Portonovi – koncert Petra Graša oduševio brojnu publiku

0

Nakon fenomenalnog koncerta Amire Medunjanin, posjetioci Portonovi rizorta sinoć su bili u prilici da uživaju u hitovima Petra Graša. Da praznična atmosfera i dalje traje u jednom od najljepših rizorta, i da je mjesto dobre zabave pokazalo se sinoć na prepunom Marina trgu.

Direktorica marketinga i komunikacija Portonovi rizorta, Adrijana Husić kazala je agenciji Mediabiro da su jako zadovoljni posjetom tokom decembra i januara.

“Ono što nas čini srećnim, jesu komentari koje dobijamo od gostiju koji su ili boravili u Portonovom, ili bili dio ovih događaja. Dragao nam je da nose lijepe uspomene, i da Portonovi postaje destinacija u Crnoj Gori, bez obzira na godišnje doba”, poručila je ona.

Portonovi – koncert Petra Graša oduševio brojnu publiku
Koncert, Portonovi – Petar Graša – foto Mediabiro

Husićeva napominje da su kroz organizaciju pomenutih događaja, vidjeli koliko toga mogu da ponude kao destinacija i šta oni koji ih posjećuju žele da dobiju.

“Slijede pripreme za ljetnju turističku sezonu, novi programi i nova iznenađenja sigurno stižu iz Portonovog”, zaključila je ona.

Jedan je od najpoznatijih hrvatskih pjevača, tekstopisac, kompozitor i kantautor, Petar Grašo kazao je da je i ranije posjetio Portonovi, te da se već odavno u Crnoj Gori ne osjeća kao gost.

“Ovo mjesto je bajkovito, nestvarno i jako lijepo. Drago mi je da sam baš ovdje na Božić, i da vidim ovoliko ljudi. Sat i po vremena ljubavi, pjesme, malog spektakla, mislim da je to ono što  zapravo svakome od nas treba”, kazao je on.

Grašo je napomenuo da se, tokom kovida, jako uželio živih svirki, nastupa na trgovima i kontakta sa publikom.

Koncert, Portonovi – Petar Graša – foto Mediabiro

“To je bilo jedno veoma nejasno vrijeme, pogotovo za našu branšu, jer, kada je svijet zatvoren najmanje se razmišlja o muzici. Jednako tako, kada se sve otvorilo ljudi su shvatili koliko im nedostaje muzika. Tako da smo mi ove godine odradili oko 100 nastupa, i mogu slobodno reći da nikada više nismo radili”, rekao je on.

Pjesma Je l’ ti reka’ ‘ko izašla je prije godinu dana, tokom januara i februara više ću se posvetiti studijskom poslu, kazao je Grašo i dodao da će u saradnji sa Tončijem Huljićem uskoro završiti dvije, tri nove pjesme i time obradovati vjernu publiku.

 

Bjelašnica bez snježnog pokrivača u januaru prvi put nakon 1962.

0
Bjelašnica bez snježnog pokrivača u januaru prvi put nakon 1962.
Bjelašnica (Foto: Samir Jordamović – Arhiv AA)

Nastavljaju se dani s natprosječnim temperaturama za ovo doba godine, javlja Anadolu Agency (AA).

Vrh Bjelašnice je bez snježnog pokrivača što je veoma rijetka pojava za ovu planinu u januaru. Zadnji put se to na početku januara desilo još davne 1962.

Loša situacija sa snijegom zabilježena je i u januaru 1973. i 2016. uz minimalnu visinu snijega od svega pet centimetara te 2014. kada je mjereno sedam centimetara, piše bhmeteo.ba.

Januar ove godine te onaj iz 1962. ostat će upamćeni kao jedini januari kada na vrhu Bjelašnice nije bilo snijega.

Statistički najviše snijega na Bjelašnici se mjeri tek u martu pa i u aprilu.

Kamion se zabio u ožalošćene pred krematorijem u Kini, 17 poginulih

0
Kamion se zabio u ožalošćene pred krematorijem u Kini, 17 poginulih
Kina – foto EPA

Kamion se zabio u skupinu ožalošćenih ljudi koji su čekali pred krematorijem u jugoistočnoj Kini, pri čemu je poginulo 17, a ozlijeđeno 22 ljudi, objavila je državna novinska agencija Xinhua u nedjelju.

Nesreća se dogodila nešto poslije ponoći (16 sati GMT) u selu Taolingu, tridesetak kilometara jugoistočno od grada Nanchanga u pokrajini Jiangxi.

Novinska agencija citirala je izjave stanovnika da su ožalošćeni čekali ispred prepunog krematorija. Navodno su ostavljali svijeće i hranu uz cestu, uobičajen ritual za pokojnike, dok su čekali da sljedeći dan pristupe krematoriju.

Uzrok nesreće se istražuje, javila je Xinhua. Mnoge žrtve bile su iz Taolinga.

