Kotor domaćin drugog foruma kreativnih industrija i medija 2023.
Kotor i CIM FORUM 2023. će, od 25. do 28. maja ove godine, ponovo otvoriti svoja vrata najistaknutijim imenima iz oblasti kreativnih, medijskih, marketing i ostalih komplementarnih industrija iz Crne Gore i regiona.
Prošlogodišnji CIM FORUM 2022. ugostio je poznata lica poput Zorana Kesića, Aleksandra Trifunovića, Olivere Kovačević, Domagoja Zovaka, Gorana Milića, The Books of Knjige, Marčela i mnoge druge istaknute ličnosti iz marketinga, komunikacija, umjetnosti, medija i gejminga. Neprocjenjiva iskustva, znanja i diskusije, začinjena smijehom i pozitivnom energijom dijelila su se danima tokom CIM foruma, a Kotor je osvojio srca svih prisutnih.
CIM FORUM 2023. donosi još bolji program, još interesantnije teme, druženja i fenomenalne žurke ambijentu između mora i planina. Među istaknutim ličnostima biće i Srđan Šaper, Dino Rađa, Danijela Trbović, Voja Žanetić, Braća Zamurović, Melkior Bašić, Marija Vićić, Feđa Štukan, Srdan Golubović, Zijah Sokolović, Andrija Rusan, Nikola Novaković, Muamer Adžović, Miško Strugar, Janko Ljumović, Dubravka Drakić, Jovan Spahić, Ivan Westerveen, Irena Radović i mnogi drugi koji će sve prisutne provesti kroz put svog razvoja, podijeliti sva svoja iskustva, diskutovati o interesantnim temama koja su od značaja za svijet medija i kreativnih industrija. Ovo su samo naka od sjajnih panelista koja će učestvovati na ovogodišnjem forumu.
Pored CIM Awards, interesantnih panela, ove godine organizator je obezbjedio poseban segment predavanja namijenjen studentima, u saradnji sa lokalnim emiterom Radio Kotorom- Okrugli sto predstavnika lokalnih javnih servisa, kao i CIM Bazar.
Generalni pokrovitelj CIM Foruma su: Opština Kotor, Turistička organizacija Kotor, Centar za kulturu “Nikola Đurković” Kotor.
Kokain zaplijena Foto: Otvoreno more / Semar Mexico
Kolumbijske vlasti u Tihom su oceanu otkrile najveću improviziranu podmornicu za krijumčarenje kokaina u posljednjih 30-ak godina.
U plovilu dugom 30 metara pronađeno je više od tri tone kokaina u stotinjak paketa. U akciji su uhićene tri osobe koje su drogu pokušale prevesti u Srednju Ameriku. Svi se brane da ih je kriminalna skupina koja se bavi krijumčarenjem kokaina natjerala na opasan put.
Novosađanim M.K. (39) i M.N. (39) novčana kazna zamijenjena je zatvorskom, saopštio je predsjednik suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.
M.K. (1984) iz Novog Sada, Republika Srbija osuđen je dana 14.05.2023.godine u hitnom postupku pred sudom za prekršaje u Budvi – odjeljenju u Kotoru na novčanu kaznu u iznosu od 420€, jer je prethodne večeri upravljao vozilom u saobraćaju u koncentraciji od 1,11 g/kg alkohola u organizmu.
Kako izrečenu novčanu kaznu nije uplatio odmah po izricanju, sutkinja Ivana Vukasović je zamijenila u kaznu zatvora u trajanju od 17 dana. Kako se radi o stranom državljaninu, isti je u roku odmah upućen na izdržavanje u UIKS Spuž. Okrivljenim je izrečena i zabrana upravljanja vozilima na teritoriji CG u trajanju od 4 mjeseca koja stupa na snagu po izdržanoj kazni zatvora.
U drugom postupku M.N. (1984) iz Novog Sada, Republika Srbija, pred sudom za prekršaje u Budvi je osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 400€, jer je utvrđeno da na teritoriji Crne Gore nezakonito boravi od januara 2020.godine, kao i da ne posjeduje važeću putnu ispravu. Kako kaznu nije paltio odmah po izricanju, sutkinja Magdalena Mijić je zamijenila u kaznu zatvora u trajanju od 16 dana. Na izdržavanje kazne u UIKS Spuž je upućen odmah po uručenju rješenja.
Nakon izdržane kazne, okrivljeni će biti protjeran sa teritorije Crne Gore, a ulazak mu je zabranjen u narednih godinu dana.
