Premijer Dritan Abazović kazao je da bi novi trajekt za liniju Kamenari-Lepetane trebalo da stigne iz Grčke.
Na današnjoj sjednici Vlade rekao je da trajekt “30. avgust” radi kako treba, a da će biti još bolje kad stigne još jedan.
“Posebni respekt za ‘Vasilija’, koji svoj posao odrađuje besprekorno. Uprkos pokušajima da ga zaustave ‘Sveti Vasilije’ je nepotopljiv, radi besprekornso, jako je brz”, kazao je Abazović.
Povećali sredstva za nabavku trajekata na 18,5 miliona
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom povećalo je iznos sredstava namijenjenih za finansiranje kupovine ili zakup šest trajekata sa 7,8 miliona eura na 18,5 miliona eura, saopštila je ministarka ekologije, prostornog planirajna i urbanizma, Ana Novaković Đurović.
Ona je danas na sjednici Vlade kazala da je Vlada 9. februara donijela zaključke kojim je Morsko dobro zadužila da preuzme obavljanje djelatnosti linijskog saobraćaja na relaciji Kamenari – Lepetane i da u cilju obezbjeđenja sredstava u pravcu finansiranja kupovine ili zakupa do šest trajekata i prateće opreme u roku od 30 dana započne pripremu izmjena plana korišćenja sredstava za ovu godinu.
„Upravni odbor (UO) Morskog dobra je usvojio izmjene plana, kojima se sredstva povećavaju sa 7,8 miliona na 18,5 miliona eura. Planirana sredstva se sastoje od prihoda od poslovnih aktivnosti, ostalih prihoda koji obuhvataju kamate na depozite, otkup tenderske dokumentacije, realizacije bankarskih garancija, prihod od usluga prevozom trajektom i kreditno zaduženje od četiri miliona eura“, navela je Novaković Đurović.
Ona je rekla da se, u cilju efikasnijeg pristupanja realizaciji ovog plana predlaže mogućnost realokacije planiranih sredstava između planiranih stavki u iznosu ne većem od 20 odsto ukupno planiranih sredstava iz plana bez posebne saglasnosti Vlade, uz saglasnost UO Morskog dobra.
„Morsko dobro se u tom slučaju obavezuje da nakon izvršene izmjene plana obavi usklađivanje plana javnih nabavki saglasno Zakonu o javnim nabavkama“, kazala je Novaković Đurović.
Ona je ocijenila da je Morsko dobro već nabavkom prvog trajekta koji je prije nekoliko dana stavljen u funkciju pokazao ozbiljnost u realizaciji zaključaka Vlade i da će ovom izmjenom plana i ostale obaveze biti realizovane u skladu sa rokom i na zadovoljsntvo građana koji koriste prevoz na toj relaciji.
Prilikom diskusije o informaciji o procesu davanja koncesija za Aerodrome Crne Gore, premijer Dritan Abazović je mišljenja da Crna Gora ima soluciju da prekine koncesiju i otvori novu, pod značajno boljim uslovima. Mišljenja je da treba gledati da jedan aerodrom bude dat na koncesiju, a drugi ne.
“Kada se govori o novoj samo jedan aerodrom može da bude predmet koncesije, postoji mogućnost da se otvori koncesija samo za aerodrom u Tivtu, a da jedan modernizujemo i razvijamo sami. Postoji i mogućnost da uđemo u pregovore sa ovima što su se kvalifikovali, i da od njih tražimo mnogo bolje uslove nego što su bili propisani tenderom”, istakao je Abazović na današnjoj sjednici Vlade.
Zatim je poručio.
“Ušli mi u koncesije ili ne, ova zemlja mora da razvija svoje aerodrome. Tu nemajte dileme. Pogotovo ako damo aerodrome na koncesiju. Zato što su oni u Crnoj Gori monopolističkog karaktera”, istakao je Abazović.
Zato, kaže, možda treba gledati da jedan aerodrom bude dat na koncesiju, a drugi ne.
Prvobitno je koncesionim aktom od prije četiri godine predviđeno 100 miliona eura jednokratne nadoknade za budžet i 200 miliona eura investicija u narednih 30 godina.
Tržišni uslovi su se u međuvremenu izmijenili, te su u Ministarstvu kapitalnih investicija mišljenja da je potrebno revidirati stav Vlade i gledati ka drugom rješenju.
