Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma i država da pomognu realizaciju brojnih ideja i projekata u Herceg Novom

0
Ministar Đurović u posjeti Opštini Herceg Novi

Ministar ekonomskog razvoja i turizma, Goran Đurović boravio je danas u Opštini Herceg Novi, gdje je sa predsjednikom Opštine, Stevanom Katićem i saradnicima razgovarao o uspješnosti prošlogodišnje turističke sezone i planovima za ovogodišnju, o brojnim višegodišnjim problemima poput saobraćajnih gužvi tokom ljeta, te neuspješnim privatizacijama koje se negativno odražavaju po turističku privredu grada.

Na sastanku je konstatovana uspješnost ljetnje turističke sezone 2022. godine, kao i početak 2023., odnosno realizacija 54. Praznika mimoze, kada je tokom februara u Herceg Novom boravio rekordan broj turista.

Predsjednik Katić je posebno ukazao na probleme koji dugi niz godina tište naš grad – neuspješne privatizacije i posljedice istih po privredu Herceg Novog, funkcionisanje Instituta „Dr Simo Milošević“, kao i saobraćajne gužve tokom ljetnje turističke sezone.

„Dogovorili smo se da se u narednom periodu sastanemo i kroz organizaciju ostalih ministarstava, posebno Ministarstva unutrašnjih poslova kada je u pitanju brzina tranzita na GP Sitnica i GP Kobila, posebno iz pravca aerdoroma u Dubrovniku. Takođe, upoznali smo ministra Đurovića i sa projektovanjem lokalne obilaznice, gdje ćemo sigurno na taj način u narednom periodu značajno rasteretiti saobraćaj kroz Herceg Novi“, istakao je Katić.

Ministar Đurović je ocijenio da je lokalna samouprava Herceg Novog agilna i sa pregrštom ideja, te da su Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma i država tu da pomognu da se te ideje i realizuju.

Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma i država da pomognu realizaciju brojnih ideja i projekata u Herceg Novom
Ministar Đurović u posjeti Opštini Herceg Novi

„Imali smo sjajnu turističku sezonu prošle godine, očekujemo i da će ova biti još bolja. Herceg Novi ide uzlaznom putanjom. Mislim da je ovogodišnji Praznik mimoze bio jedan od najbolje organizovanih i najposjećenijih poslednjih godina i ja sam siguran da će lokalna samouprava i lokalna Turistička organizacija nastaviti tako da promovišu svoj grad. Herceg Novi je grad Iva Andrića, Zuka Džumhura, grad kulture i bogate istorije i ima mnogo toga da ponudi“, kazao je ministar Đurović, a potom i dodao da problemi poput funkcionisanja Instituta „Dr Simo Milošević“, Bolnice Meljine, saobraćajnih gužvi jesu problemi koji tište svakog građanina Crne Gore i cijelu Vladu.

„Pravno formalno dosta je kompleksna situacija, ali pokušavamo da se izborimo i riješimo neke od tih problema koji opterećuju ovaj grad, ne svojom zaslugom, već zaslugom onih koji su radili tako loše privatizacije, od grada koji je bio prepoznat po brojnim i prelijepim hotelima da se svede na par hotela. Mislim da takvu spiralu moramo da prekinemo što se tiče Herceg Novog i da ga vratimo na mapu turističkih prijestonica, kao što Herceg Novi i treba da bude u narednom periodu”, naglasio je ministar Đurović.

Dodao je i da je Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma spremno da podrži projekte koji dolaze iz Herceg Novog, u smislu novih proizvodnih pogodna, podrške privrede i privrednika u industriji, proizvodnji i turizmu, te pozvao sve zainteresovane da iskoriste mogućnost i apliciraju, kako bi kompanije i privreda Herceg Novog osjetili benefite od programa Vlade Crne Gore i Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma.

Nakon sastanka i prezentacije turističke valorizacije centra grada, ministar Đurović i Sekretar za turizam, ekonomski razvoj i investicije Opštine Herceg Novi, Nenad Vitomirović obišli su Igalo, Žvinje i prostor Starog grada, odnosno lokacije sa velikim potencijalom za dalji razvoj turističke ponude.

