Sanacijom tvrđave Španjola, Ministarstvo kulture i medija će nastaviti sa realizacijom projekata ulaganja u kulturnu baštinu u cilju stvaranja uslova za održivu valorizaciju kulturnih dobara i razvoj kreativnih industrija, poručeno je na sastanku sa predsjednikom Opštine Herceg-Novi Stevanom Katićem.
Ministarka kulture i medija Maša Vlaović kazala je da će u narednom periodu jedan od prioriteta saradnje biti i obezbjeđivanje sredstava za uspješnu realizaciju predviđenih aktivnosti i naglasila da MKM nastoji da koristi raspoložive međunarodne fondove za realizaciju ovakvih projekata.
“Raduje nas što je MKM u proteklom periodu bilo nosilac posla, te finansiralo i sufinansiralo projekte u oblasti zaštite i očuvanja kulturnih dobara koji se nalaze na teritoriji Opštine Herceg-Novi, a isti trend će se u narednom periodu sigurno nastaviti”, istakla je Vlaović.
Napomenula je da Ministarstvo kulture i medija prepoznaje u Herceg-Novom partnera, kako zbog tradicionalnih manifestacija i festivala, tako i zbog kulturnih vrijednosti koje dijele i promovišu.
Projekat “Jačanje otpornosti starijih osoba i osoba sa invaliditetom tokom COVID-19 i budućih katastrofa”
NVO Mare Mare u partnerstvu sa Crvenim krstom Herceg Novi od oktobra prošle godine sprovodi mikro projekat “Socijalna inkluzija starijih osoba i osoba sa invaliditetom Herceg Novog kroz edukativne radionice” . U radionicama učestvuju starije osobe i lica sa invaliditetom, koji su i inače korisnici usluga Crvenog krsta. One kroz radnu aktivnost – kuvanje džemova od različitog voća, druženje i razmjenu iskustava stiču socijalne vještine koje će im pomoći da unaprijede njihov kvalitet života, ali i da se uključe u različite segmente života.
U radu nesebično pomaže i šest volontera Crvenog krsta. Njihov rad pruža priliku da direktno utiču na poboljšanje života onih koji su u nevolji. Pomoć koju pružaju može imati veliki uticaj na ljude koji se suočavaju s prirodnim katastrofama, konfliktima, siromaštvom ili drugim teškim situacijama.
Među najmlađim volonterima u hercegnovskom Crvenom krstu je sedamnaestogodišnja Mia Vuković koja već osam godina nesebično pomaže drugima rukovodeći se mišlju norveškog književnika Arne Garborga da “time što dobrotu širimo oko sebe istovremeno je učvršćujemo i u sebi samima”.
Inspiraciju za rad u Crvenom krstu dobila je od druga koji se tada spremao za takmičenje iz Prve pomoći. Kaže da joj je “osmjeh korisnika kada im pomogne, njihova zahvalnost, najveća satisfakcija” . Ističe da volonterski rad nije lak jer ponekada oduzima dosta vremena, jer to podrazumijeva terenski rad, dijeljenje pomoći, organizovanje predavanja, ali pomaže i da se osjeća korisno i ispunjeno. Kroz svoj doprinos zajednici,volonteri imaju priliku da pomognu onima kojima je to najpotrebnije, što može pozitivno uticati na njihovo samopouzdanje i sreću, jer rade ono što vole.
Mia u Crvenom krstu
“Planiram da volontiram cijeli život ili bar dok sam u mogućnosti. Svakako pozivam sve ljude, ne samo moje vršnjake, da volontiraju jer je to jedna od najljepših stvari koje čovjek može da radi”, uvjerena je Mia buduća medicinska sestra koja će i kroz njen profesionalni poziv nastaviti da pomaže ljudima.
Volontiranje u Crvenom krstu ima brojne prednosti i može biti ispunjavajuće iskustvo koje ima pozitivan uticaj na volontere i ljude kojima pomažu, kao što je slučaj sa učesnicima radionica koji u okviru projekta kuvaju džemove koje će podijeliti onima kojima je takva pomoć potrebna.
