Odbornici Skupštine opštine Herceg-Novi jednoglasno su, sa 27 glasova, usvojili odluku da se Sindikalnoj organizaciji Instituta „Dr Simo Milošević“ isplati 27 500 eura iz budžetskih rezervi Opštine Herceg-Novi. Na današnjoj 14. vanrednoj sjednici lokalnog parlamenta donesena su i dva zaključka koja će biti upućena ka Vladi, nadležnim ministarstvima i Fondu za zdravstveno osiguranje.
Predsjednik Skupštine opštine Ivan Otović pojasnio je da je iznos od 27 500 eura najviše što Opština može izdvojiti shodno važećem zakonu i Odluci o trošenju tekuće budžetske rezerve.
U cilju pomoći radnicima Instituta, odbornici su se odrekli današnje dnevnice za sjednicu SO koja iznosi po 25 eura, a sredstva će biti uplaćena Sindikalnoj organizaciji ove zdravstvene ustanove.
Odbornici su na današnjoj vanrednoj sjednici usvojili i dva zaključka koja će uputiti ka nadležnim državnim ustanovama i organima:
– SO Herceg Novi je donijela odluku o uplati 27 500 eura iz tekućih budžetskih rezrevi za pomoć SO Instituta „Dr Simo Milošević“ i s tim u vezi SOHN apeluje na Vladu Crne Gore da u najkraćem roku, a na zahtjeva SO Instituta od 10. 05. 2023. godine, uplati pomoć u iznosu ne manjem od 400 000 eura iz tekuće budžetske rezerve države Crne Gore.
– SO Herceg Novi insistira da Vlada Crne Gore, Ministarstvo finansija i Fond za zdravstveno osiguranje preduzmu odgovarajuće radnje u okviru svojih nadležnosti, a povodom usvojenih zaključaka na sjednici SO HN od 10.05.2023. godine, s naglaskom na one koji se tiču uplate avansa i povećanja cijena usluga u Institutu.
Podsjećamo na zaključke donijete na sjednici lokalnog parlamenta od 10. maja ove godine:
– SOHN zahtjeva od nadležnih organa, Vlade Crne Gore i Ministarstva finansija da u međusobnoj komunikaciji i kroz odgovarajuće postupke u nadležnim institucijama utvrde titulara prava svojine na zemljištu na kojem egzistira upis Instituta sa pravom korišćenja
– SOHN u potpunosti podržava predlog Instituta “Dr Simo Milošević”, iskazan prema ministarstvima finansija i zdravlja i Fondu zdravstva, da mu se na ime avansa za ispunjenje obaveza Ugovora sa Fondom za zdravstveno osiguranje isplati iznos od 1.250.000 eura, a u skladu sa zaključcima Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Skupštine Crne Gore od 4. maja 2023. godine i u skladu sa zaključcima sa tematskog sastanka Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, održanog 8. maja u Podgorici
– SOHN apeluje na Vladu Crne Gore da u najkraćem roku, ne dužem od 15 dana, da saglasnost na nacrt Kolektivnog ugovora kod poslodavca, zaključenog između Odbora direktora, izvršnog direktora i reprezentativne Sindikalne organizacije Instituta „Dr Simo Milošević“
– SOHN insistira da nadležni organi, odnosno ministarstva finansija i zdravlja i Fond zdravstva sagledaju mogućnost povećanja cijena usluga koje Institut pruža korisnicima – pacijentima po ugovoru sa Fondom za zdravstveno osiguranje za 40%
– SOHN insistira i da se Vlada Crne Gore i Ministarstvo zdravlja aktivno uključe u rješavanje problema duga, koji Institut ima prema Jugobanci AD u stečaju
– S obzirom na to da je tekući privatizacioni postupak doživio neuspjeh, insistiramo da Vlada CG pokrene postupak otkupa akcija od svih manjinskih akcionara koji imaju udio u vlasništvu Instituta “Dr Simo Milošević”.
Meštrice Kotora i volonteri NVO Naša Akcija kojima su se pridružili i mladi Omladinskog tima Tivat prethodnog vikenda posvetili su humanitarnom radu.
