Veliki rast posjećenosti hrvatskih muzeja u 2022. godini

0
Veliki rast posjećenosti hrvatskih muzeja u 2022. godini
Muzej školjaka Cavtat – foto dubrovniknet.hr

Hrvatske muzeje u 2022. godini obišlo je više od 3,4 milijuna posjetitelja, što je 35,6 posto više nego u 2021. godini, no ipak još daleko od predpandemijske 2019. godine kada su zabilježili više od 5 milijuna posjetitelja, izvijestio je Muzejski dokumentacijski centar (MDC).

MDC je podatke objavio na temelju ankete na koju su se odazvala 143 muzeja, odnosno njih 85 posto od 168 upisanih u Upisnik javnih i privatnih muzeja u RH i koja je pokazala da je hrvatske muzeje obišlo ukupno 3.458.338 posjetitelja.

“Imajući na umu okolnosti u kojima su se nakon potresa našli zagrebački, a među njima i naši najveći nacionalni muzeji, ovo su zapravo izvrsni podatci”, ocjenjuje MDC dodajući da su muzeji i nakon porasta posjećenosti od 35 posto u odnosu na 2021. još uvijek u minusu od 34 posto u odnosu na posljednju predpandemijsku godine, odnosno negdje oko broja posjetitelja koje su hrvatski muzeji bilježili prije deset godina.

Najposjećeniji muzej i ove je godine Arheološki muzej Istre pod kojim su i izdvojene zbirke u pulskoj Areni. Prošle su godine imali 509.778 posjetitelja, što taj muzej vraća na posjećenost od više od pola milijuna koliko su imali i 2018. i 2019. godine. Taj je porast, ističu iz MDC-a, odraz skoka broja turističkih posjeta koji je u Istri.

Na drugom su mjestu Muzeji Hrvatskog zagorja s 301.508 posjetitelja, a na trećem mjestu je Tehnički muzej Nikola Tesla iz Zagreba s 259.493 posjeta. Kako ističe MDC, Tehnički muzej Nikola Tesla zabilježio je 136 posto više posjetitelja u odnosu na 2021., što je postigao brojnim događanjima i pedagoškim aktivnostima – 25 otvorenih izložbi i 4 769 stručnih obilazaka. Usto je otvorio širom vrata drugim zagrebačkim muzejima koji su zbog potresa ostali bez prostora.

Dubrovački muzeji imali su 235.526 posjetitelja i na četvrtom su mjestu, a na petom je Muzej grada Splita koji je zajedno s Dioklecijanovim podrumima privukao 210.103 posjetitelja.

Najveći porast posjetitelja bilježe stalni postavi

Prema pojedinačnim kategorijama, najveći je porast zabilježen kod posjeta stalnim postavima koji su s prošlogodišnjih 1,2 milijuna narasli 2 milijuna posjetitelja, a velik skok zabilježen je i u kategoriji povremenih izložbi, koje su s prošlogodišnjih nešto više od 450 tisuća narasle na nešto više od 870 tisuća posjetitelja.

Iz Centra ističu da je znatno porastao i broj učenika koji su u odnosu na prethodnu godinu muzeje posjećivali gotovo četiri puta češće, što se može pripisati prestanku primjene epidemioloških mjera. Najaktivniji su u radu s mladima bili Muzeji Hrvatskog zagorja, Tehnički muzej Nikola Tesla i Muzej grada Zagreba.

Hrvatske muzeje i galerije posjetilo je 912.594 turista, odnosno gotovo 400 tisuća više nego prethodne godine, a gotovo dvije trećine njih otpada na samo tri muzeja – Arheološki muzej Istre, Muzej grada Splita i Muzeje Hrvatskog zagorja, dok Dubrovački muzeji smješteni u našoj najpoznatijoj turističkoj destinaciji i dalje ne vode evidenciju o stranim posjetiteljima, napominje MDC.

Najposjećeniji i dalje zagrebački muzeji

Zagrebački muzeji i dalje su najposjećeniji, unatoč činjenici da ih je gotovo pola zatvoreno zbog konstruktivne obnove, te su zabilježili 22 posto svih ulazaka u muzeje.

Velik broj posjeta može se pripisati novim i inovativnim rješenjima kojima su muzealci nastojali doći do publike usprkos zatvorenosti matičnih kuća, ističe MDC dodajući da su uspostavljena brojna partnerstva u zemlji i inozemstvu. Tako se, primjerice, Nacionalni muzej moderne umjetnosti privremeno se “premjestio” u Zadar.