U izvješćima lokalnih medija nije spomenuto je li krematorij bio posebno prometan zbog golemog vala zaraze koji je preplavio Kinu.

Nakon gotovo tri godine zatvaranja, masovnog testiranja i obvezne karantene, Kina je 7. decembra odustala od svoje stroge politike nulte stope COVID-a-19.

Od tada, najmnogoljudnija zemlja na svijetu bilježi brzi porast broja zaraženih, pogotovo među starijima i onima koji pate od kroničnih bolesti.

Bolnice su prepune, krematoriji rade neprekidno. Prema procjenama, do sada su umrli deseci hiljada ljudi. Peking je prestao objavljivati brojke zaraženih.

Spasioci UPSUL na visini zadatka u 2022.

Spasioci UPSUL na visini zadatka u 2022.
Uprava pomorske sigurnost

Ekipe Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL)  su u 2022. godini spasile sa plovila 64 osobe, tokom 29 akcija traganja i spašavanja na moru, a jedna osoba je stradala, saopštili su iz UPSUL-a za Radio Crne Gore.

-Imali smo ukupno 29 poziva, odnosno direktnih angažovanja spasilačke službe (SAR) preko Koordinacionog centra traganja i spašavanja u Baru.

Na području djelovanja Lučke kapetanije Bar bio je 21 slučaj, a na području Lučke kapetanije Kotor osam.

Spašene su ukupno 64 osobe, a nažalost bio je i jedan smrtni slučaj-kazao  u “Emisiji za pomorce”  Radija Crne Gore pomoćnik direktora UPSUL za sigurnost na moru Žarko Lukšić.

Spasioci UPSUL, dodao je, najviše posla imaju ljeti, tokom turističke, ujedno i nautičke sezone.

-Najčešće intervenišemo kada se vlasnici jedrilica i jahti, uprkos redovnim oglasima koje emituje Bar radio, ne obaziru na najavljene vremenske nepogode, jak vjetar ili uzburkano more.

Crnogorsko teritorijalno more u potpunosti je pokriveno radarskim sistemima, što je uz stalni angažman UPSUL-a, Granične policije i Mornarice Vojske Crne Gore, doprinijelo da se u 2022. u potpunosti suzbije nelegalno uplovljavanje stranih ribarskih brodova-rekao je pored ostalog Lukšić.

Humanitarne organizacije spasile 110 migranata u Sredozemlju

0
Humanitarne organizacije spasile 110 migranata u Sredozemlju
SOS Méditerranée

Humanitarne organizacije Liječnici bez granica (MSF) i SOS Méditerranée objavile su da su spasili 110 migranata u blizu libijske obale.

Ljudi su bili nagurani na čamce na napuhavanje u međunarodnim vodama središnjeg Sredozemnog mora, objavile su te organizacije na Twitteru.

Posada SOS Méditerranéea primilo je 37 osoba na svoj spasilački brod, Ocean Viking, i izvijestila o nekoliko slučajeva kemijskih opeklina na koži uzrokovanih mješavinom benzina i slane vode među migrantima.

Kasnije tokom dana, MSF tim spasio je 73 osobe, zbrinuvši ih na brodu Geo Barents.

Italija je dala luku Anconu na Jadranskom moru za pristanak oba broda i dopustila da se migranti tamo iskrcaju. SOS Méditerranée je procijenio da će putovanje do Ancone potrajati oko četiri dana.

Politika nove talijanske desničarske vlade je da odredi luku za pristanak broda odmah nakon prvog spašavanja. Argument iza te odluke je da će se tako brže pomoći spašenim ljudima.

Međutim, brza dodjela luke za iskrcaj obično znači da organizacije ne spašavaju dalje migrante u nevolji na moru kao što su činile ranije. Prije su spasilački brodovi provodili nekoliko dana na moru čekajući dodjelu luke.

37 migranata na brodu Ocean Viking uputilo se sa sjevernoafričke obale prema Europskoj uniji. Put je po život opasan, a brodovi u kojima ljudi kreću na put često nisu dovoljno dobri za plovidbu.

Prema izvještajima medija, migrantski brod na kojemu se nalazilo više od trideset ljudi potonuo je u petak između tuniške obale i talijanskog otoka Lampedusa.

Tri osobe, uključujući malo dijete, izgubile su život. Ribar je najprije ukrcao ljude na brod. Talijanska obalna straža potom ih je preuzela i prevezla na Lampedusu, izvijestila je novinska agencija ANSA.

Organizacije koje se financiraju donacijama neprestano putuju u područja kako bi spašavale migrante od utapanja.

Papalada a la maka za kraj manifestacije “Zimske kotorske fešte”

0
Papalada a la maka za kraj manifestacije “Zimske kotorske fešte”
Kotor – foto TO Kotor

Manifestacija “Zimske kotorske fešte” pod pokroviteljstvom Turističke organizacije opštine Kotor i Opštine Kotor,  u organizaciji Turističke organizacije opštine Kotor, NVU Karampana i Multisport Akademije Mayer, biće završena uz Papaladu a la maka i koncert grupe Milky Wave, u nedjelju 8. januara na Trgu od oružja, sa početkom u 12 sati.

