Berlin (dpa)– Njemačka privreda će, po svemu sudeći, izbjeći recesiju od koje je strahovala i umesto pada bruto domaćeg proizvoda ostvariće krhak rast, ocenio je Savjet ekonomista u novom izveštaju sa procenama.
Procjena je nešto povoljnija nego jesenas pre svega jer je snabdevanje energentima ostalo stabilno, navodi tijelo zaduženo za savetovanje njemačke vlade u ekonomskoj politici.
Stanje je, međutim, nadalje napeto. Savet ove godine sada umesto recesije od 0,2 odsto očekuje toliki rast, a naredne godine robusniji plus od 1,3 procenta.
“Pad kupovne moći pod inflacijom, nepovoljniji uslovi finansiranja i tražnja iz inostranstva koja se sporo oporavlja kočiće privredu ove i iduće godine,” kaže predsjednica Savjeta Monika Šnicer (Schnitzer).
Savjet tek dogodine očekuje primetnije popuštanje inflacije, jer će rast plata i proizvođačkih cijena za sada nastaviti da podgrevaju cene u maloprodaji, rekao je član savjeta Martin Verding (Werding).
“Inflatorni front se širi na cijelu privredu,” dodao je Verding. U 2023. ekonomisti očekuju stopu od 6,6 odsto, a iduće tri. Evropska centralna banka inače rast cena nastoji da zadrži na ispod dva odsto.
U svom izveštaju od jesenas, Savet je ukazivao na značajan rizik nestašice gasa i prognozirao recesiju. Uz štednju i relativno blagu zimu, kao i zbog uvoza iz izvora kojima Njemačka menja ispooruke iz Rusije, gasna kriza je izostala.
Rizik, međutim, nije nestao, upozorava Savet.
“Da potpuno napunimo skladišta gasa i sprečimo nestašice nazimu, moramo nastaviti da štedimo,” rekla je članica Savjeta Veronika Grim (Grimm), naglasivši da to važi i ako Nemačka nastavi da širi uvoz iz neruskih izvora.
Crnogorski karatista Nemanja Mikulić, član KK Bijela, boriće se u subotu za bronzanu medalju na 58. Evropskom prvenstvu u Gvadalahari (Španija).
Mikulić je danas na startu takmičenja u kategoriji do 75 kilograma eliminisao bronzanog sa Olimpijskih igara u Tokiju, Mađara Karolja Horspatakija (0:0).
U drugom slavio je protiv Adila Kaidara iz Luksemburga (6:6), dok je u četvrtfinalnoj borbi poražen od Ukrajinca Andrija Zaplitnija 4:0.
Ukrajinac je plasmanom u finale omogućio Mikuliću nastavak takmičenja, a borbu za medalju izborio je pobjedom protiv Stefana Pokornija iz Austrije 4:3.
Član Bijele odlučujuća tri poena, za preokret i pobjedu, zabilježio je u posljednjoj sekundi borbe.
Njegov rival za prvu seniorsku evropsku medalju u karijeri biće Belgijanac Kventin Mahuden.
Izložba slika “Boka i njene legende” Tinde Bulatović biće otvorena u četvrtak 23. marta u Herceg Novom, u galeriji “Josip Bepo Benković” u 19 sati.
Postavku čine pasteli, akvareli, akrili, neki od njih i novijeg datuma, a otvoriće je novinarka Vitka Vujnović.
Bulatović je završila Umjetničku školu u svom rodnom gradu, Herceg Novom, potom i Akademiju primenjenih umetnosti u Beogradu.
”Početak većine stvaralačkih priča za Tindu Bulatović je Boka i nepresušna riznica legendi iz jednog od najljepših zaliva svijeta. Kada kažemo Boka, svi imamo na umu čudesni, modro-zeleni fjord, ali u njemu svako ima neko posebno, svoje mjesto, svoju misao o njemu, svoj način da opiše beskraj plavetnila neba i mora, gradova i naselja nanizanih duž obale. Ovom izložbom Tinda Bulatović nam daruje svoju mjeru Boke i njenih legendi, prepliće likovno i literarno i time širi i okvire naših pogleda i zamisli, iskustava i znanja”, zapisala je Vujnović i dodaje:
“Kao da faktografskom dodaje i emotivno i misaono, pa i u tome nalazi dobru mjeru, ostavljajući nam dovoljno prostora da naslikano domaštamo. Tako potvrđuje da sve što radi radi plemenitim karakterom, istrajnim duhom, vedrim temperamentom, pozitivnim umom”, ističe ona u susret izložbi.
