Međunarodni dan muzeja biće obilježen i ove godine u JU Muzej i galerija Tivat 18. maja 2023. godine, sa početkom u 20 sati, a kao dio programa Festivala vjetra. Ova kulturna manifestacija organizuje se pod pokroviteljstvom Međunarodnog muzejskog savjeta (ICOM), pod sloganom „MUZEJI, ODRŽIVOST I DOBROBIT“. Shodno temi, JU Muzej i galerija Tivat predstaviće se izložbom „Žene i ribarstvo“, posvećenoj očuvanju ovog tradicionalnog primorskog zanata, kroz ključnu ulogu žene kao nosioca tradicije.
Izložba će biti prikazana kroz više segmenata, uključujući fotografije, film i muzejske eksponate, bazirane na iskustvu žena koje su se bavile, ili se i dalje bave ribarstvom. Autorka projekta je etnološkinja-antropološkinja i direktorica JU Muzej i galerija Tivat, Danijela Đukić.
Otvaranje izložbe biće upriličeno na prizemlju galerijskog prostora. Prisutnima će se obrati autorka projekta, gospođa Danijela Đukić, dok će, u ime Sekretarijata za društvene djelatnosti Opštine Tivat, izložbu otvoriti Milica Ojdanić. Moderatorka programa biće teoretičarka umjetnosti Nina Milićević. Pored ovog projekta, posjetioci će imati priliku da pogledaju i izložbu „Nematerijalna kulturna dobra Crne Gore“ na prvom spratu galerije, kao i stalnu postavku iz umjetničke kolekcije Dizeldorf Tivat, na drugom spratu.
JU Centar za kulturu Tivat za sutra (srijeda, 17. maj) najavljuje promociju knjige “Lukovića Barake”, autora Lazara Božovića. Promocija počinje u 20 sati, u sali DTV “Partizan”. Tivatskoj publici autor Lazar Božović će predstaviti osmu knjigu a u predgovoru koji je napisao Dragan Popadić piše:
“…Kad zaklopite korice najnovije Lazove knjige, obuzme vas neka sjeta i melanholija. Ne tuga. Jer vrijeme nosi promjene i niti mu se može, niti mu se treba suprostavljati. Ali, treba razmisliti, zašto smo se otuđili jedni od drugih? Zašto se ne družimo sa komšijama? Zašto ne idemo jedni kod drugih? Zašto nema zajedničkih veselja i proslava? Zašto ne tugujemo zajedno? Zašto zaključavamo kuće? Znam, borba za preživljavanje I sve lošija ekonomska situacija ne daje nam mnogo prostora za opuštanje. Ali, ni stanovnicima Lukovića baraka nije bilo lako. Nisu oni živjeli bolje od nas. A, ipak su se družili mnogo više nego mi danas…” napisao je Popadić.
Air Montenegro – Foto: Air Montenegro/Nebojša Jelić
Crnogorska nacionalna avio kompanija Air Montenegro objavio je gubitak od 458.515 eura u prvom kvartalu ove godine. Prihodi kompanije su bili 5,3 miliona eura.
Kompanija je imala 55.000 putnika i 772 leta, prenosi portal Zamaaero.
Na liniji Podgorica-Beograd i Tivat-Beograd kompanija je ostvarila load faktor od 60 odsto (44 odsto prošle godine).
Na liniji Tivat-Istanbul load faktor je podignut sa 54 na 63 odsto.
Pozorište „Milivoje Živanović“ iz Požarevca će se novskoj publici predstaviti sa dvije pozorišne predstave u utorak 16. maja i u srijedu, 17. maja. Riječ je o predstavama „Generalna proba samoubistva“, po tekstu Dušana Kovačevića koji će biti igrana u srijedu i komad „Otac“, koji je 1887. godine napisao „otac“ savremene švedske književnosti i (uz Ibzena) začetnik modernog pozorišta Johan Avgust Strinberg, na sceni Dvorane Park, sutra (utorak) od 20:30.
Evropska unija (EU) će rasporediti svoje granične straže u Crnoj Gori da upravljaju migracionim tokovima.
Savjet EU je saopštio da je odlučio da potpiše sporazum o operativnim aktivnostima Agencije za graničnu i obalsku stražu EU (Frontex) u Crnoj Gori.
