Luka Koper lani je, prema nepotpunim i nerevidiranim podacima, ostvarila 309,4 milijuna eura čistih prihoda od prodaje, što je 38 posto više nego godinu prije. Ukupno su pretovarili 23,2 milijuna tona tereta, odn 12 posto više nego godinu ranije, objavila je danas tvrtka.
Prošle godine tvrtka je zabilježila rast u svim grupama proizvoda, kod kontejnera i automobila premašena su i dva povijesna prekretnika – milijun kontejnerskih jedinica i 800.000 automobila, objavila je Luka Koper na stranicama Ljubljanske burze.
Kao glavni razlog rekordnih brojki u pretovaru vozila tvrtka je navela dodatno poslovanje krajem prošle godine, odnosno preusmjeravanje određenih količina iz sjeverne Europe u luku Kopar.
Rekordne rezultate Luke prate, između ostalog, i brojna ulaganja u dodatne skladišne kapacitete koje tvrtka osigurava posljednjih godina. Kako su pojasnili, investicijski ciklus se nastavlja, posebice u zaleđu trećeg bazena.
Luka je nakon objave devetomjesečnog izvješća izjavila da su poslovni rezultati izuzetno uspješni. Na razini grupe Luka je ostvarila čistu dobit od 59,3 milijuna eura, što je 164 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
2022. godinu, kako je tada napisala tvrtka, obilježio je prvenstveno rat u Ukrajini, koji je početkom drugog kvartala promijenio geopolitičku situaciju i utjecao na gospodarska kretanja. Prema njihovim objašnjenjima, izravna izloženost Grupe Luka Koper Rusiji i Ukrajini relativno je mala, jer je količina pretovara namijenjena tržištu Ukrajine i Rusije zanemariva.
Gužve koje su na najjužnijem hrvatskom međunarodnom cestovnom prijelazu nastale tokom prošlog vikenda zbog tzv. povratničkog vala radnika na privremenom radu u zemljama Evropske Unije iz Crne Gore i Albanije prema zapadu bile su povod da se obratiamo i konavoskim taksistima te doznamo što očekuju od predstojeće turističke sezone tekuće 2023. godine.
Predsjednik Autotaksi udruženje Konavle Antonio Račević ne krije zabrinutost:
-Nakon dvije COVID-sezone, probleme s granicom osjetili smo već lani. Strahujemo kako će tokom sezone 2023. biti nemoguće voziti goste u Crnu Goru. Najbolje bi bilo kad bi mi taksisti i autobuseri isposlovali da npr. GP Vitaljina bude samo za povremeni prijevoz. Inače, bit će nemoguća misija i nemojte me pogrešno shvatiti, ali bit će nam financijski neisplativo! Pitate kako to? Jednostavno: tokom čekanja na granici moći ćemo otići u 220 km udaljeni Split i vratiti se, ali za to vrijeme nećemo stići od Čilipa preko Debelog brijega do 35 km udaljenog Herceg Novog! Gostima je već ovog ljeta bila nepojmljiva tolika gužva, vladala je nervoza, a svi smo bili u ”šah mat-poziciji”- kaže Račević i pojašnjava:
GP Vitaljina – foto Boka News
Pored čekanja, kad automobil radi u “leru” dok smo u koloni, klima ne može dovoljno dobro funkcionirati. Bit će to problem svih prijevoznika, ali i dubrovačkog turizma uopće! Transfer Čilipi-Crna Gora bit će nemoguća misija! Znamo zakone i pravila, ali ne i kako riješiti taj problem. Svi živimo od turizma, ali će navedeni aranžmani biti teško ostvarivi. Gužve s Macelja jednostavno su preselile na Karasoviće. Čuo sam za priče dijela autobusera o mogućem duljem, ali bržem transferu preko Ivanice, Đivara i GP Zubci do Herceg Novog i Crne Gore. No, kako putniku objasniti da je kratka relacija neostvariva nego je ona koja je tri puta duža zapravo – brža?!
Već ovog ljeta na štandu Zračne luke smo sve goste koji su željeli u Crnu Goru upozoravali na ono što ih čeka na granici. Na kraju se kao jedno od mogućih rješenja nametnuo telefonski poziv i angažman taksista u Crnoj Gori koji bi s druge strane granice dočekivali putnike koje smo prethodno mi dovezli do Karasovića! Mi bi ih dovezli što bliže granici i pomogli da prtljag pješice ili nekako prebace do GP Debeli brijeg, gdje ih je čekao crnogorski taksi. Istina, to nije bila baš profesionalna usluga zbog tog prelaska pješice 400 metara preko ”ničije zemlje”. Ali, zamislite da ste vi taj putnik? Još je veći problem za putnike iz Crne Gore koji bi na +40°C, mokri od znoja i ‘tako nikakvi, vukli prtljag ili nosili kofere i(li) torbe uzbrdo do Karasovića? Doista ne znam kako će to funkcionirati ovog ljeta. Jednako tako, ne znam znači li to da moramo imati ”taksi-partnera” u Crnoj Gori, ali znam da se mora iznaći neko rješenje transfera u razdoblju od početka juna do kraja septembra.