Naime, uz bezbroj slatkih i slanih delicija kreiranih od vještih ruku Meštrica Kotora u subotu i nedelju ispred vrata od grada omladina je sakupila 1.971,40 eura, za liječenje Feđe Alkovića.
Obije organizacije se zahvaljuju Kotoranima i svim ljudima dobre volje na donacijama i njihovoj humanosti!
Žiro račun za uplatu otvoren je u CKB banci na ime Milena Alković, a broj za uplate je 510-0210988215028-20
Fantastičan pogled na Rovačke planine začinili kačamakom
Grupa planinarskih zaljubljenika iz Boke kotorske okupljena oko PD „Vjeverica“ krenula je subotu, 8. jula iz Kotora preko Nikšića do Lukavice, opština Kolašin, odakle se iz Zagaračkog katuna na 1.690 mnm (Bare Bojovića) popela na vrh Veliki Žurim na 2035mnv. Podijelili su se u dvije grupe- jedna je išla malo težom, neobilježenom stazom, a druga lakšom, markiranom. Našavši se zajedno na vrhu, uživali su u pogledu na sve četiri strane svijeta, sve sa vizurom na kamenito- travnatu visoravan, prepunu raznobojnog cvijeća (majčine dušice, kantariona, hajdučke trave…), bez ijednog stabla.
Gledajući u vrh Malog Žurima, zahtjevnijeg za uspon od svog “velikog” imenjaka, u okruženju vijenca vrhova Gackovih greda, pored Ilijinog vrha i ostalih, ispeli su se na strmi Nikolin vrh sa fantastičnim pogledom na jezero i Rovačke planine, te spustili niz padinu do Kapetanovog jezera. Nekolicina ih se okupalo, a svi su se, nakon pređenih 12 kilometara, okrijepili u dvorištu seoskog domaćinstva Dragomira-Dragana Minića, starosjedioca Rovaca. Njegova supruga Zorica i sinovi Radun, Mina i Momčilo, dio su porodične ekipe koja na obali Kapetanovog jezera uspješno dočekuje goste već 26 godina. Planinari iz Boke imali su priliku da probaju ukusni domaći specijalitet kačamak, priganice su nezaobilazne, a na meniju su i cicvara – koju ovdje zovu gotovac- ili vareni sir, zatim jagnjeća čorba, sve iz domaće proizvodnje sa obližnjih katuna.
-Naši posjetioci iz inostranstva, posebno oni koji su prošli alpske planine i oblast Stare planine ka Bugarskoj, svi oni koji dođu ovdje, kažu da je ovo mjesto najljepše od svih koja su obišli. Dive se ljepoti dva jezera: Kapetanovo jezero od starina se zvalo Trebješko, a kasnije je nazvano po kapetanu Mušoviću (iz turskoga rata), a gmalo dalje je Brnjičko jezero, kako piše u knjizi „Crnom Gorom“ iz 1972, u novije doba nazvano Manito jezero. Ime je dobilo po Brnjiku, prostoru od ždrijela do Veljeg Dubokog na Lukavici, što je dio vijenca Rovačkih planina. Tu je i nekoliko vrhova sa preko 2000mnv: Stožac (2175mnv) i Kapa Moračka (2225mnv), u produžetku je Kanjon Mrtvice, dubok hiljadu metara, jedan od najljepših u Evropi., objašnjava za Boka news domaćin. Njegovo domaćinstvo „Minić“ nalazi se u katalogu Turističkog saveza Crne Gore. U registru je upisano sa jednom zvjezdicom, moglo bi biti i više, ali za planinare koji umorni dođu do ovoga mjesta pored jezera, važnije od zvjezdica je „da imaju gdje glavu skloniti“.
Pogled na Kapetanovo jezero
– Volim ove planine, tu sam rođen i želja mi je da se Rovca proglase nacionalnim parkom (ne parkom prirode). Predlažem da se „ukinu“ svih pet nacionalnih parkova, a da se stvori jedan – cijela Crna Gora da bude nacionalni park. Tu bi trebalo da se uključi država. Na taj način ćemo povezati južni, središnji i sjeverni dio zemlje, to je nekih 150 kilometara od mora dovde, vi planinari ste primjer tog povezivanja, kaže domaćin.