“Sporazum omogućava da se Frontexovi timovi za upravljanje granicom rasporede u Crnoj Gori i da se organizuju zajedničke operacije”, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je moći da pomognu Crnoj Gori u upravljanju migracionim tokovima, suzbijanju ilegalne imigracije i prekograničnom kriminalu.
Kako je saopšteno mjere će se privremeno primjenjivati od 1. jula.
Frontex su više puta kritikovali Evropski parlament i organizacije za zaštitu ljudskih prava zbog pomaganja grčkim vlastima u nezakonitom odbijanju tražilaca azila na morskim i kopnenim granicama.
Brod za prijevoz automobila Diamond Highway doživio je poprilično nesretnu sudbinu – nakon kobnog požara u kojem je potpuno uništen i nasukavanja, ovaj ‘ukleti’ brod ponovno je planuo, i to u rezalištu.
Riječ je o nekadašnjem brodu za prijevoz automobila Diamond Highway, koji je izgrađen 2004. godine pod imenom Utopia Ace. Ovaj brod od 19.000 dwt imao je kapacitet za prijevoz 6.354 automobila, a od 2019. plovio je u najmu za japanski K Line.
Diamond Highway plovio je iz Singapura prema Filipinima, kada je 15. lipnja 2019. na brodu izbio požar. Dvadeset pet članova posade bilo je prisiljeno napustiti brod, a spasila ih je posada bulk carriera. Brod za prijevoz automobila danima je gorio prije nego je požar lokaliziran. Zatim je dotegljen u luku Batangas, a kasnije je objavljeno da ide u brodogradilište Keppel na popravak.
Međutim, u prosincu 2021. godine, Diamond Highway postao je jedno od preko 100 plovila koja su potonula ili su se nasukala u snažnom tajfunu Rai, koji je zahvatio Filipine i usmrtio više od 400 ljudi. Diamond Highway se nasukao te pretrpio dodatnu štetu.
Posljednji požar navodno je izbio u rezalištu, dok su radnici rezali desni dio pramca. Srećom, svi radnici su sigurno evakuirani, a ‘ukleti’ car carrier doživio je još jednu nesreću na samom kraju svog života.
Skromnije nego ikad u dosadašnjoj četvorovjekovnoj tradiciji, ako se izuzmu periodi ratova i epidemija, u Perastu je ove godine proslavljen Zavjetni dan 15. maj, u narodu poznat i kao dan Peraške Gospe. Ne samo što je zbog poznatih razloga već četvrtu godinu zaredom izostala manifestacija gađanja kokota kao simbol istorijske pobjede Peraštana nad Turcima 15. maja 1654. godine, nego nije bilo ni procesije sa Gospinom slikom, a učešće Bokeljske mornarice Kotor svelo se na posjetu devetočlane delegacije peraškom mjesnom groblju, gdje je položeno cvijeće na grob nekadašnjeg admirala Bokeljske mornarice dr Vladislava Brajkovića. Razlog tome su bile vremenske prilike, jer se u vrijeme kada je zakazan početak manifestacije očekivala jaka kiša.
Članovi delegacije Mornarice zatim su prisustvovali Svetoj misi u crkvi Svetog Nikole, koju je predvodio barski nadbiskup mons. Rok Đonlešaj.
Poslije turskog zauzimanja Herceg Novog i Risna 1482., turskog osvajanja Crne Gore 1496. i dobrovoljnog prelaska Grblja pod sultanovu vlast, ostatak Boke, koji je bio u sastavu Mletačke republike, je sa svih strana bio okružen Osmanskim carstvom. Kada su Turci1571. zauzeli Bar i Ulcinj, mletačka teritorija je postala uža i više ugrožena. Bokeljska mornarica je, pored drugih funkcija, imala i vojnu, braneći zaliv i obalu i učestvujući u pomorskim bitkama i ratovima mletačke protiv turske flote. I u vrijeme mira između Mletačke republike i Osmanskog carstva ovdje su bili stalni sukobi na kopnu i na moru. Kada su Turci pretvorili Ulcinj u glavnu gusarsku bazu na Jadranu, a gusarski brodovi su postojali u Herceg Novom i Risnu, za bokeljske pomorce su žestoki sukobi sa njima postali dio svakodnevice. Posebno se isticao Perast, koji je imao strateški položaj na granici sa turskim Risnom , te kontrolisao prolaz kroz tjesnac Verige. Za zasluge su Bokelji, posebno Peraštani, dobijali velike ekonomske privilegije, plemićke titule i ordenje od Mletačke republike.