Hrvatska će od 14. do 21. maja po četvrti put predstaviti svoju maritimnu baštinu na ‘La semaine du Golge Morbihan‘, jednom od najvećih svjetskih festivala tradicijskih brodova koji se održava u francuskoj pokrajini Bretanji.
Mala, ali snažna hrvatska flota na Atlantskom oceanu tako će za nekoliko dana brojiti ukupno tri broda: dvije gajete i pasaru; a što sve očekuje naše predstavnike u čuvenom zaljevu najavio je Plamenko Bavčević, čelnik Udruge za očuvanje domaće maritimne baštine ‘Cronaves‘ koji je predstavio projekt “Hrvatska u zaljevu Morbihan”, prenosi Otvoreno more.
– Za sada je na Festivalu prijavljena točno 1521 tradicijska barka, od čega čak 25 velikih europskih jedrenjaka. Hrvatsku će ovoga puta predstavljati brodovi Dalmacije i Kvarnera. Naime, na put šleperom do Atlantskog oceana upravo su krenule tri barke. Prva je šest metara dugačka gajeta “Mila”, izrađena 1968. godine u Lovranu i koja je u vlasništvu obitelji Antić iz Prvić Šepurine, zatim gajeta “Zora” duljine 6,5 megtara izrađena 1955. na Korčuli u vlasništvu Željke Fuček te pasara MK 73 duljine 4,1 metra izgrađena u škveru u Malinskoj na otoku Krku 1985. godine – istaknuo je Bavčević, dodavši kako će na sedmodnevnom festivalu članovi hrvatske ekspedicije održati turističke prezentacije, izložbe fotografija, maketa….
– Srijeda 17. maja je određena kao Hrvatski dan i očekujemo da naš prezentacijski prostor u gradu Vannesu vidi do 200 tisuća posjetitelja. U planu nam je velika izložba fotografija naših brodova, zatim izložba maketa hrvatskih tradicijskih barki, a jedan od ciljeva nam je i promocija našeg turizma s naglaskom, naravno, na nautički segment. Inače, osim plovidbe u samom zaljevu kojeg krase 42 otoka i fantastični uvjeti za jedrenje, program festivala je predviđen u čak 16 okolnih luka gdje će se održavati koncerti, parade brodova, izložbe… – kazao je Bavčević.
Prema riječima Alijane Vukšić, direktorice TZ grada Splita, festival u Morbihanau izvanredna je prilika za promociju hrvatskog turizma.
– Naša suradnja s Urugom “Cronaves” uspješno traje već godinama i Turistička zajednica daje podršku projektu upravo zato što nautički turizam ima strahovito veliki potencijal. Osim toga, Francuzi su nam rado viđeni gosti koji tek otrkivaju Hrvatsku pa je ovo sjajan način za prezentaciju Splita, Dalmacije i Hrvatske – zaključila je na kraju Vukšić.
Turska je u nedjelju počela glasati na izborima koji bi mogli svrgnuti predsjednika Tayyipa Erdogana nakon 20 godina na vlasti i zaustaviti njegov sve autoritarniji put.
Glasovanje će odlučiti ne samo o tome tko će voditi Tursku, zemlju članicu NATO-a od 85 milijuna stanovnika, nego i kako će se njome upravljati, kamo ide njezino gospodarstvo usred duboke krize troškova života i kako će izgledati njezina vanjska politika obilježena nepredvidivim zaokretima.
Ankete daju Erdoganovu glavnom protukandidatu Kemalu Kilicdarogluu, koji predvodi savez šest oporbenih stranaka, blagu prednost. Ako nijedan od njih ne dobije više od 50 posto glasova, bit će drugog kruga izbora 28. svibnja.
Izbori se održavaju tri mjeseca nakon što su potresi u jugoistočnoj Turskoj usmrtili više od 50.000 ljudi. Mnogi u pogođenim pokrajinama izrazili su ljutnju zbog spore početne reakcije vlade, ali malo je dokaza da je to pitanje promijenilo način na koji će ljudi glasovati.
Glasači će također izabrati novi parlament, vjerojatno u tijesnoj utrci između Narodnog saveza koji se sastoji od Erdoganove konzervativne stranke islamističkih korijena AKP, nacionalističkog MHP-a i drugih, te Kilicdarogluovog Nacionalnog saveza sastavljenog od šest oporbenih stranaka, uključujući njegovu sekularističku Republikansku narodnu stranku (CHP), koju je osnovao utemeljitelj moderne Turske Mustafa Kemal Ataturk.