Admiral Bokeljske mornarice Antun Sbutega foto Boka News
Prema Statutu Bokeljske mornarice Kotor Izborna skupština se održava svake četiri godine. Prethodna Izborna skupština na kojoj je bio izabran admiral Antun Sbutega i novo rukovodstvo Mornarice je održana 20. juna 2016. godine. Zbog pandemije nije bilo moguće održati Skupštinu 2020. i 2021. godine pa je ona bila planirana za 2022 godinu.
Admiral Sbutega je uputio pismo članovima Admiralata i Upravnog odbora 21. januara 2022. kojim ih obavještava da smatra da je Bokeljska mornarica u toku njegovog mandata postigla značajne uspjehe, od kojih je najveći upis na Listu UNESCO-a i realizovala ambicioni plan aktivnsoti donesen 2016. godine, te da ne želi da bude kandidatovan za jos jedan mandat.
Pri tome je izrazio spremnost da obavalja dužnost amirala do Izborne skupštine. U toku prirpema za Skupštinu otkriveni su brojni ozbiljni problemi vezani za pravni status i Statut Mornarice a posebno za odnose NVO Bokljska mornarica Kotor sa NVO Bokeljska mornarica Tivat i NVO Bokeljska mornarica Herceg Novi.
Admiral Sbutega je, u saradnji sa predsjednikom Upravnog odbora Mornarice Aleksandrom Denderom, viceadmiralom Ilijom Radovićem i nekim drugim članovima Admiralata i Upravnog odbora te sa pravnim ekspertima, radio aktivno na riješavanju tih problema i održano je više sastanaka sa predstavnicima Komande kotorskog odreda te prestavnicima Tivta i Herceg Novog. No, uprkos svim naporima do sada nijesu riješeni navedeni problemi a više zajedničkih sjednica Admiralata i Upravnog odbora nije moglo biti održano zbog nedostaka kvoruma, što pokazuje da jedan dio rukovodstva nije spreman da pruži kostruktivni doprinos prevazilaženju problema i daljem razvoju Mornarice.
Sve to odlaže neprestano sazivanje Izborne skupštine pa je admiral Sbutega odlučio da podnese neopozivu ostavku.
JPMD namjerava da potroši čak 120.000 eura za međunarodni konkurs za idejno rješenje objekta koji još godinama neće trebati Aerodromu Tivat
Javno preduzeće za upravljanje Morskim Dobrom iz Budve (JPMD) će ove godine potrošiti čak 120.000 eura za sprovođenje međunariodnog konkursa za izradu idejnog rješenja za vodni terminala Aerodroma Tivat. Istovremeno, za sve konkretne građevinske radove na unapređenmju obalne infrastrukture u Tivtu, ta državna firma namjerava da 2023. potroši tek neznatno više- ukupno159.000 eura.
U „Planu korišečnja sredstava JPMD za 2023.“ koji je na svojoj posljednjoj sjednici pred Novu godinu usvojla Vlada prmejiera Dritana Abazovića (URA), u segmetu nazvanomm „Izrada projekata i projektne dokumnetacije“ za zonu morskog dobra na području opštine Tivat navodi se da će 120.000 eura biti potrošeno na „Međunarodni konkurs za Idejno rješenje- Vodni terminal, VIP prijemna zgrada i ostali prateći objekti, Sektor 54, Opština Tivat.“
Međutim, i izrađivačima ovog Plana iz JPMD na čijem je čelu izvršni difrektor Mladen Mikijelj (DF), i Upravnom odboru te državne firme kojim predsjedava Blažo Rađenović (URA), kao i resornom Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma što ga vodi ministarka Ana Novaković-Đurović (URA) kao i cijeloj Vladi što je usvojila taj dokument, promaklo je da ne postoji planska dokumnetacija za „Sektor, 54, Opština Tivat“ na koju se poziva JPMD planirajući sredstva za međunarodni konkurs za izradu idejnog rješenja objekta vodnog terminala Aerodroma Tivat. Naime, prostor na kojem se planira gradnja ovog objekta pokriven je Državmom studijom lokacije za Sektor 24- Aerodrom Tivat, dok je Sektor 54 koji JPMD stvalja u svoj Plan utroška sfredstva za narednu godinu i to neopaženo prolazi kroz tri filtera prije usvajanja takv og Plana na Vladi, zapravo planski dokumnet koji se odnosi na područje opštine Bar – Državna studija lokacije Sektor 54 – Ratac – Zeleni pojas“.