Nedavno je do jezera asfaltiran put, koga Minić zove „zlatna traka“, jer se mještani više „ne lome“ oko iznošenja potrepština za domaćinstva, a i posjetiocima je lakše doći do jezera i odatle planirati različite rute za hodanje.
Ukrajinske snage na bojištu blizu Bahmuta Foto: Sofiia Gatilova / REUTERS
Ukrajinske postrojbe nastavile su jučer kampanju ponovnog zauzimanja područja pod ruskom kontrolom na jugoistoku Ukrajine, a predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su snage njegove zemlje preuzele inicijativu nakon prijašnjeg usporavanja. Vilnius dočekuje čelnike NATO-a s jasnom porukom da mu Ukrajina treba pristupiti što prije, ali na ovotjednom summitu neće biti zaključka o ubrzanom članstvu, kako bi to želio predsjednik Zelenski.
Vilnius voli Ukrajinu”; glavni grad Litve želi Ukrajinu što prije u NATO-u
Vilnius dočekuje čelnike NATO-a s jasnom porukom da mu Ukrajina treba pristupiti što prije, ali na ovotjednom summitu neće biti zaključka o ubrzanom članstvu, kako bi to želio predsjednik Volodimir Zelenski. Čelnici 31 zemlje članice NATO-a sudjelovat će u utorak i srijedu na sastanku na vrhu na kojem je jedna od glavnih tema članstvo Ukrajine u Sjevernoatlantskom savezu.
Ukrajina se želi priključiti što prije, ali mišljenje je o tome među članicama NATO-a podijeljeno. Istočnoeuropske zemlje, među kojima i Litva, podržavaju brz ukrajinski put, dok su zapadne, koje predvode SAD i Njemačka, opreznije. Vilnius je međutim u tome jasan – poruke podrške u gradu su posvuda. Ukrajinske zastave vise ravnopravno s litavskim i zastavama NATO-a.
Američki predsjednik Joe Biden bio je jasan. “Ne mislim da je spremna ući u NATO”, rekao je za CNN. “Bili bismo u ratu protiv Rusije kad bi se to dogodilo”, dodao je.
No bez obzira na to što neće dobiti poruku o ubrzanom pristupanju, Kijev bi na summitu mogao dobiti “jamstva o sigurnosti” i općenito obećanje o daljnjoj pomoći.
Održat će se i prvi sastanak Vijeća NATO – Ukrajina, neke vrste kompromisa kojim bi Savez jačao veze s Kijevom jer bi nova platforma trebala omogućiti Ukrajini da sudjeluje bliže u radu NATO-a i bude uključena u njegov razvoj.
Zelenski: Ukrajinske snage napreduju na jugu, drže inicijativu
Ukrajinske postrojbe nastavile su jučer kampanju ponovnog zauzimanja područja pod ruskom kontrolom na jugoistoku, a predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su snage njegove zemlje preuzele inicijativu nakon prijašnjeg usporavanja.
U ruskim izvještajima stoji da su teške borbe zahvatile područja izvan istočnoga grada Bahmuta, koji su zauzele snage ruske plaćeničke skupine Wagner u svibnju, nakon višemjesečnih borbi. Čečenski vođa Ramzan Kadirov rekao je da je jedna od njegovih postrojbi raspoređena na tom području.
Opremljena sve sofisticiranijim zapadnim oružjem nakon više od 500 dana rata, Ukrajina je pokrenula očekivanu protuofenzivu koja se do sada usredotočila na zauzimanje niza sela na jugozapadu. Ukrajinske snage također pokušavaju ponovno zauzeti područja oko Bahmuta.
Zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hanna Maliar u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram navela je da su borbe bjesnjele na dva područja na jugoistoku.
– Konsolidiramo naše dobitke na tim područjima, napisala je.
Ruske postrojbe, rekla je, brane Bahmut, dok su ukrajinske snage zabilježile određeni napredak na južnom krilu grada.
Rusko ministarstvo obrane: Borbe otežane topografijom
Nije bilo promjena na položajima sjeverno od Bahmuta, a ukrajinske snage nastavile su voditi teške borbe zapadno od Bahmuta i blizu Limana, sjevernije u regiji Donecka.
