Proslava Dana hrvatskog naroda biće priređena u petak, 13. januara, u spomen na dan kada su moći Sv. Tripuna 809. godine prenesene iz Carigrada u Kotor.
Program će početi svetom misom za domovinu i hrvatski narod u Crnoj Gori, u 10 sati u Katedrali Sv. Tripuna. Potom će u 19 sati, u Sportskoj dvorani Župa u Tivtu, biti održana svečana akademija i koncert Tomislava Bralića i Klape Intrade. Podršku hrvatskoj zajednici će svojim dolaskom dati zvanice iz Crne Gore, Republike Hrvatske, kao i Evropskog parlamenta.
– Drage Hrvatice i Hrvati, dragi prijatelji hrvatskog naroda u Crnoj Gori, srdačno vas pozivamo da zajedno obilježimo važan datum za hrvatski narod u Crnoj Gori – navodi se u najavi Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore.
Konferencija za štampu Centra za kulturu Tivat povodom uklanjanja male scene iz atriujuma srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković
Uklanjanje male scene „Atriujum“ je velika opstrukcija razvoju kulture grada, turističke ponude Tivta i rušenje jedne internacionalne institucije koja se gradila godinama u jednom malom mjestu kraj mora koje se uspjelo uz rad i rud razviti do ovako velikih visina da smo prepoznati gdje god se nađemo u bilo kojoj kulturnoj sredini Evrope a možda i dalje.
Ocijena je to direktorice Centra za kulturu Tivat (CZK) Dijane Sindik na danas održanoj pres konferenciji u toj JU, posvećenoj problemu koji već danima okupira tivatsku, ali i širu javnost – uklanjanju male otvorene scvene CZK iz atrijuma srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković u tom gradu. Ljetnjikovcem gazduje druga lokalna JU – Muzej i galerija (MIG) a koja je počela sa konzervatorsko-restauratorskim radovima u tom kompleksu čiji najstariji djelovi datiraju iz 14.vijeka. Zbog toga je MIG, pozivajući se na „Elaborat o revalorizacji nepokretnog kulturnog dobra-kompleksa ljetnjikovca Buća-Luković iz 2013.” krajem prošle godine od CZK zatražila da ova JU ukloni svoju scenu koja je u atrujumu postavljena 1999. kada je CZK bio jedinstvena ustanova koja je gazdovala ovim kompleksom.
Iz MIG-a kojeg je u ovim nastojanjima podržao i osnivač ove ustanove – Opština Tivat, su CZK-.u 19.decembra uputili dopis da je uklanjanje scene neophodno “u cilju očuvanja kulturno-istorijskih vrijednosti zaštićenog nepokretnog kulturnog dobra Buća-Luković, planirane sanacije kapele Svetog Mihovila, kultivisanja atrijuma autohtonim zasadima i planiranja postavke u dijelu atrijuma.” Budćči da CZK u ostavljenom roku od 7 dana nije sam uklonio scenu, to su 4. januara uradili radnici firme koja u komplesku Buća-.Luković obavlja restauratorsko-konzervatirske radove na njegovoj kuli koja ima status zaštićenog kulturnog dobra od nacionalnog značaja II kategorije. Od tada do danas traje pravi rat saopštenjima, protestima i aktivnostima politilčkih stranaka koje “simpatišu” jednu ili drugu stranu u sukobu,a CZK na društvebim mrežama i u javnosti vodi kampanju pod nazivom “Buća naša kuća” čiji je cilj da vrati izmještenu malu scenu u atrijum ljetnkjikovca što je odlukom Opštine, povjeren MIG-u sa namjerom da Buća-Luković bude gradski muzej, galerija i lapidariujum.
Na danas održanom presu nastojanjima CZK pružio je podršku i glumac Momčilo Otašević koji igra u više predstava u produkcije te kuće, a koje se izvode upravo na toj sceni.
“Ovo je bilo jedno od top tri otvorene scene u regionu i njeno uklanjanje je bukvalno grijeh. Nadam se da će se uspstaviti dijalog koji je na žalost, do sada potpuno izostao između aktera ove priče i da će se scena vratiti u taj prostor jer je upravio prostor najvažnija karakteristika ambijentalnog pozorišta koje se proteklih godina posebno dobro etabliralo i gajilo u CZK Tivat.”- istakao je Otašević.