Ovakvom pripremom i usvjanjem Plana upotrebe sredstava JPMD za 2023. državna firma koju vodi tandem Rađenović-Mikijelj nastavlja sa neozbiljnjim i improvizatorskim pristupom pitanju vodnog terminala Aerodroma Tivat, nakon što je prošle godine JPMD već utrošio preko 30.000 eura za pravljenje „privremenog objekta“ vodnog terminala za tivatski aerprom na lokaciji Blato. Ovdje je na osnovu zaključka Vlade iz maja prošle godine, ljetos napravljen „privremeni objekat“ vodnog terminala, radi navodnog smanjenja problema koji putnici sa aerodroma Tivat imaju prilikom drumskog transfera iz te vazdušne luke do krajnjih destinacia do kojih oni putuju, a zbog ljeti katastrofalno zakrčene Jadranske magistrale kroz Tivat. Objekat je napravljen mimo onoga što za tu lokaciuju propisuje Program privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2019-20223.godina, kao i bez dobijenih urbanističko-tehničkih uslova od Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Tivat, odnosno od resornog Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, s obzirom da se ta lokacija nalazi u zahvatu važeće Državne studije lokacije „Aerodrom Tivat“. Uz to, ovaj je objekat napravljen bez uporišta u tada važećem Planu korišćenja sredstva JPMD za 2022. JPMD jeuporkos svemu rome, ipak na kraju na lokaciji Blato izvršilo betoniranje platoa koji vodi do tamo od ranije napravljenog betonskog mula, izgradilo manji sanitarni čvor, kao i uredilo i asfaltiralo veliki plato za parkiranje vozila, te postavilo elektroenergetsku infrarstrukturu, rasvjetu i hortikulturno uredilo čitav prostor sadnjom raznog bilja i drveća.
Vodni terminal
Sve to učinjeno je i bez dobijene formalne saglasnosti Agencije za civilno vazduhopolovstvo Cvrne Gore iako se privremeni objekat „vodnog teriumanla“ nalazi u za sigurnost letjenja na aerodromu Tivatk vrlo osjetljivioj zoni prilaznih ravni za slijetanje aviona na pistu 14, odnosno odlaznih ravni za polijetanje sa piste 32, te nekim svojim djelovima „probija“ maksimalne visine objekata koji se tu čak i privrmeneo smiju nalaziti. Da bi besmisao i ironija onoga što je JPMD prošle godine uradilo na lokaciji Blato bili potpuni, objekat „privremenog vodnog terminala“ napravljen je u tzv. jet blast odnosno zoni opasnoj za zadržavanje ljudi i vozila zbog udara izduva mlaznih motora aviona koji polijeću sa piste 14, a na što jasno ukazuje i znak upozorenja koji je i danas tu prisutan.
„Vodeni terminal je bio obećanje predsjednika Vlade a ovo što sada dobijamo u Kukoljini nije klasični vodeni terminal kakav aerodrom Tivat i Crna Gora zaslužuju, već privremeno rješenje koje smo postigli u rekordnom roku. Turisti koji budu slijetali na aerorom i nakon toga koristili ovaj terminal za dalji transfer, mislim da će imati sasvim drugačiji i mnogo ljepši i intenzivniji prvi doživljaj Boke i Crne Gore i neće čekati u dugim kolonama na cestama.“- kazao je premijer Dritan Abazović koji je sporni objekat posjetio i inaugurisao 6.jula prošle godine u društvu čelnika JPMD i partijskih kolega iz URA, ministarke ekologije, pristornog planiranja i urbanizma Ane Novakovič –Đurović i ministra ekonomskog razvoja i turizma Gorana Đuriovića, te predsjednika UO Aerodroma Crne Gore Eldina Dobardžića.
Uprkos Abazovićevom optimiznu da je „vodni terminal“ učiniti čudo za smanjenje drumskih gužvi od aerodroma Tivat prema bokeljskim i biudvanskim hotelijma, objekat koji je prošle godine na Blatu napravilo JPMD, prema nezvaninim saznanjima tokom cijelog ljeta opslužio ukupno tek manje od 10 putnika.
To međutim, nije obeshrabrilo JPMD da u svoj investicioni plan za ovu godinu uvrsti trošenje čak 120.000 eura za sprovođnje međunarodnog konmkursa za izradu idejnog rješenja za budući objekta stalnog vodnog terminala aerodroma Tivat. Prema vađečoj DSL, on se nalazi sjeverno od lokacije Blato, na ušću rijeke Gradiošnice gdje je predviđena gradnja tzv. Tivat Sky Pier-a – terminala sa jednim vezom za plovila dužine 11 metara, dva veza dužine po 25 metara i jednim vezom dužine 30 metara.. Kompleks vodnog terminala po važećoj DSL čine objekat sa šalterima za prodaju karata, čekaonicom, ugostiteljskim i trgovinskim sadržajima, VIP terminalom – sve zajedno maksimalne bruto građevinske površine oko 230 m2, pristupna saobraćajnica na kojoj je predviđena stajališna niša za pet autobusa i parkiralište za putnička vozila kapaciteta 19 parking mjesta.