Izložbe drugih muzejskih ustanova ugošćuju Etnografski i Tehnički muzej te Klovićevi dvori, koji su postali “utočište” za projekte poput izložbe “Sedamdesetprve” Hrvatskog povijesnog muzeja.

Zatvoreni Muzej za umjetnost i obrt svojim je izložbenim projektima gostovao od Trsta, Budimpešte i Barnbacha preko Rijeke i Zadra do zagrebačkih muzeja (Etnografski, Tehnički, Nacionalni muzej moderne umjetnosti).

Na drugom mjestu gradova po posjećenosti muzeja je Pula, a na trećem Dubrovnik.

Teretni brod se prepolovio i potonuo, smrtno stradao najmanje jedan član posade

0
Teretni brod se prepolovio i potonuo, smrtno stradao najmanje jedan član posade
Foto: FleetMon

Na sidrištu luke Novorossiysk jutros je došlo do nesreće u kojoj se, zbog jakog olujnog nevremena, teretni brod prepolovio i potonuo. Nažalost, prema prvim informacijama, smrtno je stradao jedan član posade u dobi od 22 godine, a još najmanje dvije osobe životno su ugrožene.

Teretni brod Seamark, izgrađen 1981. godine, prepolovio se i potonuo na sidrištu, oko 1-1,5 nautičku milju od obale kod ruske luke Novorossiysk, potvrdio je izvor iz luke za lokalne medije.

Prema prvim informacijama, brod Seamark pod zastavom Komora, na kojemu se nalazila posada od 11 ruskih državljana, stigao je na sidrište luke Novorossiysk 15. veljače iz Istanbula, piše FleetMon. Kako navode izvori, brod je prevozio oko 3.000 tona usitnjenog mramora.

Teretni brod se prepolovio i potom potonuo, a neki ruski mediji navode da je uzrok nesreće jako nevrijeme koje je jutros pogodilo ovo područje.

Prema podacima ruske Službe spašavanja na moru, na mjesto su poslana tri spasilačka broda. Na području nesreće pronađeni su čamac i splav za spašavanje, a spasilački timovi spasili su deset članova posade. Nažalost, jedan član posade rođen 2000. godine je preminuo, a njegovo beživotno tijelo pronađeno je u moru. Još najmanje dva člana posade u teškom su stanju te su životno ugroženi.

Istraga je u toku.

“Putin spreman upotrijebiti nuklearno oružje procijeni li da je to potrebno”

0
“Putin spreman upotrijebiti nuklearno oružje procijeni li da je to potrebno”
Analitičar Ogorec o mogućem ruskom “nuklearnom napadu”
Foto: Reuters/HTV / HRT

Američki predsjednik Joe Biden iznenada je posjetio Kijev, ruski predsjednik Vladimir Putin jučer se iz Moskve obratio javnosti, a konferencija u Muenchenu je otvorila pitanja daljnje pomoći Europe i svijeta Ukrajini, ali ulozi diplomacije u mogućem završetku rata.

Svi se pitaju – hoće li Rusija “obilježiti” početak invazije na Ukrajinu 24. februara žestokim udarom na ukrajinske položaje.

– Borbena djelovanja su prvenstveno vezana za određene strateške ciljeve, neovisno o datumu. Prosječno dnevno ispaljuju preko 50 hiljada projektila na ukrajinske snage, rekao je gostujući u emisiji “U mreži Prvog” Marinko Ogorec.

– Ne mislim da će biti nešto “ekstra”, no brojni zapadni mediji govore o ključu simbolike, smatra povjesničar Tvrtko Jakovina.

Osvrnuo si i na događaje posljednja dva dana, posjet Joea Bidena Kijevu i Varšavi te govor Vladimira Putina u Moskvi.

– Biden je možda izgledao kao da ima “fragilnu konstituciju”, ali je pokazao da može jamčiti zajedničku snagu i pokazati sve ono što je NATO. Putin nije djelovao ustrašen, imaju robusnu ekonomiju kojoj sankcije još ne smetaju. Tu je i dolazak kineskog predsjednika Xi Jinpinga, bojim se da smo tek u prvoj godini dugogodišnjeg sukoba.

Marinko Ogorec kaže da je Putin spreman upotrijebiti nuklearno oružje.

