U Tivtu promovisana knjiga „Smrt transhumanizmu, sloboda narodu“ Krešimira Mišaka

0
U Tivtu promovisana knjiga „Smrt transhumanizmu, sloboda narodu“ Krešimira Mišaka
Krešimir Mišak u Tivtu

U Tivtu je proteklog vikenda održana promocija knjige „Smrt transhumanizmu, sloboda narodu“ autora Krešimira Mišaka, poznatog voditelja kultne emisije „Na rubu znanosti“

Mišak se u ovoj knjizi bavi promjenama svijeta koje će se dogoditi u budućnosti, i po njegovom ubjeđenju nije pretjerano reći da će u budućnosti nastati dvije ljudske rase, digitalna i analogna.

On smatra da digitalizacija svijeta nezadrživo vodi prema učitavanju ljudi u cloud koga već najavljuju najistaknutiji transhumanisti i to unutar nekoliko decenija do sada.

-Transhumanizam kao pojam znači nadilaženje ljudskih ograničenja ali transhumanizam to nudi kroz tehnologiju.

U tom kontekstu on je zapravo i društveni pokret i ideologija i religija jer da bi to napravio mora značajno promijeniti čovjeka.

Mi danas ne možemo koristiti pametne tehnologije a da ne postanemo dio njih. Ide se i korak dalje, instalirati tehnologiju u čovjeka.

Imamo pametnu krv, pametnu masku, mozgovi spojeni na internet stvari da bi služili stvaranju široke neuronske mreže u cilju stvaranja kolektivne svijesti-kaže Mišak.

Krešimir Mišak u Tivtu

On ističe da transhumanizam nudi futurističke ideje ali se u svojoj osnovi on svodi na nadgradnju čovjeka kroz tehnologiju ali primarno kroz računare.

Transhumanizam želi čovjeka nadograditi njegovim spajanjem sa računarom.

-Tu je problem jer je čovjek mnogo kompleksniji od računara. Što znači da bi to bilo moguće, potrebno je čovjeka izmijeniti, i njegovu ljudskost prevesti na sistem algoritama i procedura.

Transhumanizam je u stvari veliko filozofsko pitanje jer ako želi čovjeka učitati u cloud sa idejom da ga spasi od smrti onda se postavlja pitanje ko je zapravo čovjek-smatra Mišak.

Po njemu, prava opasnost transhumanizma leži u cenzuri i „krojenju“ čovjeka da bi pripadao sistemu koji mnogo više nalikuje košnici nego ljudskom društvu.

-Mnogi ljudi možda nisu čuli za transhumanizam ali on postoji kao legitimna tema. U svojoj knjizi sam koristio diplomske i doktorske radove na ovu temu.

Prosječan čovjek vjerovatno nije čuo za ovaj pojam ali će ga transhumanizam svedno doticati na razne načine i donositi mu prividan komfor.

Hoće li oni primijetiti da im transhumanizam oduzima dušu, fragmentira percepciju i uvodi u beskonačno more trivijalnih informacija, nastoji u njigh ugraditi tehnologije i pokušava ostvariti dvosmjernu komunikaciju između mozga i računara.

Otvoreno se govori o stvaranju kolektivne svijesti na temelju velikog broja mozgova spojenih na mrežu.

To su realne naučne ideje i na čovjeku je da vidi kako mu se one čine i ima li tu mjesta za njega-.

Mišak smatra da je jedini vid „borbe“ razumijevanje prirode stvarnosti.

Krešimir Mišak u Tivtu

Ne može se, kaže on, ni na koji način boriti protiv sistema, jer on ograničava svojim standardima.

-Ti se možeš duriti, neću imati telefon, auto, internet i u jednom trenutku nećeš imati posao. Zbog toga je ključna stvar razumijevanje.

Ako razumijete tu dijaboličnu lucferijansku stranu transhumanističkog sistema onda ćete koristiti tehnologiju, ali ćete biti u prilici da prozrete trikove. Tada će čovjek moći naći svoj mikrosvijet.

I smatram da je razumijevanje transhumanizma sasvim dovoljno da se možete boriti protiv njega-ističe Mišak.

Promociju knjige u Tivtu priredila je JU Gradska biblioteka Tivat.