U naposrednoj blizini ovog objekta, u kasnijoj fazi planirana je i izgradnja još jednog objekta – Mariune Air Terminala (Terminala za prihvat i otpremu putnika koji za dolazak na aerodrom koriste prevoz morskim putem). Ta zgrada imala bi maksimalno 540 kvadrata bruto građevinske površine sa kapacitetima dovoljnim da izvrši kontrolu i otpremu do 20 putnika u vršnom satu, za letove na redovnim i čarter linijama kao i za letove sa generalnom avijacijom.
JPMD će uz saglasnost Vlade, sada potrošiti čak 120.000 ura za izradu samo idejnog rješenja novog objekta, a onda i još ko zna koliko novca za njegovom detaljno projetovanje i izgradnju jer je, imajući u vidu da Aerpodrom Tivat ima niz prostorno-tehnoloških ograničenja i objektivno, još uviujek vrlo malu tržišnu tražnju za funkcionisanjem ovakvog objekta, krajnje diskutabilno da li će JPMD naći koncesionara koji bi iz sopstvenih sredstava gradio ovaj objekat sa vrlo neizvjesnim brzim povratom tako velike investicije.
Nakon burnog perioda za opštinu Tivat, nakon poslednjih lokalnih izbora, ustanovljena je stabilna vlast u gradu i što je najvažnije usvojen budžet za 2023. godinu koji je rekordan a koji je projektovan na preko 24 miliona eura, kazao je prvi čovjek grada Željko Komnenović.
On je podsjetio da ni predstavnici opozicije nijesu imali primjedbi tokom njegovog izglasavanja te da su u ovoj godini planirana kapitalna ulaganja na teritoriji opštine te da su za tu namjenu u budžetu opredijeljena sredstva od 14 miliona eura.
„Kao prvi čovjek grada mogu reći da su se stekli su uslovi da se izborimo za ono što smo obećali građanima a to je da ta sredstva iz budžeta ostanu u Tivtu i da se urgentno utiče na poboljšanje lokalne infrastrukture koja ima manjkavosti na brojnim poljima. Najurgentnije je stanje na školskim objektima u gradu o čemu sam i ranije obavještavao javnost. To je posledica višedeceniskog zapostavljanja te oblasti u gradu ali I činjenica da je Tivat jedna od rijetkih opština u CG koja ima pozitivan prirodni priraštaj”.
On je ukazao načinjenicu da OŠ Drago Milović ima preko 1800 đaka te da je teško organizovati nastavu u školi koja je projektovana za nastavu za 600 đaka i dodao da se ovaj problem može prevazići jedino gradnjom novog školskog objekta.
“Tivat će svakako u najskorije vrijeme dobiti novu školu u Radovićima gdje se gradi i područno odjeljenje Muzičke škole i vrtić a investitor će prema najavama vrlo brzo biti uveden u posao. Neophodni su i novi kapaciteti vrtića i Srednje škole ali, iako apsurdno, potreban je i potpuno novi objekat Dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama. Postojeći objekat , koji je otvoren prije samo dvije godine, već je nedovoljan da primi sve štićenike kojima je neophodan i već sada ne nudi adekvatnu uslugu”.
Urgentan je, kaže on i problem rješavanja saobraćaja u gradu a posebno je važna izgradnja bulevara Jaz – Aerodrom Tivat koji će donijeti benefite svima, pa i građanima Grblja koji izražavaju određena negodovanja a zbog čije je inicijative na njegovoj trasi projektovano čak 12 kružnih tokova.
Komnenović ističe i da je lokalna uprava na pragu raspisivanja tendera za izvođača radova za elaborat o saobraćaju koji bi dao odgovor na pitanje kako regulisati saobraćaj u gradu.
Tivat – foto Miko Đuričić
“Nadam se da ćemo dobiti odgovor kao to da uradimo, obzirom da je mišljenje stručnjaka da se to može uraditi na efikasan način. Mi već imamo realizaciju projekata na izgradnji paralelnih ulica kroz visočije gradske zone da bi rasteretili saobraćaj kroz grad. Više saobraćajnica je u pitanju, urađena je eksproprijacija I već su u toku tenderi a neki izvođači su već i izabrani. Njihovom izgradnjom očekuje se da bude omogućeno lakše funkcionisanje saobraćaja kroz grad koje će rasteretiti Jadransku magistralu”.
U narednom period, kaže on, značajan akcenat biće stavljen na izgradnju sportske infrastrukture koji bi gradu dao zamajac da konačno profunkcioniše u turističkom smislu i da sezonu produže najmanje za dva mjeseca.
“Imamo ideju i u toku je njena realizacija da izgradimo novi fudbalski teren u Tivtu kao i pomoćne terene, izgradnju sadržaja za dvoranske sportive eventualno i bazen kao i hotelski smještaj za ekipe koji bi dolazili na pripreme. Ovo su projekti koji odgovaraju i strateškim investitorima Porto Montenegru i Luštici bay koji su i najavili podršku za ove projekte”.
