Gradnja nove autobuske stanice u Igalu, na koju Novljani čekaju godinama, počinje tokom narednog mjeseca, odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača za odabir izvođača radova potpisao je predsjednik Opštine Stevan Katić, a vrijednost projekta iznosi 4,7 miliona eura, bez PDV-a, saopšteno je iz Opštine Herceg Novi.
-Po završetku svih administrativnih formalnosti, odnosno tokom maja, kompanija “Entext” će početi izgradnju autobuske stanice, jednog od najvećih i najznačajnijih projekata ne samo za građane Herceg Novog, već i za sve goste našeg grada-dodaju iz Opštine.
Izgradnja autobuske stanice sa pratećim sadržajima biće izvedena prema projektu Agencije za izgradnju i razvoj grada, a sredstva su opredijeljena kapitalnim budžetom Vlade Crne Gore i Ugovorom između Opštine Herceg Novi i Uprave javnih radova, sada Uprave za kapitalne projekte.
-Ova investicija podrazumijevaće izgradnju objekta autobuske stanice i staničnog trga sa pripadajućim parkingom i saobraćajnicom, na parceli u neposrednoj blizini Jadranske magistrale.
Objekat autobuske stanice projektovan je kao jedinstvena funkcionalna cjelina koja se sastoji od objekata u zoni autobuske stanice, autobuskog prostora i perona, kao i zone staničnog trga.
Takođe, u toku je i tenderski postupak za izvođača radova na izgradnji pristupne saobraćajnice za autobusku stanicu.
Kako je vrijednost ovog projekta oko 660.000 eura, ukupna vrijednost radova na izgradnji kompleksa autobuske stanice i pristupne saobraćajnice iznosiće gotovo 5,4 miliona eura-poručili su iz lokalne uprave.
Čim su svjetionici bili napušteni, sud prirode pokazao je svoje. Sve što nije bilo prirodno vrlo brzo je počelo propadati. I gotovo je nevjerojatno kojom brzinom, jer svjetionik nije prirodan, već čovjekov odabir na surovoj hridi. Čovjek ga, dakle, treba i održavati. Tako su bar razmišljali graditelji lanterni, no je li tako i danas?
– Plovput se u jednom trenutku, baš radi očuvanja zgrada svjetionika počeo baviti turizmom, odnosno pokušala se postići svojevrsna samo održivosti svjetionika, budući da zbog razvoja tehnologija više nije bilo potrebe za prisutnošću svjetioničara na svakom svjetioniku. Prihodi od turizma činili su zanemariv dio prihoda Plovputa, jer mi nismo specijalizirana tvrtka za bavljenje turizmom. No samim tim postiglo se da su barem tri ili četiri mjeseca svjetionici bili u funkciji, bili su otvoreni, tamo su bili gosti, obojeni su i sređeni i tako smo ih mi održavali. Sama plaća svjetioničara predstavlja trošak Plovputa koji nije zanemariv, ako je svjetioničar na bolovanju, vi morate zaposliti drugoga, a sve to košta. Zašto smo mi išli u projekt kolokvijalno nazvan „Svjetionici u turizmu“. Pravilo je bilo, a rodilo se za ovim stolom: mi temeljem javnog natječaja „dajemo“ svjetionik na 10 godina, a vi ste ga dužni obnoviti prema našim strogim kriterijima, popraćenim kompletnom tehničkom dokumentacijom – kaže Mate Perišić, direktor Plovputa za portal Morski.hr i podvlači dobar primjer iz Zadra, gdje su investitori uložili cca 800 tisuća eura u obnovu svjetionika.