Praznik Mimoze u znaku fešti i Novske skalinade

0
Mimoza

Treći dan 54. Praznika mimoze na Škveru prošao je u sportsko-muzičko-gastronomskom znaku: fešta u okviru koje su Gradska muzika Herceg Novi i male mažoretke prodefilovali, domaći ugostitelji i Udruženje žena Baošići se predstavili gastro proizvodima, održani Novska skalinada i koncert Novljanina i muzičke zvijezde Gorana Gampa Milojevića, kao i lokalnog akustičnog sastava Low Voltage, za rezultat su imali izuzetno dobar provod i vrhunsko raspoloženje.

Organizator jučerašnje Fešte na Škveru je Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi. Pored Škvera, u Baošiću je održana i fešta „Mirisi i ukusi februara“, na platou ispred Doma kulture organizovan je bazar domaćih proizvoda i rukotvorina, u zabavnom dijelu programa učestvovali su klapa „Stari kapetan“, kulturno-umjetnička društva „Sloga“ i „Igalo“, „Kulturna mreža Bijela“, „Dukati“ iz Kragujevca, dječiji hor „Cvrkutići“ i animatori za djecu. Organizatori su MZ Baošići i NVO Fešta.

Mimoza

Apsolutni pobjednici 9. Novske skalinade, koja je obuhvatala trasu od Škvera do tvrđave Španjola i koja je okupila više više od 160 takmičara iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Turske, Rusije i Ukrajine su: Andrej Kordatov (Rusija) i Ekaterina Savkina (Rusija), dok je drugo i treće mjesto pripalo Predragu Rackoviću i Goranu Puligu (Hrvatska) (muška kategorija), odnosno Jeleni Tomašević i Ekaterini Laptevoj (Rusija) (ženska kategorija), a medalje su dobili i osvajači prva tri mjesta u starosnim kategorijama: do 11 godina, od 12 do 15, od 16 do 19, od 20 do 29, od 30 do 39, od 40 do 49, od 50 do 59 i 60+.

Mimoza

U okviru Novske skalinade uspješno održana i Mala skalinada. Više od 80 mališana uzrasta od 2 do 11 godina uspješno je prešlo dionicu skalinama od Škvera do Trga Nikole Đurkovića, a kroz cilj su svi prošli kao pobjednici, sa brojem 1 na majicama, i zaslužili diplome za učešće. Trci je prethodio obilazak Novske skalinade za djecu, u pratnji vodiča iz Triatlon kluba Herceg Novi.

Mala skalinada, foto Triatlon klub Herceg Novi

Kako je istakao Luka Čupić ispred kluba, organizacija ovogodišnjeg Praznika mimoze premašila je njegova očekivanja i zaista se ispostavlja da sreća prati hrabre i uporne – pripreme Skalinade i cijelokupnog mimozinog praznika su počele dosta ranije, a dobro vrijeme i raspoloženje prati svaki događaj.

Praznik Mimoze u znaku fešti i Novske skalinade
Praznik mimoze

Goranu Gampu Milojeviću prvi nastup na Prazniku mimoze bio je prije 20 godina i to sa Gradskom muzikom, ali doći i predstaviti se svojim autorskim radom domaćoj publici i gostima za njega predstavlja posebnu čast, naglašava ovaj umjetnik i posebno ističe zadovoljstvo organizacijom Parka mimoze, u kojem će biti održano ukupno preko 35 svirki.

Mimoza

Na programu 54. Praznika mimoze je više od 50 muzičkih, gastro, kulturnih, dječijih i sportskih programa tokom 16 dana, od 17. februara do 04. marta Organizatori su Opština Herceg Novi, Javna ustanova kulture „Herceg-fest“ i Turistička organizacija Herceg Novi, uz podršku brojnih sponzora i prijatelja festivala.

Za vikend uhapšena 32 pijana vozača, poginule tri maloljetne osobe

0
Za vikend uhapšena 32 pijana vozača, poginule tri maloljetne osobe
Policija

Saobraćajna policija je u danima vikenda na crnogorskim putevima evidentirala 43 saobraćajne nezgode, u kojima su tri maloljetne osobe smrtno stradale u Rožajama, pet osoba je zadobilo teške tjelesne povrede, a 12 osoba lake tjelesne povrede.

“Pripadnici saobraćajne policije su podnijeli 125 prekršajnih prijava, izdali 782 prekršajna naloga, oduzeli 10 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja”, saopšteno je iz Uprave policije.

Zbog vožnje pod dejstvom alkohola uhapšena su 32 vozača, od čega njih 12 u Podgorici.

Uprava policije još jednom apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju.