Sastanku su prisustvovali i potpredsjednik Opštine, Mirko Mustur, Menadžer Opštine, Dušan Vukić, Sekretar za turizam, ekonomski razvoj i investicije, Nenad Vitomirović i član IO Turističke organizacije Herceg Novi, Jovan Mićunović.

 

Tonči Stipanović šampion, Dukić 17, Marković 41. na EP u Andori, Italija

0
Tonči Stipanović šampion, Dukić 17, Marković 41. na EP u Andori, Italija
ILCA SEN. E. – jedrenje

Crnogorski jedriličari Milivoj Dukić i Ilija Marković završili su na 17, odnosno 41. mjestu takmičenje u olimpijskoj klasi ILCA 7, na Evropskom prvenstvu u Andori, Italija.

U konkrenciji je bilo 200 takmičara. Oni su plasmanom u finale ispunili cilj.

Nikola Golubović je na debiju, kada su seniorska evropska prvenstva u pitanju, bio odličan u klasi ILCA 6. On je slavio u jednoj od regata, a ukupno je završio na 31. mjestu u generalnom plasmanu.

Uzdanice hravtskog jedrenja i kluba Mornar iz Splita, Tonči Stipanović i Filip Jurišić osvojili su zlatnu, odnosno srebrnu medalju, a razlika između Tončija i Filipa, iznosila je jedan bod poslije devet regata u olimpijskoj klasi ILCA 7. Bronzano odličje pripalo je Pavlos Kontides sa Kipra.

Tonči Stipanović je stigao do pete zlatne medalje na šampionatima Evrope, ima dvije srebrne medalje sa Olimpijskih igara u Japanu i Brazilu, dvije srebrne i jednu bronzanu medalju kada su planetarne smotre u pitanju.

U olimpijskoj klasi za jedriličarke, ILCA 6, zlatnu medalju osvojila je legendarna Merit Bumaster iz Holandije, do srebra je jedrila Ane Mari Rindom iz Danske, a do bronzane medalje Vasilei Karčalou iz Portugalije.

Osnovan ekspertski tim za formiranje postavke Istorijsko-memorijalne galerije Tvrđava Mamula

0
Osnovan ekspertski tim za formiranje postavke Istorijsko-memorijalne galerije Tvrđava Mamula
Mamula Island

U susret otvaranju Hotela Mamula Island, formiran je stručni tim koji priprema postavku Istorijsko-memorijalne galerije Tvrđave Mamula, spajajući burnu prošlost i novu budućnost ove jedinstvene destinacije.

Kompanija OHM Mamula Crna Gora, nadležna za rekonstrukciju tvrdjave Mamula u hotel Mamula Island, osnovala je Ekspertski tim za formiranje postavke nove istorijsko-memorijalne galerije (IMG) u ovom hotelu sa pet zvjezdica, smještenom na ostrvu na ulazu u Boku Kotorsku. Tim čine stručnjaci iz oblasti arhitekture, konzervacije, fortifikacija, turizma kao i predstavnici boračke organizacije i mještana Herceg Novog i Luštice.

Djelujući u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara Crne Gore, koji propisuje da svako kulturno dobro mora imati odgovarajući vid prezentacije, stručnom timu povjeren je zadatak da formira „Istorijsko-memorijalnu galeriju Tvrđava Mamula“ kao jednog od vidova prezentacije ovog kulturnog dobra.

Članovi stručnog tima su: Katarina Nikolić Krasan, arhitekta konzervator iz Tivta; Dobrila Vlahović, dipl. konzervator iz Podgorice; dr Boris Ilijanić, arhitekta konzervator iz Herceg Novog; Branko Tomanović, arhitekta i član boračke organizacije OBNOR Herceg Novi; mr Ivan Tepavčević, doktorand na Odsijeku za istoriju, Filozofskog fakulteta u Nikšiću; dr Ilija Moric, turizmolog i predstavnik lokalne zajednice stanovnika Luštice i Radojica Pavićević, stručnjak za fortifikacije iz Herceg Novog.