– Problem vam je vlasništvo. Od 50 svjetionika, jedan dio je uknjižen na Kraljevinu Jugoslaviju, neki su uknjiženi na pomorsko dobro, Republiku Hrvatsku, a neki na jedinice lokalne samouprave i Plovput. DORH smatra da to ne može biti tako i ja se pravno čak i slažem s time. Trenutno je upitan pravni stav oko kojeg se struka treba usuglasiti, odnosno treba se razjasniti trebaju li svi svjetionici biti pomorsko dobro. Dodatan problem je i što su nam lanterne u temeljnom kapitalu i mi cijeli koncept moramo mijenjati. Pa čak ni to nije problem, samo se država mora odlučiti – što želi? – pojašnjava ukratko Ivana Ivić, a nadležne službe nikako ne mogu iznjedriti jedinstven stav kad je riječ o vlasništvu nad svjetionicima. A da bi oni bili funkcionalni, ovaj pravni dio trebao bi se riješiti.
– Sad obnavljamo lanternu Vnetak na Unijama. To košta cca 1,7 milijuna kuna, u protuvrijednosti eura. I čim ga mi obnovimo, ključ u bravu. Naravno, figurativno kazano, jer to dozvoliti nećemo. Pronaći ćemo način. Ali, da ga damo u turizam, treća osoba bi ga održavala, uložila bi 1,7 milijuna nečega i čuvala ga – kaže direktor.
– Svjetionik će se obnoviti novcem iz prihoda Plovputa i nakon toga ćemo ga figurativno rečeno zaključati – složni su svi u odgovoru. Logično je da nije moguće zaposliti novih 50 svjetioničara, koji bi svjetionike čuvali.
– Ali mi ne želimo prestati s obnovama. Jer ako za šest ili devet mjeseci dobijemo ponovno mogućnost brige o njima, napravit ćemo još veću štetu, jer ćemo ih morati ponovno obnavljati! – kažu Ivić i Ivan Karin.
Plovput dobio kaznu
Svi su, naime, i dalje objekti sigurnosti plovidbe, pa po regulativi Pomorskog zakonika Plovput mora voditi brigu o lanternama. No u Hrvatskoj postoji niz drugih zakona, pravilnika i pravila, po kojima se svakome može otežati rad. Tako i u ovom slučaju.
– Gledajte, mi ne možemo dozvoliti da nam se u čekanju rješenja kula na kojoj je objekt sigurnosti plovidbe, jednostavno uruši. Tada će netko nastradati! Zato mi sada moramo uložiti novac u tu obnovu, ali što se ekonomske računice tiče, nemamo je nikako i to je suludo i očekivati – rezolutna je Ivić.
– Kaznili su nas jer smo se bavili turizmom – otkriva nam direktor Perišić.
– Da! Kaznili su nas sa skoro 2 milijuna kuna što smo se bavili turizmom, a sve što smo radili radili smo temeljem Odluke Vlade RH iz 2009. godine, koja nam je to omogućila i koja nikada nije stavljena van snage – govori nam rezignirano direktor Perišić.
– Ministarstvo financija odnosno Carinska uprava koja vrši nadzor, tumači da je problem u tome što smo se bavili turizmom, a nismo imali koncesiju, unatoč tome što smo imali važeću Odluku Vlade iz 2009. g. i to je problem – dodaje nam direktorica pravno-kadrovskog sektora.
– Oni su nama naplatili 1,84 milijuna kuna kazne, odnosno gotovo dvostruko više nego smo od turizma i zaradili, unatoč važećoj Odluci Vlade i unatoč tome što se radi o objektu sigurnosti plovidbe kojeg mi moramo održavati sukladno Pomorskom zakoniku – pojašnjava direktor Perišić.
Dodaju u Plovputu da su zato i ugasili cijeli projekt iznajmljivanja i ovog ljeta nema turista na svjetionicima, kojima upravlja ova tvrtka.
– Ministarstvo aktivno radi na donošenju zakona – slažu se svi u odgovoru.
– Najgore od toga je što su i ovi zakupci koji su uredili svjetionike i pripremili ih za najam, i njih će kazniti! Na Viru su već bili, na Sućuraj stiže rješenje od 450 tisuća kuna kazne čovjeku koji se bavio turizmom. Čovjek je dobio ugovor po javnom natječaju. Sve je bilo legalno i po pravilima i s razlogom se pita – Otkud sad ovo? – govori Perišić.