Sjajne vijesti iz podmorja Crne Gore

Sjajne vijesti iz podmorja Crne Gore
Foto Tea Katunaric – Tim Laboratorije dokumentuje – podmorjetorpedni brod S57 u Hrvatskoj

Inovativnom i uspiješnom projektnom idejom, kao vodeći partner, Pomorski fakultet Kotor, Univerziteta Crne Gore, odnosno Centar za istraživanje, inovacije i preduzetništvo doprinjeo je digitalizaciji i valorizaciji podvodne kulturne baštine i kreiranju novog oblika turističke ponude u Kotoru, Mostaru i Spilitu.

Projekat WRECKS4ALL je mobilisao institucije i promjenio pogled na podmorje Crne Gore i pokrenuo izgradnju savremene svijesti o važnosti očuvanja ovog resursa kulture i turizma.

Projekat je lokalno osvijetlio ronjenje kao unosan biznis u turizmu, zabavu za turiste, sloganom “svi mogu da rone”, i skrenuo pažnju na neophodnost regulative kako bi razdvojio taj sektor od sporta i specijalnih aktivnosti koje sprovodi sektori povezani sa bezbjednočću.

wrecks4all.com web sajt

Regionalno i internacionalno predstavio je unikatan potencijal crnogorskog podmorja. Potencijal podvodnih prirodnih i kulturnih atraktivnosti je dostupan na web stranici www.wrecks4all.com. Na njoj se svi mogu vjeriti u broj podvodnih atrakcija Crne Gore, ali i regiona.

Donešen je WRECK4ALL Akcioni plan za uspostavljanje i razvoj ronilačke destinacije, zaštitu i promociju podvodne kulturne baštine čija teza je ušla u Strategiju o razvoju turizma do 2025. Insitucije su prepoznale neophodnost izmjene legislative i usvojile primjere modela dobre prakse zasnovane na ISO standardima. U okviru projekta organozovana je obuka za šezdeset osoba na temu destinacijskog menadžmenta i turističke promocije podvodnog kulturnog nasljeđa. Obučene su četrdeset dvije osobe na temu podvodne arheologije i 3D fotogrametrijskog snimanja u zemljama učesnicama projekta. Izrađeno je 9 VR/AR proizvoda virtuelne realnosti na temu podvodnog kulturnog nasljeđa. Otvorena su tri prostora adaptirana za posjetu lokalitetima podvodne kulturne baštine Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore kroz virtuelnu realnost i simulaciju ronjenja.

Prepoznajući neophodnost, tokom implementacije projekta osnovana je Laboratorija za arheologiju pomorstva. Prva savremeno opremljena istraživačka jedinica u Crnoj Gori, koja će garantovati održivost rezultata i biti embrion razvoja kako arheologije pomorstva tako i povezanih nauka.

Pratite rad Laboratorije za arheologiju pomorstva na sledećim kanalima društvenih mreža i na ovom portalu.

Web site: https://www.ucg.ac.me/pfkotor/lzap

YouTube: https://www.youtube.com/channel/UCAiz00CQOB5AG3lQ08Nm-gA

Facebook (ENG): https://www.facebook.com/labmauom

Facebook (MNE): https://www.facebook.com/lzapucg/

Instagram (ENG): https://www.instagram.com/labmauom/

Instagram (MNE): https://www.instagram.com/lzapucg/

LinkedIn: https://www.linkedin.com/company/labma-mne/

Twitter: https://twitter.com/labmauom

Publika uživala u Parku mimoze sa Novim fosilima, za dobra stara i nova vremena

0

Park mimoze u subotu veče je bio tijesan za sve one koji su došli da uživaju u koncertu sastava Novi fosili, kao i u bogatom pratećem programu. O utiscima možda najbolje govori činjenica da je po završetku nastupa publika nastavila još pola sata da u glas pjeva najveće hitove poput “Za dobra stara vremena”, “Milena”, “Da te ne volim”, “Ja sam za ples”.

Koncertu je prisustvovalo oko 2.500 posjetilaca, a tokom jučerašnjeg dana Park mimoze posjetilo je oko 5.000 ljudi, od kojih je oko 1.000 iskoristilo priliku da kliza uz more, procjenjuju organizatori. Kako kažu, zbog izuzetnog interesovanja, klizalište je bilo otvoreno do ponoći.