Na svom prvom sastavku članovi stručnog tima definisali su glavne principe strategije po kojoj IMG treba da prikaže cjelokupan istorijat kulturnog dobra tvrđava Mamula i njen značaj sa arhitektonskog, istorijskog, kulturnog, ambijentalnog, vojnog i drugih gledišta. Kako je predviđeno, opšti koncept postavke IMG-a sastojaće se od tri glavne komponente – stalne postavke, multimedijalne prezentacije i veb stranice posvećene Galeriji. Ključni segmenti prezentacije će obuhvatiti sljedeće faze: istorijsku genezu utvrđenja i njegove arhitekture, periode tokom Prvog i Drugog svjetskog rata, te aktuelnu obnovu.

Mamula Island

Odmah će se pristupiti i prikupljanju dodatne i pripremi postojeće građe za stalnu postavku, multimedijalnu prezentaciju i veb-sajt, uz pribavljanje formalnih saglasnosti za korišćenje istorijske građe iz relevantnih arhiva, kao i iz privatnih izvora. U narednim danima će biti raspisan javni poziv građanima Boke Kotorske koji posjeduju artefakte koje žele da doniraju za postavku IMG-a. Nakon toga uslijediće i angažman relevantnih kompanija za realizaciju prezentacije Istorijsko-memorijalne galerije.

Mamula Island prikazuje autentičnu kulturnu i istorijsku baštinu u arhaičnoj, ali elegantnoj austro-ugarskoj tvrđavi iz 19. vijeka, preuređenoj uz primjenu najsavremenijih tehnologija u sofisticirani hotel koji gostima nudi boravak u okviru 32 sobe i apartmana. Posebno mjesto zauzimaće Istorijsko-memorijalna galerija koja će tokom cijele godine biti otvorena za javnost, da bi posjetioci mogli da se upoznaju sa pričom o ovom ostrvu.

„Poslije višegodišnje obnove, s ponosom možemo reći da ostrvo i tvrđava Mamula, vjekovni čuvar Boke Kotorske, više nije ruševina prepuštena zaboravu. Revitalizacija ostrva i restauracija tvrđave izvedeni su sa najvećom pažnjom, u skladu sa najvišim konzervatorskim principima i uz poštovanje autentičnog prirodnog ambijenta i istorijske arhitekture. Jedinstveni sklop prirode i ljudskog pregalaštva uz pomoć savremenih tehnika i tehnologija postao je muzej na otvorenom. Kao dodatak tome, multimedijalnom postavkom istorijsko-memorijalne galerije gostima i posjetiocima pokazaćemo najljepše i najteže trenutke istorije Mamule, značajne istorijske ličnosti i presudne događaje“, rekla je Katarina Nikolić Krasan, glavni arhitekta konzervator.

Od samog početka projekta Mamula zamisao Samiha Sawirisa, vlasnika kompanije zakupca ostrva – Orascom Development Holding, bila je da se maksimalno očuvaju autentični duh i ambijent tvrđave i ostrva, uz minimalne intervencije i građevinske zahvate. Sa aspekta očuvanja kulturne baštine, tokom izvođenja konzervatorskih i drugih radova konsultovane su sve nadležne lokalne i državne institucije. Pored činjenice da se Bokokotorski zaliv nalazi na Listi svjetske baštine UNESCO-a, jedan od ciljeva je da Mamula Island postane jedna od prepoznatljivih destinacija u Crnoj Gori i regionu koja će narednih godina doprinijeti pozicioniranju zemlje na svjetskoj turističkoj mapi.

Svake godine, godišnjica oslobođenja Mamule u Drugom svjetskom ratu obilježava se komemoracijom i polaganjem vijenaca na ostrvu, uz učešće boračke organizacije OBNOR Herceg Novi, predstavnika lokalne zajednice Luštica i Opštine Herceg Novi, predstavnika boračkih organizacija iz Boke i regiona, kao i porodice i prijatelja bivših zatvorenika.

Tivat – trgovinskom objektu kazna 2.000 eura zbog nepropisnog odlaganja otpada

0
Tivat – trgovinskom objektu kazna 2.000 eura zbog nepropisnog odlaganja otpada
Foto Komunalna policija Tivat

Komunalna policija je, po prijavi DOO “Komunalno” Tivat da se u Zagrebačkoj ulici u naselju Seljanovo, na kontejnerskom mjestu vrši odlaganje komunalnog i drugog otpada van mjesta predviđenog za tu namjenu, izašla na lice mjesta i zatekla navedeno stanje.