Producent u CZK Dragan Laković podsjetio je na genezu pozorišne produkcije u toj kući koja traje već 22 godine i Festivala mediteranskog teatra “Purgatorje” podvlačeći značaj scene “Atrijum” za obje te dimezije rada CZK. Naglasio je da je na ovoj sceni postavljeno čak 10 predstava za odrasle i djecu iz produkcije CZK među kojima su i neki izuzetno popularni i nagrađivani komadi poput predstava “Filomena Marturano” i “Hasanaginica” za koje se uvijek traži karta više iako su one na repertoaru već deset godina. Laković je pročitao poruke podrške CZK-u i njegovim nastojanjima da vrate scenu “Atrijum” a koje su uputili poznata glumica Jelisaveta Seka Sabljić i reditelj Jagoš Marković, a emitovana je i video potruka podrške koju je uputila glumica Anita Mančić.
Da u svojim nastojanjima imaju podršku svih kolega iz drugih pozorišta regiona koja su gostovala u Tivtu i brojnih glumaca i reditelja koji su radili na sceni “Atrijum” podvukla je i direktorica CZK Dijana Sindik koja je kazala da je “upitno ima li kompleksu Buća-Luković uopšte validan status zaštićenog kulturnog dobra” i naglasila da “preporuke koje su u Elaboratu iz 2013. date za uklanjanje scene su upravo to – preporuke, a ne moranje”. Iznijela je niz primjedbi na rad rukovodilaca MIG-a i način na koji se prethodnih godina održavala kula ljetnjikovca i ukazala da “nismo našli potvrdu da je Elabotrat iz 2013. prošao procedure u Skupštini optine Tivat, a i da jeste, od njegovog donošenje je prošlo 10 giodina i morao bi se aktuelizovati”, te da za to treba angažovati “nezavisnog konzervatora”.
Sinidk, ali i njen prethodnik na toj funkciji, penzionisani direktor CZK Neven Staničić su veći dio svog izlaganja posvetili tekstu koji su objavile “Vijesti” o problemu sa izmještanjem scene i podjelama u javnosti koje je to izazvalo, ocjenjujući ga kao “neobjektovan”, “spinovanje”, “materijalne greške” i “pisanje kako je neko naredio da se kaže”.
Na konkretna pitanja novinara “Vijesti” međutim, priznali su da je scena “Atrijum” 1999. postavljena bez traženih, ni dobijenih konzervatorskih uslove, bez formalne saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore i bez dozvole Opštine Tivat da se scena postavi kao zvanično, privremeni objekat. Sindik je potvrdila i da njeno imenovanje za drugi v.d. mandat na metu direktorice CZK nikada nije prošlo zakonom protrebno dobijanje saglasnosti od SO Tivat ili Odbora povjerenika koji je mijenjao jedno vrijeme raspušteni lokalni parlament.
Staničić nije dao suvislo objašnjenje zašto već pet godina nije ispoštovana odluka SO Tivat iz 2019. koja je kompleks Buća-Luković povjerila na gazdovanje i upravljanje MIG-u, ali je i obavezala tu i JU CZK da postignu i potpišu sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji kojim bi definisao način korišenja male scene i ona upodobila zahtjevima konzervatora.
HASANAGINICA
On je potvrdio da su na kuli iz 14.vijeka CZK svojevremeno vršio intervencije bušeći kamen da bi na njoj zakačili reflektore i drugu opremu za rad scene “Atriujum”, ali je negirao da je na tom zaštićenom kulturnom dobru bilo ikakvih pregrađivanja. Naglasio je da je CZK dok je bio jedinstvena ustanova koja se bavila i muzejskom djelatnošću i tom aspektu poklanjao veliku pažnju o čemu svjedoče brojne relevnatne muzejske izložbe i negirao da je scena “Atriujum” svojim funkcionisanjem ograničavala u radu muzej ili posjetiocima činila nedostuponim njegove kolekcije.