Koncertu Novih fosila prethodio je nastup Balkanske lavine, sastava koji čine bubnjari Dragoljuba Đuričića. Program je počeo u 16 časova i trajao do ponoći. Publiku su za koncert zagrijali salsa žurka sa školom salse “Revolucion”, zumba za djecu i odrasle i atraktivna plesačica sa vatrom, a ponuda delicija u parku proširena je vikend bazarom proizvoda domaće radinosti.

Novi fosili u Parku mimoze

Program u Parku mimoze u okviru 54. Praznika mimoze nastavlja se svakog dana do kraja 54. Praznika mimoze, a večeras će za muzički ugođaj biti zaduženi Ognjen Gvozdenović i Happy Friday. Uz Nove fosile, neki od izvođača koji će narednih dana uveličati feštu u Parku su Cubismo, 26. februara i Neno Belan, 03. marta.

U okviru Parka Mimoze nalazi se devet 9 kućica u kojima možete da probate lokalne specijalitete, kao i tople i hladne napitke, a posebni sadržaji pripremljeni su za najmlađe.
Radno vrijeme Parka Mimoze je svakog dana od 10 do 00 časova. Klizalište je otvoreno svakog dana do 05. marta, od 10 do 23 časa. Klizaljke svih brojeva se mogu iznajmiti na samom klizalištu, a nakon promotivnog perioda cijena će iznositi 2€ za pola sata klizanja.

Spaljen Lastovski krnevao Kapo di Promese (FOTO, VIDEO)

0

Nikad više posjetilaca,  brojne maske u veseloj povrci, više od 200 maskirane djece JPU Bambi iz Tivta, mažoretke, gradske muzke iz Tivta i Đenovića, u nedjelju su ispratili na suđenje i posljednje putovanje ovogodišnjeg lastovskog krnevala.

Krneval Kapo di Promese izvedena je pred Slavni sud Komunitadi lastovske.

Optuženi Kapo di Promese je kriv je što sve vidi, slabo pamti a odlično čuje, Kriv je što smo svi složni da nismo složni, što vazda moramo čekat da neko drugi učini ono što bi mi trebali, što Neđeljom ne rade butige, pa se nikako ne možemo organizovat, kriv je što je na Dan Opštine u glavnu zgradu zakazao lift, tako da se za predaju raporta na svu prešu tražila zamjena, kriv je što palme ne njišu grane, tek su usađene i male, Što se usljed klimatskih promjena ni školski raspust ne može zakazat u vrijeme kad skijališta rade, što se ljeti ne možemo odbranit od turista preko rive, tako da nam ovolika ulaganja i nisu bila potrebna, kriv je što je mjesnu  ljetnju pozornicu stavio u funkciju tokom čitave godine, i to kao javni zahod, što nam se  bućarska olimpijada malo više otegla, pa su gosti u finalnoj večeri bili zamotani u tanke dekice.

Lastovski karneval 2023. – foto Roko Stjepčević

Krnevao Kapo di Promese izrazio je posljednju volju:

Općini ostavljam sve što se poželjet može, samo da se slože, Elektro-distribuciji ostavljam dovoljnu količinu solarnih panela, neka svakome bude po jedan na krsti, radi bolje energetske efikasnosti, Komunalnome ostavljam obnovljenu višedecenisku deponiju poviše palaca,  i usputne stanice prema Gornjoj Lastvi, otavljam, ali kome, svih 6 catara za novu liniju od Lepetana do Jaza, a sve  do završetka auto-puta na istoj relaciji.Za sve eventualno zaboravljene  priključke i kružne tokove, unapred se izvinjavam. Na vašu štetu! Morskome zbore dobru ostavljam sve uz more što nije prodano ili   uzurpirano. Muzičkoj školi ostavljam parking bez havarisanih auta, i 4 rezervna   lamarina za prelazak preko kanala. Bokeljskoj mornarici otvaram radno mjesto na poziciji mali admiral. Tivatskim lovcima ostavljam kanoćale na poziciji za posmatranje ptica,i napomenu da redovno plaćaju članarinu. Tivatskim bućarima takođe ostavljam napomenu da prije početka olimpijade na vrijeme svoju opremu provuku kroz rengen, a sve u cilju regularnosti. Onome što me najviše žali ostavljam digitalni brojač koraka i regulator pritiska. Kapovici od karnevala ubuduće otvaram godišnji odmor pred ovakvu  feštu kako bi skupila vremena da nas okupi barem 2 dana prije. Majoru od mornarice ostavljam dvije pošte za ribanje na suho, jer je prvi komad ribe uvatio šetajući vršu preko Lastve. Personi koja održava mjesne zogove ostavljam bočicu herbicida da na  vrijeme reaguje!Godinama je troskot iskopavao šponde, a ove godine je  puzavica iskopala glavnog favorita za titulu. Ostavljam određena novčana sredstva kao i potrebnu dokumentaciju za  razvoj svemirskog programa.Svima koji ovih dana kreću na put, ostavljam leteće pjate kako bi na  vrijeme zakoračili u budućnost!