– Ako za to postoji potreba, ako on smatra da je za to nastupila potreba. Sukob ne ide na ruku Ukrajincima. Vidimo da u velikoj mjeri Ukrajina pomalo posustaje. Rusija nastavlja s ofenzivom, a kako će završiti to ćemo vidjeti. Što se sukob produljuje, to je problem veći i teži, ističe.

“Puno je onih koji su zabrinuti smjerom razvoja rata”

Povjesničar Jakovina ističe da je ruska vojna doktrina takva da mogu koristiti nuklearno oružje, ako je njihov teritorij ugrožen.

– Očito ovo ide u smjeru da će Ukrajini trebati živa sila. Ako će trebati živa sila, onda će taj rat postati nešto sasvim drugačiji. O tome se, barem javno, ne govori. Puno je onih koji su zabrinuti sa smjerom. Tu je i Rusija koja se poziva na Drugi svjetski rat. Traje i inicijativa u UN-u, kakva će biti osuda Rusije. Koliko će Rusi imati podrške, iako te rezolucije malo znače, to su sve pitanja.

Analitičar Ogorec kaže da su gubici veliki i na jednoj i na drugoj strani, no da tu stvari na idu na ukrajinsku stranu.

– Ukrajinci, moram konstatirati, gube najkvalitetnije ljudstvo. Njihovi se gubici odnose na izuzetno osposobljene vojnike koje su nažalost izgubili u velikom broju. Rusija isto gubi, ali uglavnom se govori o skupini Wagner te koju dodatno popunjavaju zatvorenici iz zatvora.

Tvrtko Jakovina osvrnuo se i na Putinovu izjavu tokom govora, a kada je rekao da “je nemoguće Rusiju poraziti na bojištu”.

– To je krivo. Rusija je bila poražena više puta u prošlosti. To ne bi bilo tako neobično Rusiji. Početkom 20. stoljeća su poraženi te Prvi svjetski rat je u određenom smislu bio poraz.

Marinko Ogorec govorio je o tome što bi značio vojni poraz Rusije i eventualni raspad.

– Rusija je ogromna zemlja, postoji stoljećima. Takva kakva je će postojati i dalje. Raspad Rusije ne bi bila dobra opcija. Onaj tko o tome razmišlja, mislim da loše razmišlja o međunarodnim odnosima. Rusija treba opstati, ali ne smijem biti pobjednik u ovom ratu. U potpunosti bi se promijenila paradigma međunarodnih odnosa, a koja ne bi bila dobra.

Ozon: Neophodna nabavka kanadera u susret sezoni šumskih požara

0
Ozon: Neophodna nabavka kanadera u susret sezoni šumskih požara
Kanader

Ekološki pokret Ozon pozvao je Vladu i Skupštinu dam shodno nadležnostimam obezbijede novac za kupovinu dva kanadera, kako bi se na najmanju moguću mjeru svele posljedice šumskih požara.

Iz Ozona su naveli da je očigledno neozbiljno shvaćen razmjer problema šumskih požara, kad su i ekosistemske i ekonomske štete u pitanju.

Kako su kazali iz te nevladine organizacije (NVO), nema efikasne primjene zakona i preventivnih konkretnih aktivnosti na terenu.

„Upozoravamo donosioce odluka da su potrebne hitne mjere kakva je nabavka kanadera“, kaže se u saopštenju Ozona.

U toj NVO smatraju da postoji prostor da se obezbjedi budžet za nabavku dva kanadera u toku ove i sljedeće godine.

„Jer aktuelni budžet obezbjeđuje sredstva za projekte koji nijesu toliko prioritetni i čijim prolongiranjem nećemo trpjeti kao društvo u cjelini“, dodaje se u saopštenju.

U Ozonu smatraju da je aerodrom na Kapinom polju u Nikšiću idealan za potrebe kanadera, jer se nalazi između Krupačkog i Slanog jezera.

To bi, kako su naveli, za hidroavione bio neophodan preduslov, kao i činjenica da sa te lokacije može brzo i efikasno da se djeluje na području značajnog djela Crne Gore, naročito na onim na kojima se godinama dešavaju šumski požari velikih razmjera.

„Takođe taj prostor je idealan za potrebe jačanja kapaciteta Službi zaštite i spašavanja i uopšte razvoja civilnog vazduhoplovosta, što se mora uzeti u susret javnoj raspravi za Prostorni plan Crne Gore“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je prethodnih godina Crna Gora imala zabrinjavajući trend šumskih požara, većinom namjerno izazvanih iz različitih pobuda, koji su nanijeli ogromne štete šumskog fondu, negativno uticali na živi svijet, kvalitet vazduha i javno zdravlje.

