Institutu prijeti stečaj, vremena sve manje

0
Institutu prijeti stečaj, vremena sve manje
Institut Igalo Ljilja Nikezić

Račun Instituta „Dr Simo Milošević“ i dalje je u blokadi, uprkos dogovoru rukovodstva sa premijerom Dritanom Abazovićem, sa sastanka održanog 28. decembra, da će avansom Fonda zdravstva u iznosu od 1,2 miliona eura privremeno rješiti problem ove zdravstvene ustanove.

Kako je za RTHN kazao v.d. direktor dr Savo Marić, krajnji rok za uplatu avansa je petak 13. januar, u suprotnom Institutu naredne sedmice prijeti stečaj, ako blokada računa potraje 60 dana u kontinuitetu.

– Rok za stečaj je početkom sledeće sedmice, ako želimo da pomognemo Institutu i makar kratkoročno izađemo iz problema koji imamo, a to je odblokiranje računa, ta uplata mora da legne do petka, u vrijeme koje omogućuje našem finansijskom direktoru, odnosno finansijama Instituta, da završe posao i preusmjere sredstva tamo gdje je potrebno – objašnjava on.

Marić smatra da je sastanak sa Abazovićem morao biti upriličen ranije, zbog komplikovane procedure prenosa sredstava od Vlade, preko Fonda zdravstva, do računa Instituta Igalo.

Savo Marić

– Razgovarao sam 28. decembra i sa direktorom Fonda zdravstva, dr Vukom Kadićem, koji shvata probleme Instituta i želi da pomogne, ali to ne zavisi od njega, već od premijera i Vlade, jer potrebna je odluka Vlade da odobri uplatu preko Fonda od 1,2 miliona eura. Jutros sam se čuo sa savjetnicom premijera Abazovića, Marijom Krgović. Obećala je da će ga danas podsjetiti, jer ova nam je sedmica ključna – navodi Marić.

Zaposleni u Institutu su novogodišnje i božićne praznike dočekali bez novembarskih zarada.

– Među zaposlenima ima samohranih majki sa po troje, četvoro djece. Veoma je teška situacija i žao mi je što nismo uspjeli to da ispunimo. Tu sam očekivao veći senzibilitet ljudi iz Podgorice, da uspijemo to da završimo na neki način. Na žalost, do sada nismo, ali nadam se da ćemo uspjeti to ove sedmice da uradimo i da će novac konačno leći na račun Instituta – kazao je Marić.

Akumulirani dug Instituta iznosi oko 30 miliona eura, od čega je devet miliona eura sa kamatama dug prema Jugobanci Beograd u stečaju. Radnici po pravosnažnim presudama za neadekvatno obračunate koeficijente potražuju oko šest miliona eura.

Kružnih putovanja stranih brodova 12% manje nego 2019.

0
Kružnih putovanja stranih brodova 12% manje nego 2019.
Dubrovnik – foto Boka News

Kružnih putovanja stranih brodova po hrvatskom Jadranu u 11 mjeseci 2022. bilo je 627, s ukupno 625 tisuća putnika, što je tri puta više nego u istom razdoblju 2021., dok u odnosu na 2019. bilo oko 12 posto putovanja manje, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Kružna putovanja u prvih jedanaest mjeseci 2022. ostvarila su 82 strana broda-kruzera, koji su doplovili u Jadran pod zastavama 15 zemalja, među kojima je uobičajeno najviše putovanja bilo pod zastavom Bahama, 163.

Slijede kruzeri pod zastavom Malte, koji su ostvarili 146 putovanja, te Italije sa 70 putovanja i Paname sa 65.

Strani kruzeri i u 2022. su kao i ranijih godina najviše putnike na kružnim putovanjima dovodili na područje Dubrovačko-neretvanske županije, u čijem je akvatoriju ostvareno 44,3 posto od ukupnih kružnih putovanja u 11 mjeseci, a druga je Splitsko-dalmatinska županija s 32 posto.

Ostala su ostvarena u Zadarskoj županiji, zatim Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Šibensko-kninskoj, dok su među lukama strani kruzeri najviše uplovljavali u Dubrovnik, s 408 posjeta.