“Jednostavno smo 1999. iskoristili ovaj jedinstveni ambijent, napravili scenu koja je u međuvremenu stekla kultni status i sa nekim od naših predstava, postala prepoznatljiv brend Tivta i Crne Gore. Niko nas ništa tada nije pitao niti se ko bunio što postavljamo scenu u atrijumu koji nije dio zaštićenog kulturnog dobra, niti smo mi osjetili potrebu da nekoga nešto o tome pitamo jer je CZK tada gazdovao ovim kompleksom. Prolaz do zapadnog krila muzeja ili zbirke koja je svojevremenio bila ju kuli, posjetiocima zbog predstava na sceni “Atrijum” možda nije bio moguć maksimalno 5-6 dana godišnje, a to je zanemarljivo jer se muzejske izložbe ne rade da traju po nekoliko dana, već najmanje šest mjeseci.”- kazao je Staničić ukazujući da se kulturni spomenici i stare ambijentalne cjeline vrlo efektno koriste za kulturna zbivanja svuda u svijetu a da je naprimjer, festival “Grad teatar” u Budvi značajno izgubio na kvalitetu od kada mu je postala nedostupna scena na budvanskoj Citadeli.
I on i Sindik su negorali da protesti povodom uklanjanja scene imaju politički karakter iako je dramski pisac Stevan Koprivica koji je bio govornik na prvom protest u organizaciji CZK 6.januara tada održao jasno politički obojen govor označujući gradske čelnike Tivta kao “jajare” i konstatujući da je “ovo agresija na nešto što se zove kulturni identitet Tivta, Boke i Crne Gore“ i „dio jednog šireg plana uništavanja svega onoga kulturološki vrijednog, jednog velikog zamaha kulturološkog koji se dešavao i u Tivtu i Boki, a što se poklopilo sa dolaskom nekih „novih“ ljudi koji nisu ponikli iz ovog kulturnog miljea, niti imaju ni načina ni snage da ga podrže .”
Sindik i Staničić su se danas distancirali od Koprivičinog istupa nazivajući ga njegovim ličnim viđenjem situacije. Drektorica CZK je naglasila da se sve protestne aktivnosti u vezi sa scenom “Atrijum” “tiču isključivo kulture i politika sa njima nema veze”.
“Dokaz za to je i činjenica da se, iako se vladajuća politička partija u Tivtu (Narod Pobjeđuje – prim.aut.) oglasila saopštenjem koje su, što bi se reklo bljuvotine što su nas malo šokirale na što su oni spremni da utroše vrijeme pišući takve tekstove, mi jednostavno nećemo skloniti sa našeg puta niti odgovarati na poruke i prozivke bilo koje partije. Ovo je nešto što se isključivo tiče kulture, kultuerne politike ovog grada i direktog dijaloga CZK, MIG i Opštine kao našeg osnivača.”- zaključlila je Sindik dok je Staničić izrazio nadu da će se rješenje naći nakon što je “gradonačelnik Željko Komnenović u posljednjem nastupu, glasom razuma pozvao na kompromis”.
Španjolski Vrhovni sud smanjio je moguću kaznu zatvora katalonskom separatističkom čelniku Carlesu Puidgemenotu s maksimalnih 15 godina zatvora na najviše četiri.
No Puigdemont vjerojatno neće odslužiti niti dan zatvora jer živi u egzilu u Belgiji i ne kani se vratiti kući.
Vrhovni sud u četvrtak odbacio je optužbu protiv njega za pobunu u vezi s pokušajem secesije Katalonije 2017. godine.
To je učinjeno nakon što je kazneno djelo, koje je po zakonu pratila kazna zatvora od 15 godina, ukinuto kako bi se smirila situacija u Kataloniji.
Puigdemont, tada predsjednik regionalne vlade, održao je 2017. referendum o neovisnosti koji je Vrhovni sud proglasilo ilegalnim nakon čega su uslijedili nasilni sukobi glasača i policije.
Pošto je Katalonija nakratko proglasila neovisnost, regija je privremeno stavljena pod upravu Madrida, a Puigdemont je pobjegao u inozemstvo. Drugi čelnici osuđeni su na do 13 godina zatvora, među ostalim zbog pobune, no u međuvremenu su dobili oprost.
Puigdemont je uhićen na proputovanju kroz Njemačku, no Španjolska nije uspjela dobiti njegovo izručenje 2018. jer pobuna nije kažnjiva u Njemačkoj.
Vrhovni sud podržao je u četvrtak europski uhidbeni nalog za Puigdemontom koji je optužen za pronevjeru novca i neposluh. No on ima imunitet kao član Europskog parlamenta u koji je izabran 2019. godine. Parlament mu je ukinuo imunitet, no sud mu ga je privremeno vratio.