„Što je trebalo da bude dovoljana razlog da Vlada i Skupština shvate koliko je važna nabavka kanadera, naročito jer su svima puna usta ekologije i brige za životnu sredinu“, rekli su iz Ozona.

Oni su naveli da je Crna Gora mogla da ima cijelu flotu kanadera i da bude prepoznata i u pružanju pomoći susjednim državama.

„S obzirom na to koliko je sredstava u posljednjih 30 godina oteto kroz nelegalne aktivnosti kakve su krivolov, nelegalna eksploatacija riječnog i šumskog materijala, nekontrolisano odlaganje otpada, ispuštanje netretiranih otpadnih voda, zagađenje vazduha, devastacija prostora“, precizirali su iz Ozona.

Iz te NVO su kazali da se nadaju da će njihovo upozorenje biti ozbiljno shvaćeno od onih koji treba da shvate razliku između javnog i privatnog interesa.

“Između potrebe za kanaderima i majbasima, između suštinske i deklarativne brige za životnu sredinu i javno zdravlje”, dodaje se u saopštenju.

Winter Flower žurka i humanitarni afterparti u Herceg Novom

0
Winter Flower žurka i humanitarni afterparti u Herceg Novom
Winter Flower žurka

Poznate ličnosti iz regiona ove subote stižu na Exitovu Winter Flower žurku i humanitarni afterparti u Herceg Novom

U Herceg Novom se u subotu, 25. februara održava Winter Flower žurka, kao i humanitarni EXIT afterparti.

Glavni događaj na Trgu Nikole Đurkovića, u okviru 54. Praznika mimoze, otvoren je za sve posjetioce, a predvode ga di-džej Claptone i Konstrakta sa bendom Zemlja Gruva.

“Ekskluzivna afterparty žurka biće održana u hotelu Lazure u Herceg Novom, sa početkom u ponoć, a svoje prisustvo već su potvrdili brojni uticajni muzičari, glumci i glumice, predstavnici modne industrije i influenseri. Među zvanicama su Rambo Amadeus, Kristina Bekvalac, Ana Stanić, Ivana Dudić, Zoi, Jovi Tomi, Helen Babić, Ivana Stanković, Nenad Okanović, Nemanja Forkapić, Sandra Vidović, Milica Majkić, Elena Nikolaevna i mnogi drugi, a sav prihod od događaja biće doniran udruženju roditelja djece oboljele od kancera Fenix iz Herceg Novog”, saopšteno je iz organizacije.

“Poznato je i da će na Winter Flower afterpartiju nastupiti specijalni muzički gosti iznenađenja, a žurci će prisustvovati i Kejt Bogićević, Sandra Mitrović, Ivana Radoman, Jelena Đukić, Tijana Osmanagić, Nikola Šoć, Milica Plamenac, Zana Savićević, Dejana Krivokapić, Vladana Lepetić, Ana Kontić, Panda Stuff, Anastasija Vukčević, Elena Mijatović, Nada Lončar, Petra Raičević, Anđela i Andrijana Stojanović, Amil Duraković, Radun Bakić, Matea Pletikosić, Nina Marković, Andrea Lekić i druge poznate ličnosti iz regiona, koje na društvenim mrežama u zbiru prati više od dva miliona ljudi”, dodaje se u saopštenju.

Humanitarni afterparti počinje nakon Winter Flower događaja, čija je glavna zvijezda Claptone.

“Program pojačava i najtraženije muzičko ime regiona Konstrakta i bend Zemlja Gruva, a pridružuju se i crnogorska pop zvijezda Katarina Bogićević Kejt, zatim Nessuno, kao i P.S. i Bodzie, koji će nastupiti u zajedničkom setu. Winter Flower žurka će biti održana 25. februara u okviru 54. Praznika mimoze na Trgu Nikole Đurkovića u Herceg Novom, a ulaz na ovu jedinstvenu žurku pod maskama je slobodan”, zaključuje se u saopštenju.

Predstavnici turističke privrede Budve zahtjevaju da se problem lutajuće stoke hitno riješi

0
Predstavnici turističke privrede Budve zahtjevaju da se problem lutajuće stoke hitno riješi
Lutajuća stoka (ilustracija)

Predstavnici turističke privrede Budve, vlasnici hotela, restorana, izdavaoci privatnog smještaja, uputili su urgentan dopis državnom, ali i lokalnom Koordinacionom tijelu, za pripremu i praćenje odvijanja turističke sezone da se problem lutajuće stoke mora hitno riješiti.