Tradicionalna gastronomska fešta, kako i samo ime kaže ala maka, svake godine privuče veliki broj posjetilaca koji će imalti priliku probati razne gastro specijalitete.

Podsjetimo, “Zimske kotorske fešte” počele su 1. decembra prošle, a biće završene 8. januara ove godine.

Auto-putem u prošloj godini prošlo 1,14 miliona vozila

0
Auto-putem u prošloj godini prošlo 1,14 miliona vozila
Autoput CG – Bar – Boljare

Auto-putem Princeza Ksenija je od njegovog otvaranja, polovinom jula, do kraja prošle godine prošlo 1,14 miliona vozila.

Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 30. decembra do 5. januara iznosio 46,68 hiljada.

Auto-putem je u ovoj godini prošlo ukupno 31,99 hiljada vozila.

Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula, a narednog dana je puštena u saobraćaj.

Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.

Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.

Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.

Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Luštica Development planira izgradnju prvog vojnog muzeja pod morem

Luštica Development planira izgradnju prvog vojnog muzeja pod morem
Luštica bay – foto

Luštica Development radi i na realizaciji još jednog, za crnogorske prilike premijernog poduhvata – pravljenje prvog vojno-pomorskog muzeja pod morem na ovim prostorima.

Intencija je da se na dnu zaliva Trašte, na pozicijama van glavnih plovnih puteva, potopi nekoliko starih ratnih brodova koji će ubuduće, ovdje služiti kao ronilačka atrakcija.

Menadžerka za korporativne relacije u kompaniji Luštica Development Maša Radulović je kazala da je to nešto što se već duže vrijeme, praktikuje u svijetu gdje neke države poput SAD imaju posebne programe pravljenja vještačkih grebana potapanjem starih ratnih brodova koji su prethodno očišćeni od svih za prirodu štetnih materija poput nafte i ulja, azbesta, PCB-a i ostalog.

– Takvi brodovi, potopljeni na dno mora na dubinama koje su dostupne rekreativnim roniocima za ronjenje bez korišćenja gasnih mješavina i druge specijalne opreme, služe kao atrakcija za ronilački turizma, a ujedno su i novo stanište brojnim biljnim i životinjskim vrstama, tako da na tim olupinama morski život bukvalno buja. Nešto slično željeli bismo da napravimo u zalivu Trašte gdje je morsko dno većinom pjeskovito i muljevito, bez izraženih grebena i brakova koji privlače razne vrste riba, rakova i drugih organizama. Na taj način, poštujući najstrože ekološke standarde, napravili bismo dodatnu atrakciju koja bi privlačila turiste – ronioce, kao i morsku floru i faunu koja bi na potopljenim brodovima dobila novo stanište – objašnjavaju u menadžmentu Luštice Development.

Božićni koncert dječijeg i omladinskog hora SPD “Jedinstvo”

0
Božićni koncert dječijeg i omladinskog hora SPD “Jedinstvo”
Kocert Jedinstvo

Božićni koncert dječijeg i omladinskog hora Srpskog pjevačkog društva (SPD) „Jedinstvo“ (1839) Kotor biće održan u crkvi Svetog Nikole u Starom gradu, sjutra (u nedjelju 8. januara) sa početkom u 18 časova.

JUŽNOKOREJSKI DIV HD Hyundai: ‘Ništa gradnja tankera, fokusiramo se na umjetnu inteligenciju u pomorstvu‘

0
JUŽNOKOREJSKI DIV HD Hyundai: ‘Ništa gradnja tankera, fokusiramo se na umjetnu inteligenciju u pomorstvu‘
Foto AFP – Brodogradilište HD Hyundao je lider u proizvodnji LNG tankera

Vlasnici jednog od najvećih svjetskih brodogradilišta, južnokorejskog diva HD Hyundai, nakon nedavnog rebrandiranja kompanije objavili su kako će se ubuduće fokusirati na tzv. “high-tech ocean products” poput plutajućih nuklernih i vjetro elektrana te razvoju autonomnih plovila.

Drugim riječima, dosadašnji lider u proizvodnji LNG tankera (tvrtka se od 1972-2019 zvala Hyundai Heavy Industries op.a), usmjerit će se na proizvode koji se vežu uz zelenu energiju i visoku tehnologiju, dok će brodovi, ono po čemu su najpoznatiji, pasti u drugi plan.

Novi CEO tvrtke Kisun Chung tako je na jučerašnjem Consumer Electronics Show u Las Vegasu poručio kako je HD Hyundai spreman na “fundamentalni zaokret”.

– Transformacija brodogradilišta ide u smjeru investiranja u razvoj umjetne inteligencije u pomorstvu i tzv. “ocean energy ecosystem – poručili su iz Hyundaija.