U susret novogodišnjim i božićnim praznicima, Sekretarijat za lokalnu samoupravu Opštine Herceg Novi je pokrenuo akciju nabavke poklon-paketa u vidu osnovnih životnih namirnica, kako bi pomogao novskim porodicama koje se nalaze u teškoj materijalnoj situaciji. U akciju su se, na poziv lokalne uprave, uključili i privrednici, pa su tokom prazničnih dana uručene donacije za 400 porodica.
„Pored sredstava koje je Opština Herceg Novi usmjerila u ovu akciju, obratili smo se i novskim privrednicima, kao i određenim kompanijama koje imaju poslovnice u našem gradu. Uputili smo im apel da uzmu učešće u ovoj akciji i da, u granicama svojih mogućnosti, doniraju novčana sredstva ili obezbjede donacije u osnovnim životnim namirnicama“, objašnjava sekretarka za lokalnu samoupravu, Vesna Samardžić.
Zahvaljujući dobrom odzivu privrednika, obezbijeđene su dovoljne količine hrane, suhomesnatih proizvoda i sredstava za higijenu za 400 paketa, umjesto prvobitno planiranih oko 300.
Vesna Ssmardžić
“Sa uplatama i donacijama je završeno, tako da ovim putem koristim priliku da se javno zahvalimo svim privrednicima i organizacijama na nesebičnoj pomoći i predusretljivosti sa njihove strane. Ovo je pravi primjer zajedništva i humanosti usmjerenih u pravom smjeru – kako bi pomoć dobili oni kojima je najpotrebnija. Hvala našim privrednicima sto su prepoznali značaj ove akcije i što su tu kad je najpotrebnije“, poručuje Samardžić.
Donacije za stanovnike Herceg Novog koji su u teškoj materijalnoj situaciji, ukupne vrijednosti preko 10.000€, opredijelili su: „Implemenia“ doo Herceg Novi, „Glotec“ doo Herceg Novi, „Carine“ doo Podgorica, „Azmont investment“ doo Herceg Novi, „Elektroprivreda CG“ AD Nikšić, „Blue line“ doo, „Sava osiguranje“ Podgorica, „Okov“ doo Podgorica, „Krušo“ doo, „Palikuća company“, Fakultet za menadžment Herceg Novi, „MIMA CO“ doo Herceg Novi, PZU apoteka “Mira”, „DCM“ doo Kumbor, „Hefesta“ doo Herceg Novi, „Čistoća“ doo Herceg Novi, „Pomorski saobraćaj“ doo, „Krsto“ doo Herceg Novi, „Coning“ Herceg Novi, „Grifone International“ doo Herceg Novi, „Peter boats“ doo Herceg Novi, NVU Udruženje boraca NOR-a Herceg Novi, „Vend“ laboratorija Herceg Novi, „Cungu and co“ doo Ulcinj, „Nautilus“ restoran Herceg Novi, „Zožeta“ doo Herceg Novi, „Bokić“ doo Herceg Novi, „Škorpion“ doo i marketi „Franca“.
Podgoričkoj firmi kazna zbog nelegalnog deponovanja u Tivtu
Ovlašćena službena lica Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat su, vršeći komunalni nadzor, zatekli kamion firme „Cijevna komerc“ d.o.o. iz Podgorice kako deponuje zemlju pored puta, u neposrednoj blizini kružnog toka Kotor – Radovići.
Za navedeni prekršaj pravnom licu, firmi „Cijevna komerc“, kao i odgovornom licu u pravnom licu, biće izrečeni prekršajni nalozi u ukupnom iznosu od 2.000,00 eura zbog odlaganja otpada van mjesta predviđenog za tu namjenu, kao i prekršajni nalozi u ukupnom iznosu od 2.000,00 eura, jer u momentu kontrole vozač kamiona nije dostavio na uvid ugovor o radu i ovjerenu kopiju poreske potvrde poslodavca o zaposlenom, izdate od organa Uprave nadležnog za naplatu poreza, odnosno rješenje o paušalnom plaćanju poreza za lica koja obavljaju prevoz a koje je, po zakonu, obavezan da ima u svom vozilu. Shodno Odluci o komunalnom redu, istom pravnom i odgovornom licu će biti izrečeni i prekršajni nalozi u ukupnom iznosu od 170 eura zbog zaprljanja javne površine, odnosno opštinskog puta, bez prethodnog pranja točkova.