Dom zdravlja Kotor, nabavkom novih aparata, ginekološke stolice i neophodnog instrumentarija, u potpunosti je opremio i osavremenio ambulantu za ginekologiju. Za ovaj projekat ustanova je iz sopostvenih sredstava opredijelila oko 20 hiljada eura.
Ambulanta je opremljena savremenim ginekološkim okruženjem GRACIE proizvođača LINET, koje se sastoji od pregledne stolice sa intergrisanim video kolposkopom poslednje generacije, monitora, vrtuljka za operatera, wi-fi daljinske kontrole. Dio opreme čine i kolica za grijanje instrumenata, a ginekološka stolica posjeduje i grijač sjedalnog dijela, čime je obezbijeđen veći komfor za pacijentkinje prilikom pregleda. Takođe, stolica je lako podesiva , što omogućava i olakšava pregled i osoba sa inavliditetom.
Pored toga, Dom zdravlja Kotor obezbijedio je i savremeni novi 4D ultrazvuk, čime je u potpunosti opremljena ginekološka ambulanta, a kvalitet zdravstvenih usluga u ovoj specijalističkoj grani podignut na viši nivo.
Poplave na jugu Turske Foto: Courtesy of Seher Cakmak / via REUTERS
Jug Turske koji se bori s posljedicama katastrofalnih potresa – sada su pogodile bujične poplave. Poginulo je najmanje desetero ljudi. Bujice su nosile automobile i krhotine, potopile podrume te pretvorile ceste u rijeke.
Do stradalih pokušavaju doći spasioci u čamcima i ronioci, objavila je agencija za hitna stanja AFAD. U posljednja 24 sata palo je više od 100 milimetara kiše po četvornom metru.
U hotelu Rixos Premium Dubrovnik, od srijede do 19. marta, održava se 21. Mediteranski sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva.
Brojni DUbrovčani dan su iskoristili za posjet Mediteranskom sajmu i kupnju autohtonih proizvoda i namirnica iz cijele Hrvatske. Izlagači su došli iz svih županija, većina ih je prisutna svake godine, a kao i uvijek ima nešto novih i mladih snaga koji su svoju proizvodnju baziralli u ruralnim krajevima Hrvatske.
– Svrha sajma – istaknuo je Kraljević – je marketinški prezentirati i informirati ljude koliko je važno za organizam što unosi u sebe, je li to gmo hrana ili ona s certificiranom oznakom ili tradicionalno uzgojena. Glavne odrednice su da uvjerimo mlade ljude da ostanu na selima jer će tako opstati. Danas je ponuda kvalitetnija, informacije su dostupnije i to je jednostavno trend u svijetu. Uvijek sam govorio da će to bujati pa stoga ovim putem sve pozivam da se uključe u ovaj vid proizvodnje, ako imaju mogućnosti – poručio je direktor Mediteranskog sajma Vedran Kraljević.
U Gibraltarskom tjesnacu orke su proteklih dana onesposobile jednu jedrilicu tako što su se zabile u nju i slomile joj kormilo, piše portal martime-executive.com.
U ranim jutarnjim satima početkom sedmice, posada jedrilice Larios uputila je poziv u pomoć i dojavila da im je nestalo kormilo nakon što su ih tri orke napale. Po posadu je stigao spasilački brod Salvamar Arcturus iz luke Tarifa, dok je poslan tegljač koji je odvukao jedrilicu na popravak.
Do sada nije zabilježen smrtonosni napad orke na čovjeka u divljini, ali orke godinama napadaju jedrilice u blizini Gibraltarskog tjesnaca i obale Galicije. Samo između srpnja i listopada 2020. bilo je najmanje 40 prijavljenih incidenata s orkama koji su uključivali jedrilice u blizini Španjolske i Portugala. Napadi imaju specifičan obrazac: orke uvijek ciljaju na kormilo i često uzrokuju da se čamac zanjiše u širokom luku. Ciljana plovila uvijek su jedrilice kraće od 15 metara.
Orke su socijalno iznimno inteligentne životinje pa je njihovo ponašanje nepredvidivo, podložno situaciji i okruženju u kojem se nađu. Preporuka je jedriličarima da se udalje kada ih vide ili jave njihovu lokaciju kako bi se izbjegli incidenti.
