Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore pokrenuće inicijativu za potpisivanje Memoranduma o saradnji, između Agencije i MUP-a Crne Gore, kako bi koristili radarske, termo-vizijske i CCTV osmatračko-detekcione senzore koi su instalirani u crnogorskom priobalju i akvatorijumu Jadranskog mora, Skadarskog jezera i rijeke Bojane.
Ovo je jedan od zaključaka sa sastanka direktora Agencije Milana Gazdića, načelnika Koordinacionog centra Granične policije Crne Gore Zorana Lasice i predstavnika delegacije FRONTEX-a (Evropska Agencija za graničnu i obalsku stražu).
Kako je saopšteno iz Agencije, razmatrano je definisanje modaliteta buduće operativno-tehničke saradnje, sa ciljem sprječavanja protivzakonitih aktivnosti u akvatoriju i priobalju Skadarskog jezera, Jadranskog mora i rijeke Bojane.
“U sklopu predmetne saradnje moguće je planski ili po pozivu koristiti osmatračke letilice FRONTEX-a i sa njima realizovati misije vazdušnog osmatranja. Na ovaj način obezbijediće se potrebni uslovi za efikasno detektovanje svih protiv-pravnih aktivnosti uz istovremeno obezbjeđenje efikasne reakcije i potrebne koordinacije organa crnogorske bezbjednosti i sigurnosti, uz istovremenu mogućnost korišćenja resursa za potrebe misija traganja i spašavanja, odnosno u svim hazardnim situacijama”, naveli su iz Agencije.
Sa sastanka
Snimke će koristiti i za analizu aktivnosti i kao dokazni materijal u prekršajnom i krivičnom postupku.
“Za očekivati je da će gore navedene mjere u znatnoj mjeri unaprejediti i očuvati stanje životne sredine, kao i suzbijanje krivolova na Skadarskom jezeru, rijeci Bojani i Jadranskom moru. Zaključak sastanka je da će u narednom periodu biti omogućena identifikacija i adekvatna reakcija nadležnih organa, u svim potencijalnim slučajevema zagađenja na moru”, navodi se u saopštenju.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da njegovi borbeni zrakoplovi nisu došli u kontakt s američkim dronom koji se srušio u Crno more, ustvrdivši da je bespilotna letjelica pala zbog “oštrog manevriranja”. No, Pentagon je priopćio da je vojska bila prisiljena srušiti dron MQ-9 Reaper zbog nastale štete nakon udara ruskog zrakoplova.
Moskva izgred s dronom vidi kao provokaciju
Ruski lovci nisu koristili svoje naoružanje, nisu došli u kontakt s bespilotnom letjelicom i sigurno su se vratili na svoj matični aerodrom, priopćilo je rusko ministarstvo obrane. Dodalo je da je dron otkriven u blizini ukrajinskog poluotoka Krima.
Moskva vidi izgred u kojem su sudjelovali ruski borbeni zrakoplov Su-27 i bespilotna letjelica američke vojske iznad Crnog mora kao provokaciju, objavila je ruska državna novinska agencija RIA, citirajući Anatolija Antonova, ruskog veleposlanika u SAD-u.
– Ovaj izgred smatramo provokacijom, rekao je Antonov nakon što ga je pozvao američki State Department.
Antonov je rekao da je njegov sastanak u State Departmentu bio konstruktivan i da nije pokrenuto pitanje mogućih posljedica za Moskvu zbog izgreda, izvijestila je RIA.
– Što se nas tiče, ne želimo nikakvu konfrontaciju između SAD-a i Rusije. Mi smo za izgradnju pragmatičnih odnosa za dobrobit ruskog i američkog naroda, rekao je Antonov.
Pentagon: ruski lovac udario u propeler drona
Pentagon je priopćio da je vojska bila prisiljena srušiti dron MQ-9 Reaper zbog nastale štete nakon udara ruskog zrakoplova.