Bulatović je radila u tekstilnoj industriji, kao modni kreator, bavila se modnim novinarstvom, kostimografijom u Crnogorskom narodnom pozorištu, predavala je u srednjoj Umjetničkoj školi u Podgorici, uz to je priređivala samostalne i učestvovala na kolektivnim izložbama, a uspješno je kreirala i izrađivala i tapiserije. Minulih godina vodi školu crtanja i slikanja “Treće doba”.
Dobitnica je brojnih nagrada, među kojima se izdvaja Zlatna plaketa Privredne komore Jugoslavije koju je dobila 1984. i priznanje “Majstor dizajna”, zasluženo u Sloveniji 1983. godine.
Hotel Heritage Grand Perast se nalazi u UNESCO zaštićenom primorskom gradiću Perastu, na samoj crnogorskoj obali.
Više od 300 kuća i palata gusto naseljenih, svrstavaju Perast u jednu od najatraktivnijih turističkih destinacija na Mediteranu, a Hotel Heritage Grand Perast jedan od najljepših u Evropi.
Hotel Heritage Grand Perast ima ukupno 130 smještajnih kapaciteta, 2 restorana, SPA centar sa sobama za tretmane, saunom, unutrašnji i spoljašni bazen te i ove godine otvara svoja vrata onima koji grade,a i tek stiču svoju karijeru u ugostiteljstvu.
2021. godine, Conde Nast je dodijelio hotelu Heritage Grand Perast i nagradu za najbolji hotel u Evropi.
ZAŠTO SMO POŽELJAN POSLODAVAC?
Grand Heritage Perast hotel prepoznat je kao prijatno mjesto za rad u kom se timski napreduje, stiču nova znanja, razvijaju vještine i ostvaruju značajni uspjesi. Uspješno njegujemo kolegijalne odnose, zajednički rješavamo potencijalne izazove i u pozitivnoj atmosferi istinskog timskog rada kreiramo posebno iskustvo za goste koje se dugo pamti.
Nesumljivo je da članovi našeg tima radom u Grand Heritage Perast hotelu stiču dragocjeno iskustvo koje predstavlja značajan korak za razvoj njihove karijere. Svim našim zaposlenima je obezbijeđen smještaj kao tri obroka.
Menadzeri hotela Grand Heritage Perast predano i odgovorno kreiraju treninge kao i dodatne edukacija za svoje zaposlene kako bi kvalitet pružene usluge bio na visokom nivou kao i da bi svim zaposlenima obezbijedili adekvatno znanje kao i vještine rada koje hotel sa pet zvjezdica i iziskuje.
Ljepota Perasta i našeg hotela navešće vas da se bespovratno zaljubite u taj nevjerovatan spoj zadivljujuće barokne arhitekture, gotovo nestvarnih prirodnih pejzaža i impresivne istorije.
Perast predstavlja jedan od najljepših gradova barokne arhitekture na crnogorskoj obali. Zgrada hotela datira iz 16og vijeka i zapravo je u prošlosti bila palata plemićke porodice Smekia. Upravo je ta, najveća palata u gradu od 2018-e godine postala Grand Heritage Perast.
Ova predivna barokna palata čiji zidovi čuvaju brojne istorijske događaje i legende o ljubavima i bitkama naših predaka, predstavlja jedno od omiljenih mjesta za odmor na našoj obali za brojne domaće i inostrane goste.
Otvorena su brojna mjesta u sektorima:
RECEPCIJA, DOMAĆINSTVO, RESTORAN, KUHINJA, KAO I U TEHNIČKOJ SLUŽBI
Za trideset dana Herceg Novi i Crna Gora će, zahvaljujući Hercegnovskom strip festivalu (HSF), biti domaćin trenutno najvećem i najpopularnijem strip autoru Italije, fantastičnom Zerokalkareu (Zerocalcare).