“Već više godina zaredom svjedoci smo ružnih i neprikladnih scena na našim plažama, zelenim površinama oko naših hotela i drugih smještajnih objekata, kao i na glavnim saobraćajnicima i šetalištima u opštini Budva. Naime, više krda krupne stoke sa teritorije opštine Cetinje potpuno nekontrolisano i bez ikakvog nadzora kreću se prostorima koji su primarno namijenjeni za boravak turista, često i na ekskluzivnim lokacijama, kao što su Miločerski park i svetostefanska plaža”, piše u dopisu dostavljenom Koordinacionom tijelu, za pripremu i praćenje odvijanja turističke sezone.

Podsjećaju da stoka na najružniji način “reprezentuje” turističku ponudu, ali i odražava nedostatak volje državnih organa da riješe ovaj problem.

”Prema našim informacijama, o ovom problemu su upoznate sve državne nadležne institucije, Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za bezbjednost hrane, Veterinarska inspekcija, Uprava policije i svi nadležni organi Opštine Budva, predsjednik Opštine Budva, Komunalna policija i inspekcija…”, piše u dopisu.

Nažalost, kako dodaju, zbog njihovog indolentnog odnosa, čak i Zaštitnik ljudskih prava Crne Gore bio je primoran da u septembru prošle godine donese odgovarajuće rješenje kojim je svim navedenim institucijama naloženo da taj problem riješi.

”S obzirom na to da se nalazimo na pragu nove turističke sezone, uz činjenicu da zbog ovoga sve češće dobijamo pritužbe gostiju koji fotografije stoke na našim plažama dijele putem društvenih mreža, a imajući u vidu da osim ambijentalno-estetskog, ovaj problem ima i bezbjednosni aspekt putem ugrožavanja bezbjednosti motorizovanih turista na našim saobraćajnicama, ali i putem mogućeg uticaja na potencijalno širenje raznih zaraza, smatramo da Koordinaciono tijelo treba da učini sve da se ovaj problem riješi na način da se ova lutajuća stoka hitno eliminiše sa javnih prostora i naših privatnih posjeda”, navode predstavnici turističke privrede Budve.

Sličan dopis su krajem januara uputili i predstavnici mjesnih zajednica “Brajići”, “Bečići”, “Sveti Stefan” i “Reževići”, koji su takođe od nadležnih, kako državnih, tako i lokalnih službi zatražili da se riješi problem lutajuće stoke.

Folklorni ansambl Bijela vratio sa uspješne turneje po Sloveniji, Austriji i Italiji

0
Folklorni ansambl Bijela vratio sa uspješne turneje po Sloveniji, Austriji i Italiji
Folklorni ansambl Bijela

Folklorni ansambl Bijela koji radi pri kulturnoj mreži Bijela 20. februara 2023. se vratio sa uspješne turneje po Sloveniji, Austriji i Italiji. U okviru turneje na kojoj je putovao omladinski ansambl, osim nastupa, ostvareni su i kontakti sa dijasporom, kao i promovisanje Herceg Novoga i njegove turističke ponude.

Naši članovi su imali 5 nastupa u Ptuju, Mariboru, Grazu, Jesenicama i Kranju. Predstavili smo se sa više koreografija, Igre iz Crne Gore, Igre iz Boke Kotorske, Vrsuta i Igre iz okoline Plava i Gusinja. Nastupi su propraćeni gromoglasnim aplauzima i ovacijama, a pohvale su stizale sa raznih strana, fotografisanje i intervju za lokalne TV stanice su bili u svim mjestima gdje smo nastupali, saop[tili su iz Folklornog ansambla Bijela.

Folklorni ansambl Bijela

U okviru turneje posjetili smo i Trst gdje smo iskoristili vrijeme za turističko razgledanje i prisustvovanje njihovom maskenbalu i festivalu,Dok smo bili u Mariboru naši članovi su bili na noćnom sankanju na skijalištu Pohorje gdje smo ostali čak do 23 sata da bi uživali u sankanju i grudvanju.

Folklorni ansambl Bijela

Osim ovoga uprava društva je imala razgovore sa predstavnicima dijaspore u Mariboru, Kranju i Jesenicama sa gospodinom Šekijem Agovićem i Čedom Đukanovićem gdje smo dogovorili dalju saradnju i neke nove nastupe. Takođe sa direktorom Domova za umirovljenike Markom Slovićem koji je bio naš domaćin u Mariboru smo dogovorili ponovni susret i nastavak saradnje na obostrano zadovoljstvo, a suze korisnika njihovih usluga prilikom našeg odlaska najviše govore o tome.