Projekat ,, Socijalna inkluzija starijih osoba i osoba sa invaliditetom Herceg Novi kroz edukativne radionice” koji je podržan u okviru projekta ,, Jačanje otpornosti starijih osoba i osoba sa invaliditetom tokom COVID-19 i budućih katastrofa” implementira se uz finansijsku podršku Evropske Unije, Austrijske razvojne agencije (ADA) i Austrijskog Crvenog krsta.
Kontakt osoba Dubravka Raičević maremare541@gmail.com
Dvije klimatske aktivistice razmazale su boju po slici Claudea Moneta u Švedskom nacionalnom muzeju u Stockholmu u srijedu.
Glasnogovornica muzeja izjavila je novinskoj agenciji dpa da su dvije osobe razmazale boju i potom se zalijepile za sliku. Dodala je da muzejski stručnjaci pregledavaju je li umjetničko djelo oštećeno.
Policija je objavila da je pritvorila dvije žene pod sumnjom da su oštetile tuđe vlasništvo.
Odgovornost za incident preuzela je organizacija za zaštitu okoliša Återställ Våtmarker (“Obnovite močvare”), objavivši video dviju žena u akciji na Twitteru.
Video pokazuje da se radi o Monetovoj slici “Le Jardin de l’artiste Giverny”. Slika francuskog impresionista inače se nalazi u pariškom Muzeju d’Orsay, izvijestile su švedske novine Expressen.
Već neko vrijeme, klimatski aktivisti koriste slične incidente da potaknu vlade da pojačaju borbu protiv klimatskih promjena.
Emma & Maj, sjuksköterska respektive sjuksköterskestudent, idag i aktion på Nationalmuseum. Läget är så jäkla kritiskt. Därför satte de röda handavtryck & limmade fast sig på skyddsglaset på Monets kända tavla Konstnärens trädgård i Giverny. #återställvåtmarkerpic.twitter.com/Gr0bFzqHDX
Skupina podvodnih arheologa iz Hrvatske, Španjolske, Francuske, Italije i Tunisa otkrila je lani tri olupine brodova na dnu Sredozemnog mora, sjeverozapadno od Sicilijanskog prolaza, gdje možda leže još stotine potopljenih brodova Feničana, Rimljana, Grka i drugih naroda.
Morski prolaz između talijanskog otoka Sicilije i obale Tunisa na sjeveru Afrike stoljećima je bio važna trgovačka ruta na Mediteranu, a također je razdvajao moćno Rimsko carstvo od suparničke snažne Kartage.
Američki arheolozi Robert Ballard i Anna Margueritte McCann istraživali su ondje 1990-ih godina i pronašli neke potopljene brodove, no nije postojao međunarodni sporazum o istraživanju niti su zemlje smjele izlaziti iz svojih teritorijalnih voda u područja brodoloma. Zbog toga je to područje ostalo neistraženo.
No prošle godine je pod okriljem UNESCO-a oformljen tim od 20-ak ljudi. Francuska je poslala suvremeni istraživački brod dug 46 metara s posadom i dva robota s kamerama za snimanje dna. Hrvatska, Španjolska, Italija i Tunis poslale su arheologe te uplatile po 20.000 dolara.
Brod “Alfred Merlin” s istraživačima uplovio je 21. kolovoza u vode sjeverozapadno od Sicilijanskog tjesnaca te ondje ostao do 4. rujna.
Istraživači su na talijanskoj strani, na dubini od 800 metara, uočili tri potopljena broda koje su već bili otkrili američki arheolozi.
Posada je bila posebno uzbuđena kada se zatim našla u slabo istraženim vodama Tunisa. Blizu grebena Skerki Banks su stoljećima misteriozno nestajali brodovi.
“Misterij se sastojao od velikog podvodnog grebena koji pomorci u tadašnjim jednostavnim brodovima nisu primjećivali pa su udarali u njega. Prisutne su i snažne struje koje idu u raznim pravcima i otežavaju plovidbu”, rekao je za Hinu Andres Perello, direktor španjolske institucije Casa Mediterraneo, jedne od partnera u projektu.