– Jutros u 7.03 po srednjoeuropskom vremenu, jedan od ruskih zrakoplova Suhoj udario je u propeler bespilotne letjelice, zbog čega su je američke snage morale srušiti u međunarodne vode. Nekoliko puta prije sudara zrakoplovi su izlili gorivo i proletjeli ispred letjelice na bezobziran i neprofesionalan način. To presretanje, osim što je nesigurno i neprofesionalno, pokazuje i nedostatak kompetencije, navodi brigadni general Patrick Ryder, glasnogovornik Pentagona.
Američka vojska: ruski lovci Su-27 presreli MQ-9 “Reaper”
Američka vojska je ranije objavila da su dva ruska lovca Su-27 presrela vojni dron MQ-9 “Reaper” te da se jedan od njih s njim sudario. Nekoliko puta prije sudara, ruski borbeni zrakoplovi ispustili su gorivo na MQ-9 i letjeli ispred njega u nesigurnim manevrima, rekla je američka vojska u priopćenju.
– Naša letjelica MQ-9 je provodila rutinske operacije u međunarodnom zračnom prostoru kada ju je presreo i udario ruski zrakoplov, što je rezultiralo padom i gubitkom MQ-9, priopćio je general američkog zrakoplovstva James Hecker, koji nadgleda američke zračne snage u toj regiji. Zapravo, ovaj nesiguran i neprofesionalan čin Rusa zamalo je uzrokovao pad obje letjelice.
– Američki predsjednik Joe Biden obaviješten je o incidentu iznad Crnog mora, rekao je glasnogovornik Bijele kuće John Kirby.
– Iako je bilo drugih takvih presretanja, ovo je bilo vrijedno pozornosti jer je bilo nesigurno i neprofesionalno i uzrokovalo je rušenje američke letjelice. Dakle, jedinstveno je u tom pogledu, rekao je Kirby.
– State Department razgovarat će izravno sa svojim ruskim kolegama i izraziti našu zabrinutost zbog ovog nesigurnog i neprofesionalnog presretanja, dodao je.
Otvaranje izložbe mozaika i akvarela – crteža, “Toplina majke prirode”, autora Vere Virijević Mitrović i Aca Mitrovića biće priređena u četvrtak 16.03. u 19 sati u Spa galeriji Instituta Igalo.
Izložbu će otvoriti novinarka Vitka Vujnović.
Priroda u svakom pojavnom obliku, voda i more kao prapočetak života na mozaicima Vere Virijević Mitrović označavaju rađanje i majčinstvo, dok mikropejzaži i strukture prirode u asocijativno-lirskim akvarelima Aca Mitrovića nose eksploziju topline i radosti života.
Oba autora povezuje inspiracija prirodnim strukturama i životna radost, kao i oduševljenje samim stvaralačkim činom kao igrom.
Spona između mozaika i crteža u glavnom prostoru galerije je u oba slučaja prisutna svjetlina, pastelno obojenje. U bukvalnom smislu, spona je mozaik Relikti šume proistekao iz crteža (br.12) Aca Mitrovića, kaže se u najavi.
Na osnovu Javnog poziva za podnošenje zahtjeva za dodjelu sredstava za pokrivanje dijela troškova organizacije manifestacija od 09.januara 2023.godine, Izvršni odbor Turističke organizacije opštine Tivat, na sjednici održanoj dana 14.03.2023.godine donio je odluku da se finansira 27 manifestacija.