Turci su 1654. odlučili da napadnu sa velikim snagama mali Perast. Peraštani su imali dobru obavještajnu službu na turskoj teritoriji i pravoslavni sveštenik Radul iz Riđana im je javio da se sprema napad, pa su imali kratko vrijeme da se pripreme. Problem je bio što se velika većina odraslih muškaraca nalazila na plovidbi, pa su bili angažovani i djeca i starci. Mletačke vlasti iz Kotora su im poslale samo 30 vojnika u pomoć u tvrđavu Svetoga Križa iznad grada, tako da je Perast branilo oko 100 naoružanih muškaraca. U napadu 15. maja je učestvovalo oko 5.000 turskih vojnika pod komandom Mehmed-age Rizvanagića, uz pomoć brodova iz Herceg Novog. Uprkos ogromnoj brojčanoj inferiornosti, Peraštani su na čelu sa kapetanom grada Krstom Viskovićem organizovali izvanrednu odbranu. Turci su provalili u grad i zapalili oko 30 kuća, ali su onda Peraštani prešli u kontranapad i iznenadili neprijatelja, ubili preko 70 Turaka i komandanta Mehemed-agu, a ranili oko 300, zaplijenili tri zastave, a ostale Turke su natjerali u bjekstvo. U međuvremenu su osam brodova iz Herceg Novog opljačkali dva otoka ispred grada, ali su se i oni povukli. U znak zahvalnosti Bogorodici Peraštani su crkvi Gospe od Škrpjela poklonili srebrni reljef sa prikazom bitke.
Najmanje šest osoba je poginulo u požaru koji je zahvatio motel u Velingtonu na Novom Zelandu. Policija je upozorila da se očekuje povećanje broja žrtava, jer se više osoba još uvijek smatra nestalim.
Požar je izbio u četvorospratnom hostelu “Loafers Lodge” nešto poslije ponoći, a policija je potvrdila da je poginulo najmanje šest osoba, dok je spašeno nekoliko desetina ljudi. Međutim, više osoba se još uvijek smatra nestalim, tako da se očekuje povećanje broja žrtava.
Nakon dolaska na teren, vatrogasci su zatekli požar na posljednjem spratu objekta, a u gašenju vatre je učestvovalo najmanje 20 vatrogasnih kamiona. Zvaničnici su istakli da je ovo “najgora noćna mora” u Velingtonu.
Zgrada je sadržavala azbest, tako da je okolnim stanovnicima savjetovano da zatvore prozore, te da nose maske kako bi izbjegli udisanje dima.
S krova hostela je spašeno najmanje pet osoba, a jedna je teže povrijeđena nakon što je skočila s trećeg sprata zgrade u pokušaju bijega od vatre.
Uzrok požara zasad nije poznat, no policija istražuje da li je zapravo riječ o namjernom činu.
Po procjenama turističke privrede, za ovu sezonu biće neophodno angažovanje oko pet hiljada stranih radnika iz regiona i dalekih destinacija, za šta je krajnji rok sredina maja, poručila je sekretarka Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore, Sanja Marković.
Ona je za Pobjedu kazala da su na nedavnom sastanku sa predstavnicima Vlade apelovali na nadležne institucije da privrednici što prije dobiju odgovore na već aplicirane zahtjeve za vizu D.
“Vrlo brzo ćemo imati priliku da vidimo efekte ovih razgovora”, rekla je Marković.
Viza za duži boravak (viza D) izdaje se strancu koji namjerava da boravi u Crnoj Gori duže od 90 dana, radi obavljanja poslovnih aktivnosti, odnosno rada ili vršenja službe u stranim diplomatsko-konzularnim predstavništvima i predstavništvima međunarodnih organizacija, akreditovanim u Crnoj Gori, ali ne duže od 180 dana u vremenskom periodu od jedne godine, računajući od dana prvog ulaska.
Ova viza može se izdati ako stranac posjeduje garantno, odnosno pozivno pismo pojedinca ili preduzeća ili drugi dokaz da će to fizičko ili pravno lice snositi troškove njegovog boravka u Crnoj Gori, uključujući i troškove smještaja i izdržavanja, kao i troškove napuštanja Crne Gore.
Problem radne snage je gorući problem ove sezone i Privredna komora tim povodom poziva poslodavce da predaju potpunu dokumentaciju prilikom apliciranja i da iskoriste mogućnost koju daje regulativa da zahtjev za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad može podnijeti i poslodavac u mjestu namjeravanog boravka stranca.
