Urbanističko građevinska inspekcija juče je investitoru – firmi “Rove Invest” doo, zabranila izgradnju stambenog objekta na katastarskim parcelama broj 139, 140,141 i 2/17 KO Škaljari, nakon što je došlo do pucanja i obrušavanja potpornog zida na gradilište, kojom prilikom srećom, nije bilo nastradalih i povrijeđenih.
Dio zida je prilikom pada djelimično “povukao” i teren na kojem se nalaze privatne kuće porodica Knezović i Matković, oštetivši te objekte.
Inspekcijski pregled su izvršili urbanističko građevinski inspektori Dragan Zejan i Dejan Šinjik, čemu je prisustvovao glavno i odgovorno lice na gradilištu inženjer Ivan Nedović.
Mjera zabrane izrečena je “zbog eventualne opasnosti po ljude i okolinu”.
“Zabrana će trajati do obezbijeđenja terena, uz novi elaborate koji će uraditi stručno lice na osnovu novonastale situacije. Inspektor nalaže što hitnije preduzimanje mjera na regulaciji terena nakon današnjeg pomijeranja tla”, piše između ostalog u zapisniku o inspekcijskom pregledu, koji nam je danas na gradilištu dat na uvid.
Opština Kotor je porodicama Knezović i Matković obezbijedila smještaj u naselju Zlatne njive i to sve do izgradnje novih stanova.
U Crnoj Gori je u februaru u kolektivnom smještaju ostvareno 38,39 hiljada dolazaka i 95,94 hiljada noćenja turista, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
“Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 75 odsto ostvarili su strani, a 25 odsto noćenja domaći turisti”, navodi se u saopštenju.
U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u februaru najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 60,4 odsto, glavnom gradu 17,6 odsto, planinskim mjestima 14,4 odsto i ostalim mjestima 7,5 odsto.
Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove i ne uključuje individualni, takozvani privatni smještaj – smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.
Našoj redakciji javio se čitalac koji nam je dostavio snimak sa plaže Zagorski pijesak, Krimovica, koja teritorijalno pripada opštini Kotor, koji je poručio posjetiocima plaže, kojih je ovih dana sve više, da bi mogli pokupiti smeće i plastični otpad za sobom, jer veći valovi sav otpad povuku u more.
Podsjećamo, da daljnje kretanje tog istog otpada postaje veoma opasno premjestimo li njegovu prisutnost pod more, gdje se plastika razlaže na sitne dijelove – gotovo nevidljive ljudskom oku, netopljive u vodi i neprobavljive morskim organizmima. Čak 80 posto ukupnog otpada na Mediteranu čini mikroplastika koja, dakle, nastaje usitnjavanjem otpada i na taj način dospijeva u lanac prehrane.
U želucima trilja, arbuna i sardela, komercijalno važnih riba koje obitavaju u Jadranu pronađene su komadi mikroplastike.
Rezultat je to prvi put provedenog istraživanja provedenog u sklopu projekta DeFishGear u kojem je učestvovalo sedam zemalja Jadransko-jonske regije (Slovenija, Italija, Hrvatska, BiH, Crna Gora, Grčka, Albanija)
Festival Hello Spring najavljen za subotu, 1.april u Luštica Bay Marina naselju odlaže se zbog najavljenih loših vremenskih uslova.
Proljećni festival u Luštici Bay postao je omiljeno stjecište okupljanja i druženja svih generacija, uz vrhunski gastronomski ugođaj, raznovrsnu zabavu i upoznavanje sa lokalnom tradicijom, ponudom jedinstvenih prirodnih proizvoda i rukotvorina vještih preduzetnika.
Novi termin održavanja će biti određen naknadno, saopšteno je iz kompanije.
Španjolska Iberia krajem aprila vraća se u Zračnu luku Dubrovnik, a od juna u Split i Zagreb. U prošlogodišnjem ljetnom redu letenja letovi između Madrida i Dubrovnika krenuli su s prometovanjem već na samom kraju marta, odnosno s početkom ljetnog reda letenja.