Mikele Rek (Michele Rech) alijas Zerokalkare, umjetnik sa dvocifrenim brojem autorskih izdanja od kojih je prodao preko milion primjeraka svojih stripova samo u Italiji, dolazi u okviru Hercegnovskog strip vikenda, tematske manifestacije u organizaciji HSFa, koja se ove godine održava po osmi put na više lokacija u Herceg Novom od 21. do 23. aprila, a pod nazivom „FumOTTO“.
Zerokalkare je prevođen na mnoge svjetske jezike, po njegovom prvom stripu napravljen je i dugometražni film, a prva sezona njegove Netflix animirane serije „Isjeći po isprekidanoj liniji“ postala je toliki hit da je u izradi druga sezona kao i potpuno nova animirana serija.
Veliki umjetnik dolazi u Herceg Novi kroz saradnju Udruženja ljubitelja stripova HSF sa starim partnerom, Ambasadom Republike Italije. Uz njega, gost će biti i Mikele Foskini vodeći kreativni urednik izdavačke kuće Bao Publishing koja je glavni izdavač stripova Zerokalkarea, te glavni i odgovorni urednik izdavačke kuće Veseli Četvrtak iz Beograda, Dušan Mladenović koji će voditi tribinu predstavljanja autora i njegovog izdavača.
Kao prateći program posjetioce očekuje i besplatni koncert beogradskog garage rock/post-punk trija Repetitor.
I ove godine na Strip Vikendu će se naći i mnoge druge zvijezde devete umjetnosti, među kojima vrijedi istaći nezaobilaznog Ambasadora HSF-a u svijetu, legendarnog Vilijama Simpsona, ali očekuje se dolazak i Dalibora Talajića, Krešimira Biuka, Štefa Bartolića, Mirka Čolaka, Filipa Andronika, Kostje Ribnika i mnogih drugih regionalnih majstora crteža, kao i najjači sastav crnogorske strip scene, a plakat za FumOTTO je napravila izuzetno talentovana mlada umjetnica, Novljanka, Sofija Rašo.
Program FumOTTO-a uključuje veliku izložbu radova Zerokalkarea u gradskoj galeriji „Josip Bepo Benković“ kao i redovne programe crtanja za fanove, berze stripa, strip radionice, panel diskusiju i prezentacije regionalnih strip izdavača. Svi programi na svim manifestacijama koje organizuje HSF, uključujući i koncerte, su naravno besplatni za posjetioce.
Planom je obuhvaćeno 14 oblasti, u okviru kojih će se raspoređivati sredstva za poljoprivredu, i to za:
Ruralni turizam, podršku razvoju voćarske i vinogradarske proizvodnje, podršku razvoju maslinarstva, povrtarske i cvjećarske proizvodnje, pčelarstva, stočarstva, podršku razvoju organske poljoprivrede, unapređenju seoske infrastrukture, unapređenju manifestacija i promociji ruralnog područja i poljoprivrede, podršku razvoju ribarstva i marikulture, korisnicima staračke naknade, unapređenju lovstva, podršku održivom upravljanju zelenim otpadom iz poljoprivredne proizvodnje, pošumljavanje po principu agrošumarstva.
Plan je donešen uz konsultacije i predloge udruženja čija je oblast uglavnom poljoprivreda. Za ovu godinu planirana sredstva za poljoprivredu iznose 45.000 eura. U okviru gore navedenih mjera, u narednom periodu raspisaće se Javni pozivi kojima će se detaljno opisati uslovi korišćenja, kao i rokovi predaje zahtjeva i ostale procedure realizacije.
Sve informacije mogu se dobiti u Sekretarijatu za privredu u kancelariji broj 17, na telefon broj 661347 i na mail privreda@opstinativat.me.
