza zaključane kapije, uništeni su građevinskim mašinama koje su isto učinjele i sa starim objektom u vlasništvu HTP „Budvanska rivijera“.
Ova kompanija nakratko je u oko lokalne javnosti ušla sličnim povodom, kada je prije par mjeseci posjekla desetak čempresa iz jednog od rijetkih budvanskih parkova. Da se podsjetimo, ne radi se o privatnoj kompaniji već državnoj koja bi građane, čijom imovinom i prostorom raspolaže, u najmanju ruku trebala da upozna sa svojim aktivnostima. Naravno, ništa od ovoga nije moglo proći bez saglasnosti ili makar znanja opštine, „Morskog dobra“ i ministarstva u čijoj je odgovornosti prostorno planiranje.
Mogren II – mart 2023. – foto čitalac Boka News
Niti lokalni niti državni mediji nisu pridali zasluženu pažnju očiglednoj devastaciji kroz koju Mogren i šuma u zaleđu trenutno prolazi, iako se u medijima u februaru moglo naići na tekstove o davno najavljivanoj obnovi crkve Svetog Antuna Padovanskog koja se nalazila upravo na ovom dijelu plaže Mogren. Ovu crkvu sredinom prošlog vijeka razorili su komunisti i tu je nepravdu svakako trebalo ispraviti, ali ako je crkva mogla biti izgrađena sa mora još davne 1571. nema apsolutno nikakvog razloga da se taj neveliki podvig ponovi i 2023. Ipak, dok se u prvi plan februarskog saopštenja stavlja obnova crkve, danas na terenu imamo nepovratno uništenje višedecenijskih stabala na površini koja više nego desetostruko nadilazi površinu malog hrama posvećenog Sv Antunu. Iako je pomenuto jedva usputno i uvijeno u oblandu obnove crkve, pravi razlog devastacije kojoj svjedočimo leži „u adaptaciji i rekonstrukciji poslovnog prostora“ u cilju „poboljšanja turističke ponude kako kompanije, tako i samog grada“ tako što će da „stvori još jednu atraktivnu lokaciju na ovom dijelu obale“, kako su to cinično sročili u „Budvanskoj rivijeri“.
Zaista je bizarno tvrditi da će se od čuvene plaže Mogren stvoriti atraktivna lokacija ako u obzir uzmemo da se radi o jednoj od najatraktivnijih i čuvenijih lokacija u Crnoj Gori. Ako je Mogren do sad i imao problema na prvom mjestu je možda to što je plaža bila i malo pre-atraktivna te je tokom cijele sezone bilježila velike gužve. Naravno, dok otmenije destinacije poput Venecije, Sardinije i pojedinih ostrva Malte uveliko rade na ograničavanju broja turista, preferirajući kvalitet (kako posjetilaca tako i uslova sopstvenog življenja) iznad kvantiteta, naše primorje odlučuje se za podgoričanizaciju plaža. Kažem “podgoričanizacija” jer kad god plaža postane dostupna za vozila ogromna većina tablica je upravo iz Podgorice, jednim dijelom što je njima primorje uglavnom dovoljno blizu da odu na plažu, ali ne i dovoljno daleko da bi ostali više dana pa im je najpraktičnije, ma koliko to primitivno djelovalo gotovo svima drugima, da se na plaži i parkiraju. Ovo bizarno zadovoljstvo, bez imalo ironije ili kritike, opisuje npr. jedan podgorički kolumnista kad piše o Buljarici i tome kako je dobar zvuk kad “škripi pijesak ispod guma”.
Mogren 1936. godine
Eto, Budva koja pokušava da se ovijena Bokom podmetne za evropsku prestonicu kulture trenutno pokušava, ovijeno obnovom crkve, da podmetne Mogren II ogoljen i asfaltiran poput Kamenova, Drobnog pijeska, Crvene glavice i mnogih drugih. Čak i ako bismo razumjeli odsustvo svijesti za prirodu i ekologiju, a da ne spominjemo iole prefinjenije koncepte poput estetike i ambijentalne cjeline, i dalje čudi kako je moguće da odgovorne vlasti, pa i sami preduzimači ovakvih projekata, ne uviđaju da na tržištu kvalitet ponude diktira i kvalitet korisnika. Masovni turizam koji podilazi turbo-folk turistima, bilo da se radi o muzičkom ukusu ili obrascu ponašanja, na duže staze uz puno više rada proizvodi puno manje vrijednosti nego što to čini npr turizam koji imamo u ne tako dalekoj Hrvatskoj. Sve ukazuje na to da na primorju, kao i svugdje drugo, nema nikave vajde od političkih promjena ako nastavimo sa istim neintaligentnim i primitivnim ponašanjem „paljenja kuće da bi se ogrijali“.
Specijalno državno tužilaštvo formiralo je predmet povodom kupovine trajekta “30. avgust”.
Državni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić potvrdio je da su predmet formirali samoinicijativno kako bi provjerili sve činjenice oko kupovine tog plovila.
Trajekt star 53 godine je nedavno tamošnji državni brodar “Jadrolinija” iz Rijeke, rashodovala i povukla iz operativne upotrebe zbog tehnološke zastarjelosti i nedovoljnih kapaciteta.
TV E navodi da je “ABM tours”, firma iz Hrvatske, prodala trajekt “Prizna” (sada 30. avgust) crnogorskom Morskom dobru za 569.000 eura.
U izvještaju o privrednom subjektu navodi se da “ABM tours” ima dva zaposlena, te da je od 2019. do 2021. ova kompanija poslovala u minusu.
Sekretarijat za Investicije izvodi radove na turističkom obilježavanju bedema, preko ovlaštenog izvođača “Montal DSD” d.o.o. iz Podgorice, prema autorskom projektu “Expeditio architects” d.o.o. iz Kotora i uz stručni nadzor “Restart ing” d.o.o. iz Budve.
Posjetioci će biti upozoreni preko informativnih tabli da na svoju odgovornost obilaze bedeme. Ukupno će biti postavljeno oko 80 informativnih tabli različitih sadržaja.
Turističko informativne table – bedemi
-U pripremi je odluka o turističkoj valorizaciji i očuvanju bedema, koja će ići na javnu raspravu. Građani će imati priliku da se uključe sa svojim idejama i predlozima. Po našem mišljenju i dijelu turista koji su posjetili bedeme, čistoća nije bila na zavidnom nivou, tako da planiramo da ubuduće o tome brine naše Komunalno preduzeće“ – kazao je ranije za naš portal potpredsjednik Opštine Kotor Nebojša Ševaljević.