Iberia će ovog ljeta ponovno prometovati prema tri odredišta u Hrvatskoj, u planu ni ove godine nema linije prema zadarskoj zračnoj luci. Prva će s prometovanjem krenuti linija između Madrida i Dubrovnika, preciznije, 29. aprila ove godine. Iberia će postepeno povećavati broj operacija kako se budemo bližili samoj špici ljetne sezone. Do juna, u prometu će biti tri sedmična leta, svakog ponedjeljka, četvrtka i subote.
Već s 01.06. na ovoj će liniji zrakoplovi španjolskog prijevoznika prometovati svakodnevno, a od 01. avgusta čak dva puta dnevno. Iberia će najveći kapacitet uvjerljivo imati prema Zračnoj luci Dubrovnik prema kojoj su i u rujnu najavljeni svakodnevni letovi. Na kraju sezone, u oktobru, u razoblju od 05. do 28.10., najavljeno je pet letova tjedno, svakog dana osim srijedom i petkom.
Opština Kotor poziva sve nadležne organe da se pokrenu postupci u okviru inspekcijskih službi i tužilaštva i da se utvrdi odgovornost za urušavanje dvije porodične kuće u Novom naselju. Opština Kotor će do rješavanja situacije obezbijediti adekvatan smještaj za porodice čije su kuće ugrožene, saopšteno je danas iz Kabineta predsjednika Opštine Kotor.
Zahtjevamo da se hitno utvrdi odgovornost svih činilaca u ovom postupku, od projektanata, revidenata, arhitekti, investitora, izvođača, nadležnih organa i ostalih.
Kako Opština Kotor nema apsolutno nikakvu nadležnost više puta smo upozoravali nadležne preko inspekcijskih organa na opasnost koja prijeti na terenu. Kako je nadležni inspektor uporno tvrdio da ne postoji opasnost po okolinu, predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić je sa situacijom upoznao Vladu Crne Gore i nadležnu ministarku, koji su odmah uputili novi inspekcijski nadzor koji je naložio da se teren obezbijedi, te je tokom radova na obezbjeđenju terena došlo do klizanja terena. Ponavljamo da ćemo insistirati i istrajati da se svi odgovorni kazne, a da se oštećenim porodicama nadoknadi šteta.
Radi potpunog informisanja javnosti, dostavljamo punu hronologiju događaja. Služba za inspekcijske poslove Opštine Kotor je 22. novembra prošle godine izašla na lice mjesta i konstatovala činjenično stanje, te s obzirom na to da se radi o izgradnji stambenog objekta, spisi predmeta sa zahtjevom za inspekcijskom kontrolom su proslijeđeni stvarno nadležnom organu – Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma na dalju nadležnost i postupanje.
Imajući u vidu zabrinutost građana, komunalni inspektor je dana 24. novembra prošle godine uputio urgenciju za postupanje Urbanističko – građevinskoj inspekciji.
Shodno prijavama Opštini Kotor, dana 08. decembra 2022. godine ponovo smo obavijestili Urbanističko građevinsku inspekciju o situaciji i proslijedili fotografije sa lica mjesta.
Dana 13. februara ove godine Služba za inspekcijske poslove je obavijestila postupajućeg inspektora o dešavanjima na licu mjesta kao i resorno Ministarstvo o dešavanjima vezanim za predmetnu parcelu.
Na urgenciju predsjednika Opštine Kotor, Vladimira Jokića, 20. marta ove godine su predmetne parcele na kojima se vrši izgradnja stambenog objekta obišli glavni građevinski inspektor i službenici Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.
U cilju preventivnog postupanja, radi kontrole komunalnih objekata (vodovodnog cjevovoda) službenici Komunalne policije i Službe za inspekcijske poslove su skoro svakodnevno obilazili predmetnu parcelu, a predsjednik Jokić je u više navrata o ovoj situaciji obavijestio Vladu Crne Gore i resorno Ministarstvo.