“Takođe, u korpi namijenjenoj za odlaganje kartona zatekli smo odložen građevinski materijal. Tokom vršenja komunalnog nadzora, utvrdili smo da je navedeni otpad odložen od strane zaposlenih u City marketu, u kom se obavljaju radovi renoviranja prodajnog objekta. Za navedeni prekršaj slijedi izricanje prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 2.000 eura” – saopšteno je iz Komunalne policije Tivat.

Foto Komunalna policija Tivat

Iz Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat i DOO “Komunalno” Tivat apeluju na odgovorna lica iz trgovinskih objekata da komunalni i drugi otpad odlažu na adekvatan način, u posude koje su za to namijenjene.

Trajekt na liniji Lepetane – Kamenari besplatan do 5. aprila

Trajekt na liniji Lepetane – Kamenari besplatan do 5. aprila
Trajekt 30 avgust – foto Roko Stjepčević

Morsko dobro spremno je da ponudi ugovore o radu radnicima Pomorskog saobraćaja, potvrdio je za RTHN Ivo Kordić iz ove kompanije.

On je istakao i da će do 5. aprila usluge trajektnog saobraćaja biti besplatne za sve građane.

Procedura za prijavu radnika je jednostavna i formalno poznata, a po jednom trajektu biće potrebno 15 zaposlenih, kazao je Kordić.

-Obećanje koje im je uputio direktor Mladen Mikijelj je na snazi i dobiće validne ugovore kao što su imali u prethodnom periodu.

Po plovilu nam je potrebno da imamo tri smjene, odnosno 15 radnika, a to znači po tri kapetana i upravitelja, članovi plovidbene straže, zatim prateći kadar i mornari-kazao je Kordić.

Trenutno je iz Pomorskog saobraćaja u Morsko dobro prešlo 22 radnika, kazao je Aleksandar Crvenko koji je u ime kompanije određen za kontakt sa radnicima koji žele da pređu u novu kompaniju.

-Za sada imamo dovoljno ljudstva da pokrijemo pet smjena na dva trajekta, a nadamo se da će i ostali preći.

Imamo i dosta prijavljenih koji su zainteresovani za posao, u toku je provjera sposobnosti.

Kada je riječ o zaradama, za razliku od firme u kojoj sam prije radio, sada se računa i minuli rad tako da će oni koji imaju više staža imati i bolju zaradu.

Startna plata kapetanima i upraviteljima je preko 1 200 eura-kazao je Crvenko.

Za sada je angažovano njih 30, a kada bude flota u punom sastavu, broj zaposlenih će biti oko 80.

Trajekt -Lepetane – Kamenari – foto Boka News

-Do 5. aprila neće biti naplate karata za trajektni prelaz. I kada počne naplata karata, građani opština Herceg Novi i Tivat će imati povoljnosti.

Za sada još ne mogu precizirati o kakvim je olakšicama riječ jer je taj dio još u proceduri.

Svakako će postojati pretplatne karte za one koji svakodnevno koriste naše usluge-dodao je Kordić.

Kako je kazao, sjedište firme biće u Lepetanima, a od ponedeljka trajekt “Vasilije” će saobraćati 24 sata, dok će veći „Trideseti avgust” voziti od od 06:00 do 22:00.

Edukativna pješačka tura povodom Svjetskog dana voda – Vode Kamenske planine

0
Pješačka tura

Povodom Svjetskog dana voda, Agencija za razvoj i zaštitu Orjena organizuje u subotu 18. marta edukativnu pješačku turu obilazak Kamenske planine. U 9 sati kod bivšeg motela Borići okupljanje zainteresovanih za vođenu edukativnu turu. U 9:15 polazak, oko 11 kraći odmor kod planinskog doma „Za Vratlom“ (1160 m), obilazak izvora pod Miškovića gredom, Vodene i Sniježne jame, te više bistijerni ljetnih stanova Kamenske planine. U povratku pauza kod planinarskog doma i silazak nazad kod motela Borići. Okvirno trajanje ture: 6 sati (sa uračunatim razgledanjima i pauzama) i ukupnom dužinom od 12 km.