Eto tako mili moji. Došla je ura da se moramo oprostit.A žao mi je što idem, jer smo se lijepo slagali, nikad lagali. Ostavljam vas u zdravlju i veselju! Da vam manje budu plate i da vas iziju od kredita rate! Činite jedni drugima. Kao i do sad!- poučio je  krnevao Lastovski Kapo di Promese.

Lastovski karneval 2023. – foto Roko Stjepčević

Nakon spaljivanja krnevala na rivi ispred crkve Svetog Roka u Donjoj Lastvi, fešta je nastavljena velikim maskenbalom i dodjelom nagrada najboljim maskama ispred „Mar & Mara“ u Donjoj Lastvi.

Na dan karnevala izašao je iz štampe tradiconalni nezavisni, slobodni, samofinansirajući, a politički neopredijeljeni i nacionalno neobojeni, u izdanju Kulturno informativnog centra VII Kvarta iz Donje Lastve Lastovski bruštulin 2023.

Ne pružamo usluge nikome, pa ni Harlekinu.

P.S.: Advokatskom timu Harlekina puno sreće u radu! Sa željom da zbog korumpiranosti ne završe u Hag-u!

Lastovski karneval 2023. – foto Roko Stjepčević

Više fotografija na našoj facebook strani.

Zabava pod maskama – „Kamelija“ i „Ka` će, ne znamo“ pobjednici prvog Mimozinog maskenbala

0

Pun podijum, kreativne maske i dobra energija obilježili su prvi maskenbal 54. Praznika mimoze, koji je sinoć održan u Institutu „Dr Simo Milošević“ Igalo. Salom ispunjenom do posljednjeg mjesta prodefilovalo je oko 200 maski iz Herceg Novog, gradova okruženja i regiona, a muzičke zvijezde večeri bili su Adi Šoše i Nikola Rokvić.

Program je, po tradiciji, započeo ulaskom mažoretki i Gradske muzike Herceg Novi, kao i nastupom novskog sastava Egzodusi koji je decenijama neizostavan dio ove maškarade. Potom je nastupio Adi Šoše, koji je dodatno zagrijao atmosferu starim i novijim hitovima domaće muzike. Do kasno u noć prisutne je podijumu brojnim hitovima zadržao Nikola Rokvić.

Po mišljenju publike, najmaštovitije i najbolje maske bile su „Kamelija“ i „Ka` će, ne znamo“, kojima su dodijeljene prve nagrade u pojedinačnoj i grupnoj kategoriji.

U kategoriji pojedinačnih maski drugo mjesto osvojio je tandem „Pirati sa Kariba“, a treće maska „Mlada smrt“. Drugo mjesto među grupnim maskama zaslužila je „Novska bajka“, a treće „Herceg Novi ne radi“.

Za maštovitost i šarm nagrađene su i pojedinačne maske „Trajekt Vasilije“, „Gejša“, „Bokecija“ i „Zec i Šeširdžija“, kao i grupne „Kruna“, „Orkestar mirotvorci“, „Dalijine vještice“ i „Copy-paste“. Nagradni fond maskenbala iznosio je 10.000 eura, u novčanim i robnim nagradama koje su obezbijedili Direkcija Praznika mimoze i sponzori.

Maskenbal – foto Zvezdana Kujović

„Presrećan sam jer je sinoć na otvaranju bilo predivno, danas u Baošićima, Đenovićima i Kumboru spektakl, večeras vidite da igla ne može da stane na maskenbal, a atmosfera se tek zahuktava. Od oktobra smo krenuli u planiranje Praznika mimoze i mislim da smo uspjeli u namjeri da dovedemo turiste i goste u naš grad, što nam je bilo broj jedan. Grad je krcat i nastavljamo dalje, imamo još dva vikenda“, kazao je predsjednik Direkcije 54. Praznika mimoze i potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Miloš Konjević.