Turistička organizacija Tivat je primila 28 zahtjeva za dodjelu sredstava, od kojih je 27 od njih ispunilo tražene kriterijume. Ukupna opredjeljena sredstva po ovom Javnom pozivu iznose 43,900, a manifestacije koje će u 2023.godini biti finansirane od strane Turističke organizacije Tivat su:
Tradicionalni Lastovski karnevao, Extreme Wolf Race, Festival vjetra, Sajam suvenira i rukotvorina, Ljetnji matine koncerti, III Međunarodno pijanističko takmičenje, 13.Međunarodni muzički festival “Harmonika fest”, Učenje je fora, a ne noćna mora, III Međunarodni karneval, Žućenica fest, Dani pejzaža, Udica fest, Evropa open, Međunarodna hidroavio regata Montadria, Internacionalni modni festival Porto Montenegro, Tivatska Bućarska olimpijada, Fešta od ribe i vina u organizaciji restorana Big Bena-a, Mjesne zajednice Lepetane i Mjesne zajednice Krašići, zatim Lastovska fešta, VIII Srpski sabor, Tivat Gastro vikend Porto Montenegro, Međunarodni dječiji festival folklora ,,Kolo bez granica”, Tivat World music festival, Urban Wolf race, VI smotra dječijih folklornih ansambala i Bokeški maraton.
Žućenica fest – foto Boka news
Više info o manifestacijama, kao i sredstvima koja su izdvojena za pokrivanje dijela troškova organizacija manifestacija možete pronaći linku TO Tivat.
Turistička organizacija Tivat sa organizatorima navedenih manifestacija potpisaće ugovore kojim se regulišu međusobna prava i obaveze između Turističke organizacije i organizatora manifestacije.
U finansijskom planu TO Tivat za finansiranje manifestacija u 2023.godini izdvojeno je 50.000 eura, te će preostali iznos sredstava biti opredjeljen za ostale manifestacije za koje se iskaže interes, odnosno ukaže potreba u toku godine.
Četiri odsto budžeta Opštine Kotor za 2022. godinu ili 683.160 eura bilo je opredijeljeno za sportske manifestacije, sportske klubove, individualne sportiste i za individualne i netakmičarske sportove.
Opština Kotor je u toku 2022. godine pomogla 30 sportskih klubova sa 657.864 eura.
Vaterpolo-plivačkom klubu Primorac je prošle godine uplaćeno 273.264 eura. Nakon „Primorca“, Opština je najviše novca uplatila Fudbalskom klubu „Bokelj“ 96.600 i Fudbalskom klubu „Grbalj“ 90.000 eura. Vaterpolo akademija Cattaro je od Opštine Kotor dobila 58.000 eura, Košarkaški klub Kotor 37.000, Odbojkaški klub „Gimnazijalac“ 12.000 eura.
Jedriličarskom klubu „Lahor“ i Džudo klubu „Kotor“ pomognuto je sa po 11.500, Auto-moto društvu „Blažo Smiljanić“ sa 9.500 eura. Opština Kotor je Triatlon klubu pomogla sa 5.500 eura, Košarkaškom klubu „Magic“ sa 4.650 eura. Po 3.000 eura dobili su Klub malog fudbala „Cattaro“, Ju-jitsu klub „Soko“, Ju-jitsu klub „Champion judo“ i Košarkaški klub „Stars“. Boćarski klub „Jadran“ dobio je 2.500 eura, a isti iznos dobio je i Karate klub „Risan“, Koškarkaški klub „Risan“ dobio je 1.550 eura, Stonoteniski klub „Kotor, 1.500 eura, kao i Košarkaški klub „Grbalj“, „Kik-boks „Kotor“ dobio je 1.300 eura, a isti iznos uplaćen je i Ribolovačkom klubu „Ama“. Aikido klub dobio je 1.200 eura. Pomoć u iznosu od po 1.000 eura dobili su Boćarski klub „Jadran“, Streličarski klub „Kotor“. Sa po 500 eura pomognuto je ribolovačkim klubovima „Grand prix“ i „Orada“, Art Montenegru, Planinarskom klubu „Pestingrad“ i Biciklističkom klubu Adriatic.
Za organizaciju manifestacije „Ocean lava“ uplaćeno još 4.000 eura, a Auto-moto društvu „Blažo Smiljanić“ za organizaciju trke na Trojici uplaćeno je dodatnih 15.000 eura.