Kada je riječ o turističkoj sezoni, Komnenović ističe da su njome bili zadovoljni i da je nekih 15 procenata nedostajalo da ona bude na nivou one iz 2019. godine.
Za očekivati je da i ovogodišnja sezona bude kompleksna, međutim turistički poslenici imaju već sada dobre najave I tvrde da su njihovi kapaciteti već bukirani za ljeto ove godine.
“Tivtu i dalje fale smještajne jedinice u hotelima jer privatni sektor trenutno dominira. U Tivtu je posebno vidljiv nedostatak hotelskih kapaciteta na Plavim horizontima gdje Katari dijar zbog određenih razloga kasni i nije nam poznata njegova sudbina. Dobro je što ima interesovanja za ostrvo Sv. Marko dok kao nedostatak vidim to što se ne zavtšava projekat izgradnje hotela Mimoza. Obzirom da je na potezu ministarstvo uređenja prostora koje mora da da zeleno svijetlo da bi se taj hotel proširio u izgradnji. Po onome što kažu investitori u Tivat treba da dođe jedan od renomiranih hotelskih brendova koji ima zahtjev za većim brojem smještajnih jedinica I bili bi klasičan hotel što je posebno interes grada”.
Komnenović kaže da ukoliko se taj zahtjev ne riješi u korist investitora onda će to biti kondo hotel što znači da će to biti recepcija sa apartmanima koji su u privatnom vlasništvu što ne odgovara potrebama Tivta.
Ono što nam predstoji u narednom period je valorizacija lokaliteta Župa jer postoji interesovanje za investiranje u to područje jer je riječ o najeksluzivnijem dijelu obale na crnogorskom primorju.
“Sa morskim dobrom smo vodili razgovore o valorizaciji tivatskog dijela obale i valorizacije kupališta i krećemo u izgradnju obalnog šetališta od Lepetana do Donje lastve, projekat vrijedan preko 4 miliona eura koji će se sprovoditi u nekoliko faza. Moramo da završimo obalno šetalište u Krašićima koje je takođe veliki problem zbog pristupa obali”.
On je istakao da je veliki problem postojeći Zakon o uređenju prostora i dodao da mu je drago da su i u ministarstvu svjesni da se taj zakon mora mijenjati.
“Mi sada imamo situaciju da stanovnici u Boki koji više generacija imaju imovinu na obali ne mogu da budu vlasnici već korisnici tog prostora dok sa druge strane imamo sudske procese sa vlasnicima imovine na obali koji su strani državljani. Kako je došlo do toga , ne znam, ali bih volio da konačno nadležni organi raščiste tu situaciju” rekao je on.
Učešće predsjednika Skupštine opštine Tivat Miljana Markovića govori da ni Tivat nije ostao po strani u ovoj sagi o poslušništvu ispisanoj u Narodnoj skupštini Republike Srbije, zahvaljujući kojoj je šest crnogorskih opština, zbog istupa svojih čelnika stavljeno na stub srama, saopšteno je danas iz Opštinskog odbora DPS Tivat.
Na ovaj način, demonstrirao je nepoštovanje Crne Gore, u kojoj prima funkcionersku platu, pa ga podsjećamo, da uprkos njegovim manipulativnim govorima koji se odnose na ugroženost Srba, u ovom gradu godinama je vladao međunacionalni i međuvjerski sklad.
Upravo istupajući na ovaj način, kao predstavnik politike koju zastupa, svojim neodgovornim djelovanjem stvara jaz između komšija i prijatelja, Tivćanki i Tivćana.
DPS Tivat
Njegove nesporno velike napore da Demokratsku partiju socijalista stavi u negativan kontekst najbolje trajno delegitimišu činjenice, koje se pred očima same od sebe ukazuju svakome ko je ikada prošetao Tivtom, a odnose se na nepobitnu istinu da je naša partija predvodila ovaj grad na način što ga je razvila u evropsku turističku metropolu, pretvorila Tivat u ekskluzivnu cjelogodišnju destinaciju, te da plodove takvog rada i pozicioniranja našeg grada na svjetskoj turističkoj mapi danas, na naše zadovoljstvo, uživaju naše sugrađanke i naši sugrađani.
U krajnjem, poručujemo da bi Markoviću bolje bilo da se kao odgovorni lokalni funkcioner pozabavi strategijom daljeg razvoja naše zajedničke kuće, Tivta, čime bi se dodatno unaprijediti uslovi za život i rad u našem gradu, poručuju iz Opštinskog odbora DPS Tivat.
Scena u atrijumu ljetnjikovca Buća-Luković, Foto: JU Muzeji i galerije
Saga sa uklanjanjem popularne otvorene scene iz atrijuma srednjevkjekovnog ljetnjikovca u Tivtu se nastavlja
Centar za kulturu (CZK( Tivat će povodom odluke JU Muzej i galerija (MG) i Opštine Tivat da uklone malu otvorenu scenu CZK iz atrijuma srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković u tom gradu, organizovati drugi po redu protest u subotu 14.februara.