On je ocijenio da Praznik mimoze predstavlja dobru najavu za ovogodišnju ljetnju turističku sezonu i najavio plan da sledeće godine čuvena novska fešta traje duže. Kako je istakao, organizatori nastoje da svake godine unaprijede ovu manifestaciju, jer ona predstavlja način da Herceg Novi postane i zimska turistička destinacija turistima iz regiona, Evrope i svijeta.

Maskenbal Foto Vuk Ilić – Ka će ne znamo_resize

„Prvi put sam ovdje za Praznik mimoze i mogu reći da se stvarno osjeća neka lijepa atmosfera, dosta ljudi sam sretao na ulicama, svi su veseli, spremni za veselo veče i puni su neke sreće i radosti“, rekao je Nikola Rokvić. Kako je kazao, na početku muzičke karijere često je nastupao u Igalu, Herceg Novom i Crnoj Gori, a danas ovdje ima dosta svoje publike i uvijek bude dobro prihvaćen.

 „Velika mi je čast što prvi put pjevam u Herceg Novom, ovo je moj prvi nastup na bilo kakvom festivalu. Publika u Crnoj Gori je sjajna“, kazao je Adi Šoše i dodao da je naročito interesantno nastupiti na žurci pod maskama.

Maske nisu krile zadovoljstvo atmosferom na Mimozinom maskenbalu, a potvrdili su to i komentarima. „Ovo je fanstastično, organizovano dobro, prvi put smo ovdje, ali mislimo da će nam to biti tradicija“, rekla nam je Gabrijela iz Beograda pod maskom Ludog Šeširdžije. „Plesali smo, pjevali, što je i najvažnije jer smo ovdje došli da se zabavimo“, istakle su članice grupne maske „Novska bajka“. „Ove godine je bilo prelijepo, dobra atmosfera, baš smo zadovoljni“, podijelio je utiske Meda Padington. „Super je da su ljudi uživali, a i mi s njima“, rekli su gosti pod pod maskom koja priča legendu o mimozi, a koji dolaze iz Beograda i Južne Afrike.

Organizatori 54. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Javna ustanova kulture „Herceg-fest“ i Turistička organizacija Herceg Novi, uz podršku brojnih sponzora i prijatelja festivala.

Sponzori su: Plantaže, Asahi pivo, Illy kafa, Select, Vitinka, Trend Travel, Sportski centar Igalo, Ćatovića mlini, konoba Krušo, Mali Raj, restoran Studenac, Konte Konte, frizerski salon Zaga i hotel Studenac Trebinje.

Morski krastavci (lat. Holothuroidea):  Zašto su interesantni i skupi

dr Slavica Petović

Nakon što je prije nekoliko dana u Baošiću otkriven turski državljanin u izlovu morskih krastavaca, mnogi se pitaju zašto je ova životinja kod nas, ali i cijelom Jadranu, zabranjena za izlov i šta je to čini vrijednom. Kilogram košta između 2.500 i 3.000 eura.

“Morski krastavac (Holothuroidea) je 80 tih godina prošlog vijeka,  zbog ugroženosti proglašen zaštićenom vrstom. Tada je u Boki počeo proces eksperimentalnog izlovljavanje u komercijalne svrhe, zbog čega je  ova vrsta postajala sve malobrojnija i zato ugrožena”, objašnjava dr  Slavica Petović naučna savjetnica u kotorskom Institutu za biologiju mora.

“Procjenjujemo, jer nisu rađena detaljna istraživanja i  proučavanja,  da se vrsta oporavila, ali definitivno ćemo to moći reći tek nakon sprovedene naučne studije”, kaže dr Petović i dodaje da su u Zalivu najprisutnije  Holothuria tubulosa   i Holothuroidea polii.

Morski krastavac – goloturii-ili-morskie-kubyshki-ili-morskie-ogurcy

Ona ističe da  u Boki uglavnom žive na muljevitom morskom dnu gdje imaju vrlo značajnu ulogu u ekosastavu morskog dna. Ukopavanjem i gutanjem sedimenta miješaju ga i prozračuju, a probavljanjem organskog dijela sedimenta održavaju prirodnu ravnotežu u morskoj sredini. Morski krastavci imaju funkcionalnu ulogu da ublažavaju negativni uticaj povećane količine organske materije u obalnim ekosastavima. Na taj način štite i morske cvjetnice (pogotovo vrstu Posidonia oceanica).