Uočeno je prisustvo ektoparazita pljosnatog crva Imoginemediterranea
Piše: M.D. Popović
~ Najgore je kad vas ovakve pojave iznenade početkom sezone, kad treba da se proda, sad je malo i kasno da se nasađuje mlađ, jer treba im pola godine da porastu do konzumne veličine, skeptičan je Miloš Krivokapić, uzgajivač iz Orahovca, na čijem je uzgajalištu kod Orahovca uginulo oko 60 odsto školjki.
~Ovo je nešto novo za mene, ranije se u ovolikom intenzitetu nije dešavalo, poslije zadnjeg vjetra sva mlađ sa maltene dva čitava reda koja su spremljena za nasađivanje školjk, je otpala na dno, iskustvo je Ljuba Boškovića, čije je uzgajalište na lokaciji Rt Banja, do sada uginulo oko tri tone mušulja.
~Više je faktora rizika za povećanje stope mortaliteta, ali kumulativno, u interakciji sa promjenama u životnoj sredini, dovode do ovakvih katastrofalnih pojava, čiji uzrok najčešće ostane nerazjašnjen, kaže dr Milica Mandić.
Zadnjih mjesec dana uzgajivači mušalja u Kotorskom zalivu primijetili su masovno otpadanje školjki sa pergolara i njihovo propadanje na dnu.
Prošle godine je Ljubo Bošković na svom uzgajalištu na lokaciji Rt Banja između Risna i Perasta primijetio crva-puža koji iznutra uništava nasade, ali ove godine pomor mušalja je mnogo ozbiljniji. Zbog velikih šteta primoran je da ponovi nasađivanje pergolara, ali mušulje nće moći za tako kratak period da dostignu konzumnu veličinu i stasaju za sezonu.
Oboljeli cijeli pergolari
– To je jednostavno priroda, mi ne možemo puno uticati, možda kad se pojave oni puževi koje možemo fizički da odstranimo prilikom sortiranja školjki. To je jedini način da donekle spriječimo mortalitet, ali ovaj pomor koji se dešava sad, nije povezan sa time. Trenutno kod mene na lokalitetu primjećujem da školjke nemaju tu čvrstinu da se zadrže na pergolaru, te otpadaju na dno. Ovo je nešto novo za mene, ranije se u ovolikom intenzitetu nije dešavalo, maltene dva čitava reda koja su spremljena za nasađivanje školjki, poslije zadnjeg vjetra sva mlađ je otpala na dno.
Trebalo je da se očupaju i ubacuju u pergolare, međutim, nisu to dočekale, kaže Bošković koji je razgovarao sa nekim kolegama iz Udruženja Marikultura i ustanovio da se ova pojava manifestuje u zavisnosti od pozicije uzgajališta- svi su zabilježili slične simptome, manje-više.
-Čim mušlja padne na dno, predatori dolaze, orade, morske zvijezde, rakovi ih napadaju. Fizički, to se može odraditi, otići na dno, pokupiti i iznijeti na površinu, ali to je 20-ak metara dubine, veliki je trošak, puno truda, ljudstva, opreme, ulaganja, jer kao pojedinac ne mogu podići tri tone školjki, koliko ih je do sad otpalo. I još otpadaju.
U zadnjih nekoliko godina ovo je postalo mučenje, imam osjećaj da se ta školjka bori sa prirodom hoće li opstati ili neće, na granici je. Pratim ih na konapima koje namjerno ne diram, iz mjeseca u mjesec veoma slabo napreduju, ne rastu. Nema to veze sa onom školjkom od ranije – krhka joj je ljuštura, meka, nikakva i to pričvršćivanje njeno je loše, kaže Ljubo, koji se sjeća da je školja izuzetno napredovala 2016/17. godine, kada je bila jaka i zdrava. Pomor mušalja dovodi u vezu sa kruzerima, koji sobom donose razne mikroorganizme iz svjetskih mora, remeteći tako ekološku ravnotežu u Zalivu.