Odluka da se ukloni scena koju je CZK 199. postavio u atriujumu zaštićenog spomenika kulture II kategorije onda kada je ta JU gazdovala njime, bez traženja i dobijanja konzervatskih uslova i saglasnostiUprave za zaštitu kultzurnih dobara, motivisana je činjeniciom da su započeli sanaciono-konzervatorski radovi na najmarkantnijem dijelu tog kompleksa – kuli ljetnjikovca Buća-Lukovi koja datira iz 14.vijeka. Direktorica JU MG Danijela Đukić je stoga prije nekoliko mjeseci inicirala da se do kraja ispoštuju preporuke konzervatora koji suprije deset godina tražili uklanjanje male scene CZK iz atrijuma kompleksa što je zvaničnom odlukom osnivača i MG-a i CZK-a, Opšine Tivatk, 2019. zvanično didijeljen na korišćenje i upravljanje MG-u. Opština je tada obavezala rukovodstvo ove dvije JU da dogovore i potpišu sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji kojim bi se uredio način funkcionisanja i korišćenja otvorene scene CZK u atrijumu objekta kojim gazduje MG i ona upodobila zahtjevima konzervatorske struke, ali to tadašnji rukovodioci ove dvije ustanove Jelena Bošković (DPS) i Neven Staničić (Crnogorska) nisu uradili. Bošković je doduše, inicirala da se scena ukloni iz atrijuma, ali to nije realizovano, već se sprovodi tek sada kada je aktuelna gradska vlast Tivta predvođena gradionačenikom Željkom Komnenovićem(Narod Pobjeđuje) počela konzervatorsku obnmovu i sanaciju kule ljetnjikovca koja je trebala biti realizovana još 2019. ali je tadašnja DPS-.om predvođena gradska uprava nenamjenski potrošila skoro 90.000 eura dobijenih od Minnistarstva kulture za ove svrhe. Stoga su neposredno nakon novogodišjih praznika, krenuli i radovi na uklanjanju scene jer se CZK ptethodno oglušio o dopis Opštine da je sam ukloni.
Iz MG su CZK-.u 19.decembra uputili dopis da je uklanjanje scene neophodno “u cilju očuvanja kulturno-istorijskih vrednosti zaštićenog nepokretnog kulturnog dobra Buća-Luković, planirane sanacije kapele Svetog Mihovila, kultivisanja atrijuma autohtonim zasadima i planiranja postavke u dijelu atrijuma.”
U proteklih 14 godina inače, mala scena CZK u atrijumu ljetnjikovca Buča-Luković je publici pružila brojne magične, nezaboravne momente uživanja u pozorišnoj, muzičkoj ili literarnoj umjetnosti i stekla gotovo kultnu status, prevsntveno zbog jeidnstvenog ambijenta u koje je bila smještena. Istovremeno, svojim radom ova zvanično montažno-demontažna scena koja ipak nakon ljtenje sezone nikada nije buila uklanjana, je bukvalno stopirala rad i razvoj muzeološke djelatnosti u kompleksu Buća-Luković. Čitavo zapadno krilo muzeja u kome se nalazila etnološka i zbirka posvećena istoriji Tivta je bilo u najvećoj mhjeri nedostupno za posjetioce, kao što je to bio slučaj i sa kulom čije je prizemlje pretvorenu u garderobu i šminkernicu za pozorište. Na objektima kompleksa – kuli i crkvici Svetog Mihovila vršeni su i radovi koje su knzervatori ocijenili štetnim i nedopustivim za očuvanje tog spomenika kulture, poput bušenja kamena radi kačenja svjetlosnih i elektro instalacija za scenu, čak i probijanja potpuno novih vratiju na kuli sa koje se u nekim od popularnih predstava CZK, atrijum konstatno zasipao velikim količinama pijeska ili vode.. Aktuelno rukovodstvo MG i Opštine Tivat odlučilo je da tome stane na kraj i ispoštuje preporuke konzervatora, te iz kompleksa Buća-Luković ukloni otvorenu scvenu CZK Tivat. To je naišlo na ogorčenje dobrog dijela tivatske javnosti i menadžmenta CZK koji je potrenuo proteste zbog ove odluke opšzinara. Stavove da malu scenu ne treba izmještati iz atrijuma podržali su i brojni glumci i reditelji, dramski pisci i umjetnici uz regiona bivše Jugoslavije koji su ranije gostovali i radioli na njoj, a CZK je na društvenim mrežama pokrenuo kampanju da se scena sačuva u krugu zaštićenog spomenika kulture koji je određen da bude gradski muzej i lapidarijum. Njihove stavove podržali su glumci Anita Mančić, Andrija Milošević, Branko ilić, Jullija Milačić-Petrović Njegoš… reditelji Jagoša Marković Kokan Mladenović, Nikita Milivijević, Milan Karadžić…
Scena u atrijumu ljetnjikovca Buća-Luković, Foto: JU Muzeji i galerije
U tukovodstvu CZK koji na raspolaganju za izvođenje svojih progarma ima tri objektra: Veliku dvoranu u Domu „Gracija Petković“, malu scenu u DTV „Partizan“ i veliku otvorenu ljetnju pozornicu, insistiraju na očuvanjuj i četvrte i najatraktivnije- scene “Atrijum“ u ljetnjikovcu Buća –Luković, tvdrdeći da će bez nje, biti doveden u pitanje i ovogodišnji ljetnji Međunarodni festival mediteranskog teatra „Purgatorije“ koji se održava u Tivtu. Oni su kao neodgovarjučće i ponižavajuće odbacili alternativne lokacije koje je Ošptina predložila kao moguće novo mjesto za iz kompleksa Buča.Luković, izmještenu scenu.