Ta je institucija prošli tjedan u sjedištu UNESCO-a u Parizu predstavila rezultate istraživanja.
“Ne samo da su nekadašnji jedrenjaci imali problema u tim vodama nego i naš istraživački brod posljednje generacije. Morao je imati dupli motor kako bi se odupirao strujama. Brod je trebao boraviti na istom mjestu, kako bi se robot mogao spustiti i snimati dno, no pomicao se nošen strujama”, napominje Perello.
Pomoću robota s kamerom, koji mogu istraživati na dubini od 2500 metara, znanstvenici su prepoznali anomalije na dnu koje se potom dodatno proučavaju. Otkriveno je osam takvih anomalija od čega su tri bile relevantne. Te tri anomalije bili su nepoznati brodovi – jedan antički i dva iz 19. stoljeća.
“Možda je riječ o feničkom ili rimskom brodu, to je potrebno vidjeti sada. Također je potrebno s povjesničarima proučiti porijeklo novijih brodova, vidjeti čiji su to uopće brodovi bili”, kaže Perello, napominjući da su vjerojatno potopljeni tijekom Prvog ili Drugog svjetskog rata.
Dodaje da bi daljnje istraživanje porijekla brodova moglo baciti novo svjetlo na povijesna događanja.
Brodovi su vjerojatno udarili u greben, pretpostavljaju istraživači.
Španjolski fotograf Angel Fitor, član posade, snimio je 6000 fotografija od čega je 50 najrelevantnijih predstavljeno u četvrtak u sjedištu UNESCO-a.
Na predstavljanju u Parizu bila su i dvojica hrvatskih arheologa, Roko Surić i Mladen Pešić, koji su kao članovi Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju iz Zadra sudjelovali u ekspediciji.
Ovo je UNESCO-va dosad najveća misija očuvanja podvodne baštine. Njome će biti izrađena digitalna karta s potopljenim brodovima, a čitavo područje stavljeno pod zaštitu od uništavanja i krađe.
Kada je 1960-ih godina ronilačka oprema postala dostupna velikom broju ljudi, ronioci amateri su zaronili u tamošnje more, pa desetak godina kasnije otkrili neke potopljene brodove.
Ubrzo je uslijedilo odnošenje vrijednih predmeta poput antičkih amfora. Olupine nisu bile zaštićene jer su se nalazile izvan teritorijalnih voda, a time i nacionalne nadležnosti zemalja.
UNESCO je zbog toga 2001. usvojio konvenciju o zaštiti podvodne baštine, čime je stvoren međunarodni zakonski okvir za istraživanje, identificiranje i zaštitu područja poput Sicilijanskog tjesnaca i Skerki Banksa.
Ekspedicija bi se mogla vratiti ondje jer je istraživački brod “Alfred Merlin” obišao samo manji dio tjesnaca.
“Brod je bio u konkretnom području, vođen koordinatama koje je dao američki arheolog, no to je tek sićušni dio tog područja”, napominje Perello.
“Zajedno bismo trebali istraživati nove zone jer sve upućuje da je jako puno potopljenih brodova ondje. Potrebno je izraditi digitalnu mapu, pa vidjeti koje se olupine mogu izvući na površinu i kako”, dodao je.
Istraživanje u području dugom 320 kilometara može se provoditi samo u kolovozu kada su struje manje opasne.
Koalicija zemalja i njihov zajednički projekt, u kojem su također sudjelovali i koordinatori iz Alžira, Maroka i Egipta, mogao bi poslužiti kao primjer drugim dijelovima svijeta.
“Ovakva ekspedicija može istraživati Karipsko more, Tihi ocean te sva druga područja s vrijednostima za čovječanstvo”, smatra Perello.
Devetnaesto izdanje Žućenica fest-a u Tivtu će se održati od danas, 15. jun do 17. juna, saopšteno je iz tivatske Organizacije žena, koja je uz Opštinu Tivat i Turističku organizaciju Tivta domaćin i organizator ovog gastro festivala.