Folklorni ansambl Bijela

Iskoristili smo priliku zahvaljujući TO Herceg Novi koja nam je omogoćila propagandni materijal da podijelimo veliki broj brošura o ljepotama Herceg Novog, njegovoj turističkoj ponudi kako stanovnicima Slovenije tako i Austrije.

Folklorni ansambl Bijela

Na put smo išli sa našim pobratimskim društvom iz Makedonije FA Ljupčo Santov, a ovu priliku bi iskoristili i da se zahvalimo udruženju Makedonaca u Kranju i Jesenicama za gostoprimstvo koje su nam priredili tokom posjete Kranju i Jesenicama, a našim prijateljima iz FA Ljupčo Santov na prelijepim trenucima koje smo proveli zajedno. U planu su nove zajedničke aktivnosti i dalji nastavak saradnje.

 

Biznis info centar Opštine Tivat i ICT Cortex organizuju besplatan program edukacije u oblasti ICT-a

0
Biznis info centar Opštine Tivat i ICT Cortex organizuju besplatan program edukacije u oblasti ICT-a
Programeri – kompijuter – Foto Cortex akademija

Sekretarijat za privredu i Biznis info centar Opštine Tivat, u saradnji sa ICT Cortex – Cortex akademijom obavještava zainteresovane studente i odrasle polaznike o novom ciklusu prijava za Cortex akademiju.

Klaster za informacione tehnologije, inovacije, edukaciju, dizajn i tehnološki razvoj Crne Gore, ICT Cortex, nastavlja sa programom edukacije u oblasti ICT-a.

Novi ciklus njihove Cortex akademije donosi priliku za sticanje znanja i usavršavanje u oblasti programiranja (front-end i back-end) i softverskog testiranja, a edukacije su namijenjene studentima i odraslim polaznicima koji žele da uđu u svijet IT-a.

Prijave za studente i odrasle polaznike traju do 26. februara 2023. i vrše se popunjavanjem aplikacione forme na sajtu Cortex akademije.

Kada su u pitanju front-end i back-end programiranje, polaznici će besplatno, u zavisnosti od ličnih preferencija i prethodnog znanja, biti u mogućnosti da izaberu neki od pet karijernih puteva kako bi postali Angular, React, PHP-Laravel, C# i ASP.net ili Node.js programeri. Putem edukativne platforme, polaznici će imati mogućnost da pripremu za realne projekte i praktični rad u kompanijama obave iz svoje kuće ili bilo koje druge lokacije (sve što je potrebno su računar, pristup internetu i dobra volja). Online dio edukacije koji obuhvata uvodni i napredni kurs trajaće 5 mjeseci. Nakon odslušanih online kurseva, polaznike akademije očekuje praktičan rad sa mentorima – iskusnim stručnjacima iz  IT kompanija,  članica klastera, ali i prilika za praksu ili zaposlenje!

Softversko testiranje kao posebno usmjerenje, jedini je komercijalni program edukacije u sklopu Cortex akademije koji će u cjelosti biti organizovan uživo, uz predavanja i mentorisanje jednog od najboljih stručnjaka iz ove oblasti u Crnoj Gori, Marka Dragovića (Testing expert u kompaniji Amdocs). Ovaj kurs je posebno pogodan za prekvalifikaciju, ne zahtijeva prethodno iskustvo, a daje širokopojasnu sliku domena testiranja ujedno pružajući potrebne alate, ideje, koncepte i tehnike kako bi u budućnosti postali dobri inženjeri za testiranje softvera. Više informacija možete pronaći na sajtu Cortex akademije.

Za sva dodatna pitanja u vezi programima edukacije u sklopu Cortex akademije, kontaktirajte njihov tim za edukaciju putem e-maila academy@ictcortex.me ili telefonom na br. 068 675 893 i 067 109 561

NTO dodijelila nagrade za tri najbolje osmišljene turističke ture povodom Svjetskog dana turističkih vodiča

0
NTO dodijelila nagrade za tri najbolje osmišljene turističke ture povodom Svjetskog dana turističkih vodiča
Foto NTO

Povodom Svjetskog dana turističkih vodiča Nacionalna turistička organizacija Crne Gore je uručila nagrade dobitnicima Konkursa za najbolje osmišljenu turisičku turu na teritoriji Crne Gore.