-Nastojaću da tu štetu na neki način nadoknadim, ako uspijem da nabavim novu mlađ, moraću da krenem u potragu po zalivu, to je dosta zahtjevno i teško. Posadili smo što smo mislili zimus, mislio sam da smo s tim završili, ali ovo je sad nepredviđeno i moramo nešto imati za sezonu, kako god i koliko god, kaže Bošković, koji se za pomoć obratio inspektoru za ribarstvo i Ministarstvu poljoprivrede Crne Gore- sektoru za ribarstvo i marikulturu, kako bi stručnjaci uzeli i ispitali uzorke mesa školjke i vode.
Od kraja septembra prošle godine, zatim u oktobru, novembru, decembru, Sreten Krivokapić i njegovi sinovi Miloš i Andrej su na porodičnom uzgajalištu mušalja u Orahovcu, posadili mlađ, očekujući da će mušlja dostići konzumnu veličinu krajem februara, marta. Bili su neprijatno iznenađeni onim što su prije 20-ak dana zatekli u „čarapama“.
Ljubo Bošković i Miloš Krivokapić
– Preko 60 posto sadržaja „čarape“ je uništeno, školjka je potpuno otvorena, od 10-12 kila u pergolaru ne može da se izabere dva kila zdravih mušalja. Od planiranih 15 tona prinosa, nakon ovog pomora, imaćemo možda šest tona školjki. Pronašao sam puževe (crve)– mi ih zovemo „list“, koji su se nevjerovatno proširili kroz plantažu. To smo primjetili prije 20 dana, kad smo prvi put počeli da ih vadimo za prodaju, imali smo što vidjeti. To nam je sada najveća briga. Čistili smo, tog puža, ali uzalud, to je priroda, nezaustavljivo. Kapacitet je drastično pao. Sad opet krećemo sa sađenjem, u aprilu počinjemo proceduru, sa velikom pažnjom na male školjke, koje ćemo detaljno pregledati, kaže Miloš, čije su mušterije uglavnom restorani i pojedinci iz Kotora. Cijena očišćenih mušalja je tri eura za kilogram.
-Najgore je kad vas ovakve pojave iznenade početkom sezone, kad treba da se proda, sad je malo i kasno da se nasađuje mlađ, jer treba im pola godine da porastu do konzumne veličine, skeptičan je Miloš, ali ne odustaje od ponovne sadnje.
-To je veliki rizik proizvodnje. Nažalost, pravog savjeta uzgajivačima školjki, a da im bude od koristi, nema, kaže Dr Milica Mandić, viši naučni saradnik u Institutu za biologiju mora.
Mušlje na uzgajalištu Boškovića
Podsjeća na masovni pomor mušulja, prvi put u Boki zabilježen u septembru 2020. godine, nakon što su u maju iste godine uočene prve promjene i uginuća školjki. U tom periodu, nakon prijave uzgajivača, Institut za biologiju mora je sproveo detaljne analize kvaliteta vode, kondicije mušulja, kontrolu nasada, kao i makroskopski pregled ljuštura, mesa i međuljušturne tečnosti. Sada je ponovo utvrđen masovni mortalitet uzgojenih mušulja, u opsegu od 80-90% konzumnih jedinki.
Vizuelnim pregledom utvrđena je slaba kondicija školjki, pri čemu su bisusne niti slabo povezivale jedinke, dok su prazne ljušture većih jedinki bile lako lomljive rukom, što upućuje na činjenicu da je mortalitet kod njih nastupio prije najmanje 2 mjeseca, objasnila je za Boka News.
-Kontrolom mlađi koja se obično nalazi dijelom na plutačama, a dijelom na linijskim konopima (proljećni prihvat), utvrđen je skoro potpuni nedostatak mlađi na oko 80% pregledanih uzgojnih instalacija, odnosno da je došlo i do značajnog gubitka mlađi. Ukupna težina jednog pergolara u normalnim uslovima iznosi prosječno oko 20 kg . Na licu mjesta je na ukupno 6 uzgajališta prerađen po jedan pergolar, odnosno izdvojene su konzumne jedinke. U normalnim uslovima od jednog pergolara dužine od 1.5-2 metra dobija se oko 10 kg konzumnih mušulja, dok je preradom na licu mjesta utvrđena količina u opsegu od 1.5-3 kg konzuma na svakom uzgajalištu. Ovaj podatak upućuje na izuzetno visok mortalitet, u opsegu od 80-90%, odnosno na pojavu masovnog mortaliteta uzgojenih mušulja, ističe Mandić.