U sali DTV Partizaan večeras od 20 sati, na programu je još jedna priča Žućenica fest-a pod nazivom ”Hranljivo, jestivo, otrovno – bilje oko nas”.
O jestivim i ljekovitim travama i načinima upotrebe sa poznatom crnogorskom travarkom i fitoterapeutkinjom Mirjanom Bojić i Andrijom Bojićem, menadžerom specijalizirane firme” Miris bilja” razgovaraće Blaženka Vučurović i Mašo Čekić, a posjetioci će biti u prilici da degustiraju neke od delicija koje se pripremaju sa jestivim i ljekovitim biljem.
Najpoznatiju program Žućenica fest-a ”P(i)jat od žućenice” održaće se na Rivi Pine u subotu, 17.juna od 19 sati. Veliku gastro feštu uveličaće muzikom i pjesmom Glazbeno-prosvjetno društvo Tivat i poznata heregnovska grupa Exodus.
Žućenica fest 2023. zadržaće internacionalni karakter jer je i ove godine ućešće najavila grupa gastronoma iz poljskog grada Skočova.
Polaganjem cvijeća na spomen kosturnicu i kulturno-umjetničkim programom u Spomen-kući u Dolini heroja na Tjentištu, u utorak je obilježeno 80 godina od proboja obruča u slavnoj partizanskoj epopeji – Bici na Sutjesci.
Izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika Republike Srpske Boško Tomić poručio je tokom obilježavanja 80 godina od Bitke na Sutjesci da su partizanski borci ginuli za slobodu, a da je među njima najviše bilo pripadnika srpskog naroda.
-Srbi su uvijek išli samo da čuvaju svoje teritorije, a da ne osvajaju ničije i u zagrljaj su primali sve druge narode – rekao je Tomić.
Pomoćnik ministra rada i boračko-invaidske zaštite Nebojša Vidaković podsjetio je da je Bitka na Sutjesci trajala jedan mjesec i da je za slobodu plaćena visoka cijena.
-Poruka svih nas sa ovog skupa jeste da budemo jedinstveni i da zanemarimo ideološke podjele – rekao je Vidaković.
Među poštovaocima partizanske borbe za slobodu, na Tjentište je došao da se poginulim saborcima pokloni i devedesettrogodišnji Albin Pibernik iz Jasenice u Sloveniji, koji je kao dječak preživio Igmanski marš 1942. godine.
-Ovdje sam da odam počast našim poginulim drugovima. Ovdje je Hitler dao nalog generalu Leru da se pobije sve što je u ovom rejonu, da se kuće popale, da nema zarobljenika – priča Pibernik.
U rat je otišao sa 11 godina i bio je najmlađi u Prvoj proleterskoj brigadi.
-Sa ocem Albinom i majkom Julijanom prešao sam preko Igmana i majka mi je umrla u Foči gdje je i sahranjena. Preživio sam Igmanski marš, ali to nije isto kao Sutjeska – dodao je Pibernik.
Ljubenko Borović iz Kotora redovno dolazi na Tjentište da se pokloni sjenima poginulih junaka sa Sutjeske, a ranije je kao prosvjetni radnik dovodio i učenike.
-Potičem iz porodice čiji su i otac i majka učestvovali u ratu i sa posebnim pijetetom doživljavam sve ovo. Žao mi je što ovo mjesto izgleda pomalo zapušteno – kaže Borović.
On je dodao da mu posebno smetaju podjele organizacija koje njeguje tekovine partizanske borbe, pa se organizuju dva odvojena obilježavanja Bitke na Sutjesci.
Osamdesetosmogodišnji Spasoje Lubarda sa Cetinja ni ove godine nije propustio da dođe u Dolinu heroja.
-Dolazim svake godine, ovdje mi je brat poginuo. Tu su pobijeni ranjenici, a stradalo je i 130 djece sa Banije – navodi Lubarda.