Nakon uvida u pristigle prijave, Komisija, koju su činili predstavnici Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, NTO CG i Asocijacije turističkih vodiča, je razmatrala one prijave koje su zadovoljile uslove Konkursa, te na osnovu utvrđenih kriterijuma napravila rang listu i izabrala tri najbolje. Nagrada podrazumijeva novčani iznos od 1.000 eura za prvonagrađenog, odnosno 500 eura za drugu i 250 eura za treću nagradu.

Shodno ocjeni Komisije prvonagrađena je prijava pod nazivom “Vremeplov antičkog grada Doclea” Petre Soković, drugu nagradu dobio je Dušan Medin sa “Stazama slobode: turistička tura posvećena zaboravljenim spomenicima NOB-a u Crnoj Gori“, dok je trećenagrađena Aida Krcunović sa „Od mreže do trpeze – edukativna tura“.

Prvonagrađena, Petra Raičević, istakla je značaj ovog Konkursa s obzirom na to da ture po ovom Konkursu podrazumijevaju uključivanje lokalne zajednice i valorizaciju kulturnog ili istorijskog nasljeđa.

„Cilj moje turističke ture jeste da se doživi antički grad Doklea. Kao što i sami znate, Duklja je najvažnije arheološko nalazište u Crnoj Gori i ja se nadam da ćemo uključivanjem lokalne zajednice, vođenjem turističkih vodiča i kostimiranim konceptom same ture oživjeti Duklju na pravi način“, poručila je Raičević.

Arheolog, kustos i turistički vodič, Dušan Medin, koji je osvojio drugu nagradu je napomenuo da su inovativne ture, pomalo nepoznate destinacije, nedovoljno turistički razvijene, ne samo od domaće javnosti nego i turista, te mu je prvenstveno to bio motiv da se prijavi na ovaj Konkurs.

„Na ovaj konkurs sam se prijavio i zbog toga jer mi je bio vrlo izazovan, cijeneći njegove kriterijume i karakteristike koje je bilo potrebno ispuniti da bi se prijavilo ili pak dobilo nagradu. U ovoj prijavi riječ je o zaboravljenim socijalističkim spomenicima koji su nastajali u drugoj polovini 20. vijeka kao jedna vrsta sjećanja i reflekcije na sva ona stradanja, ali i pobjede na prostoru Crne Gore. Na cijeloj teritoriji Crne Gore, a sjever je tu izuzetno bogat, postoji obilje materijalne, kulturne baštine i velikih monumentalnih spomenika. Čini mi se da su nedovoljno poznati, a imaju potencijal da kreiraju specifičnu turu koja bi mogla da privuče različite grupe domaćih i inostranih turista“, dodao je Medin.

Prema riječima Aide Krcunović, dobitnice treće nagrade, njenom turističkom turom želi da oživi dva grada, Stari Bar i Pristan, grad koji je postojao na mjestu današnje Luke Bar.

„Cilj ove ture jeste da kod turista izazove doživljaj i taj doživljaj ostane u lijepom sjećanju da bi tu turu preporučili i da bi se opet vratili. Tura je edukativno gastronomska. Kroz ovu turu, vršiće se edukacija kako se i na koji način izlovljava riba, kojim metodama, alatima, kakve sve vrste riba imamo, te na koji način se priprema, i to je dio koji treba da zadovolji edukativno gastronomsku priču. Sa druge strane imamo ovu istorijsku priču, a to je da sama tura kreće od Dvorca kralja Nikole, odakle se približavamo moru i predstavljamo kralja Nikolu kao velikog ljubitelja mora, koji je imao svoju veliku flotu, i kraljicu Milenu, po kojoj Kraljičina plaža nosi ime. Sam Pristan je bio inspiracija za mene, jer su ljudi na tom prostoru živjeli od ribolova i praktikovali izlov i sva ta priča treba da predstavi jedan turistički proizvod“, poručila je Krcunović.

U narednom periodu Nacionalna turistička organizacija Crne Gore će u saradnji sa Asocijacijom turističkih vodiča Crne Gore, u zavisnosti od vremenskih prilika, organizovati promotivnu turističku turu koja je dobila prvo mjesto, odnosno turu pod nazivom “Vremeplov antičkog grada Doclea”, a nagrađene inicijative će biti dodatno promovisane kroz aktivnosti Nacionalne turističke organizacije Crne Gore.