Cilj ture je da se ukaže na nekadašnje i sadašnje stanje, kao i perspektive po pitanju vode za piće u ruralnim sredinama kraških područja, koja su oduvijek osjećala nedostatak vode, naročito u zonama tradicionalnog katunskog života, kakva je upravo Kamenska planina (atar sela Kameno), dio Parka prirode Orjen. Do prije 100 godina nisu postojali ekonomski uslovi za gradnju bistijerni, a Kamenjani su se prilikom ljetnjeg uzdiga stoke morali oslanjati na slabašne kapavice, te opasne jame-sniježnice. Danas je veća nedaća da vode Kamenske planine gotovo pa da nema više ko da pije! O tome kao i o globalnom problemu zagađenja padavinskih voda biće više riječi tokom same ture.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana voda je „Ubrzavanje promjena“, odnosno ukazivanje na potrebu bržeg djelovanja na zaštiti i dostupnosti vode za piće, te dostupnosti kanalizacije. Milijarde ljudi još uvijek to nemaju, njihova ljudska prava na vodu i kanalizaciju još nisu ispunjena!

Tura je namijenjena: osobama zainteresovanim za ekologiju, šetačima i planinarima.

Težina: laka do srednje teška

Uslovi: adekvatna obuća za planinu, posjedovanje barem minimalne kondicije, ruksak sa rezervnom robom, hranom i vodom, mobilni telefon, štapovi se preporučuju, kao i čeona lampa i pribor za prvu pomoć.

Dolazak i povratak su u sopstvenom aranžmanu. Učešće je besplatno a na sopstvenu odgovornost. Za djecu je potrebna pratnja roditelja/staraoca Tekstualne prijave (obavezne!) sa imenima učesnika slati do petka do 19 sati na viber: 069360803

Luštica Bay započela projekat rekonstrukcije pedijatrijskog odjeljenja Doma zdravlja Tivat

0
Luštica Bay započela projekat rekonstrukcije pedijatrijskog odjeljenja Doma zdravlja Tivat
Pocinje renoviranje DZ Tivat

Kompanija Luštica Development započela je pripremne radove na rekonstrukciji pedijatrijskog odjeljenja Doma zdravlja Tivat. Odjeljenje pedijatrije će biti u cjelosti renovirano, uz opsežne građevinske radove, preuređenje enterijera i zamjenu mobilijara. Jedan od najvećih i najodgovornijih projekata podrške lokalnoj zajednici koji će kompanija realizovati u ovoj godini trebalo bi da bude završen za dva mjeseca, pod uslovom da vremenske okolnosti budu dobre za izvođenje radova, te da izostanu bilo kakve nepredviđene situacije.

„Poslije dužeg vremena u našoj ustanovi će započeti radovi na renoviranju prostorija dječjeg dispanzera. Kompanija Luštica Bay je za ovu svrhu izdvojila značajna sredstva i omogućila Domu zdravlja da unaprijedi, infrastrukturu pomenutog odjeljenja, uslove rada i kvalitet servisa našim najmlađim sugrađanima. Kao i mnogo puta do sada, Luštica Bay je pokazala socijalnu odgovornost i spremnost da kroz ovakve projekte pomogne lokalnoj zajednici u momentima kada je to najpotrebnije“, saopštila je direktorka Doma zdravlja Tivat Danica Stevović.

Luštica Development nedavno je predstavila Službu za hitne intervencije u okviru koje funkcioniše i ambulanta sa tri doktora i tri medicinska tehničara a usluge su dostupne svim stanovnicima područja.

„Zdravlje svakog mještanina je najveći kapital zajednice. Nakon što smo formirali Službu za hitne intervencije sa medicinskim timom, za nas je veoma važan i nastavak ulaganja u zdravstveni sistem u vidu rekonstrukcije pedijatrijskog odjeljenja Doma zdravlja Tivat. Kao jedan od najvećih investitorskih projekata u Crnoj Gori, Luštica Development aktivno učestvuje u razvoju grada i njegovih institucija i službi, i to ne samo novcem, već i inicijativnom, vremenom i znanjem naših zaposlenih koji su aktivni članovi zajednice“, istakla je menadžerka za korporativno poslovanje i projekte u Luštici Bay Maša Radulović.