Više od stotinu radnih mjesta u Luštici Bay, hotelu The Chedi Luštica Bay i Mamula Island hotelu biće predstavljeno na završnom sajmu zapošljavanja u petak, 24. marta, od 10 do 16 časova. Sajam će se održati u amfiteatru Luštici Bay.
Za sve zainteresovane kandidate organizovan je besplatan prevoz iz Tivta:
Polazak od stare autobuske stanice, kod Pošte u terminima: 9:30, 11:30h, 14:30h.
Povratak sa parkinga Marine, u terminima: 11:00h, 13:00h i 16:00h.
Sajam je finalna prilika za potencijalne kandidate da se susretnu sa timovima ovih poslodavaca i na licu mjesta saznaju sve o mogućnostima angažmana. Potrebno je da svi kandidati na sajam zapošljavanja donesu svoju radnu biografiju (CV) u štampanoj formi, u više primjeraka.
Radne pozicije su otvorene u sektorima hrane i pića, domaćinstvu, transportu, sektoru sporta i rekreacije, te organizacije događaja, odnosa sa klijentima i kvalitet i kontrolu.
„Svi kandidati će imati priliku da saznaju više o planovima razvoja Luštice Bay, radu hotela The Chedi i planovima za predstojeću sezonu, te da apliciraju za radnu poziciju na licu mjesta. Broj zaposlenih, koji se znatno uvećava iz godine u godinu, ide u prilog činjenici da je kompanija Luštica Development visoko pozicionirana na listi ne samo najvećih već i najpoželjnijih poslodavaca u Crnoj Gori. Sajam je i prilika da se lično uvjere u jedinstvenost Luštica Bay destinacije i uživaju u njenim sadržajima “, saopštila je Olga Radović, direktorka ljudskih resursa u Luštici Development.
Mamula Island
Hotel Mamula Island u predstojećoj sezoni nudi poslove u sektoru hrane i pića, na radnim mjestima konobara i pomoćnih radnika u kuhinji; odjeljenju domaćinstva potrebne su sobarice, radnici u vešeraju i na održavanju javnih površina a otvorene su i pozicije u sektoru logistike za radnike na prijemu robe.
„Želimo da oformimo tim profesionalaca koji će personalizovano iskustvo hotelijerstva dovesti na potpuno novi nivo. U tom smislu želimo da proširimo tim novim licima sa iskustvom rada u ugostiteljstvu i hotelijerstvu luksuzne kategorije, kao i kandidatima za početne pozicije”, saopštila je Bojana Filipović, šef sektora ljudskih resursa Mamula Island.
Luštica Development, Hotel The Chedi i Mamula Island Hotel na crnogorsko tržište donose poslovnu praksu svjetskog renomea, nude mogućnost dugoročnog radnog angažmana, konkurentne zarade i rad u dinamičnom okruženju.
Bokeški forum će predložiti da NVO „Klapa Jadran“ bude četvrta nevladina organizacija sa posebnim statusom Opštine. Ovaj status do sada imaju Glazbeno prosvjetno društvo Tivat, Bokeljska mornarica 809 – podružnica Tivat i KUD „Boka“ Tivat.
Klapa Jadran je prošle godine obilježila 50 godina postojanja i treća je kulturna organizacija po starosti koja svoj rad od osnivanja nije prekidala. Osnovao ju je 1972. godine Ivo Buljanović, tadašnji pjevač hora Jadran iz Tivta. Mediteranski način života su belkantističkim pjevanjem, uz Buljanovića, donijeli Nikica Počanić, Đuro Odžić i Đurko Tripović. To je bila prva postava klape.
Bokeški forum
Mijenjala su se vremena, pjevači, pjevanja, aranžmani. Mijenjale su se fešte, televizijske emisije, prigode za nastupanja. Mijenjali su se poznati pjevači uz koje je klapa nastupala. Mijenjali su se voditelji klape, festivali na kojima se učestvovalo i festivali na kojima su se uzimale nagrade.
Pedeset godina se ipak nije promijenilo ono što klapa kontinuirano radi – čuva tradiciju klapskog pjevanja na ovim prostorima.