Iz Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor napominju da firma „Cijevna komerc“ u kotorskom naselju Prčanj izvodi radove iskopa, odnosno zemljane radove na tamošnjem gradilištu i zemlju dovozi i nelegalno deponuje na privatnim parcelama u blizini kotorskog kružnog toka, na teritoriji opštine Tivat. Iz ovog opštinskog Sekretarijata ističu da neodgovorni subjekti, i pored kažnjavanja u prošloj godini u ukupnom iznosu od 61.170,00 eura, i dalje nastavljaju sa kršenjem zakona, te da slijede rješenja o zabrani deponovanja van mjesta određenog za tu namjenu vlasnicima parcela.
Sekretarijatu za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat prijavljeno je nelegalno odlaganje otpada u mjestu Oblatno, gdje su neodgovorni pojedinci na opštinskoj parceli, koja se graniči sa opštinskim nekategorisanim putem, izvršili odlaganje raznog građevinskog materijala.
Tivatska komunalna policija je, na osnovu Zakona o komunalnoj policiji, izdala pismenu naredbu DOO „Komunalno“ Tivat da izvrši čišćenje navedene opštinske parcele. Radnici tog opštinskog preduzeća danas su postupilli po nalogu i uklonili sav građevinski materijal.
Iz Komunalne policije i DOO „Komunalno“ Tivat ponovo apeluju na nesavjesne i neodgovorne pojedince da ne devastiraju životnu sredinu i ne odlažu otpad van mjesta predviđenog za tu namjenu.
U susret početku jedne od najpoznatijih fešta na Jadranu, koja više od pola vijeka tokom februara i marta slavi tradiciju karnevalskih svečanosti, predstavnici Opštine Herceg Novi, zajedno sa lokalnom Turističkom organizacijom i JUK “Herceg Fest”, su na promotivnom događaju u Beogradu predstavili program ovogodišnjeg, 54. izdanja Praznika mimoze.
Festival koji je zaštitni znak Herceg Novog biće održan od 17. febuara do 4. marta 2023. godine, a publici će ponuditi preko četrdeset događaja – muzičke, zabavne, gastro, kulturne, dječije i sportske, kao i jedan novitet – saradnju sa EXIT festivalom i veliki muzički događaj “Winter Flower”. Na prezentaciji je najavljeno i potpisivanje Protokola o saradnji između turističkih organizacija Herceg Novog i Beograda.
Na događaju koji je okupio mnogobrojne goste, javne ličnosti i predstavnike medija, uvodna riječ pripala je predsjedniku Opštine Herceg Novi, Stevanu Katiću, koji je iskoristio priliku da pozove sve zainteresovane iz Srbije, da dođu u Herceg Novi 17. februara i prisustvuju spektakularnom otvaranju tradicionalne manifestacije i koncertu Marije Šerifović.
Praznik mimoze – foto Mediabiro
,,Pripremljen je dobar program za sve posjetioce koji će doći u Herceg Novi u ovom periodu. Očekuju vas najveće domaće zvijezde sa ovih prostora, a i svjetske. Herceg Novi je uvijek dočekivao goste iz ovih krajeva, širom otvorenih ruku. Tih dana su praznici kod vas, pa vas pozivam da prvi vikend provedete na našoj rivijeri, kada se očekuje da između 30 i 40.000 posjetilaca osjeti čar Mediterana i atmosferu bokeške fešte“, ispričao je Katić, a ujedno i zahvalio na prisustvu ambasadoru Brazila, predsjednicima beogradskih opština, kao i mnogobrojnim prijateljima Herceg Novog.
Ispred organizacionog odbora Praznika mimoze, gostima se obratio potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Miloš Konjević, koji nije krio zadovoljstvo što su upravo na Terazijama počeli sa događajima u okviru regionalne promocije festivala zimskog cvijeta.
,,Znamo kolika je ljubav između Herceg Novog i Beograda. Četiri mjeseca smo pripremali program i mislim da smo uspjeli da ga napravimo kvalitetnim i da će za svakoga biti po nešto. Od otvaranja, preko tradicionalnih uličnih svečanosti, maskenbala, do zatvaranja gdje spremamo spektakl. Posebno moram da najavim da ćemo imati karnevalsku feštu u kojoj će učestvovati preko 800 učesnika iz Evrope i regiona“, kazao je Konjević i poželio svima dobrodošlicu.
Praznik mimoze – foto Mediabiro
Direktorica TO Herceg Novi, Milja Vitorović podsjetila je da je od samog početka inicijalna ideja manifestacije bila da Herceg Novi učini gradom koji će biti privlačan za turiste i tokom zimskih mjeseci.