U Jadranu je poznato 37 vrsta, a sve su zakonom zaštićene.

“Najveći broj vrsta (morkih krastavaca-trpova)  nalazi se u azijsko-pacifičkoj regiji. Bentički su organizmi koji se pojavljuju od zone plime i oseke sve do dubokomorskih brazdi. U dubinama većim od 8500m čine gotovo 90 odsto ukupne biomase makrofaune

Trpovi žive u velikim skupinama, na svim tipovima podloga.  Zbog svoje ishrane imaju važnu ulogu u morskim ekosustavima jer sudjeluju u bioturbaciji i pročišćavanju morskog sedimenta. Jedinka morskog trpa može probaviti više od 45kg morskog sedimenta godišnje”, navodi Tin  Arbanas sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Morski krastavac – goloturii-ili-morskie-kubyshki-ili-morskie-ogurcy

Ime mu dao Plinije

Morski krastavci ili trpovi su bodljokošci iz razreda Holothuroidea. To su morske životinje sa kožnatim tjelesnim omotačem i izduženim kobasičastim tijelom. Koža je prekrivena sa krečnjačkim pločicama različitih oblika i cjevastim nožicama, koje su poredane u nizove ili razasute po tijelu. Sadrži razgranatu spolnu žlijezdu (gonada), a razmnožavaju se polno ili bespolno. Oplođena jaja se izlegu za oko 24 sata, a larve u razvoju su planktonske. Hrane se mikroskopskim algama i prolaze kroz nekoliko faza u toku nekoliko nedelja prije nego što se nastane na morskom dnu i podvrgnu metamorfozi u juvenile.

Trenutno postojeće 1150 vrste koje su uključene u 6 odreda imaju razlike u izgledu, boju, oblikovanim povišenim supremetima i prstenima, kao i unutrašnjoj strukturi.

Naziv “morski krastavac” dao je Plinije, i opis nekih vrsta pripada Aristotelu.

Morski krastavci (lat. Holothuroidea):  Zašto su interesantni i skupi
Morski krastavac

Hrana i lijek

U mnogim državama postoji mišljenje da trpovi sadrže ljekovite komponente pa ih se zbog toga koristi u medicini i prehrani. U Kini su morski krastavci specijalitet, ali i tradicionalni lijek za mnoge bolesti.  Zapisi o običajima konzumiranja trpova kao hrane sežu još iz dinastije Ming (1368.-1644.)

Trpovi se u Aziji koriste i za liječenje zdrastvenih problema vezanih uz bubrege i reproduktivne organe. Trpovi također sadrže masne kiseline kao što su palmitinska, oleinska i stearinska koje pomažu u zacjeljivanju rana. Morski krastavci u svojoj koži sadrže hemikaliju nazvanu fukozilirani glikozaminoglikan. Upravo nju su Azijati stoljećima koristili za liječenje problema sa zglobovima, posebno kod artritisa. Prema nekim mišljenjima, morski krastavci su cijenjeni i zato što imaju svojstva afrodizijaka.

U zapadnom svijetu oni su sastojak mnogih kozmetičkih proizvoda. Trpovi se također primjenjuju i u ribolovu gdje služe kao mamac.

Foto Stop Krivolovu

Uzgoj

Visoke cijene i velika potražnja tržišta za morskim trpom doveli su do prekomjernog izlova u nekim dijelovima svijeta te do kolapsa prirodnih populacija

Samo u Turskoj, gdje je dozvoljen  komercijalni izlov, je aktivno oko 120 ribarskih flota koje dnevno vade iz među720.000 i 1.080.000 jedinki.

Kinezi su morski krastavac počeli uzgajati još 80-ih godina prošlog stoljeća. Nakon detaljnog istraživanja razvijeno je nekoliko različitih tehnoloških sastava za uzgoj trpova. Uzgajaju se u velikim ribnjacima i to čini 75 posto ukupnog uzgoja. Godišnje proizvodu 200.000 tona morskih krastavaca, piše FAO. Ukupni dobitak u 2017. godini na morskim krastavcima Kini je donio 4.44 milijarde dolara.

/S.Kosić/

Nakon godinu dana rata Kijev nastavlja s gotovo normalnim životom

0
Nakon godinu dana rata Kijev nastavlja s gotovo normalnim životom
Ukrajina – foto EPA

Prva ruska bombardiranja u zoru 24. februara 2022. zaprepastila su stanovnike glavnoga tromilijunskoga ukrajinskog grada i potaknula egzodus dijela stanovnika.