Slijede luke Split, Zadar, Hvar, Korčula, Rovinj i Šibenik.

Samo u novembru 2022., u hrvatskom Jadranu ostvareno je 29 putovanja stranih kruzera ili osam više nego u istom mjesecu 2021., a na tim brodovima u Hrvatsku je došlo nešto više od 29,4 tisuće putnika.

Nevjerovatna životna priča markirane ptice

0
Nevjerovatna životna priča markirane ptice
Zlatovrana-©-Michael-Tiefenbach-1-scaled

Zlatovrana „Nela″ je 22. augusta 2021.godine napustila okolinu svog gnijezdilišta u Ulcinju. Nakon što je preletjela Sredozemno more kod Sicilije i odmarala duže vremena iznad i kod Sahare, 15. novembra došla je na područje zimovanja. Ono leži na graničnom području između Konga i Angole, južno od kišnih tropskih šuma.

Sa proljećnom seobom, zlatovrana je počela 14. aprila. Nakon preleta Sahare, duže vremena je odmarala u sjevernom Egiptu, te preletjela Sredozemno more kroz Grčku, i vratila se na svoje gnijezdilište 24. aprila 2022. godine.

Ne samo što je njena proljećna ruta seobe bila dugačka oko 5.700 kilometara, zlatovrana je uspješno u Solani Ulcinj odgojila 5 mladunaca. Tu je, na kraju sezone gnijezđenja, „Neli″ bio skinut loger koji je kao mini ruksak nosila jednu godinu. Ptica je bila u izvrsnoj kondiciji, prstenovana prstenom Prirodnjačkog Muzeja Crne Gore u Podgorici, sa kojim se nadamo da će se vratiti i ove godine u svoju domovinu.

Karta-seobe-©-Joanna-Wong-Swiss-Ornithological-Institute-Sempach-CH

Istraživanje zlatovrane u Solani Ulcinj je plod saradnje Nacionalnih parkova Crne Gore (Nela Vešović Dubak), Prirodnjačkog muzeja (Andrej Vizi), Švajcarskog ornitološkog instituta (dr. Steffen Hahn, Joanna Wong) i Ciconia Slovenia (Borut Stumberger).

Nacionalni parkovi Crne Gore već godinama sa međunarodnim stručnjacima i naučnicaima putem posebnog programa čuvaju pupulaciju zlatovrane u Crnoj Gori putem specijalnih boksova za gniježđenje. Ove aktivnosti u cilju njene zaštite su uspješne.

Borut Stumberger, ornitolog (Slovenija)

Đukić: Ili Muzej ili predstave za Purgatorije u kompleksu ljetnjikovca Buća-Luković!?

0

“Quot capita, tot sententiae kaže latinska izreka”- kaže u saopštenju povodom uklanjanja Male scene, direktorica JU Muzej i galerija Tivat, Danijela Đukić.

“Dolaskom na mjesto direktorice JU Muzej i galerija Tivat, komisija je sačinila zapisnik o zatečenom stanju, gdje fotografije Atrijuma i unutrašnjosti Kule ne prikazuju sliku muzeja, kakva treba da se vidi u javnosti, a pogotovo ne posjetioci muzeja.

Kontinuirano devalviranje kulturno istorijske cjeline i unutrašnjosti Kule usporava, ugrožava i devastira Muzej i muzejske zbirke.

CZK – Mala scena

Slike govore više od riječi!

Odluku o uklanjanju metalno-drvene konstrukcije (koja je zabetonirana u zemlju) vodili smo se isključivo smjernicama iz Elaborata o revalorizacji nepokretnog kulturnog dobra-kompleksa ljetnjikovca Buća-Luković iz 2013 utemeljen u Zakonu o zaštiti kulturnih dobata. Predstave se igraju i u drugim gradovima, pa se ne prenosi Atrijum.

Sa početkom sanacije srednjevjekovne Kule, otpočelo se sa uklanjanjem elemenata koji joj ne pripadaju odnosno tehničke opreme za potrebe predstava.

Neugledno dvorište predstavljaju i pobacani djelovi stubova, koje je potrebno konzervatorski tretirati i uz pomoć stručnih lica pokušati spojiti elemente djelova stubova. (Elaborat iz 2013.)