Morsko dobro podnijelo je krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv Pomorskog saobraćaja, izvršnog direktora, Dejana Bana i svih bivših predstavnika Morskog dobra i Vlade za koje se sumnja da su uticali na odluke kojima je pričinjena višemilionska šteta državi.
“Sumnja se da su predstavnici Morskog dobra i Vlade iskorišćavanjem svog službenog položaja donosili odluke i zaključke tokom obavljanja funkcije kojima je omogućeno kompaniji Pomorski saobraćaj da produži trajanje ugovora o korišćenju morskog dobra na nezakonit način bez tendera, te umjesto da preduzmu radnje radi zaštite imovine Javnog preduzeća, zbog uticaja Dejana Bana, donosili odluke kojima se pričinjvala šteta državi u velikim iznosima”, objašnjeno je iz državne kompanije.
Iz Morskog dobra su naveli da je u krivičnoj prijavi još istaknuto i to da je Pomorski saobraćaj preko svog izvršnog direktora Dejana Bana uskraćivao da dostavlja izvještaje o ostvarenom prometu od prodatih karata radi obračuna i fakturisanja naknada, već je samovoljno uplaćivalo iznose, pri čemu su isključivali porez na dodatu vrijednost (PDV), a na što su bili obavezani ugovorom.
“Zbog toga je Morsko dobro uplaćivalo PDV Poreskoj upravi i na taj način umanjivalo svoj prihod, zbog čega se sumnja da su izvršili više krivičnih djela u sticaju i sa saizvršilaštvu i to zloupotrebu službenog položaja, nesavjesan rad u službi, protivzakoniti uticaj, prevara, navođenje na protivzakoniti uticaj”, kazali su iz kompanije.
Morsko dobro je odnedavno preuzelo upravljanje jedinom trajektnom linijom u državi Kamenare- Lepetani.
Tokom ove sezone očekuje se oko 10 novih ruta na aerodromu u Tivtu i povezivanje još osam novih ruta u Podgorici, najavio je predsjednik Odbora direktora Aerodroma Crne Gore Eldin Dobardžić.
– Očekujemo nove destinacije Tivat-Brno, Tivat-Bari, Tivat-Beč, Riga, Rijad, Gdanjsk, Žešov. Kada je riječ o podgoričkom aerodromu imamo nove linije Podgorica-Bratislava, Madrid, Gdanjsk… – rekao je Dobardžić.
Prema njegovim riječima, prethodna 2022. godina bila je uspješna za Aerodrome Crne Gore. Dobardžić je u emisiji “Dobro jutro Crna Goro”, kazao da očekuju da će godinu završiti sa dobiti od 3,5 mil EUR.
Prema riječima Dobardžića, Aerodromi su prethodnu godinu završili relativno uspješno.
– Prihod u 2022. godini bio je nešto preko 33 miliona, uz troškove koji su bili oko 22 miliona i obaveze koje imamo po podsticajnoj šemi koji su iznosili oko 7,4 miliona. Očekujemo da ovu godinu završimo sa dobiti od oko 3,5 mil EUR – kazao je Dobardžić.
Objasnio je da to nije konačna cifra jer postoje obaveze i neplanski troškovi koji se u međuvremenu pojave.
– Sve u svemu 2022. godina po svim pokazateljima za nas je bila veoma uspješna – kazao je Dobardžić.
Govoreći o sistematizaiji radnih mjesta, on je kazao da je neophodno uključiti stručnjake sa strane. Ističe da je problem složeniji zbog dva Aerodroma, pa se neka radna mjesta dupliraju.
– Vi imate u Tivtu oko 300, a u Podgorici oko 400 zaposlenih i tako dolazimo do cifre od 700 – rekao je on.
Pored te brojke oko 100 ljudi je zaposleno na određeno.