„Tivatska teatarska scena, ispred ljetnjikovca Buća, pamti izvedbe komada koji su obilježili pozorišne repertoare regiona. Takođe, na ovoj prozornici prve glumačke korake, napravili su brojni umjetnici, bez čijeg postojanja bi bilo teško zamisliti našu kulturu. Zbog toga je rušenje ove scene poput vađenje temeljca iz srca kulture naše države.”- poručili su pored ostaloga, iz CZK. Direktorica te JU Dijana Sindik je kazala i da je na nju iz vrha Opštine Tivat ovim povodim vršen pritisak da podnese ostavku, ali da ona to neće uraditi. Sindik je kazala i da se u vezi problema male scene CZK “po medijima svašta vuče.”
“Oni planiraju da ukinu tu scenu da bi napravili tu nekakav lapidarij, Nijesu osnovane priče da smo mi devastirali prostor, kao što vjerovatno nije osnovana ni njihova priča o elaboratu, tako da je sve to vrlo upitna stvar. Mi smo sada angažovali i pravnike, da nas u potpunosti upute o čemu se tu radi. Izgleda da tog elaborata uopšte i nema, odnosno nije ni odobren. Dakle, sve to što oni pokušavaju sa uklanjanjem scene, to su samo neke preporuke iz 2013. godine, ali od tada do danas se dosta toga promijenilo, tako da je uopšte pitanje da li oni imaju ikakav pravni osnov za ovo što pokušavaju.“- istakla je Sindik. CZK je pod geslom “Buća-naša kuća” pozvao građane i umjetnike na nmvi prostest koji će se održati u subotu, 14.januara, na platou između kompleksa Buća-Luković i ljetnje pozornice.
Sa druge strane, regovala je i direktrorica MG Danijela Đukić koja je juče saopštila da je dolaskom na tu funkciju prije nekoliko mjeseci, počela sa sprovođenjem aktivnosti na sprječavanju “kontinuiranog devalviranja kulturno istorijske cjeline i unutrašnjosti kule loje usporavaju, ugrožavaju i devastiraju Muzej i muzejske zbirke.”
CZK – Mala scena
“Odluku o uklanjanju metalno-drvene konstrukcije (koja je zabetonirana u zemlju) vodili smo se isključivo smjernicama iz Elaborata o revalorizacji nepokretnog kulturnog dobra-kompleksa ljetnjikovca Buća-Luković iz 2013 utemeljen u Zakonu o zaštiti kulturnih dobata. Predstave CZK Tivat se igraju i u drugim gradovima, pa se s anjima tamo ne prenosi i atrijum.”- istakla je Đukić i navela da se sa početkom sanacije srednjevjekovne kule, otpočelo i sa “uklanjanjem elemenata koji joj ne pripadaju, odnosno tehničke opreme za potrebe predstava.” “Neugledno dvorište predstavljaju i pobacani djelovi stubova, koje je potrebno konzervatorski tretirati i uz pomoć stručnih lica pokušati spojiti elemente djelova stubova. (Elaborat iz 2013.) Intervencije na vijencu prozora četvorolisnog oblika bez dobijenih konzervatorskih uslova!? (bušenje rupa za tiple, provlačenje PVC narandžastog crijeva i dr.) Moramo da prekinemo dugogodišnju i kontinuiranu nebrigu.”- istakla je Đukić dostavljajući medijima i fotografije stanja kojeg je zatekla u kompleksu zaštičlenog spomenika kulture II kategorije.
Navela je da JU Mjuzej i galerija Tiuvat za uklanjanje otvorene scene CZK ima podršku Muzejskog društva Crne Gore, JU Muzeji i galerije Budva, JU Muzeji Kotor, Srđana Marlovića, arhitekte-konzervatora, Savjeta JU Muzej i galerija Tivat, Veska Ražnatovića, konzervatora-restauratora, Gordane Ražnatović, arhitektice, Saše Srećkovića, etnologa-antropologa, AMMM-Udruženja Mediteranskih Pomorskih Muzeja, pojedinaca i Opštine Tivat.