Zelenski je prije priznao da je napredovanje sporije od onoga što su on i njegovi generali željeli, ali rekao je da su ukrajinske snage držale inicijativu.
Talijanska jedrilica s četiri člana posade spašena je u nedjelju u akvatoriju Kornata.
Do jedrilice su stigle posade pomorske policije i Lučke kapetanije Šibenik.
“Srećom, nisu bili životno ugroženi, ali su imali prodor mora u plovilo. Stao im je motor, pa smo ih smjestili u marinu Piškera”, doznaje Morski s lica mjesta od člana posade Lučke kapetanije.
Iako može zvučati nevjerojatno, skiper jedrilice vitalan je 91-godišnjak, u što smo se sami uvjerili!
Foto Morski
Srećom u nesreći, ništa ozbiljno im se nije dogodilo, a naše službe, pomorska policija i Lučka kapetanija Šibenik, još su jednom pokazali da su na nivou zadatka.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić izjavio je danas da bi sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom uskoro trebalo da budu potpisani sporazumi oko jedinstvene elektronske naplate putarina, kao što je već učinjeno Severnom Makedonijom.
Vesić je za televiziju Pink rekao da je razgovarao i sa novim ministrom transporta Grčke, navodeći da se nada da bi do kraja godine takav sporazum mogao da bude potpisan i sa tom zemljom.
“Grčka, Severna Makedonija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Crna Gora su nama najvažnije zemlje kada su u pitanju naši ljudi koji koriste automobile”, kazao je ministar.
Jedinstvena elektronska naplata putarine počela je 1. jula sa Severnom Makedonijom u okviru inicijative “Otvoreni Balkan”, a Vesić je objasnio da je jedino potrebno da vozači prekonfigurišu “tag” za elektronsku naplatu putarine sa pripejda na postpejd.
Dodao je da to mogu da učine i na samom graničnom prelazu Preševo gde je postavljeno prodajno mesto i da na dnevnom nivou oko 1.000 ljudi izvrši prekonfiguraciju, a isti broj kupi elektronske “tagove”.
Dani Knjižare So, tradicionalna manifestacija u čast obnovljenog hercegnovskog knjižarstva i izdavaštva
Tradicionalna manifestacija „Dani Knjižare So“ koja se ove godine odvija u znaku 125 godine hercegnovskog knjižarstva (od 1898), odvijaće se tokom dvije noći na glavnom hercegnovskom trgu, na platou ispred Knjižare So, 12. i 13 jula, sa početkom u 21.00 čas.
Prve večeri, u srijedu 12. jula, biće promovisana knjiga „Legende iz Boke Kotorske“ legendarnog Tomislava Grgurevića, u izdanju Knjižare So. Na promociji će govoriti prof. Svetlana Gradinac, jedan od osnivača beogradskog Muzeja knjiga i putovanja, i Nikola Malović, urednik.
Druge večeri, u četvrtak 13. jula, biće promovisana nova knjiga Nikole Malovića – „Za čitanje na plaži“ u izdanju Knjižare So, s posvetom: Turistima u zahvalnost. Na promociji će govoriti prof. Svetlana Gradinac i autor.
Drruženje koje poslovično prerasta u san ljetnje noći, planirano je takođe i na kraju ovogodišnjih Dana Knjižare So – unikatne manifestacije rafinisanog klasičnog knjižarstva koje po dozvoli nasljednika Jova Sekulovića (1879-1950) baštini tradiciju najstariju u regionu.
Pokrovitelj manifestacije je Turistička organizacija Herceg Novi, a plakata – Opština Herceg Novi.
Sezona ljetnjih događaja u Portonovom je uveliko počela, a interesantan program privlači goste i posjetioce svih generacija.
Nakon junskih vikend DJ sesija, posjetioci u Portonovom svakog dana tokom jula u saradnji sa Portonovi Beach klubom na Vista trgu mogu da uživaju u muzici na otvorenom. Savršena prilika da se opustite, plešete i uživate uz pulsirajuće ritmove talentaovanih lokalnih DJ-eva. Nastupi počinju u 20:30.