Odgovor Carinske uprave i ministarstva
Kako je ovo uopće moguće, Morski.hr upitao je i Carinsku upravu i Ministarstvo financija. Evo što su odgovorili:
Carinska uprava, Ministarstva financija sukladno djelokrugu rada i nadležnostima, između ostalih provodi i nadzore vezane uz primjenu propisa o koncesijama. Vezano uz Vaš upit u dijelu koji se odnosi na informacije o rezultatima nadzornih aktivnosti kod predmetnog trgovačkog društva, ovim putem ukazujemo na odredbe članka 8. Općeg poreznog zakona, kojim se propisuje obveza poreznog tijela da kao poreznu tajnu čuva sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku, te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže.
Isto tako, navedenoj tvrtki od strane Carinske uprave nije izrečena pravomoćna kazna, odnosno nije nastupila pravomoćnost prekršajnog naloga. Što se tiče ostalih nadzora, isti su u tijeku, i nismo u mogućnosti davati dodatne informacije.
Napominjemo, kako su člankom 98. Zakona o koncesijama („Narodne novine“ broj 69/17, 107/20) propisani rasponi kazni i to od 10.000,00 do 1.000.000,00 kn odnosno od 1.327,23 EUR do 132.722,81 EUR za pravnu osobu i od 5.000,00 do 50.000,00 kn za odgovornu osobu u pravnoj osobi odnosno od 663,61 EUR do 6.636,14 EUR i za obrtnika odnosno osobu koja obavlja samostalnu djelatnost od 10.000,00 do 500.000,00 kn odnosno do 1.327,23 EUR do 66.361,40 EUR.
Za ostala pitanja, koja nisu u nadležnosti Carinske uprave, molimo da se obratite nadležnom Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, odgovorili su nam iz Carinske uprave i Ministarstva financija.
Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je svojoj vladi da se angažira na osnivanju muzeja posvećenih ofenzivi u Ukrajini, objavio je Kremlj.
“Osigurati osnutak muzeja (pokrajinskih, gradskih i u edukativne svrhe) posvećenih događajima iz specijalne vojne operacije i pothvatima njihovih sudionika”, piše u dokumentu koji je danas osvanuo na mrežnoj stranici Kremlja.
Specijalna vojna operacija je termin kojim Rusija naziva svoju invaziju na Ukrajinu započetu u februaru 2022.
“Vlada treba razmisliti kako uključiti poglavlje specijalne vojne operacije u predmet povijesti u obrazovnom sistemu”
Putin je naredio i da se razmotri koji bi predmeti vezani uz specijalnu vojnu operaciju trebali biti izloženi u tim muzejima. “Vlada nadalje treba razmisliti kako uključiti poglavlje specijalne vojne operacije u predmet povijesti u obrazovnom sustavu”, objavio je Kremlj Putinovu naredbu.
Od početka invazije na Ukrajinu Rusija je donijela niz represivnih zakona kojih je svrha ušutkati svaki glas kritike i kažnjavati autore tekstova koji “diskreditiraju” rusku vojsku. Primjenom tog zakona nekoliko osoba, protivnika režima ili nepoznatih građana, osuđeno je na duge zatvorske kazne.
Uspjesima ruske vojske, među kojima su i oni u doba Drugog svjetskog rata, posvećeni su nebrojeni muzeji, izložbe i spomenici.
U sklopu obavještajnog projekta „LOAN“, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Kotoru, podnijeli su krivičnu prijavu i lišili slobode jedno lice, saopšteno je iz Uprave policije.
“Naime, M.I. (34) se sumnjiči za krivično djelo zelenaštvo koje je, kako se sumnja, izvršio tokom 2018., 2019., 2020., 2021. i 2022. godine u Budvi kada je davao novac na zajam i pri tom dogovorao nesrazmjernu imovinsku korist”, navode u saopštenju.