Godinu dana poslije, s obzirom na to da su sukobi koncentrirani uglavnom na istoku zemlje mnogi su se stanovnici odlučili vratiti i čini se kao da se život gotovo vratio u normalu, što je u potpunoj suprotnosti s onim što doživljavaju stanovnici gradova i sela blizu bojišnice gdje bjesni rat.

U Kijevu je još na snazi policijski sat koji traje od 23:00 do 5:00 ujutro. Otvorene su škole, bolnice i brojne trgovine, a radi i javni prijevoz. Vikendom se mnogi stanovnici odlučuju na šetnju ulicama u središtu grada ili po gradskim parkovima.

Život se nastavlja unatoč sporadičnim ruskim raketnim napadima ili napadima bespilotnim letjelicama, čije su mete važna infrastrukturna postrojenja, zbog čega često nema električne energije.

Posljednji napad bio je u petak. Sirene upozorenja u glavnom su se gradu oglasile pet puta. Protuzračna obrana oborila je deset ruskih projektila. Geleri su napravili manju materijalnu štetu, no nije bilo žrtava.

Dok traje uzbuna stanovnici se spuštaju u podzemna skloništa. Sklanjaju se u kijevski metro. Ondje su cijele obitelji s djecom i kućnim ljubimcima, umirovljenici, studenti i profesori. Svi strpljivo čekaju kraj signala.

“Svemu se prilagođavamo”

– Nemoguće je slomiti duh Ukrajinaca, kaže vlasnik bistroa Oleksij Kamardin (35). Mi se jednostavno prilagođavamo svemu i to vrlo brzo, dodaje.

Za Oleksiija i njegovu obitelj rat je počeo još 2014., kad su ruske i proruske snage okupirale njihov rodni grad Doneck, što ih je primoralo da se presele u Kijev.

Kad je Rusija napala glavni ukrajinski grad, Oleksij je odlučio ostati i braniti ga te se posebno bavio humanitarnim radom.

Prema anketama više od 95 posto stanovnika uvjereno je u pobjedu svoje zemlje, a 69 posto kaže da je spremno tolerirati trenutačne teškoće “koliko god to bude potrebno”.

Rezultati su to istraživanja koje je u prosincu proveo institut KMIS u Kijevu.

Čak se i percepcija ekonomske situacije popravila. Danas 60 posto stanovništva životne uvjete u Ukrajini smatra “prilično zadovoljavajućima” u usporedbi sa samo 34 posto krajem 2021.

Studija to objašnjava “konsolidacijom” društva i “nacionalnim buđenjem” uoči rata

Suočeni s čestim nestancima električne energije, koji u prosjeku dnevno traju oko dva sata, ovisno o kvartu, ljudi kupuju žarulje na baterije, reflektirajuće trake i generatore čija se buka često može čuti s ulice.

Mnogi su se opskrbili vodom, hranom i plinskim bocama da bi mogli pripremati obroke kad nestane struje.

U povijesnome parku u središtu grada dječje igralište koje je u listopadu pogodio ruski projektil i dalje se može upotrebljavati. Krater nastao od projektila brzo je zatrpan i ondje su posađena mlada stabla.

Čuli ste za Jona Sandersa? Ovaj Australac najviše je puta sam oplovio svijet, neki pothvati su zastrašujući

0
Čuli ste za Jona Sandersa? Ovaj Australac najviše je puta sam oplovio svijet, neki pothvati su zastrašujući
LEGENDARNI JON SANDERS

Australac Jon Sanders najviše je puta sam oplovio svijet. Od 1975. do 1977. godini u svojoj je 10-metarskoj jedrilici Perie Banou prvi put plovio oko svijeta bez pristajanja.

Nakon nekoliko godina, 1981., ponovno se uputio u još veći pothvat. U istom je brodu, prešavši 48.000 milja, dva puta oplovio svijet, ali mu World Sailing Speed Records to nije priznao kao rekord jer je u Tasmaniji i Olxmouthu pristao da se opskrbi vodom i hranom.

Nakon toga je kupio 14-metarski brod Parry Endaveour i od 1986. do 1988. tri je puta oplovio svijet, dva kruga ploveći prema zapadu i treći u suprotnom smjeru. Kad je nakon 657 dana prvi put pristao, vrativši se u Freemantle, za krmom mu je ostalo 80.000 prejedrenih milja.