Milica Mandić
-U svim uzorcima uočeno je prisustvo ektoparazita pljosnatog crva Imoginemediterranea (Galleni, 1976), koji pripada redu Polycladida, familiji Stylochidae. Opšte je poznato da se vrste ovoga reda hrane sesilnim beskičmenjacima, primarno mušuljama i kapicama. Crv se kreće do ivica ljuštura dagnji, i kada dagnje otvore ljušture prvo vrši digestiju mišića aduktora, nakon čega jede ostatak tkiva. S obzirom da je kontrolom utvrđen najveći mortalitet kod konzuma veličine preko 6 cm, smatamo da ovaj predator nije mogao usloviti tako visoku stopu mortaliteta (s obzirom da najviše napada manje jedinke (veličine oko 2.5 cm). I raniji nalazi ovog crva na uzgajalištima na području Bokokotorskog zaliva ukazivali su na određenu stopu mortaliteta, ali nikada u ovom obimu – 80-90% konzumnih jedinki.
-Analize sanitarnog kvaliteta vode i osnovnih fizičko-hemijskih parametara morske vode ukazale su da je kvalitet vode na uzgajalištima bio najvećim dijelom u okviru klase A. Kontrola gustine nasada i tehnologije uzgoja pokazala je da se uzgoj sprovodi u skladu sa preporukama struke, te da gustina nasada nije mogla usloviti bilo kakve poremećaje u rastu i razvoju uzgojenih jedinki. Istovremeno su kolege iz Specijalističke veterinarske laboratorije (Podgorica) sprovele analize u cilju uklanjanja sumnje na prisustvo bolesti, odnosno citološke i patohistološke analize u cilju dijagnostike ili isključivanja prisustva parazita Marteilia, kao i u cilju vršenja bakterioloških analiza.
Vrsta crva pored praznih ljuštura mušulja.
Na osnovu dobijenih rezultata kvalitativnih bakterioloških analiza utvrđeno je da uzrok uginuća školjki nisu bakterijski uzročnici, i nije utvrđeno prisustvo patogenih bakterija. Takođe, nije utvrđeno prisustvo parazita Marteilia refringens, kao ni drugih vrsta sa patogenim potencijalom.
Tokom poslednje decenije zabilježeni su redovni slučajevi masovnog mortaliteta kod različitih vrsta morskih školjkaša duž francuske obale: kod pacifičke kamenice (Crassostrea gigas), kod vrste Donax trunculus, kod jedne vrste vongole (Cerastoderma edule) i mušulje (Mytilus sp).
Na žalost, i danas imamo istu pojavu masovnog mortaliteta mušulja na području Bokokotorskog zaliva, sa potpuno istim simptomima. Istovremeno se i na području sjevernog Jadrana (Novigradsko more) dešavaju iste katastrofe, sa gubitcima do 100% proizvodnje.
Etiologija ovih smrtnosti često je nepoznata, a trenutni konsenzus unutar naučne zajednice je da je njihovo porijeklo više-faktorsko. Najvjerovatnije je da je u pitanju kumulativni uticaj promjena u morskom ekosistemu koji utiče na zdravlje obalnog ekosistema, uticaja patogena, kvaliteta vode na uzgajalištima, karakteristika lokaliteta na kome se nalazi uzgajalište, geografskog porijekla mlađi odnosno postupaka nasađivanja i translokacije mlađi sa jedne lokacije na drugu, uticaj različitih zagađivača koji potiču sa kopna i naravno – klimatskih promjena. Naime, svi pomenuti uticaji pojedinačno predstavljaju faktore rizika za povećanje stope mortaliteta, ali kumulativno, u interakciji sa promjenama u životnoj sredini, dovode do ovakvih katastrofalnih pojava, čiji uzrok najčešće ostane nerazjašnjen, kaže Milica Mandić.