Prema njenim riječima, učešće u razvoju tivatske i bokokotorske zajednice u kojoj živimo i djelujemo, je primarna vizija od samog početka stvaranja integrisane internacionalne zajednice Luštica Bay.

„Gradimo i razvijamo jedan novi grad na samoj obali, poštujući i valorizujući  identitet, kulturno i istorijsko nasljeđe i tradiciju Boke Kotorske i Crne Gore“, dodala je Radulović.

Realizacijom projekta izgradnje grada Luštica Bay, kompanija Luštica Development je aktivno uključena u razvoj lokalne zajednice Radovića i Tivta, kroz društveno-odgovorno djelovanje i podršku zdravstvenim, obrazovnim, kulturnim i sportskim institucijama, ali i aktivnu valorizaciju kutlurnog i istorijskog nasljeđa Boke Kotorske na samoj destinaciji.

Osobe sa invaliditetom i dalje diskriminisane u procesu glasanja, ili da ih nose, ili da glasaju pismom

0
Osobe sa invaliditetom i dalje diskriminisane u procesu glasanja, ili da ih nose, ili da glasaju pismom
Zoran Radimir

Mnogi odustaju od glasanja zbog komplikovane procedure


Izborna opštinska komisija u Kotoru bila je dužna da obezbijedi rampe, kako bi osobe sa invaliditetom same mogle glasati na izborno mjesto. Ako rampe nisu mogli da postave, onda je trebalo da obezbijede jedan zajednički prostor za glasanje, gdje je ova rampa već dostupna, za sve osobe sa invaliditetom, kažu iz Udruženja paraplegičara Kotora.

Takođe, opštinska izborna komisija nije obezbijedila uslove za glasanje slabovidnih lica – trake širine 40 cm na podu cijelom dužinom od ulaza do glasačke kutije i do kabine.

Bar polovina od 35 članova Udruženja ne mogu izaći na glasanje zbog arhitektonskih barijera. Mnogi zbog toga i odustaju od glasanja. Preostaje im da biraju – ili da ih organizatori na rukama nose do glasačkog mjesta (što nije dostojanstveno), ili da putem pisma biračkom odboru podnesu zahtjev za glasanje putem pisma na obrascu PP. Birač je dužan da lično potpiše obrazac. Pritom mora da taj zahtjev dostavi biračkom odboru do 13 sati. S obzirom da se radi o nepokretnim osobama ili licima ograničene pokretljivosti, zahtjev može dostaviti samo lice, koje podnosilac zahtjeva za glasanje putem pisma ovlasti svojim potpisom.

 -Ovako je svake godine kad treba da se glasa- komplikovano je za OSI, treba dva puta čekati red za uzimanje i predavanje tog zahtjeva i onda ljudi odustaju. Znači, treba da idem kod notara da bih ovlastio osobu da bi donijela papir sa zahtjevom, onda ta osoba treba da čeka red za papir, da mi ga donese, da ga potpišem i onda da opet ide s tim kod komisije da ga preda, i tek onda ako dođu sa materijalom za glasanje kod mene.

Ni ovoga puta glasačka mjesta nisu prilagođena za OSI, iako tokom kampanje poneko od kandidata i progovori o zalaganju za naša prava, kaže Zoran Radimir iz Udruženja paraplegičara Kotora.

/M.D.P./

Gastronomska fešta: Dan malostonske kamenice

0
Gastronomska fešta: Dan malostonske kamenice
Ston foto Boka News

Pelješac će za nekoliko dana opet postati gastronomsko središte Dubrovačko-neretvanske županije. Mjesec ožujak je tradicionalno rezerviran za manifestaciju Dan malostonske kamenice koja će se ove godine održati 18. marta od 11 do 17 sati u Brijesti. Razdoblje je ovo kad su kamenice najpunije i najukusnije, a žitelji iz cijele Županije dobit će priliku uživati u ovoj deliciji i to za 1 euro, koliko je cijena jedne kamenice. A, ne treba zaboraviti kako je kamenica i afrodizijak. Djelatnica Turističke zajednice Općine Ston, Sanja Hladilo, otkrila je što posjetitelje točno očekuje.