Član Predsjedništva SUBNOR-a Srbije Zoran Jakovljević kaže da ova organizacija baštini događaje iz Drugog svjetskog rata, a od prije dvije godine i događaje iz svih ostalih oslobodilačkih ratova.
-U ovoj bici je stradalo i oko 600 žena, partizanki. Poginulo je dosta boraca iz cele bivše Jugoslavije, a među njima veliki broj partizanki što treba i te kako poštovati i ceniti. Slava herojima Sutjeske – rekao je Jakovljević.
Najveća bitka u Drugom svjetskom ratu na prostoru Jugoslavije odigrala se na planinskim masivima koji okružuju rijeku Sutjesku, a borbe su trajale od 15. maja do 13. juna 1943. godine, kada su partizani uz ogromne gubitke uspjeli da se izvuku iz obruča probojem preko Sutjeske.
Oko 20.000 partizana borilo se protiv 120.000 njemačkih vojnika i njihovih domaćih pomagača.
U borbama je poginulo više od 7.000 partizana, a posmrtni ostaci 3.301 borca su sakupljeni nakon rata i sahranjeni u spomen-kosturnicu u Dolini heroja.
Spasilački tim UPSUL zajedno sa pripadnikom Sektora granične policije Bar evakuisao je u srijedu dvije žene sa plaže Crvena stijena na Volujici,
Pomoćnik direktora UPSUL za sigurnost na moru Žarko Lukšić saopštio je da je oko 22:30 Pomorsko operativnom centru UPSUL javljeno da se na ovoj plaži nalaze dvije osobe ženskog pola od kojih je jedna trudnica, “a koje se ne mogu vratiti kopnenim putem za Bar”.
-Odmah smo angažovali spasilački čamac SAR-1 sa posadom i jednim pripadnikom SGP, i oni su za 15 minuta bili n apoziciji.
Uz pomoć ronioca sa temalnim odijelima, jedna po jedna žena uspješno su evakuisane na SAR-1.
Nakon toga, za deset minuta su stigli do lučkog Gata 5, gdje je ženama pružena hitna medicinska pomoć, i na sreću bez ikakvih poslijedica su predate porodicama koje su došle da ih odvezu kući-istakao je Lukšić.
Lukšić skreće pažnju da je plaža Crvena stijena svake godine izazov za spasilačke akcije koje izvršava UPSUL.
-S obzirom da je tek početak turističke sezone, molimo sve turiste i građane da ne ugrožavaju svoje živote i da izbjegavaju avanturističke izlete, jer su najavljeni loši meteo uslovi kao što je bio slučaj i danas.
Treba naglasiti da su naši spasioci i pripadnik policije obavili profesionalno i efikasno akciju koja je bila rizična u dijelu prilaza obali zbog stijena, a tim prije jer se radilo o trudnici-zaključio je Lukšić.
Potpisan i Ugovor o saradnji saradnji na organizaciji festivala (Foto: Ministarstvo kulture i medija )
Filmski festival u Herceg Novom jedan je od najznačajnijih festivala u Crnoj Gori, ali i jedan od najboljih promotera Crne Gore, kao filmske destinacije, istakla je ministarka kulture i medija Maša Vlaović na jučerašnjem sastanku sa predstavnicima Opštine Herceg Novi.
Sastanku su prisustvovali i Milena Durutović, generalna direktorica Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo u MKM, te predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, potpredsjednik Opštine Herceg Novi Mirko Mustur, sekretarka Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo i direktorica JUK “Herceg Fest” Tanja Ateljević.
Na sastanku je, pored razgovora o modelima unaprijeđenja Filmskog festivala, potpisan i Ugovor o saradnji saradnji na organizaciji festivala, između MKM i Opštine Herceg Novi.
Vlaović je kazala da ovakvu manifestaciju, koja ima status manifestacije od posebnog značaja za kulturu Crne Gore, mora pratiti trend rasta, te da je neophodno da se programske politike prilagode savremenim tokovima u ovoj oblasti.