Parazit desetkovao uzgajališta u Novigradskom moru
Na uzgajalištima mušalja u Novigradskom moru je u proteklih nekoliko sedmica došlo do potpunog pomora dagnji. Tamošnji uzgajivači su prve slučajeve pomora dagnji primijetili još krajem ljeta, štete su ogromne. U novigradskim uzgajalištima uginule su gotovo sve dagnje, a uzorci poslati Veterinarskom institutu u Zagrebu potvrdili su postojanje parazita, koji je uništio i periske na cijelom Mediteranu. Nije potvrđeno i da li je nađeni parazit jedini uzrok pomora mušulja u Novigradskom moru. Ministarstvo poljoprivrede čeka potvrdu Evropskog referentnog laboratorija o nalazu, a uzgajivači već sada kažu kako su razmjeri katastrofe takvi da je oporavak dagnji na tom području upitan, saopštili su hrvatski portali.
Pripadnici Centra bezbjednosti Herceg Novi i Stanice kriminalističke policije rasvijetlili su četiri razbojništva na teritoriji opštine H. Novi. Ukupna materijalna šteta pričinjena ovim krivičnim djelima iznosi oko 11.000 eura, javlja RTHN.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi i Odjeljenja bezbjednosti Podgorica zajedničkom aktivnošću su identifikovali, locirali i lišili slobode lice koje se sumnjiči za dva razbojništva i sedam oduzimanja vozila na teritoriji Podgorice i Herceg Novog.
Uhapšen je N.Đ. (39) koji se sumnjiči za dva razbojništva u Herceg Novom, izvršena u januaru na štetu radnice maloprodajnog objekta u Igalu od koje je otuđio 8.000 eura, dok je iz poslovnice Pošte u Kumboru otuđio 1.500 eura.
Novi grad na obali i integrisana turistička destinacija, Luštica Bay, razvija se očekivanom dinamikom a najaktuelnijim proizvodom na tržištu, kvartom Visterija, razvoj Marina naselja ulazi u završnu fazu.
Nekretnine, od garsonjere do trosobnih stanova i penthouse-a površine od 44 do 148 metra kvadratnih, dizajnirane su za komfornu svakodnevicu i rad, uz puno prirodne svjetlosti. Stvaranje kvalitetno mediteranske “pozornice za život” je bila glavna motivacija arhitekata i dizajnera enterijera, te je jednostavnosti i kvalitetu života data puna prednost kroz čiste linije uz visok kvalitet opreme.
“Izbor nekretnine u Visterija rezidencijama je kvalitetna investiciona odluka iz više razloga, međutim, ono što su dva glavna “potpisa” ove rezidencijalne kolekcije su: pogled na Jadran iz svakog stana i izuzetan program otplate. Isti omogućava sticanje prihoda kroz program izdavanja, čak dvije godine do isteka roka za isplatu konačnog iznosa”, naglasili su iz menadžmenta Luštice Bay.
Rezidencije Visterija su dostupne po izuzetnim uslovima: produženi, beskamatni plan otplate se završava dvije godine nakon primopredaje stana (tokom 2025. godine). Početna cijena iznosi 350.000€, a minimalno učešće je 25% ukupnog iznosa pri potpisivanju Ugovora o kupovini stana.
“Nesporan rast vrijednosti nekretnina u okviru ovog grada je polazna osnova za investiranje u nekretninu u Luštici Bay. Niz benefita nastavlja se programom održavanja i izdavanja nekretnine”, dodali su iz kompanije.
Luštica Bay
Izgradnjom kvarta Visterija ulazi se u finalnu fazu izgradnje Marina naselja kao prve stambene cjeline u Luštici Bay. Uz paralelan razvoj naselja Central, te otvaranja Central pjace ovog ljeta. Luštica Bay je simbol dinamičnog razvoja zajednice.
Do danas je u projekat održive destinacije i zajednice kojoj se pripada na tivatskom dijelu poluostrva Luštica uloženo više od 380 miliona eura u izgradnju Marina naselja, sa 450 već izgrađenih rezidencija za porodice iz preko 40 zemalja svijeta, te prvog hotela – The Chedi Luštica Bay i marine sa 115 vezova.
Luštica Bay projekat je integrisan sa lokalnom zajednicom i kroz različite segmente valorizuje naslijeđe, kulturološki i arhitektonski identitet Boke Kotorske i Crne Gore. Turistička organizacija Tivat proglasila je Lušticu Development za najbolju turističku kompaniju u 2022.godini. U nizu globalnih priznanja ističe se ono za razvoj naselja mješovite namjene (International Property Awards) čime je Luštica Bay među najboljim integrisanim destinacijama u Evropi.