Opština će i u narednom periodu nastaviti da pomaže razvoju sporta u Kotoru i stvara mogućnosti za ostvarivanje izvanrednih sportskih rezultata kako bi naša omladina razvijala dobre navike i vodila kvalitetan i zdrav život, što doprinosi dobrobiti društva u cjelini, a od našeg grada i države stvara ime i brend koji se prepoznaju u svijetu.
Luštica Bay jednodnevni sajam zapošljavanja tokom kojeg će biti predstavljeno više od stotinu radnih mjesta održaće se u Kotoru u četvrtak, 16. marta od 10 do 15 sati na Fakultetu za ugostiteljstvo i turizam.
Radne pozicije su otvorene u sektorima hrane i pića, domaćinstvu, transportu, sektoru sporta i rekreacije, te organizacije događaja, odnosa sa klijentima i kvalitet i kontrolu. Potrebno je da svi kandidati na sajam zapošljavanja donesu svoju radnu biografiju (CV) u štampanoj formi, u više primjeraka.
Završni susret sa zainteresovanim kandidatima tokom kojeg će radne pozicije predstaviti i hoteli The Chedi Luštica Bay i Mamula Island biće održan u Luštici Bay u petak, 24.marta od 10 do 16 časova na promenadi u Marina naselju. To je finalna prilika za potencijalne kandidate da se susretnu sa timovima ovih poslodavaca i na licu mjesta saznaju sve o mogućnostima angažmana.
Jednodnevni sajmovi zapošljavanja su namijenjeni kandidatima koji žele da se informišu o različitim mogućnostima za angažman, na licu mjesta razgovaraju sa poslodavcem i predaju radnu biografiju. Poželjno je prethodno iskustvo u radu na sličnim pozicijama ali će prednost imati dobre komunikacione i organizacione vještine.
Broj zaposlenih, koji se znatno uvećava iz godine u godinu, ide u prilog činjenici da je kompanija Luštica Develompment visoko pozicionirana na listi ne samo najvećih već i najpoželjnijih poslodavaca u Crnoj Gori. Kompanija na crnogorsko tržište donosi poslovnu praksu svjetske klase, nudi mogućnost dugoročnog radnog angažmana, konkurentne zarade i rad u dinamičnom orkuženju.
Međunarodni festival KotorArt Don Brankovi dani muzike oglasio je poziv za mlade talente koji žele da se usavršavaju u okviru KotorArt akademije, pod rukovodstvom renomiranih muzičara i predavača.
Ove godine će se održati dvije majstorske radionice sa eminentnim, međunarodno priznatim profesorima i višestruko nagrađivanim umjetnicima. Majstorska radionica za flautu, pod stručnim rukovodstvom profesora Ljubiše Jovanovića, održaće se u periodu od 18. do 20. jula, dok će se majstorska radionica za klavir, pod rukovodstvom profesora Kemala Gekića, održati od 9. do 11. avgusta. Rok za prijavu je 21. maj 2023. godine. Sve dodatne informacije mogu se pronaći na internet stranici Festivala, putem linka https://kotorart.me/cg/kotorart-akademija
– Podrška talentovanim muzičarima je i ove godine jedan od ciljeva KotorArt Don Brankovih dana muzike. U tom smislu, poseban vid usavršavanja predstavlja KotorArt akademija, koja nastavlja tradiciju održavanja majstorskih radionica započetu još prije dvije decenije, od samih festivalskih početaka. Drago nam je da možemo pružiti priliku nadarenim mladim umjetnicima da se okupe u Kotoru kako bi dodatno usavršili muzičke vještine, stekli nova znanja i razmijenili iskustva sa vršnjacima iz različitih zemalja – istakli su iz PR službe Festivala.
U okviru programskog okvira IPA III, za novi program prekogranične saradnje između Italije, Albanije i Crne Gore biće opredijeljeno 81 mil eura tokom narednih sedam godina, saopšteno je na Capitalization seminaru za mikro, mala i srednja preduzeća (MMSP).