– Pripremljen je bogat program. Stonski školjkari će doći sa svojim brodovima, maunama i posjetitelji će moći uživati u degustaciji kamenica. Tu će biti pelješki vinari s njihovim vrhunskim vinima, udruga Liga protiv raka, ogranak Pelješac, imat će humanitarnu prodaju lokalnih slastica. Udruga Djeca Pelješca će pripremati slane i slatke pogače i bit će gulaš od sipe s purom, te pečene srdele. Svakako, posjetitelji ne moraju biti zabrinuti da će ostati gladni. Glavna festa će biti u Brijesti, a restorani će, naravno, biti otvoreni, neki će imati i svoju ponudu, kaže Hladilo.

Kamenice Ston

Mnogi se pitaju zašto se manifestacija održava u Brijesti umjesto u Malom Stonu kao prethodnih godina.

– Prošle godine smo probali u Brijesti i stvarno se pokazalo odličnim izborom, prostor je veći, pogodno je za parkirati, sve te mogućnosti su se pokazale boljima nego u Malom Stonu. Imamo više zainteresiranih školjkara za Brijestu i na kraju je ispalo tako najbolje. Malostonska kamenica dolazi iz cijelog Malostonskog zaljeva, ne dolazi naziv ‘malostonska kamenica‘ zbog Malog Stona, nego zbog Malostonskog zaljeva, a Brijesta je isto u Malostonskom zaljevu, ima jako puno školjkara, imali su želju i ugodili smo im. Zašto ne bi bilo malo promjene?! Voljeli bismo da se manifestacija vrati u Mali Ston… Možda sljedeću godinu Dan organiziramo na više lokacija, naravno, vratili bi se u Mali Ston, ali vidjet ćemo, pojašnjava Hladilo koja poručuje kako bi bilo dobro pojesti nešto prije degustacija kamenica jer kamenice i crno pelješko vino mogu malo ‘teže‘ pasti na prazan želudac, posebno onima koji nisu navikli.

Francuska policija uhapsila 217 prosvjednika protiv mirovinske reforme

0
Francuska policija uhapsila 217 prosvjednika protiv mirovinske reforme
Francuska policija uhitila 217 prosvjednika protiv mirovinske reforme
Foto: Lucien Libert / REUTERS

Francuska policija uhapsila je u četvrtak navečer 217 ljudi tokom protesta u Parizu protiv kontroverzne mirovinske reforme koja je progurana kroz parlament bez konačnog glasovanja u donjem domu, izvijestili su lokalni mediji.

Televizijska kuća France Info citirala je policijske izvore koji kažu da je 217 ljudi uhićeno dok su neredi izbili na Trgu sloge u središtu Pariza u blizini mjesta sastanka donjeg doma parlamenta.

Prema medijskim izvješćima, interventna policija upotrijebila je vodene topove i suzavac. Prosvjednici su, između ostalog, palili drvene palete i bacali predmete na policajce. U trenutku izbijanja sukoba na trgu je bilo oko 6.000 protivnika mirovinske reforme.

Francuska vlada je u četvrtak poslijepodne odlučila u posljednji trenutak provesti najvažniji reformu predsjednika Emmanuela Macrona koja predviđa postupno povećanje dobi za umirovljenje sa 62 na 64 godine. Vlada je u proceduri je zaobišla donji dom parlamenta, Nacionalnu skupštinu, gdje je rezultat glasovanja bio na granici za donošenje odluke.

U Francuskom ustavu postoji poseban članak koji to Vladi omogućava. Reforma se još uvijek može srušiti izglasavanjem nepovjerenja Vladi.

Prosvjedi su izbili i u drugim francuskim gradovima, a sindikati su pozvali da se novi nacionalni dan štrajkova i prosvjeda održi sljedeći četvrtak. Milijuni ljudi već su izašli na ulice protiv prijedloga reforme.