Stoga smatramo da Klapa Jadran zaslužuje da dobije status organizacije od posebnog kulturnog značaja za opštinu Tivat, saopšteno je iz Bokeškog foruma.
Policija na cestama dnevno uhvati i po tri švercera migranata. Riječ je o mlađim muškarcima koji preko društvenih mreža dobiju ponudu za prijevoz po cijeni od par stotina eura po migrantu. Krijumčari su iz RH, BiH, Srbije, Ukrajine, Slovenije, piše Jutarnji list.
Policija je u prošloj godini imala više od 50.000 postupanja u ilegalnim ulazima u Republiku Hrvatsku, povećanje je to od čak 190 posto u odnosu na godinu prije, a podaci o gotovo 6000 postupanja samo u prva dva mjeseca ove godine nagovještavaju da će ova godina vjerojatno nadmašiti prethodnu.
Prema podacima koje je Jutarnjem listu dostavio MUP, gotovo svakoga dana na hrvatskim cestama uhvate po tri krijumčara, što znači da ih je zapravo “u prometu” višestruko više.
Tko su krijumčari? Osobe koje su već činile kaznena djela, ali i obiteljski ljudi bez kriminalne prošlosti koji su željne brze zarade. Uglavnom su to državljani država na ruti kretanja migranata koji čine udio od 60-70 posto u ukupnoj brojci (Srbija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Slovenija).
– U određenom broju slučajeva, koji nije zanemariv, evidentirani su državljani istočne Europe i to najčešće Ukrajine, Rumunjske, Moldavije i Bugarske – kažu u MUP-u.
Za krijumčarenje tj. “protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Schengenskog sporazuma” u prva dva mjeseca 2023. godine za 91 kazneno djelo procesuirano je 105 počinitelja, a u 2022. godini evidentirano je ukupno 914 kaznenih djela za koja su procesuirana 774 počinitelja, kažu nam u MUP-u.
Riječ je mahom o mlađim muškarcima koji preko Facebooka ili telegrama dobiju ponudu za prijevoz putnika, unajme automobil, dobiju lokaciju na kojoj moraju pokupiti ilegalce i mjesto gdje ih trebaju ostaviti. Naknada je nekoliko stotina eura po čovjeku. Organizatore krijumčarenja u pravilu nikada ne upoznaju. Najbolje prolaze oni koji voze po dva putnika jer ne privuku pažnju policije, a najgore oni s pretovarenim kombijima i dostavnim vozilima, piše novinar Jutarnjeg lista Mario Pušić.
Projekt prenamjene »Galeba« u brod-muzej, s pratećim ugostiteljsko-smještajnim sadržajem, zagazio je u četvrtu godinu i potrajat će još određeno vrijeme dok brod bude spreman za privezivanje u riječkoj luci i primanje prvih posjetitelja. Prema najboljem scenariju, povratak obnovljenog i kompletiranog »Galeba« može se očekivati tek krajem ove godine, uz prilične izglede da se to pomakne i na 2024. godinu.
Razlog tome nisu primarni zahvati na rekonstrukciji i obnovi broda već, uvjetno rečeno, njegova nadogradnja u koju se, osim dijela koji je vezan na uređenje muzejskog postava, ubraja i komercijalni dio, za čijeg zakupca Grad Rijeka tek treba raspisati natječaj. Od trenutka kad se provede taj postupak i odabere budući zakupac, prema nekim procjenama, trebat će minimalno još barem četiri do pet mjeseci da se tih tisuću »kvadrata« prostora, namijenjenih ugostiteljsko-smještajnom sadržaju na brodu, uredi i privede svrsi, piše Novi list.
Mimo plana
Pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar svojevremeno je bio najavio da će natječaj za budućeg zakupca biti objavljen početkom prošlog ljeta. Sam gradonačelnik Marko Filipović potvrdio je tada da su stigla dva pisma namjere od zainteresiranih strana. Štošta se oko »Galeba« i vremenski i financijski fulalo i premašilo u odnosu na planirano, tako da to nije ništa novo. Obrazloženje koje smo pritom dobili iz gradske uprave jest da objavu natječaja diktira definiranje pozicije priveza »Galeba« u riječkoj luci.