Intervencije na vijencu prozora četvorolisnog oblika bez dobijenih konzervatorskih uslova!? (bušenje rupa za tiple, provlačenje PVC narandžastog crijeva i dr.)

Moramo da prekinemo dugogodišnju i kontinuiranu nebrigu.

JU Muzej i galerija Tivat za uklanjanje konstrukcije ima podršku Muzejskog društva Crne Gore, JU Muzeji i galerije Budva, JU Muzeji Kotor, Srđana Marlovića, arhitekte-konzervatora, Savjeta JU Muzej i galerija Tivat, Veska Ražnatovića, konzervatora-restauratora, Gordane Ražnatović, arhitektice, Saše Srećkovića, etnologa-antropologa, AMMM-Udruženja Mediteranskih Pomorskih Muzeja, pojedinaca i Opštine Tivat.

CZK – Mala scena

U elaboratu o revalorizaciji nepokretnog kulturnog dobra – kompleks ljetnjikovca Buća-Luković kroz prijedlog mjera piše: iznalaženje druge lokacije za održavanje predstava male scene; uklanjanje metalnih i drvenih konstrukcija za potrebe pozorišne produkcije iz dvorišnog prostora; izrada projekta uređenja dvorišnog prostora, sa namjenom izlaganja skulptura, lapidarijuma i sl.; Dvorište kompleksa je devastirano metalnim konstrukcijama za reflektore, plastičnim sjedištima i drvenim scenskim podijumima, za potrebe pozorišne produkcije. Izvršiti demontažu rigips ploča, koje su montirane za potrebe privremene postavke u kapelici;

Posjetiocima nije siguran obilazak Atrijuma.

Javna ustanova Muzej i galerija Tivat obavijestila je Upravu za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore da planira uklanjanje drveno-metalne konstrukcije.

Foto iz Elaborata o revalorizaciji nepokretnog kulturnog dobra – kompleksa ljetnjikovca Buća-Luković iz 2013.

CZK – Mala scena

Pismo podrške

Poštovani,

Izražavam potpunu podršku nastojanjima uprave JU Muzej i galerija Tivat da se kompleks Buća, koji predstavlja urbanistički nukleus današnjeg Tivta, očuva i prezentuje na dostojan način koji uvažava sve njegove arhitektonske, urbanističke, kulturne, istorijske i obrazovne vrijednosti.

Od izuzetne važnosti je obezbjediti i očuvati adekvatnu namjenu unutar kompleksa te u tom cilju odstraniti sve naknadno postavljene elemente koji remete čitljivost arhitektonskih i imabijentalnih vrijednosti, kao i elemente koji sputavaju nastavak istraživanja na predmetnoj lokaciji. Unutrašnjost kompleksa treba se koristiti u muzejske svrhe, odnosno kao dopuna postojećim muzejskim aktivnostima, te kao takva trebala bi biti lišena svega što prostor opterećuje elementima iz kategorije“ vizuelnog zagađenja“.

U tom cilju izražavam punu podršku direktorici Danijeli Đukić na nastojanjima da se mala scena demontira i premjesti na drugu lokaciju.

Srdačno,

Srđan Marlović, arhitekta, arhitekta-konzervator”-  ističe u saopštenju direktorica JU MiG, Danijela Đukić.

Foto JU Muzej i galerija Tivat

Protest zaposlenih u Hitnoj u podne

0
Protest zaposlenih u Hitnoj u podne
Hitna pomoć

Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore saopštio je da će se danas u 12 sati u svim jedinicama Hitne medicinske pomoći u Crnoj Gori zaposleni okupiti na trideset minuta i na trideset sekundi i simbolično upaliti zvučnu signalizaciju, ne kako bi zaustavili proces rada, jer Hitna pomoć ne može obustaviti proces rada, već kako bi na taj način uputili jasnu poruku javnosti da se maltretiranje i ponižavanje zdravstvenih radnika mora zaustaviti.