On je, kako dodaju, jednom oštećenom licu davao na pozajmicu različite novčane iznose u visini od 1.500 do 20.000 eura, u ukupnom iznosu od 146.500 eura, koji su bili kao glavnica, te na njih obračunavao kamatu na mjesečnom nivou od 8-10%, na koje predate iznose je u navedenom periodu, a na ime ugovorene kamate, svakog mjeseca naplaćivao različite iznose.
“M.I. je na taj način sebi pribavio imovinsku korist u iznosu od 270.000 eura, te ga na današnji dan duži za novčani iznos od oko 150.000 eura, na ime neisplaćenih kamata i glavnica..M.I. je lišen slobode po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru”, zaključuje se u saopštenju Uprave policije.
U okviru manifestacije “Da nam kolo ne zastane” folkloraši/ce svih uzrasnih kategorija Folklornog ansambla “Nikola Đurković” iz Kotora nastupiće u subotu, 29. aprila na Svjetski Dan igre na Trgu od oružja i u nedjelju, 30. aprila u Kulturnom centru i sa obimnim i raznovrsnim programom predstaviti dio bogatog etno naslijeđa Crne Gore i Boke Kotorske. Domaćoj i stranoj publici (turistima) u subotu će se u 12 sati predstaviti preko 200 “Đurkovića”, najmlađih predškolaca – “opančića”, nekoliko dječijih i omladinskih grupa, te članova reprezentativnog izvođačkog ansambla.
Pored Kotora u organizaciji Udruženja folklornih ansambala Crne Gore u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama i ansamblima- članovima Udruženja, slični program biće održani i u Herceg Novom, Tivtu, Budvi, Cetinju, Tuzima, Mojkovcu, Bijelom Polju i Petnjici.
-Programi u svim gradovima počinju u 12h, a jedan od ciljeva manifestacije je da se ukaže na brojnost folkloraša Crne Gore i značaj očuvanja ove aktivnosti za cjelokupnu kulturu Crne Gore. Pozivamo sve građane Kotora, da sjutra u podne dođu do Starog grada i podrže ovu aktivnost naših folkloraša., kaže Predrag Šušić, director FA “Nikola Đurković” i predsjednik UFA CG.
SMOTRA IZVORNOG STVARALAŠTVA CRNE GORE
Tradicionalne igre, pjesme i svirke
Smotra izvornog stvaralaštva Crne Gore Kotor
U organizaciji Folklornog ansambla “Nikola Đurković” u nedjelju, 30. aprila u Velikoj sali Kulturnog centra “Nikola Đurković” u Kotoru od 19 sati biće održana Smotra izvornog stvaralaštva Crne Gore, čiji je cilj okupljanje formalnih i neformalnih grupa i nosilaca vještina tradicionalnog igranja, pjevanja i sviranja koje spadaju u kategoriju takozvanog “izvornog nasljeđa”.
-Tradicionalno nasljeđe, iz gotovo svih krajeva Crne Gore, prikazaće najkvalitetniji izvođači iz Crne Gore: Muška pjevačka grupa KUD”Piva” iz Plužina, Ženske pjevačke grupe “Đude” iz Kolašina, Mješovita pjevačka grupa PD”Grbalj”, narodni guslar Zdravko Knežević, diplar Ljubo Duletić, Dvojničar Dragutin Mićanović, frulaši Branko i Balša Jovanović, ljeričar Željko Radonjić, kavalista Štjef Ujkić, kao i članice ženske pjevačke grupe KUD”Sloga” iz Đenovića. Pored pomenutih u programu će učestvovati i članovi KUD”Ramadan Šarkić” iz Tuzi, KUD”Mijat Mašković” iz Kolašina i FA”Nikola Đurković” iz Kotora, saopštili su iz Ansambla.
Održavanje Smotre folklornih ansambala Crne Gore podržali su Turistička organizacija Kotor, Opština Kotor i Udruženje folklornih ansambala Crne Gore.