Birališta su otvorena u 7 sati, a zatvaraju se u 16 sati. Prema turskom izbornom zakonu, izvješćivanje o bilo kakvim rezultatima je zabranjeno do 20 sati. Kasno u nedjelju mogli bi biti objavljeni dobri pokazatelji hoće li biti drugog kruga predsjedničkih izbora.
Kurdski birači, koji čine 15-20 posto biračkog tijela, igrat će ključnu ulogu.
Nacionalni savez vjerojatno neće sam postići parlamentarnu većinu.
Prokurdska Narodna demokratska stranka (HDP) nije dio glavnog oporbenog saveza, ali se žestoko protivi Erdoganu nakon njegova obračuna s njezinim članovima posljednjih godina.
HDP je dao podršku Kilicdarogluu u predsjedničkoj utrci.
U parlamentarne izbore ulazi pod amblemom male stranke Zelene ljevice zbog sudskog postupka koji je pokrenuo visoki tužitelj koji traži zabranu HDP-a zbog povezanosti s kurdskim militantima, što stranka negira.
Kraj ere?
Erdogan (69), uvjerljiv je govornik i majstor kampanje koji je napravio sve što se može u kampanji dok se bori da preživi najteži politički ispit.
Traži žestoku lojalnost pobožnih Turaka koji su se nekoć osjećali obespravljeno u sekularnoj Turskoj, a njegova politička karijera preživjela je pokušaj državnog udara 2016. i brojne korupcijske skandale.
Ako Turci svrgnu Erdogana, to će biti uglavnom zato što su gledali kako njihov prosperitet, jednakopravnost i mogućnost da zadovolje osnovne potrebe padaju, s inflacijom koja je prešla 85 posto u listopadu 2022. i kolapsom valute lire.
Kilicdaroglu, 74-godišnji bivši državni službenik, obećava da će, ako pobijedi, promijeniti ekonomsku politiku zemlje.
Kilicdaroglu također kaže da će nastojati vratiti zemlju na parlamentarni sustav upravljanja, s Erdoganova predsjedničkog sustava usvojenog na referendumu 2017.
Također je obećao vratiti neovisnost pravosuđa koje je, prema kritičarima, Erdogan koristio za obračune s neistomišljenicima.
U vrijeme dok je bio na vlasti, Erdogan je preuzeo čvrstu kontrolu nad većinom turskih institucija i potisnuo liberale i kritičare.
Human Rights Watch je u globalnom izvješću za 2022. rekao da je Erdoganova vlada desetljećima unazadila Tursku na polju ljudskih prava.
Ako pobijedi, Kilicdaroglu se suočava s izazovima u održavanju ujedinjenog oporbenog saveza koji uključuje nacionaliste, islamiste, sekulariste i liberale.
Dvije osobe su teže, a tri lakše povrijeđena u udesu koja se sinoć dogodila u Škaljarima u Kotoru, rečeno je iz Operativno komunikacionog centra Uprave policije.
Nezgoda se dogodina oko 22.30 sati na ulazu u tunel “Vrmac” iz smjera Kotora.
Udes u tunelu Vrmac
Vatrogasna jedinica Kotor na svom Fejsbuk profilu je navela da su njeni pripadnici upotrebom spasilačkih alata iz vozila izvukle jednu osoba u svjesnom stanju, a da su ostale pretrpjele lakše povrede.
Crna Gora je u prethodnih sedam dana prihodovala 127.120 eur-a od trajektne linije Kamenari – Lepetane, saopštio je predsjednik Vlade, Dritan Abazović.
– Da podsjetim, godišnji prihod države dok su tom linijom upravljali “kumovi i prijatelji”, iznosio je nešto više od 200.000 EUR – naveo je Abazović na svom Twitteru.
On je dodao i da nema zastoja, ni čekanja.
– Nema zastoja, nema čekanja osim za one koji iz politčkih razloga ili ličnih frustracija ne govore istinu – poručio je Abazović.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom zvanično je 18. februara preuzelo upravljanje jedinom trajektnom linijom u Crnoj Gori, kojom je od 2004. godine upravljalo preduzeće Pomorski saobraćaj.
Na toj liniji trenutno saobraćaju tri tajekta, od kojih je Morsko dobro jedan kupilo, drugi iznajmilo od Pomorskog saobraćaja, a treći mu je ustupila kompanija Yu Brive bez naknade.