Mijović Durutović je tokom sastanka izrazila izuzetno zadovoljstvo što postoji kontinuitet u saradnji na ovom programu, te da postoji potreba da se u daljoj saradnji definiše način realizacije i upravljačka struktura FFHN.
“Samu evaluaciju i realizaciju programske koncepcije FFHN unaprijediće potpisani Ugovor, čime ćemo osvježiti i dodatno regulisati realizaciju ove značajne manifestacije na zadovoljstvo obije strane a ponajviše publike”, rekla je Mijović Durutović.
“Izražavam zadovoljstvo održanim sastankom i zaista iscrpnim razgovorima koje smo imali, ali i zbog činjenice da Ministarstvo kulture i medija prepoznaje u Herceg Novom partnera, kako zbog tradicionalnih manifestacija i festivala, tako i zbog bogate kulturne baštine koju smo u obavezi da zajedno čuvamo i promovišemo” istakao je predsjednik Opštine Herceg Novi.
Katić je kazao da će kulturni sadržaji u Herceg Novom biti kvalitetniji, zahvaljujući saradnji Ministarstva i Opštine na sanaciji kulturnih dobara i podršci Ministarstva za realizaciju programa i projekata u oblasti kulturno umjetničkog stvaralaštva, putem konkursa.
MKM će nastaviti da bude partner Opštini Herceg Novi u realizaciji Filmskog festivala, ali i svih drugih programa koji unapređuju kulturni život u Herceg Novom, zaključeno je na sastanku ministarke Vlaović i predsjednika Opstine Katića.
Vršilac dužnosti direktora Instituta u Igalu, Savo Marić, saopštio je da je bitno da plata radnicima bude redovna i dodao da je veliki optimista, uprkos jako teškoj situaciji.
“Strasti su se smirile, samo nam je bitno da radnicima plata bude redovna. Tačno je da se u Institutu osjećala negativna energija. Ipak, siguran sam da će Institut i dalje biti motor ove opštine i države”, kazao je Marić u emisiji Mreža na TVCG.
On je naveo da Institut vapi za mladim kadrom, a jedan od rješenja je kolektivni ugovor, prenosi portal RTCG.
Pored svih problema sa kojima se ova zdravstvena ustanova suočava, Marić tvrdi da radnici na sve zadatke odgovaraju profesionalno.
“Zaokružili smo martovsku platu, duguje im se samo aprilska. Radnici nijesu ništa krivi zbog situacije. Ali, treba napomenuti da je svako kašnjenjenje plate bila velika glavobolja”, ocijenio je Marić.
Prema njegovim riječima, u Institutu je zaposleno nešto ispod 500 radnika. Medicinskog kadra je oko 220. Što se tiče gostiju – oko 539 gostiju boravi u Drugoj fazi, a 79 gostiju je u Prvoj fazi.
Oko 230 gostiju je iz inostranstva i po tradiciji uglavnom su iz Norveške, Belgije i sa prostora bivše Jugoslavije.
“Norvežani ne odustaju od nas. To samo govori koliko imamo izvanredne fizioterapeute. Oni su naše suvo zlato”, kazao je Marić.
Marić je podsjetio da je Prva faza Instituta “Simo Milošević” otvorena prije četiri dana.
“Za sada smo u Prvoj fazi preselili dječje odjeljenje. Planiramo da, kako stvari stoje, radi samo polovina Prve faze. Na tri sprata planiramo da budu samo naši platežni gosti i oni koji žele da dođu u Prvu fazu. Tu su i ostali gosti pod ugovorima kao što su penzioneri”, objasnio je Marić.
Upoređujući podatke i stanje sa prošlom sezonom, Marić navodi da nije zadovoljan.
“Odliv i manjak kadra su uticali na to”, tvrdi Marić.
On je naveo da ako Novljani dozvole da se Institut “Simo Milošević” privatizuje “možemo slobodno zaključati grad”.
Marić je podsjetio da je Fond za zdravstvo Institutu uplatio 650 hiljada EUR i da je ta zdravstvena ustanova pomenuti iznos vratila kroz rehabilitaciju pacijenata osiguranika.