,,Mislim da smo uspjeli u tome da napravimo turistički proizvod po kojem je Herceg Novi prepoznat kao poželjna turistička destinacija. Pedesetogodišnja tradicija nam nalaže da svake godine u tome budemo sve bolji. Čast mi je da najavim da će u toku naše najveće svečanosti biti potpisan dugoročni Memorandum o saradnji dvije turističke organizacije, Herceg Novog i grada Beograda, koja si ogleda u jačanju ekonomskog, društvenog i kulturnog aspekta u turizmu. U ideji da program učinimo što kvalitetnim, ove godine smo otišli korak dalje. Zahvaljući saradnji sa festivalom Egzit (Exit), imaćemo spektakularan muzički program. Na jednodnevnom muzičkom događaju ,,Winter flower“ nastupiće Ana Đurić Konstrakta, umjetnica koja je obilježila muzičku scenu 2022. godine, kao i poznati njemački di-džej Cleptone“, otkrila je Vitorović.
Da je Praznik mimoze, osim što je zabavna, ujedno i kulturna manifestacija, potvrdila je direktorica JUK „Herceg fest“, Tanja Ateljević, koja je gostovanje književnice Vedrane Rudan i pjesnika Ljubivoja Ršumovića, kao i Beogradskog dramskog pozorišta i Gradskog pozorišta iz Podgorice.
Sjajan muzički program najavio je i jedan od osnivača Egzit festivala, Dušan Kovačević, koji je poručio da je zadatak novske manifestacije da se svojim programom približi novim generacijama, a ujedno i internacionalizuje.
,,Zato smo odabrali jednog od vodećih svjetskih producenata, di-džeja Cleptona, koji će nastupiti pod maskom i na pravi način obilježiti Praznik, kao i našu dragu Konstraktu, koja je izvršila pravu malu revoluciju, slično kao Mimoza. Tu je naravno i Kejt, jedan od ,,heroja“ domaće lokalne scene, tako da nas očekuje jedan sjajan program“, najavio je Kovačević.
Da postoji posebna herecegnovsko-beogradska veza, uvjerena je i muzičarka Konstrakta, čiji je nastup zakazan za 25. februar.
,,Volim Herceg Novi. Tamo sam provela mnoga ljeta. Ja sam ,,dijete“ mimoze. Radujemo se događaju“, zaključila je ona.
Promocija Praznika mimoze biće nastavljena događajima u Novom Sadu i Banja Luci.
Podsjećamo, Praznik mimoze počinje 17. februara, kada će na platou ispred hotela Igalo nastupiti Marija Šerifović, dok će na zatvaranju, 4. marta koncert održati regionalna zvijezda Toni Cetinjski.. Kompletan program 54. izdanja Praznika mimoze možete pogledati na: www.praznikmimoze.com
Memoari princa Harryja Foto: Ritzau Scanpix/Ida Marie Odgaard / Reuters
Britanski princ Harry odgovorio je na bolne reakcije na njegove rekordno prodane memoare, rekavši da je posebno uznemiren laži da se hvalio da je ubio 25 ljudi u Afganistanu dok je služio kao pilot vojnog helikoptera.
U svojoj knjizi “Spare”, mlađi sin kralja Karla prisjetio se svojih dvaju boravaka u Afganistanu, prvo kao prednji kontrolor zraka 2007-2008. i ponovno 2012., kada je bio kopilot strijelac u jurišnim helikopterima Apache, kao i broja ljudi koje je ubio.
Britanski štampa, koji je knjiga žestoko kritizirala, kao i neke bivše visoke britanske vojne ličnosti napale su njegovu odluku da javno objavi brojke onih koje je ubio, rekavši da bi to njega i druge moglo dovesti u opasnost od odmazde.
U razgovoru s američkim voditeljem chat showa Stephenom Colbertom u emisiji “The Late Show”, Harry je rekao da je štampa izvrnuo njegove riječi kako bi njegovo očitovanje izvukao iz konteksta, te da je o tome govorio kako bi smanjio broj samoubojstava vojnih veterana.
Bez sumnje najopasnija laž koju su izrekli jest da sam se nekako hvalio brojem ljudi koje sam ubio u Afganistanu, rekao je.
– Odlučio sam to podijeliti jer sam proveo gotovo dva desetljeća radeći s veteranima diljem svijeta i mislim da je najvažnije biti iskren i moći dati prostora drugima da mogu podijeliti svoja iskustva bez imalo srama, rekao je.