“Suočeni sa konstantnim pritiscima na zdravstvene radnike i nemilim događajima kojima su izloženi ljekari, medicinski tehničari i zdravstveno osoblje, a koje je kulminiralo fizičkim napadom na ljekara Hitne pomoći – prinuđeni smo da uputimo apel javnosti kako bi se zaustavilo maltretiranje zdravstvenih radnika koji su posvećeni spašavanju života u svakom trenutku i na svakom mjestu”, navode u saopštenju.

Pozivaju na razumijevanje najodgovornijeg posla i prestanak linča zaposlenih Hitne pomoći koji su 24 sata dnevno 365 dana u godini na usluzi svim građanima kojima je medicinska pomoć potrebna.

“Mi nijesmo heroji, već u svim uslovima i okolnostima samo obavljamo svoj posao. Ovim putem i na ovaj način želimo da podignemo glas jer minut znači spašen život i svaki atak znači ugrožavanje kako naših, tako i ugrožavanje života naših pacijenata”, dodaju u saopštenju.

Naglašavaju da bavljenje najodgovornijom profesijom u najmanju ruku zaslužuje makar minimum uvažavanja od strane građana, a ne maltretiranja i poniženja.

“U Hitnoj pomoći nema odlaganja i zaustavljanja procesa rada jer vrijeme ne čeka. I sada smo na svojim radnim mjestima i tražimo jedino da nam se omogući da radimo svoj posao s punom sviješću o odgovornosti koju imamo prema pacijentima”, zaključili su u saopštenju.

Besplatan ulaz u Narodni muzej tokom januara

0
Besplatan ulaz u Narodni muzej tokom januara
Dvor-kralja-Nikole

Narodni muzej Crne Gore poklanja građanima besplatnu posjetu stalnim postavkama do kraja januara. Građani Crne Gore mogu besplatno posjetiti Njegošev muzej Biljardu, Muzej kralja Nikole, Istorijski, Umjetnički i Etnografski muzej.

Radno vrijeme muzeja za posjete je: poneđeljak – petak, od 9 do 15 časova.

Njegoševa rodna kuća na Njegušima, Njegošev mauzolej na Lovćenu i Crnogorska galerija umjetnosti “Miodrag Dado Đurić” su u zimskim mjesecima zatvoreni za posjete.

Jedna osoba poginula nakon što je lavina u Francuskoj zahvatila sedam skijaša

0
Jedna osoba poginula nakon što je lavina u Francuskoj zahvatila sedam skijaša
Lavina  – Foto: Ilustracija / Pixabay

Žena u pedesetima poginula je u ponedjeljak nakon što ju je pogodila lavina u francuskim Alpama.

Najmanje sedam skijaša zahvatila je lavina oko podneva, stoji u izvještaju. Petero ih je pronađeno i otkopano. Četvero ih je spašeno, a jedna je osoba pronađena mrtva.

Još uvijek traje potraga za preostalima.

Francuska meteorološka služba izdala je upozorenje za lavinu između trećeg i petog stupnja.

Treći stupanj predstavlja ozbiljne ili opasne uvjete, dok je peti stupanj najviši stupanj opasnosti od lavine i rijetko se izdaje, prema europskoj službi za upozoravanje na lavine.

Startovala Lazure Novska sky MINI trail liga 

0
Startovala Lazure Novska sky MINI trail liga 
Lazure Novska sky MINI trail liga Foto Ana Zeković

Prvo kolo Lazure Novska sky MINI trail liga – Igalo – ILINICA MINI Vertical + STRAVA segment challenge održano je u nedjelju. Učestvovalo je 28 trkača i trkačica.

Nadamo se da će taj broj iz kola u kolo rasti, a ono na što smo veoma ponosni je da smo ugostili čak devet dama, obzirom da smo prošle godine na svim trkama ukupno imali četiri

Najbolji su bili:
1. Luka Rajčević
1. Ekaterina Lapteva
2. Oleg Sazonov
2. Mirjana Radenović
3. Aleksandr Kutishchev
3. Natalia Yurkovets

Lazure Novska sky MINI trail liga Foto Ana Zeković

Zahvaljujemo se na lijepim poklonima Dodir Prirode, Podrum Delić, Konoba Stara Kužina, domaćinstvo Milošević – Kruševice. Zahvaljujemo se MZ Kameno – Žlijebi i Lazure Marina & Hotel, poručuju organizatori.