U toku svoje duge arhijerejske službe (1784-1830) Sveti Petar Cetinjski imao je više saradnika. Među njima znamenito mjesto pripada Dubrovčaninu, veoma obrazovanom opatu Frančesku Visković Dolčiju. On je punih dvadeset godina vršio službu ličnog sekretara, savjetnika i prevodioca za latinski, italijanski, njemački i francuski jezik Svetom Petru Cetinjskom (1784-1804). Po neistraživim putevima Gospodnjim, upokojio se u manastiru Stanjevići 27. aprila 1805. godine, gdje je sahranjen u opštu monašku grobnicu.
U spomen na ovog dragocjenog saradnika Svetog Petra, don dr Dejan Turza, katolički sveštenik u Sutomoru posjetio je manastir Stanjevići i upalio svijeću za dušu opata Franćeska u manastirskoj crkvi. Tokom susreta sa monasima manastira Stanjevići, jeromonahom Jovanom i monahom Pavlom, don Dejan je razmijenio sjećanja na susrete sa mitropolitom Amfilohijem u Cetinju (2012), Baru (2014) i Kućancima (2018), rodnom mjestu patrijarha Pavla. Istakao je da je svaki od ovih susreta ostavio snažan utisak na njega a u Kućancima i na njegove roditelje koje je mitropolit srdačno pozdravio i odao im priznanje što su svoga sina iz ravne Slavonije darovali na službu Bogu u krševito Primorje.
Turza i Kondić
Monah dr Pavle Kondić, upravnik Arhiva Mitropolije, zahvalio se za bratsku posjetu don dr Dejanu Turzi i za sjećanje na opata Dočija koji je u svoje vrijeme bio desna ruka Svetom Petru Cetinjskom na polju diplomatskih kontakata sa Parizom, Bečom i Moskvom. Naveo je da je mitropolit Amfilohije prilikom svake posjete Stanjevićima spominjao i opata Dolčija kao pouzdanog i odanog saradnika Svetog Petra. U njegov spomen je izgovorio pohvalno slovo pred nadbiskupom beogradskim Stanislavom Hočevarem, koga je tim povodom i doveo u posjetu Stanjevićima, 22. avgusta 2019. i u spomen tog susreta darovao mu naprsni krst. Don dr Turza i monah dr Pavle Kondić razmjenili su misli i saznanja o činjenicama iz životne putanje opata Dolčija, koji je dao vrijednog doprinosa u naporima Svetog Petra za oslobođenje naroda od vjekovnih neprijatelja.
U spomen na ličnost i djelo opata Dolčija, don Dejan je predao na dar za biblioteku manastira dvije dragocjene bogoslužbene knjige – fototipska izdanja znamenitog Kotorskog pontifikala iz 1166. i Barskog oficijala iz 1324. Od strane manastira Stanjevići, monah Pavle predao je don Dejanu uzdarje, takođe dvije monografije: „Radosno penjanje na Golgotu“ posvećene ispovjedniku vjere episkopu Varnavi hvostaskom koji je robijao u istoj ćeliji u Zenici sa biskupom mostarskim Petrom Čule a obojica kao žrtve komunističkog progona Hrišćanstva u BiH 1947-1952. Sa posebnom čašću istakao je da su u toj knjizi objavljeni dokumenti i svjedočanstva o stradanju Svetog Varnave koje je, iz Biskupskog arhiva u Mostaru, 2009. dao na uvid biskup Ratko Perić. Druga monografija je „Hrišćanske starine Vasojevića i Hota“ posvećena ranohrišćanskom nasleđu toga prostora, objavljena u izdanju Eparhije budimljansko-nikšićke 2021. Monah Pavle je istakao da je ovaj susret bio svojevrsni izdanak i savremena potvrda duhovnih sagledavanja susretanja i preplitanja istočne i zapadne tradicije Hrišćanstva koje je mitropolit Amfilohije savršeno opisao u studiji „Benediktinska i svetosavska tradicija u Primorju“.