“Sad je stigla i pozajmica od 600 hiljada EUR. Mi smo zahvalni, ali to je nedovoljno da bi se riješili svi naši problemi”, poručio je Marić.
Ipak, nije siguran da su nadležni registrovali i čuli vapaj radnika Instituta u Igalu.
“Nisam imao od Nove godine razgovore sa premijerom i ministrom zdravlja”, kazao je Marić.
Sa druge strane, dodao je da se ljudima iz Vlade ne može spočitati da nijesu pomogli.
“Razumijem da ne mogu vratiti sve ono nečinjenje koje je bilo decenijama, ali isto tako moram konstatovati da se činilo sve da se Institut unizi i omalovaži”, zaključio je Marić.
Golema tragedija u moru kod Grčke. Brod koji je prevozio migrante potonuo je u međunarodnim vodama kod Peloponeza. Utopilo se najmanje 79 osoba, a više od stotinu ih je spašeno. Strahuje se da ima još na desetke utopljenih, jer su prema kazivanju preživjelih na brodu bile stotine ljudi. Većina žrtava je iz Afganistana i Pakistana.
Agencija Frontex primijetila je kasno sinoć brod s migrantima koji su iz Libije putovali prema Italiji, 80 kilometara jugozapadno od grčkog obalnog grada Pylosa.
Prišla mu je obalna straža i ponudila pomoć, no putnici su je odbili i izjavili da žele nastaviti putovanje. Samo nekoliko sati poslije brod se prevrnuo i potonuo.
Započela je velika akcija spašavanja u kojoj su sudjelovali lučka policija, fregata grčke ratne mornarice, zrakoplov i helikopter te šest brodova koji su plovili na tom području.
– Riječ je o doista tragičnoj i teškoj situaciji, s toliko velikim brojem ljudi, ovom brodolomu, s kakvim se dosad nismo suočili u prošlosti, rekao je Yannis Karvelis, regionalni direktor za zdravstvo.
Više od stotinu ljudi je spašeno. Ozlijeđeni su zbrinuti u bolnicama, a ostali su smješteni u skladištu grčke luke Kalamata.
– Nudimo im prvu pomoć i psihološku potporu jer ti su ljudi prošli kroz fizičku i mentalnu traumu, kaže Katerina Tsata, voditeljica volonterske skupine Crvenog križa.
Spašene migrante posjetila je grčka predsjednica.
– Nikad nećemo moći sa sigurnošću utvrditi koliko je ovih nesretnih ljudi bilo na brodu, ističe Katerina Sakellaropoulou, grčka predsjednica.
– U šoku smo, kao i svi u Grčkoj. Nakon što smo obaviješteni o nesreći mobilizirali smo sve potrebne službe, poput zdravstvenih djelatnika i sve pripremili. Na žalost čujemo da broj mrtvih raste, rekao je Thanasis Vasilopoulos, gradonačelnik Kalamate.
Premda se zasad prema službenim podacima govori o desecima mrtvih, strahuje se da bi konačan broj žrtava mogao biti i nekoliko stotina. Naime, prema podacima kojima raspolažu spasilačke službe na brodu dugom između 20 i 30 metara bilo je oko 750 ljudi. Reagirao je i UN.
– Glavni tajnik UN-a zgrožen je izvještajima o brodolomu nedaleko od grčke obale koji je odnio živote velikog broja žena, muškaraca i djece. Istaknuo je da svaka osoba koja traži bolji život treba dostojanstvo i sigurnost. Ovo je još jedan pokazatalj da zemlje članice UN-a zajedno trebaju uvesti sigurne rute za ljude koji su prisiljeni pobjeći iz svojih domova, poručio je Stephane Dujarric, glasnogovornik UN-a
Pomorska tragedija kod Peloponeza najsmrtonosniji je ovogodišnji brodolom u Grčkoj i jedan od najgorih u Europi. U veljači je poginulo 96 osoba kad se njihov drveni brod tijekom nevremena razbio o stijene na krajnjem jugu Italije.