U Institutu „Dr Simo Milošević“ održana je 64. sjednica Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje – konsultativno saslušanje povodom prevazilaženja problema u funkcionisanju Instituta.
Sjednici su prisustvovali predstavnici ministarstava zdravlja, ekonomskog razvoja, ministar finansija Aleksandar Damajnović, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Vuk Kadić, poslanici Skupštine Crne Gore, predstavnici Instituta, predsjednik Opštine Herceg-Novi Stevan Katić i predsjednik Skupštine opštine, Ivan Otović.
Iako još uvijek nema jasne strategije prevazilaženja problema u funkcionisanju Instituta, jedan od najkonkretnijih zaključaka bio je da država može postati dvotrećinski vlasnik akcija Instituta „Dr Simo Milošević“ kupovinom na berzi ili otkupom od manjinskog akcionara koji ima udio veći od 25%. Do naredne sjednice, sve relevantne institutucije treba da sačine izvještaje i daju realne predloge kako je moguće riješiti problem Instituta i omogućiti mu održivo poslovanje. Sledeća sjednica će biti održana u Podgorici i biće pozvani i predstavnici Odbora direktora i manjinskih akcionara sa udjelom većim od 25%.
Predsjednik Opštine Herceg-Novi Stevan Katić naglasio je da je Institut 30 godina permanentno upropaštavan, kao i da se za prethodnih pet, koliko je on na čelu grada, konačno rješenje ne nazire. Istakao je i da očekuje da država i resorna ministarstva pomognu na način što će promijeniti ugovor sa Fondom i povećati cijene, jer je nemoguće porediti cijene sa sličnim institucijama u regionu.
Obraćajući se poslanicima i političkim partijama Katić je naglasio da u Upravnim odborima, posebno u institucijama kao što je „Dr Simo Milošević“, ne mogu postavljati neznaven kadar.
„Morate imati stručne i kompetentne ljude, koji će kroz Odbor direktora iznijeti ovu situaciju, a ne da se danas prepucavaju hoće li zauzeti mjesto predstavnik jedne ili druge partije, da bi neko zadovoljio svoj interes. Institut nije mjesto gdje će neko zadovoljavati partijske interese. Ovdje treba vrednovati trud, rad i znanje, kako bi došli do konačnog rješenja“, naglasio je Katić i pozvao sve da ozbiljnije i brže pristupe rješavanju problema Instituta jer je opasnost od stečaja realna.
Odgovarajući na pitanje poslanice Skupštine Crne Gore, dr Tamare Vujović, da li je moguće da država postane dvotrećinski vlasnik akcija Instituta, ministar Damjanović je obrazložio da za to postoje dva načina.
– Ako je to strateška odluka države, nije nemoguće da se dođe do dvotrećinskog vlasništva. Za to postoje dva načina – kupovina akcija na berzi ili razgovor sa manjinskim vlasnikom koji ima više od 25 odsto akcija, da li je on raspoložen da svoj paket proda državi. Prvi put pričamo da uz paralelni proces nastavka tendera po odluci Upravnog suda, premda je moj stav vrednosno drugačiji, ali ovo ćemo sprovesti kao ljudi i vidjećemo da li ima interesovanja da se ovaj tender zaokruži jer je sada umjesto 10 miliona, kako je bilo 2020. godine, potrebno preko 40 miliona, kazao je ministar Damjanović.
Ako se i ostvari podržavljenje 28 odsto akcija, potrebno je odrediti strateški put razvoja Instituta, kazala je dr Vujović i dodala da smatra da je razvoj fizikalne terapije i rehabilitacije pravi izbor te da ne treba da se pitaju da li brend treba da se održi i nastavi jer su tim strateškim putem još prije 70 godina krenuli u Institutu.
Pitanje opstanka Instituta je pitanje opstanka Herceg-Novog, kazao je predsjednik Skupštine opštine Herceg-Novi Ivan Otović i zatražio konktretne odgovore na zahtjeve koje je uputio lokalni parlament 1. marta. Dodao je da cijene trud koji su svi uložili u očuvanju Bolnice Meljine i da se nada da će i ovog puta zajedno djelovati i naći rješenje za opstanak Instituta.