14. jula publika na Marina trgu će pjevati hitove uz regionalnu zvijezdu Ninu Badrić
15. jula na Marina promenadi posjetioci će uživati uz popularni bend Detour. Na Vista trgu
16. jula nastupiće lokalni bend VIS Tetra. Ulaz na koncerte je besplatan za sve posjetioce.
Nina Badrić
Tribute bendovi sa simfonijskim orkestrima dvije popularne grupe stižu u Portonovi ovog ljeta i nastupaće pred publikom na Marina trgu. Dancing Queen – ABBA Symphonic Tribute Show dolazi u Portonovi 21. jula gdje nas očekuje nevjerovatna zabava uz poznate hitove ove švedske grupe. Prvi put ove godine, renomirani azerbejdžanski muzičar,
Shahriyar Imanov, održaće koncert na Vista trgu 22. jula. Shahriyar hipnotizira publiku očaravajućim melodijama tradicionalnog azerbejdžanskog instrumenta, tar. I ova dva koncerta su besplatna za sve one koji žele da uživaju na jednoj od najuzbudljivijih adresa na Jadranu.
Vinsko veče koje se u julu organizuju u Portonovom svake godine privuče pažnju velikog broja posjetilaca, a ove godine, 29. jula, publika će uz više od 30 izlagača koji će predstaviti svoje proizvode uživati i u muzici Jelene Tomašević. Dan kasnije, u nedjelju 30. jula, publika će uz muziku i stihove uživati u performansu Ivana Bosiljčića i benda, pod nazivom “Naše veče”. Karte za ova dva nastupa dostupne su na Gigstix sajtu.
Akademski umjetnik Milovan Miki Radulović predstaviće se ljubiteljima slikarstva u Budvi sa 50 radova u tehnici ulje na dasci, koji će biti postavljeni na izložbi u Spomen domu „Crvena komuna“ – galerija ,,Marko K.Gregovic” (Petrovac), čije je otvaranje najavljeno za utorak 11. jula u 21 sat. Djela su nastala tokom 2022 i 2023. godine, a o njima i o autoru će govoriti mr Lucija Đurašković, istoričarka umjetnosti.
Milovan Miki Radulović rođen je 1947. godine u Nikšiću. Završio je Pedagošku akademiju, grupa likovno vaspitanje u Nikšiću. Diplomirao na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 1977. godine, u klasi prof. Miloša Bajića. Na istom fakultetu, 1980. godine, magistrirao u klasi prof. Radenka Miševića. Pripadao je umjetničkoj grupi ,,Generacija 9’’. Priredio oko 40 samostalnih i učestvovao na preko 200 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je više značajnih nagrada iz oblasti likovnog stvaralaštva. Član je ULUCG-a od 1987. godine.
…,,A Mikijeve slike svojom simboličkom zagonetkom, čudesnom vedrinom i vizuelnim utiskom uvode gledaoca u svijet likovnosti koji je najbliži poetskom nadrealizmu i spontanoj igri, gotovo dečijoj neposrednosti. Bio je u pravu Zoran Pavlović kad je u njegovom slikarstvu poodavno prepoznao “detinjsku čednost”. To je njegovo stalno svojstvo, njegov veoma izraženi kontinutet. Iz tog kontinuiteta prepoznatljiva je crtačka virtuoznost, ali i očaravajuće prisustvo prirode u kojoj je oživljen pejzaž baš kao i životinjski svijet sa čovjekovim pogledom. Igra u njegovoj slici isto je što i vitalnost slike, igra njenog bića. Tu sliku tvori svojom izvornom imaginacijom i nadgleda njen majstor sklon fantastičnim vizijama.‘’… – odlomak iz teksta Ratka Božovića, sociologa kulture
Grbovići, Pejovići i Vučetić – Kotorski festival pozorišta za djecu – foto M.D.P.