Naplata karata na liniji Kamenari – Lepetane počela je 5. maja, kada je zvanično počeo da saobraća treći trajekt, Igalo, koji je za potrebe prevoza iznajmljen od Pomorskog saobraćaja.
Predstavnik kompanije Leitner, Martin Leitner, zahvalio se premijeru Dritanu Abazoviću na podršci u realizaciji projekta žičare Kotor – Lovćen.
On je u pismu Abazoviću naveo i da je zadovoljan zbog skorog puštanja u rad žičare.
“Detaljno sam informisan o ključnoj podršci Vlade, posebno vas lično, u razvoju našeg zajedničkog projekta, izgradnje žičare Kotor – Lovćen. Zahvaljujem vam na tome”, kazao je Leitner.
On je dodao da je zadovoljan što će sa Abazovićem 13. jula, na Dan državnosti Crne Gore, pustiti žičaru u rad.
Iz Kabineta predsjednika Vlade su podsjetili da se projekat žičare realizuje u sklopu privatno-javnog partnerstva između Vlade i konzorcijuma kojeg čine podgorička firma Novi Volvoks i italijanska kompanija Leitner.
Žičara će biti duga oko 3,9 kilometara. Početna stanica biće na lokalitetu Dub, u Kotoru, a do Lovćena će se stizati za 11 minuta.
Ljepota ambijenta i lično zadovoljstvo najveća inspiracija učesnicima
Sedmo izdanje triatlon trke OceanLava okupilo je oko 600 učesnika iz 46 država svijeta, među kojima po prvi put učestvuju takmičari iz Portorika, sa Šri Lanke, Južnoafričke Republike. Lijepa riječ daleko se čuje, raniji učesnici su mnogo toga lijepog rekli o organizaciji ovog sportskog spektakla, te su njihovi prijatelji sada po prvi put u Crnoj Gori, zahvaljujući upravo osnivačima trke iz Akademije Mayer -Podgorica. Trkači/ce obično dođu sa svojom „pratnjom“ (skoro troje ljudi u prosjeku), što povećava broj „saučesnika“ na oko dvije-dvije ipo hiljade ljudi koji dođu samo zbog ove trke. Pritom, oko 400 volontera i organizatora biće im na usluzi, što će učiniti da grad „vri“ od sportskog duha i uzbuđenja, uz veliku frekvenciju na tako malom prostoru. Učesnici već unaprijed planiraju da ovdje „potroše“ dane svog godišnjeg odmora upravo zbog uzuzetnosti prirodnog i kulturnog ambijenta, a i zbog perfektne organizacije. Da bi se pripremili za triatlon, moraju da ostanu ovdje minimum tri dana, ali mnogi od njih iskoriste priliku da produže boravak.
-Ovaj broj učesnika držimo već tri godine, to je „maksimum“ koji trenutno Kotor može da podrži, u smislu parka, zone tranzicije, večere dobrodošlice… Za nešto ozbiljnije potreban je veći prostor, hotel koji može sve to da podrži, a koji u Kotoru trenutno ne postoji. Planirani hotel prekoputa ŠC „Kamelija“ (bivši URC) bi mogao da bude jedan novi podstrek da OceanLava u jednom momentu nastavi da raste, ali je veliko pitanje da li mi zapravo želimo to, ili da pravimo dobar, kvalitetan događaj, kaže Igor Mayer, „glavni krivac“ za ovu jedinstvenu sportsku manifestaciju u Crnoj Gori. Istraživana koja Akademija Mayer radi svake godine nakon trke pokazuju da se povećava i broj dana koji učesnici trke provode u Kotoru i Crnoj Gori, što opet govori o tome da dobijaju određena saznanja o ovoj destinaciji kao o lijepoj, sigurnoj, gdje bi sjutra mogli da provode svoje godišnje odmore. To je neka vrsta povjerenja, koja raste iz godine u godinu, što se vidi i po povećanom broju noćenja.
Volonterke i Mayer
Trka je osmišljena tako da ne favorizuje profesionalce, nego akcenat stavlja na učešće rekreativaca, pri čemu nagradni fond iznosi „nula“, zbog čega ovo veliko interesovanje za trku je pravi kuriozitet. Ovo je prva trka u sezoni, u maju nema puno triatlon trka po Evropi, južni dio tek počinje polako da otvara svoja vrata, a organizatori kotorskoga triatlona nemaju „favorite“ niti „zaštitno lice“ – svoju „trkačku filozofiju“ koncipirali su potpuno drugačije.