“U elaboratu o revalorizaciji nepokretnog kulturnog dobra – kompleks ljetnjikovca Buća-Luković kroz prijedlog mjera piše: iznalaženje druge lokacije za održavanje predstava male scene; uklanjanje metalnih i drvenih konstrukcija za potrebe pozorišne produkcije iz dvorišnog prostora; izrada projekta uređenja dvorišnog prostora, sa namjenom izlaganja skulptura, lapidarijuma i sl.; Dvorište kompleksa je devastirano metalnim konstrukcijama za reflektore, plastičnim sjedištima i drvenim scenskim podijumima, za potrebe pozorišne produkcije. Izvršiti demontažu rigips ploča, koje su montirane za potrebe privremene postavke u kapelici;”- citirala je Đukić Elaborat iz 2013.
Gradonačelniku Tivta Željku Komnenoviću juče su pismo podrške poslali i organizatori manifestacije ”Njegoševi dani” sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću koji su posebno kritikovali direktoricu CZK Dijanu Sindik, posebno znog načina na koji se ona navodno, “ljetos ponijela tokom Njegoševih dana” čiji je Tivat bio domačin. Aludirajući na Sindik, oni su poručlili da “neko ko nije bio u stanju da omogući najednostavniju logistiku za Njegoševe dane, sada navodno “gine” za kulturu” u cijeloj u javnosti kreiranoj atmosferi povodom scene u atrijumu ljetnjikovca Buća-Luković.
Pariz – Željeznička stanica Gare du Nord Foto: Izvor: / Shutterstock
Nekoliko ljudi lakše je ranjeno u napadu nožem na pariškoj željezničkoj postaji Gare du Nord u srijedu ujutro, objavio je na Twitteru francuski ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin.
Nekoliko ljudi lakše je ranjeno u napadu nožem na pariškoj željezničkoj postaji Gare du Nord u srijedu ujutro, objavio je na Twitteru francuski ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin. Dodao je da su napadača “neutralizirale” policijske snage.
Francuski mediji prije su izvijestili da je muškarac ranio nekoliko ljudi nožem u napadu na željezničkoj postaji Gare du Nord.
Sve se dogodilo malo prije 7 sati, a napadač je i sam zadobio lakše ozljede, javila je agencija AFP.
Iz sigurnosnih razloga policija je opkolila područje na kojem se dogodio napad.
Postaja Gare du Nord terminal je za brojne linije koje povezuju središte grada s predgrađem, a njome prolaze i nacionalne te međunarodne linije, primjerice vlak Thalys koji povezuje Pariz s Bruxellesom, odnosno Eurostar koji prometuje prema Londonu.
Posada kruzera Celebrity Beyond, najnovijeg broda za krstarenja kompanije, u samo sedam dana sudjelovala je u dvije akcije spašavanja, u kojima je spašeno više od dvadeset kubanskih migranata.
Dok je Celebrity Beyond prošlog ponedjeljka, 2. siječnja, plovio sjeverno od Kube, jedan od časnika uočio je bljesak na horizontu. Brod se zatim okrenuo, a posada je nakon nekog vremena uočila da je riječ o malom čamcu, na kojemu se nalazilo 19 ljudi, ispričala je kapetanica Celebrity Beyonda Kate McCue.
Posada je pomogla preživjelima da se prebace na kruzer, gdje su im osigurani deke, hrana i medicinska pomoć. Spašeni migranti zatim su predani američkoj Obalnoj straži.
Od eksplozije petardi teške povrede zadobio je trinaestogodišnji dječak iz Herceg Novog. On je u ponedjeljak primljen na Institut za bolesti djece u Podgorici.
Direktor Instituta i dječiji hirurg Velibor Majić saopštio je u „Bojama jutra“ na TV Vijesti da su dječaku petarde eksplodirale u krilu i da je transportovan iz Opšte bolnice Meljine.
– Zadobio je multiple povrede jer je došlo do ekslozije petardi koje su mu bile u krilu. Dijete ima povrede trbušnog zida i ima oštećenje sluha, povredu oka, opekotine na butinama i ruci. On je trenutno stabilno, planirana je operativna intervencija po smirivanju upalnog procesa i zbrinjavanje povrede – kazao je Majić.
On je rekao da se trenutno u Institutu previja 15 djece koja su zadobila povrede od upotrebe pirotehničkih sredstava, pored dva drastična slučaja koja su, kako kažu, najgora u posljednjih nekoliko godina. Jedan se odnosi na slučaj iz bolnice Meljine, a drugi na dječaka koji je zadobio povrede šake zbog korišćenja vatrometa.
Majić je apelovao na roditelje da ne dozvole djeci da budu u dodiru sa pirotehničkim sredstvima. Ključna je, kako kaže, edukacija, da djeca shvate da to nije igra, nego vrlo opasno sredstvo koje može da im ostavi posljedice za čitav život.