U utorak je izdavač Harryjeve knjige rekao da je postala najbrže prodavana publicistička knjiga u Britaniji te da su intimna otkrića o njegovom životu i životu drugih članova kraljevske obitelji te njegove optužbe o tome da su surađivali s neprijateljskim tiskom, dominirali britanskim medijima danima.
Izdanje “Spare” na engleskom jeziku prodano je u više od 1,43 milijuna primjeraka u svim formatima i izdanjima u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Velikoj Britaniji prvog dana izlaska.
– Neću lagati, posljednjih nekoliko dana bilo je bolno i izazovno, rekao je Harry.
U prepravljenom dijelu vozila albanskih nacionalnih oznaka, na graničnom prijelazu Karasovići (CG-HR), policija je u utorak, uz pomoć psa za detekciju droga, pronašla 20 paketa s 11 kilograma heroina, izvijestila je u srijedu Policijska uprava dubrovačko- neretvanska.
Nakon osnovne granične kontrole, granični policijski službenici su profiliranjem putnika u vozilu posumnjali na krijumčarenje droge pa su vozilo i osobe izdvojeni u drugu liniju kontrole.
“Službeni pas za detekciju droga Hunt pozitivno je reagirao na prisutnost droge u središnjem dijelu vozila. Po naloga suca istrage Županijskog suda u Dubrovniku vozilo je pretraženo te je u prepravljenom prostoru ispod mjenjača brzina i naslona za ruku pronađeno 20 paketa s ukupno 11, 035 kilograma heroina”, navodi se u priopćenju policije.
U vozilu su bili – za upravljačem 30-godišnjak, a kao suputnik 44-godišnjak – oba albanski državljani, koji su uhićeni, a kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da su heroin namjeravali prevesti iz Albanije na zapadnoeuropsko tržište. Zbog sumnje da su počinili kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama, uz kaznenu su prijavu predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.
“To je druga velika zapljena droge policijskih službenika Postaje granične policije Gruda na MCGP Karasovići u posljednjih mjesec dana”, izvijestili su iz policije.
Podsjetili su da su, uz suradnju carinskih službenika, 14. prosinca prošle godine u autobusu albanskih nacionalnih oznaka pronašli 5,4 kilograma heroina i 5,6 kilograma kokaina čije je odredište također bilo zapadnoeuropsko tržište.
Ovom posljednjom zapljenom količina heroina koju je Policijska uprava dubrovačko- neretvanska zaplijenila u posljednje dvije godine popela se na 240 kilograma, naveli su iz policije.
Luka Koper lani je, prema nepotpunim i nerevidiranim podacima, ostvarila 309,4 milijuna eura čistih prihoda od prodaje, što je 38 posto više nego godinu prije. Ukupno su pretovarili 23,2 milijuna tona tereta, odn 12 posto više nego godinu ranije, objavila je danas tvrtka.
Prošle godine tvrtka je zabilježila rast u svim grupama proizvoda, kod kontejnera i automobila premašena su i dva povijesna prekretnika – milijun kontejnerskih jedinica i 800.000 automobila, objavila je Luka Koper na stranicama Ljubljanske burze.
Kao glavni razlog rekordnih brojki u pretovaru vozila tvrtka je navela dodatno poslovanje krajem prošle godine, odnosno preusmjeravanje određenih količina iz sjeverne Europe u luku Kopar.
Rekordne rezultate Luke prate, između ostalog, i brojna ulaganja u dodatne skladišne kapacitete koje tvrtka osigurava posljednjih godina. Kako su pojasnili, investicijski ciklus se nastavlja, posebice u zaleđu trećeg bazena.
Luka je nakon objave devetomjesečnog izvješća izjavila da su poslovni rezultati izuzetno uspješni. Na razini grupe Luka je ostvarila čistu dobit od 59,3 milijuna eura, što je 164 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
2022. godinu, kako je tada napisala tvrtka, obilježio je prvenstveno rat u Ukrajini, koji je početkom drugog kvartala promijenio geopolitičku situaciju i utjecao na gospodarska kretanja. Prema njihovim objašnjenjima, izravna izloženost Grupe Luka Koper Rusiji i Ukrajini relativno je mala, jer je količina pretovara namijenjena tržištu Ukrajine i Rusije zanemariva.