-Naš fokus nije na profesionalcima, nego na „rekreativcima“ („age-gruperima“). Jedna smo od rijetkih trka na svijetu koja apsolutno nema ikakav nagradni fond (nula), a činjenica da i pored toga uspijevamo da dovedemo ovoliki broj ljudi, znači da je njihov motiv isključivo osjećaj zadovoljstva da učestvuju u ovako lijepom i prestižnom događaju, koji smo uspjeli da izgradimo za ovih sedam godina. Satisfakcija za ove ljude je putovanje, uživanje, osjećaj posebnosti ambijenta, drugačije plivanje u Bokokotorskom zalivu, vožnja biciklom do Veriga u režimu zatvorenog saobraćaja, trčanje donjim putem kroz Dobrotu – definitivno, ovo je lokacija koju nemate bilo gdje u svijetu, kaže Mayer.
Ova trka izuzetno pozitivno utiče na vanpansionsku potrošnju, od smještaja, transporta, transfera, hrane, što ide mimo organizacije, sve o sopstvenom trošku učesnika. To je prepoznala i lokalna zajednioca, koja raširenih ruku podržava goste, a organizatori iz Akademije Mayer to uzvraćaju donacijama. Pomažu raznoraznim manifestacijama tokom cijele godine, kao što je „Od Božića do Божића“, uključili su se u akciju nabavke instrumenata za Gradsku muziku Kotor, za skupljanje sredstava za ultrazvučni aparat za kotorsku Bolnicu, donirali su dresove za tri osnovne škole u Kotoru, ranije su donirali kuhinju za Dječje odjeljenje Bolnice, potom su poklonili oko 200 ćebadi za porodilišta u Kotoru i Podgorici… uvijek su tu da daju svoj doprinos zajednici. Suorganizatori su školskog krosa na Prčanju, a u planu je i veliki Kotorski školski kros.
Punkt za registraciju učesnika i učesnica
S obzirom da je rođen u Kotoru, gdje je proveo djetinjstvo, završio Srednju pomorsku školu, Mayer ne krije svoju veliku ljubav za ovo podneblje, kao i osjećaj potrebe da „nešto vrati zajednici“.
-Sve je počelo te 2016. godine od OceanLave u Kotoru, puno puta je dolazilo do ztačke da sam mislio da se neće nastavljati, ali u tim momentima je preovladavala ne logika, nego ta ljubav ka porijeklu i rodnom gradu da pregrmim i progutam i kažem da je ovo mnogo veća vrijednost od pukog običnog interesa, poručuje Mayer, po struci inžinjer računarstva.
Najveći oslonac Ocean Lava triatlonu je Turistička organizacija Kotora, kao i Služba zaštite i spasavanja, Uprava policije, Zavod za hitnu medicinsku pomoć, Crveni krst, spasioci na vodi, kajakaši, tehnička podrška i velika logistika brojnih volontera/ki.
Boks: Posljednji i prvi podjednako važni
-Nama je jednako važan posljednji takmičar kao i onaj prvi i onaj u sredini i svi dobijaju iste medalje, nema tu nagrada – napravimo proglašenje na kraju, damo trofeje, ali nema tu ni novčanih nagrada ni poklona – ne zbog toga što nam je žao, već želimo da uputimo drugačiju poruku: život je prilično kratak da bismo ga trošili na nevažne stvari, a najvažniji su zdravlje, porodica, bavljenje sportom-rekreativnim sportom. Bitno je da ste sada bolji, nego što ste bili prošle godine, poručuje Mayer.
Oko 230.000 hodočasnika stiglo je u subotu u portugalsko svetište Fatimu gdje se obilježava 106 godina od ukazanja Gospe, izvijestila je lokalna katolička Crkva.
Mjesto Fatima, udaljeno 128 kilometara od glavnoga grada Lisabona, postalo je poznato u svijetu po neobičnim viđenjima troje djece 1917. godine. Lucia de Jesus dos Santos, Francisco Marto i Jacinta Marto doživljavali su ukazanja u trenutku kada je Prvi svjetski rat harao Europom.
U subotu se u tom mjestu održava 11 misa kojima, prema službenim podacima, prisustvuje 230.000 hodočasnika iz raznih dijelova svijeta. Broj hodočasnika premašio je očekivanja. „Nakon pandemije, ovo je mirna i spokojna proslava. Očekujemo između 180.000 i 200.000 hodočasnika“, rekao je u petak Ivan de Souza, župnik tamošnje crkve, u obraćanju medijima.