Turza i Kondić
Frančesko Dolči dr Visković rođen je u Dubrovniku 1742. Na nekim dokumentima ponosno se potpisivao da je poreklom „ex ducatu Sancti Sabae“ – iz vojvodstva Svetog Save (Hercegovine). Teologiju je učio u rodnom gradu i Rimu. Svešteničku službu vršio je u Dubrovniku, Perastu, Beču i Petropolju. Sa odličnim klasičnim i opštim obrazovanjem, uz dobro znanje glavnih evropskih jezika, imao je i razvijene sposobnosti diplomatske komunikacije. Imao je i poetskog dara o čemu svjedoče ode i pohvalne pjesme koje je, na latinskom kao univerzalnom jeziku nauke toga doba, objavio u čast nekoliko znamentih ličnosti a među njima i oda u čast Karlovačkog mitropolita Stefana Statimirovića. U diplomatskim arhivima Beča, Moskve, Venecije, Pariza i u crkvenom arhivima najpre dubrovačkim ima dosta dokumenata o njegovom životu i radu. I pre stupanja u službu Svetog Petra, 1784. više puta boravio je u diplomatskim misijama u Crnoj Gori. Imao je intezivnu ulogu u veoma složenim prilikama i odnosima velikih sila na prostorima južnog Jadrana, poslednje dvije decenije 18. vijeka. Nažalost, i pored protivljenja Svetog Petra i njegovog pokroviteljstva, u iskonstruisanom političkom procesu osuđen je krajem 1804. od crnogorskog zbora na zatočenje u manastir Stanjeviće, u kome se upokojio 27. aprila 1805. godine.
Luštica Bay nudi novu priliku za susrete i zabavu, uz lokalne običaje, delicije i rukotvorine – Proljećni sajam zakazan je za utorak, 2. maja, od 13 do 18 časova, u Marina naselju
Još jedna proljećna fešta, pod nazivom Spring Fair Luštica Bay, biće održana tokom prazničnih dana, u utorak 2. maja, od 13 do 18 časova, duž promenade Marina naselja. Naredni produženi vikend prava je prilika za opušteno druženje i zabavu za sve uzraste. Fešta rukotvorina, gastronomije, umjetničkih radionica, nastupa folklornih grupa i bendova trajaće tokom cijelog popodneva.
Ovim povodom se okupljaju domaći proizvođači sa gastronomskim specijalitetima, prirodnom kozmetikom, umjetničkim ukrasima i nakitom, kao i raznolikim rukotvorinama. Goste očekuje i atraktivan zabavni program koji će privući posjetioce različitih uzrasta i interesovanja, što i jeste želja domaćina.
Na promenadi se odvija Market domaćih proizvoda i rukotovorina, od 13 do 18 časova, dok časovi slikanja sa Dubravkom Milivojević traju od 13 do 15h, takođe na šetalištu pored mora.
Nastup folklornog ansambla Nikola Đurković predviđen je od 14 do 15 časova kod Amfiteatra, dok će Milky Wave bend zabavljati sve prisutne od 15 do 18 časova.
Luštica Bay
Niz štandova sa proizvodima ručne izrade započinje Fishermans Smokehouse sa bogatom ponudom sušene ribe, a odmah pored je Fromagerie Ovchar sa domaćim mliječnim proizvodima i rakijom. Chili Montenegro donosi specijalitete od chili paprike.
Suhomesnate proizvode, sireve, masline i maslinovo ulje nude Turo d.o.o i Gazdinstvo Dragović, dok će domaći sir i kajmak na trpezu iznijeti Radan Božović. Sezonsko povrće nudi Mala Bašta, a Myriam Bahti donosi domaće namaze od povrća.
Posle slanih, na red dolaze slatki zalogaji. Voće, povrće, likeri i cijeđeni domaći sokovi mogu se pronaći na štandovima Bosiljke Vuksanović i Petra Čelića, dok Gazdinstvo Cimbaljević nudi svoj prirodni med. Domaće džemove predstavlja Aleksandar Marđonović.