Putin optužuje Zapad da je počeo rat u Ukrajini, a da Moskva hoće da ga zaustavi

0
Putin optužuje Zapad da je počeo rat u Ukrajini, a da Moskva hoće da ga zaustavi
Putin – foto EPA

Ruski predsednik Vladimir Putin optužio je danas Zapad, pre svega Ameriku, da je započeo rat u Ukrajini, a da Rusija čini sve kako bi ga zaustavila.

Objavio je i da Rusija obustavlja učešće u Novom početku – sporazumu o smanjenju strateškog ofanzivnog naoružanja sa SAD.

Novi početak je poslednji preostali sporazum o nuklearnom oružju Rusije i SAD i 2021. je produžen na pet godina 2021.

Prvobitno potpisan 2010. godine, ugovor ograničava svaku stranu na 1.550 nuklearnih bojevih glava dugog dometa, što je manji broj nego prema prethodnom sporazumu Start.

„Ukrajina i Donbas su postali simbol totalne laži”, kaže Putin, optužujući Zapad da se povlači iz „fundamentalnih sporazuma” i daje „licemerne izjave”, kao i da širi NATO odbrambeni savez i da želi da nas „pokrije kao kišobranom”.

„Želim da ponovim: oni su ti koji su krivi za rat, a mi koristimo silu da ga zaustavimo”, rekao je Putin uz veliki aplauz.

U prvom obraćanju federalnoj skupštini posle dve godine, često prekidan velikim aplauzom, Putin je optužio Zapad da je „otvorio put” nacistima da preuzmu vlast u Nemačkoj 1930-ih i da je Zapad od 19. vijeka pokušavao da otkine ruske „istorijske zemlje” – „ono što se sada zove Ukrajina”.

„Sve se ponavlja”, kaže Putin, dodajući da je Zapad finansirao revoluciju u Ukrajini 2014. kojom je svrgnuta proruska vlada.

On kaže da je to „dovelo do rusofobije i ekstremnog nacionalizma”.

Putin je tokom dvosatnog govora ponavljao tvrdnju da je krivica za rat na Zapadu, da „Zapad želi da lokalni sukob preraste u globalni rat” i da se „Rusija bori protiv neonacista u Ukrajini”.

Dan pre Putinovog obraćanja, u Kijev je iznenada došao američki predsednik Džozef Bajden koji je rekao da podrška Ukrajini ostaje nepokolebljiva.

„Putin je mislio da je Ukrajina slaba, a Zapad podeljen – kako je samo pogrešio”, poručio je Bajden.

Ruski predsednik odabrao je 21. februar za obraćanje, na godišnjicu priznanja nezavisnosti otcijepljenih ukrajinskih regiona – Donjecka i Luganska.

Putin je u govoru ljude iz ta dva regiona nazvao braćom i sestrama, dodajući: „Sada smo ponovo zajedno, to znači da postajemo još jači”.

Rekao je i da jedva čeka da se „dugo očekivani mir vrati u našu domovinu”.

Ta dva ukrajinska regiona su među četiri, uz Hersonsku i Zaporošku oblast, koje je Rusija pripojila prošle godine suprotno međunarodnom pravu.

Rusija je 2014. godine anektirala poluostrvo Krim, a iz Kijeva poručuju da će povratiti svu izgubljenu teritoriju, a pod tim podrazumevaju i Krim.

Putin se zahvalio stanovnicima četiri ukrajinske teritorije koji su prošle jeseni glasali za pridruživanje Rusiji na široko diskreditovanom referendumu.

„Nije bilo ništa hrabrije od vaše odluke da budete sa Rusijom, sa svojom maticom”, kaže on.

Prisutni u sali su potom ustali sa stolica i dugo aplaudirali.

„Za naše pretke i budućnost naše dece i unuka… da povratimo istorijsku pravdu… za to se bore naši heroji”, kaže Putin.

Potom je zatražio od prisutnih da ustanu u čast poginulim ruskim vojnicima.

Šta kaže Kijev, a šta Vašington?

Mihail Podoljak, visoki ukrajinski zvaničnik, kaže da je Putin u današnjem govoru „pokazao zbunjenost”.

Savjetnik ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog napisao je u tvitu da Rusija nema „nema obećavajuća rešenja za ćorsokak u kojem se nalazi”.

Podoljak je za Rojters rekao: „On je u potpuno drugoj realnosti, gdje nema mogućnosti da se vodi dijalog o pravosuđu i međunarodnom pravu”.

Iz Bijele kuće su za Putinov govor rekli da je „apsurdan”.