Djeca ne vole kad se na njima štedi
Cijela generacija starijih volontera, koji su odrastali uz predstave, i ove godine opslužuju razne aktivnosti 31. KFPD. Ono što se 15-godišnjoj Maši Uskoković, dugogodišnjoj volonterki iz Kotora najviše dopada su igrane predstave- voli da vidi glumca na sceni, da doživi dramsku igru, ali, kako u programskom, tako i u organizacionom dijelu, ona sada primjećuje razne promjene, koje pripisuje „novom“ organizatoru– Opštini Kotor.
-Vide se promjene, mislim da tu fali Petar Pejaković koji je dugi niz godina držao Festival. Ipak je on čovjek koji uvijek zna da razveseli djecu, da to super organizuje, da svaki program festivala bude ispunjen radionicama i svim mogućim aktivnostima. Nadam se da će ovo narednih godina već biti mnogo bolje, kaže Maša. Njen vršnjak i volonterski drug Božo Gunjajević, rado se sjeća filmskih radionica koje su vodili reditelji Mladen Ivanović i Andrija Rašović, tako je došao do Festivala.
-Sada sam u ulozi novinara, ne strogo profesionalno, ali sam nabavio svoju kameru kojom slikam i snimam predstave, uzimam izjave…Ovaj festival gledao je i bolje dane, sad kako je Opština preuzela organizaciju, nisu imali iskustva i nisu se baš najbolje snašli. Očekivali smo osnivanje Dječjeg pozorišta, obećali su da će do toga doći čim nađu adekvatnu osobu, menadžera koji bi preuzeo odgovornost. Ovo je prvi festival koji pokriva Opština u cjelosti, jer se Fondacija ugasila prošle godine i osjećaju se nedostaci toga.
Gunjajević i Uskoković – foto M.D.P
Moj kandidat, onaj koga bih volio da vidim na tom mjestu je Petar Pejaković, on je utemeljio ovaj festival tokom 15 godina, stvorio je od nas prije svega dobre ljude, pa tek onda i dobre glumce, borio se da Kotor dobije pozorišta za dječije i omladinsko stvaralaštvo. To bi bilo poentiranje njegovog posvećenog rada.
Kultura za mlade smatra se kulturom „drugog reda“, trebalo bi da se iz budžeta izdvaja više novca, jer ta djeca će da porastu i da budu na tim odgovornim pozicijama- ako se njima sada u mladim danima ne daje dovoljno, od toga nema sreće.
Bilo je ranije kvalitetnijih predstava, radionice su bile organizovanije, imali smo dovoljno kvalitetnoga materijala, nije se štedjelo na tome, sve je bilo usmjereno ka djeci. Ove godine to je „malo klimavo“- naprimjer, imamo aparate za vodu u zgradi, ali nemamo i flašice sa vodom, koje su nam potrebne, jer smo mi uglavnom po terenu, poručuje Božo.
Kotorski festival pozorišta za djecu – foto M.D.P
Nataša Turković je sa ćerkama Irinom (5) i Tarom (3) došla iz Beograda u Kotor kod svojih roditelja. Djevojčice su prvi put na festivalu, a ona, kaže, obožava Festival. Pratila je sve predstave, ali je tada bila malo starija, dok sada bira koje predstave koje njene ćerke mogu da gledaju i razumiju. Njoj se, kao roditelju, dopada tema komada „Agi i Ema“, način kako je urađen, ali ne i njenoj starijoj ćerci.
-Dopala mi se „Snježna kraljica“, ali me poslije predstave „Agi i Ema“ zaboljela glava. Predstava „Gospodin i gospođa Kraft“ mi je bila malo dosadna, pa smo izašle. Gledaćemo još „Zašto ih nije briga“ i Orkestar „Poco Loco“ na zatvaranju, kaže Irina.
Milica Čelanović iz Kotora, majka Nikole (6) i Damjana (4) primjećuje da mališani nisu dobro razumjeli neke predstave, koliko god da su bile za njihov uzrast i imale dobru poruku. Milica je vaspitačica, ima 33 godine i odrastala je uz festival.