Lazure Novska sky MINI trail liga Foto Ana Zeković

Vidimo se za 15 dana a do nove trke poručuju iz Lazure Novska sky MINI trail liga.

Promo film “Crna Gora između planina i mora” (VIDEO)

0
Agencija za zaštitu životne sredine pripremile je film koji promoviše prirodne ljepote Crne Gore.
Kako su naznačili, promotivni film “Crna Gora između planina i mora”, predstavlja nastavak promocije prirodnih ljepota Crne Gore, a nakon izdavanja istoimene knjige, koja je doživjela veliki uspjeh.
– Priroda neke zemlje predstavlja njenu najveću vrijednost i najveći resurs za razvoj. Mi smo ponosni, a to pokazuje i ovaj video, da je Crna Gora jedna od najbogatijih zemalja što se tiče i pejzaža i biodiverziteta. Tome treba da zahvalimo, ponajprije, položaju države, raznolikosti staništa, od otvorenog mora do najviših planina, miješanju klima i geomorfologiji – piše u opisu snimka.

DPS Tivat: Donesite strategiju razvoja kulture, ako vam “basta”

0
DPS Tivat: Donesite strategiju razvoja kulture, ako vam “basta”
Panorama Tivta – foto Anton Marković – Boka News

Gospodo iz “Narod pobjeđuje”, za početak, ne brinite za kondiciju DPS, imamo je. Moramo priznati da počinje da nas brine vaša nepresušna potreba da u svemu vidite DPS, do te mjere da vam se priviđa svuda i na svakom mjestu, nikako da izađete iz stanja opsesije DPS-om.

Makar nam nemojte pričati o strategiji i viziji razvoja, jer za ovih više od dvije godine od vas ne vidjesmo nijednu, ni u najavi, makar u pokušaju, pa da znamo kako u perspektivi vidite razvoj grada, pa i razvoj kulture Tivta u narednim godinama, kaže se u saopštennu OO DPS-a Tivat.

Prilika je da vas podsjetimo, Tivat je bila jedna od rijetkih opština koja je donijela i realizovala petogodišnji program razvoja kulture (2015-2020) i tvrdimo jedina koja je sa Izvještajem o realizaciji ovog značajnog strateškog dokumenta izašla pred odbornike Skupštine opštine. Znaju građani Tivta i ko je stručno i personalno na tome najviše radio i uradio, pa nećemo o imenima, uzgred da se ne bi i politizovalo time. A imao je Tivat razloga da se ponosi na sve što je u prethodnom periodu DPS sa koalicionim partnerima vršeći vlast u Tivtu, uradio za razvoj kulture, o čemu svjedoče brojna priznanja i pohvale kulturnih radnika i ljubitelja kulturnih sadržaja kako iz regiona tako i šire. Od vas iz “Narod pobjeđuje” stižu nam i dalje samo najave i obećanja a naš narod za obećanja ima jednu lijepu izreku.

Ovdje se, nažalost, radi o nečem drugom. Demonstrira se način djelovanja u kulturi sa pozicija vlasti na potpuno neprimjeren način. Nije sporno što se vlast mijenja, sporno je da aktuelna vlast nije našla modalitet da ustanove kulture koje bi trebalo da dišu jednim plućima, ne konfrontira međusobno, već da ih natjera da sarađuju i stvaraju uslove za zajedničko djelovanje, koje neće zavisiti od toga iz koje političke partije su aktuelni direktori ustanova ili sastav upravljačkih organa. Nije dobro, a to je postala praksa koju sve češće koristite, da sa rukovodiocima ustanova “razgovarate” preko medija, vršeći i na taj način svjesni politički pritisak.

Moramo primijetiti i da neki vaši koalicioni partneri mudro ćute oko ovog ”incidenta” u kulturi, ćute i čekaju da im pozicije zapečatite, onako kako ste im obećali, ne pomišljajući iz tog razloga da se svojim stavom o ovom pitanju oglase. “Junački”, rekli bi, ali ne i bokeški , kaže se u saopštenju Opštinskiog odbora DPS Tivat.