– U toku pripreme za objavu natječaja za zakup Lučka uprava nas je obavijestila da odobrenje pozicije priveza na Riječkom lukobranu između bitvi 45 i 50 nije aktualno s obzirom na promjenu planova u samoj luci te da će nam novo odobrenje biti dostavljeno nakon izrade maritimne studije kojom će biti određeno najsigurnije mjesto priveza broda. U samom natječaju treba precizirati točnu poziciju priveza, navode iz gradske uprave.
U Lučkoj upravi Rijeka očekuju da će maritimna studija biti zgotovljena do kraja ovog mjeseca, što znači da bi se pitanje konačne pozicije »Galeba« u riječkoj luci vrlo brzo trebalo službeno iskristalizirati. Među nekoliko opcija koje su se spominjale u proteklom razdoblju, čini se da će konačno rješenje ići u pravcu da stalan privez »Galeba« na Molo longu ipak bude na potezu od obnovljenih lučkih dizalica prema Porto Barošu, odnosno ispred sezonskog priveza za kruzere.
Tridesetogodišnji najam
Uvjeti koji će se postaviti pred budućeg zakupca komercijalnih sadržaja na »Galebu« već su poznati i definirani Odlukom o zakupu dijelova plutajućeg objekta – Broda »Galeb«, podsjećaju iz gradske uprave. Prema toj odluci, koja je donesena još 2020., početna cijena zakupnine definirana je na tri eura po četvornom metru, a ugovor bi se sklopio na rok od 30 godina, za vrijeme koje bi budući zakupac bio pet godina oslobođen od plaćanja zakupnine.
– Prema Odluci o zakupu dijelova plutajućeg objekta – Broda »Galeb«, dio gornje palube ukupne površine 323 četvorna metra interijera i 343 četvorna metra otvorene palube predviđen je za prostor ugostiteljskih usluga dok je dio gornje i glavne palube, ukupne površine 401 četvorni metar, predviđen za usluge smještaja. U samom natječaju bit će precizirane šifre djelatnosti. Plan je organizirati smještajne kapacitete, a ugostiteljske usluge pružati u djelatnosti restorana, pojašnjavaju iz gradske uprave.
Za razlog zbog kojih bi se budući zakupac oslobodio na pet godina od plaćanja najamnine u Gradu Rijeci apostrofiraju kako će zakupnik imati visoke troškove ulaganja u privođenje prostora funkciji za koju plaća zakup. Pravdaju to, nadalje, i participacijom u održavanju brodskih tehničkih sustava. U tom dijelu troškova budući zakupac sudjelovat će s oko 20 posto što je definirano tako da su stavili u omjer površine zatvorenog komercijalnog prostora i ukupno zatvorenog prostora na »Galebu«.
Ima li interesa, pokazat će natječaj
Zanimljivo je da se u Gradu Rijeci u obrazloženju tog gratis razdoblja plaćanja zakupnine pozivaju i na troškove koje će budući zakupac imati prema Lučkoj upravi, s obzirom na to da će morati plaćati varijabilni i fiksni dio koncesijske naknade za pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga putnicima. Također, pozivaju se i na obvezu zapošljavanja koja se, usput rečeno, sama po sebi podrazumijeva.
Iz gradske uprave nisu htjeli konkretizirati kuloarska nagađanja o pretendentima za komercijalni sadržaj na »Galebu«, kao ni jesu li još uvijek aktualni prošlogodišnji iskazi interesa.
– Nezahvalno je unaprijed govoriti o interesu zakupaca. Natječaj će pokazati tko je stvarno zainteresiran. Mi vjerujemo da će interesa biti jer se radi o jedinstvenom objektu, brodu-muzeju izuzetne prošlosti, atraktivnom već samom po sebi. Dodatno, »Galeb« je sada već u visokom stupnju dovršenosti, postoje relativno jasni planovi uređenja samog područja lučke uprave pa vjerujemo da će interes za brod u kontekstu zakupa sigurno biti veći no što bi bio prije, recimo dvije-tri godine, kažu u odgovorima iz Korza 16.