-Volim da ispratim program i zbog nekih ideja, ovo mi je izvor inspiracije za rad sa djecom u vrtiću, pogotovo koreografije plesnih grupa na Trgu od oružja, „Alisa“, „Mala sirena“, „Infinity“…Volim i predstave u vezi glume za djecu. Ali, prošle godine nam se mnogo više dopao program, recimo, spektakl „Guliver“ iz Novoga Sada- takve interaktivne predstave su djeci potrebne, oni su gađali one gusare, sakupljali plastične flaše, u svemu su učestvovali. Njima treba zadržati pažnju 45 minuta, prosto ne mogu da isprate sve, treba da budu uključeni u scensku radnju, da nema mnogo fabule, kaže Čelanović.
Ističe da se mnogi žale na gužve, da nije dobra organizacija ulaska na Ljetnju pozornicu.
Tara i Irina Turković – foto M.D.P
-Puštaju publiku tek u 21.30h, kada predstava treba da počne, po programu i dok uđu djeca, to je 22 sata. Prekasno je, ato se oduži, mogli bi pustiti ljude u 21h da zauzmu mjesta. I kasno je, zašto ne počinju u 21 sat?, kaže Čelanović uz primjedbu da je prošle godine ulaz za predstave bio besplatan, a da se ove godine za ulaznicu mora izdvojiti tri eura.
-Ove godine naplata od karata ide u humanitarne svrhe, najmanje tri eura se uplaćuje, a kažu da možete koliko hoćete. Nije to loše, ali greota je da djeca koja to žele, ne mogu da isprate predstavu zbog para. Svaki dan, računajte za roditelje djecu, ko ima dvoje…Nije malo, poručuje mlada majka.
Šarene pinjate
Lana (6,5) i Luka (9)Grbovići, brat i sestra iz Kotora, Novak Vučetić (10), Đorđe (7) i Manja Pejović (8) učesnici su festivalske radionice pravljenja „pinjata“ od papira.
-Dobili smo kilogram slatkiša zato što smo napravili najluđu, najšareniju pinjatu, posvećenu Vili Alkimi. Naša je imala kosu boje roze i žute. Pravili smo ih od balona koji se naduva, pa se pomiješa brašno i voda i sa tim se na balon lijepe novine. Kad se to osuši, onda se ukrasi. Pinjate se pune slatkišima, a onda se lupaju štapom, pa kad pukne, slatkiši ispadaju. Izložićemo ih zadnjeg dana, u srijedu od 19 sati na ekološkoj zabavi „Velika trampa“ na Pjaci od kina, gdje ćemo ih mijenjati za razne predmete ili prodavati, kažu kreativni klinci.
Pjeva mi se pjesma -za kraj
U glavnom programu odigrane su predstave „Mogućnost zabavljanja kod ptica“ BITEF teatra, „Snežna kraljica“ Malog pozorišta „Duško Radović“, „Mulan“ Pozorišta za decu Kragujevac, „Polja nježnosti“, akademski istraživački projekat autorke Dalije Aćin Thelander, „Agi i Ema“ Gradskog pozorišta Bečej, „Kada je sve bilo zeleno“ Teatra „Ključ“, Izrael, „Gospodin i gospođa Kraft-priča o papirnim maskama“ Teatra „Neamera“, Španija-Italija, dvije „domaće“ izvedbe „Lagarije- čas o surogatu“, produkcija KC „Nikola Đurković“ i DS „Prazan prostor“. Večeras (ponedjeljak, 10. jula od 20 sati u Kulturnom centu djeca će imati priliku da gledaju komad „Alma“ Teatra „LaBu“ iz Španije, dok će na Ljetnjoj pozornici od 21.30 sati biti izvedena predstava „Zašto ih nije briga“ KA produkcije Pozorišta mladih iz Sarajeva. Do kraja Festivala u pozorišnom programu preostaju još izvedbe „(Ne) pričaj mi bajke“ DS Prazan prostor/FDU Cetinje/ KFPD, te „Bajka o elektricitetu“ Nikšićkoga pozorišta (utorak od 20 i 21.30 sati).
31. izdanje Kotorskog festivala pozorišta za djecu biće završeno u srijedu, 12. jula svečanom dodjelom nagrada na Ljetnjoj pozornici od 21 sat, uz nastup Orkestra Teatra „Poco Loco“ iz Hrvatskepod nazivom „Pjeva mi se pjesma“.