Luštica Bay
Posjetioci mogu pronaći drvene predmete za pokućstvo kod Agate, a ručno rađene svijeće u kristalnim posudama biće na štandu Special Moments Montenegro. Za ukras i poklon mogu se odabrati ručno rađene ukrasne šolje od polimerne gline koje izrađuje Mirka Art. Umjetnički oslikane svilene ešarpe vješto pravi Silk Art Marina, a B Unique iznosi pred posjetioce ručno rađene ukrase za kosu i rajfove. Nakit od kristala u ponudi je Julius Nakita, dok Branka Kastratović izlaže ručno heklane odjevne predmete i igračke.
Gosti i posjetioci mogu takođe potražiti osvježenje i bogat izbor gastro specijaliteta u brojnim barovima i restoranima, a dan se može zasladiti vrhinskim sladoledom u artisan poslastičarnicama naselja Marina Village.
Dobra zabava, izvrsna hrana i druženje sa porodicom i prijateljima u ambijentu koji spaja prirodu i lokalnu tradiciju prepoznatljivi su imidž Luštice Bay koja privlači sve brojnije domaće i strane goste i rezidente.
Potpisivanje ugovora sa poljoprivrednim proizvođačima
Potpredsjednik Opštine Kotor, Nebojša Ševaljević dana je zaključio ugovore o regulisanju međusobnih prava i obaveza o podsticajima u poljoprivredi za 2023. godinu sa poljoprivrednim proizvođačima koji su ostvarili pravo na podsticajna sredstva u ovoj kalendarskoj godini.
Ukupno 26 registrovanih poljoprivrednih proizvođača postaće korisnici budžetskih sredstava namijenjenih za subvencije u poljoprivredi.
Budžet za podsticaje u poljoprivredi za 2023. godinu iznosi 75.000 eura a biće dodjeljen iznos od 51,701.28 eura.
Prema Programu podsticajnih mjera u poljoprivredi, te Javnim pozivom za raspodjelu budžetskih sredstava namijenjenih finansiranju poljoprivrednih proizvođača u Opštini Kotor za 2023. godinu, biće isplaćeno za:
Voćarstvo – 2,802.56 eura;
Maslinarstvo – 14,063.37 eura;
Povrtarstvo i cvjećarstvo – 495.50 eura;
Pčelarstvo –18,460.66 eura;
Stočarstvo – 13,168.70 eura;
Ribarstvo i marikultura – 1,120.49 eura;
Uzgoj i prerada ljekovitog i aromatičnog bilja – 1,590.00 eura.
Izložba nagrađenih radova na Konkursu za idejno arhitektonsko rješenje za stadion FK Bokelj u Škaljarima otvorena je sinoć u Kreativnom habu u Starom gradu.
Na konkurs za izradu idejnog arhitektonskog rješenja stigla su 63 rada, a prema odluci žirija prvorangirano je rješenje autorskog tima iz Istanbula.
Potpredsjednik Opštine Kotor, Nebojša Ševaljević podsjetio je da je konkurs raspisan u novembru prošle godine te da će nagrađeni idejni projekat biti osnova za dalju razradu dokumentacije.
“Ovo puno znači u smislu stvaranja kvalitetne sportske strukture za razvoj sporta u Kotoru.
Mislim da svi građani ovih dana svjedoče koliko ulažemo u sportsku infrastrukturu, sportske Saleotvorene terene, a vrhunac svega će biti izgradnja ovog stadiona koji će biti po mjeri fudbalskog kluba Bokelj. Nismo ulazili u nikakve megalomanske projekte i vjerujemo da će po završetku ovog stadiona Kotor dobiti ne samo funkcionalan sportski teren nego i ukras u arhitektonskom smislu”, poručio je Ševaljević.
Ovo je prvi važan korak nakon čega slijedi razrada tehničke dokumentacije i izrada glavnog projekta.