Kako je saopšteno iz Tehnopolisa, Capitalization seminar za MMSP organizovan je u prostorijama tog Inovaciono preduzetničkog centra (IPC), u okviru projekta BRE PLUS, s ciljem kapitalizacije postignutih rezultata prethodno implementiranog BRE projekta.
Kako je pojašnjeno, BRE projekat je imao za cilj stvaranje zajedničkog poslovnog registra između Italije, Albanije i Crne Gore kako bi se povećala i podstakla saradnja među kompanijama u prekograničnom području.
– Kroz fazu kapitalizacije, projektni partneri će nastojati da kreiranu BRE Platformu, koja je dizajnirana za registraciju preduzeća, iskoriste za jačanje prekogranične saradnje i konkuretnosti među MMSP, kao i za poboljšanje okvirnih uslova za njihov razvoj u Evropi – rekli su iz Tehnopolisa.
Izvršni direktor IPC-a Tehnopolis Đorđije Malović rekao je da se nada da će realizacijom projekta dodatno uticati na prekograničnu saradnju mikro, malih i srednjih preduzeća u regionu.
On je pozvao sve preduzetnike da se registriju na BRE platformu koja predstavlja prvi poslovni registar kompanija iz Italije, Albanije i Crne Gore.
Državna sekretarka Ministarstva evropskih poslova Crne Gore Milena Žižić navela je da je IPC Tehnopolis jedan od najaktivnijih korisnika IPA programa prekogranične saradnje.
– Programi prekogranične saradnje, koje kofinansira EU, nude brojne mogućnosti za jačanje konkurentnosti mikro, malih i srednjih preduzeća – saopštila je Žižić.
Ona je kazala da je kroz projekat BRE kreiran poslovni registar koji će omogućiti subjektima iz Italije, Albanije i Crne Gore da izgrade kapacitete, optimizuju poslovanje, unaprijede saradnju i uvedu nove proizvode i usluge.
– U okviru programskog okvira IPA III, za novi program prekogranične saradnje između Italije, Albanije i Crne Gore biće opredijeljeno 81 mil EUR tokom narednih sedam godina, kako bi region Južnog Jadrana bio pametniji, zeleniji, povezaniji i napredniji, te kako bi imao bolje upravljanje – rekla je Žižić.
Direktorica Odeljenja za projekte i spoljnu poslove Privredne i industrijske komore Tirane Aris Tasho je istakla značajnu ulogu IPC Tehnopolisa tokom implementacije BRE projekta.
Ona, kako je navela, smatra da će se rezultati koji su pokazatelj bolje saradnje kompanija u regionu, ukazati u narednom periodu.
Sekretarka Odbora udruženja za informacione i komunikacione tehnologije u Privrednoj komori Crne Gore Nada Rakočević je istakla da je, prvom fazom projekta u okviru koje je kreirana BRE platforma u zemljama partnerima, stvorena dobra podloga.
– Koja će, vjerujem, u drugoj fazi koja je pred nama dalje doprinijeti boljoj saradnji malih i srednjih preduzeća u Italiji, Albaniji i Crnoj Gori – dodala je Rakočević.
Ona je prezentovala bazu svih kompanija u Crnoj Gori koju su kreriali kroz BRE projekat.
Kako je saopšteno, u cilju dalje podrške procesu digitalne transformacije kreriana je platforma “Moja eKomora”.
– Ta platforma će, pored unapređenja efikasnosti i efektivnosti rada same institucije unutar internih procesa, kroz uštede resursa imati jak multiplikativni efekat i na poslovanje privrednih subjekata, kroz niz usluga koje će štedjeti njihove resurse, unapređujući nivo digitalne pismenosti zaposlenih u privredi – kaže se u saopštenju.
Kako se dodaje, projekat finansira Evropska unija u okviru INTERREG IPA Programa prekogranične saradnje Italija – Albanija – Crna Gora 2014 – 2020.