Marković je rekla da su na posljednjoj sjednici pozvali sve nadležne institucije da se do sljedeće ljetnje sezone, kroz prilagođeni zakonodavni okvir, stvore uslovi i domaće stanovništvo motiviše za rad u turizmu, te pojednostave procedure za sezonsko zapošljavanje stranaca.
“Kada je riječ o predstojećoj sezoni, odnosno aktivnostima koje u kratkom roku mogu dati rezultat, na sjednici je dogovoreno da će MUP preduzeti aktivnosti za: produženi rad sa strankama (po potrebi u dvije smjene) i sve šaltere staviti u funkciju, omogućiti efikasnu dostavu pošte i dozvola primorskim opštinama i kadrovski pojačati admnistraciju primorskih filijala”, kazala je Marković.
Ona je navela da je značajno što će se otvoriti mobilna PJ MUP-a u Petrovcu za privredu koja posluje u opštini Budva, kako bi smanjili gužve na šalterima u PJ Budva i ostvarili zakonski rok za dobijanje dozvole do 15 dana, a za sezonce koji su prošlih godina radili i kraće.
“Privredna komora već duži period ukazuje na izazove sa kojima se njeno članstvo susrijeće kada je u pitanju angažovanje sezonske radne snage, a posebno u sektoru turizma. Rješavanjem aktuelnih problema vezanih za ovo pitanje vodilo bi ka suzbijanju sive ekonomije i smanjenju neformalne zaposlenosti”, rekla je Marković.
Očekuju da će biti omogućeno radnicima Nepala, Indije i dalekih destinacija da se registruju.
“Na nedavno održanom sastanku sa predstavnicima Vlade dogovoreno je da će se, za neophodne saglasnosti, u ovim slučajevima tražiti minimalne bezbjednosne provjere i minimum pokazatelja da radnici sa dalekih destinacija stvarno žele da se vrate u zemlju nakon angažovanja na sezonskim poslovima kao što je da imaju radno iskustvo, istorijat izlaska/ulaska u zemlju, poznavanja engleskog jezika, povratnu kartu”, navela je Marković.
Kako je rekla, neophodna je reforma zapošljavanja sezonskih radnika, pa je tim povodom prije tri godine Privredna komora bila partner na projektu Povećanje prilika za zapošljavanje sezonskih radnika u Jugoistočnoj Evropi, koji je realizovan u saradnji sa Vladom Crne Gore, nacionalnom alijansom za lokalni ekonomski razvoj iz Srbije i uz podršku Njemačke razvojne saradnje.
“Kroz taj okvir pokrenuta je inicijativa za unapređenje efikasnosti sistema angažovanja sezonske radne snage u turizmu. U okviru projekta urađena je Analiza sistema angažovanja sezonskih radnika u sektoru turizma u Crnoj Gori u kojoj je dat detaljan prikaz trenutnog stanja kako bi se identifikovali problemi i definisale preporuke za sprovođenje reforme”, objasnila je Marković.
Ekipni pobjednik brdske auto-trke Kotor – Trojica je auto-moto sportski klub Kotor“, dok je drugo mjesto osvojio klub “Podi“, a treće mjesto “Pljevlja“. Trka, koju je odlično organizovao AMSK Kotor, bodovana je za šampionat Crne Gore, Hrvatske i Centralne evropske zone.
Pojedinačno treba naglasiti da je Filip Kunčer osvojio prvo mjesto u najjačoj Super Production klasi 2000, odnosno u generalnom plasmanu crnogorskog šampionata. Sin legende automobilizma Franja Kunčera ostvario je veliki uspjeh u novom automobilu ,,alfa romeo“ 147 SP.
Inače, u svojim klasama iz “Kotora“ pobjede su upisali Ivan Subotić, Nemanja Dona Kašćelan, Željko Radonjić i Dušan Tujković.
U trci je učestvovalo rekordnih 138 takmičara, a publika se odazvala u velikom broju, uprkos lošim vremenskim uslovima.
Trku u Kotoru otvorio je menadžer Opštine Ivan Mikijelj,a minutom ćutanja odata je pošta velikom šampionuNikoli Asanovićui nedavno preminulom funkcioneru Saveza Batu Uzelcu.
Nakon Kotora slijede trke na Njegušima u junu, zatim u Pljevljima, Podima, Dubrovniku i završna 23. oktobra u Šavniku.