Izložba stadion Bokelja
“Imamo jasan cilj da sve to završimo do kraja ove godine kako bi smo u budžetu Opštine, ali i Fudbalskog saveza Crne Gore, a nadamo se i u budžetu države, obezbijedi sredstva za početak gradnje. Nadam se da ćemo u toku sledeće godine početi sa radovima na ovom terenu” istakao je Ševaljević.
Predsjednik žirija, Veljko Radulović, kazao je da je na konkurs stiglo pregršt dobrih rješenja koja su vrlo kreativno odgovorila na zahtjeve konkursa i pružili dobre ideje za prevazilaženje brojnih problema za zadatu lokaciju.
“Nagrađeni radovi, njih pet, rezultat su jedne trijaže iz nekoliko postupaka, poređenja situacija koje su ponuđene sa onim što je na terenu moguće i ti radovi su rangirani shodno vrlo preciznim kriterijumima. Imali smo jednu vrlo šaroliku lepezu autora, iz svih krajeva svijeta, koji su doprinijeli tome da ovaj konkurs zaista bude međunarodni. Dali smo nekoliko sugestija prvonagrađenom radu u cilju njegovog daljeg unapređenja”, istakao je Radulović.
Momir Đurđevac, generalni sekretar Fudbalskog saveza Crne Gore takođe je izrazio nadu da bi do kraja godine mogao biti urađen glavni projekat nakon čega bi se raspisao tender za odabir izvođača radova.
“Mislim da na proljeće naredne godine možemo očekivati početak radova, naravno pod uslovom da se obezbijede sredstva. Siguran sam da će, pored Opštine Kotor, u finansiranje ovog projekta značajno učešće imati i FSCG, a vjerujem da će projekat pomoći i država odnosno Vlada Crne Gore”, kazao je Đurđevac.
Za građanstvo će izložba biti otvorena od 28. aprila do 07. maja.
Izložba mozaika pod nazivom “Budva Budvanima” umjetnika Jovana – Pake Kentere, biće otovorena večeras u 20 časova u Spomen-domu „Stefan Mitrov Ljubiša”, saopšteno je iz JU Muzeji i galerije Budve.
Umjetnik Jovan Paka Kentera, rođen je 1960. godine sa stalnim boravkom u Svetom Stefanu. Mozaikom počinje da se bavi od 2007. godine, kao samouk, a od 2010. godine je potpuno posvećen ovom umjetničkom pravcu. Do sada je učestvovao u velikom broju kolektivnih izložbi, a „Budva Budvanima” je dvanaesta samostalna izložba. Kroz svoj umjetnički rad stvorio je preko sto mozaika koji su našli svoje mjesto u mnogim privatnim kolekcijama. Mnogi njegovi mozaici krase znamenite manastire i crkve u Paštrovićima.
U svom dugogodišnjem stvaralaštvu osniva i besplatnu školu mozaika. Iz godine u godinu se broj polaznika povećavao, a sa ponosom ističe da su mnogi nastavili da se bave mozaikom.
Predgovor
„Noć kada je u Svetom Stefanu nestala struja, nastao je prvi mozaik. Rodio se umjetnik. Jovan – Paka Kentera spoznaje svoju bit, i svrhu ovozemaljskog postojanja. Nižu se radovi koji nikog ne ostavljaju ravnodušnim, radovi koji će se u narednim godinama izlagati širom bivše Jugoslavije, radovi iza kojih stoji životna priča, a ispred kojih ostajemo nemi. Nezahvalno je govoriti objektivno o svom ocu, ali vrlo ponosno govoriti sa aspekta umetnik o umetniku. Paka svojim delima budi emociju, svecima daje život, a pejzažima zapis. Pred njegovim radovima svaka reč je suvišna jer dela govore više od hiljadu reči. Kada se stvara iz duše, onda se dušom i vodi, prepoznaje i čita. Umetnik Jovan Kentera svojim delima ostavlja trag u vremenu kojem živimo, za vremena koja dolaze. Stvarajući pejzaž o Budvi dolazi do želje da prikaže djela koja su se stvarala u proteklim godinama. „Budva Budvanima” na uživanje. ”