Slovenski ribari koji su dobili kazne od Hrvatske zbog ribolova u Piranskom zalivu obratili su se Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, nakon što su iscrpili pravne mogućnosti žalbe u Hrvatskoj, prenijela je u utorak slovenska agencija STA.
Hrvatske vlasti naplaćuju kazne slovenskim ribarima zbog ribolova na području u Piranskom zaljevu koje je prema arbitražnoj presudi pripalo Sloveniji. Hrvatska ne priznaje presudu i inzistira na granici u zaljevu po crti sredine.
Ribari su se obratili Europskom sudu za ljudska prava jer su iscrpili sve pravne mogućnosti u Hrvatskoj, uključujući i Ustavni sud, navodi se.
Koparski ribar Matjaž Radin rekao je za STA da je kazni toliko da se više niti ne broje.
Slovenska država financira pravnu pomoć ribarima, ali izvori u ministarstvu vanjskih poslova (MZEZ) ističu da ne sudjeluje u postupcima pred tim sudom, jer bi se u tom slučaju sud proglasio nenadležnim.
Po riječima predstavnika ribara, od Europskog suda nije stigla nikakvu obavijest o tome hoće li se tužbe ribara uzeti u razmatranje. Izvori slovenskog ministarstva vanjskih poslova ocjenjuju da kad bi sud uvažio žalbe ribara time bi na neki način legitimirao arbitražnu presudu, navodi STA.
Prepuni kontejneri i kante za smeće u velikim dijelovima Pariza i hiljade tona smeća koje nitko ne odvozi na ulicama francuske prijestolnice – rezultat je to štrajka radnika čistoće koji je počeo prije sedam dana, javlja BBC u utorak.
– Prljavo je, privlači štakore i žohare, požalio se jedan Parižanin na francuskom radiju.
Radnici štrajkaju zbog prijedloga vlade Emmanuela Macrona o podizanju dobi za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine.
Drugi gradovi, uključujući Nantes, Rennes i Le Havre, također su pogođeni štrajkom.
Smetlari su se prije tjedan dana pridružili štrajku zbog kasnijeg odlaska u mirovinu, a pariške vlasti kažu da je polovica gradskih četvrti, koje pokrivaju općinski radnici, pogođena akcijom. Tri mjesta za obradu otpada su blokirana, a četvrto djelomično zatvoreno.
U ponedjeljak su pariške vlasti priopćile da 5600 tona otpada tek treba biti pokupljeno.
Jedan komentator na radiju Europe1 opisao je situaciju kao švedski stol za šest milijuna štakora u Parizu, dvostruko više od ljudske populacije.
U 10 okruga koje pokrivaju privatne tvrtke odvoz smeća odvijao se gotovo normalno, priopćilo je gradsko vijeće. Neka izvješća pokazuju da su aktivisti pokušavali spriječiti nastavak sakupljanja otpada.
Jedna privatna tvrtka također je viđena u ponedjeljak navečer na kanalu vijesti BFMTV kako sakuplja otpad u jednom od velikih središnjih okruga, šestom, koji inače pokrivaju gradski radnici. Slično prikupljanje otpada odvijalo se u druga dva okruga na zapadnom rubu grada.
Vodeći dužnosnik gradskog vijeća Emmanuel Grégoire rekao je da je situacija komplicirana, ali vlasti daju prioritet intervenciji za javnu sigurnost, s fokusom na čišćenje tržnica, odvoz vreća za smeće koje leže na tlu i osiguravanje sigurnosti pješaka.
– Štrajk izaziva promjenu u ponašanju štakora, rekao je stručnjak Romain Lasseur za list Le Parisien.
– Oni će kopati po kantama, tamo se razmnožavati i ostavljati svoj urin i izmet. Imamo zabrinjavajući zdravstveni rizik za radnike čistoće i opću populaciju, dodao je.