– Imamo službe gdje postoji manjak i gdje postoji višak – rekao je on.
Članovi Odbora direktora, po njegovim riječima nemaju prava na otpremnine.
Zagađenje mikroplastikom u britanskim obalnim vodama 100 puta je veće nego prije šest godina, pokazala je nova studija.
Uzorke za istraživanje prikupila su tri veslačka tima koja su sudjelovala u britanskoj utrci GB Row Challenge dugoj 2000 milja prošlog ljeta.
Uzorke su analizirali znanstvenici sa Sveučilišta u Portsmouthu koji su otkrili da je razina mikroplastike u vodi do 100 puta veća od razine koju su pokazali podaci koje je prikupio Centar za okoliš, ribarstvo i znanost o akvakulturi (Cefas) 2017. godine.
Znanstvenici kažu da je povećanje uzrokovano time što su čestice manje veličine uhvaćene u čeličnim filterima korištenim za novu studiju, dajući točniju sliku razina onečišćenja.
Istraživanje je također pronašlo dokaze o povećanom onečišćenju mikroplastikom u rijekama, od čega četiri puta više u Temzi, iako je na to mogla utjecati metoda uzorkovanja.
Dr. Fay Couceiro, sa sveučilišne Škole građevinarstva i geodezije, rekla je: “Zagađenje oceana jedan je od najvećih izazova naše generacije. Oprema korištena za prikupljanje podataka omogućila nam je da uhvatimo mnogo manje čestice – tako da smo mogli dobiti točniju sliku o tome gdje je i koliko je mikroplastika koncentrirana. S vremenom će značajno poboljšati naše razumijevanje izazovnog problema mikroplastike u našoj vodi”.
Dr. Couceiro je dodala da kod mnogih vrsta “konzumacija velikog broja mikroplastike ima negativne učinke u rasponu od smanjenog rasta, nenormalnog razvoja, do toksičnosti stanica”.
“Uzimajući u obzir moguće negativne učinke, važno je da bolje razumijemo koliko mikroplastike ima u našim vodama i da imamo način da je pratimo”.
Nevoljama bolnice Meljine, koja je od 1.marta, kao odjeljenje Opšte bolnice Kotor, uspjela ući u sistem javnog zdravlja, kraj se ne nazire. Iako je čvrsto obećano iz Ministarstva zdravlja, da će danas na ispomoć stići ljekari iz drugih bolnica, dvoje internista iz KBC i anesteziolog i hirurg iz Bijelog Polja, te makar privremeno nadomjestiti nedostajući kadar, to se nije dogodilo.
Interno odjeljenje, trenutno u životu održavaju direktorka bolnice dr Olivera Elez i dr Mavrak, koji je na ugovoru i ima previše dežurstava, te radi bez naknade već mjesec. Prema nezvaničnim informacijama, privremeno “pojačanje“ u vidu dvoje internista, bi moglo doći od 1. aprila. No i da dođe, riječ je ispomoći, a ne suštinskoj pomoći bolnici Meljine.
Podsjetićemo, na alarmantnu situaciju prvi i jedini ukazao, dr Goran Komatina, načelnik hirurgije, pokušavajući da skrene pažnju nadležnih na tešku situaciju u kojoj se bolnica nalazi.
Konstatovao je da je trenutna situacija u bolnici teža, nego kada je ustanova bila pod stečajem.
– Osoblje radi u nemogućim uslovima. Hirurgija samo sa dvoje specijalista, bez konsultanata, radiologa, anasteziologa. Dopisom sam upozorio na to resorne ministre Dragoslava Šćekića i Aleksandra Damjanovića, kao i predsjednika Opštine, Stevana Katića. Od 1. aprila biće ugašeno hirurško odjeljenje, jer je ugroženo njegovo funkcionisanje, kao i funkcionisanje internističkog odjeljenja.Hirurgija je srce svake bolnice, ako pada hirurgija pada bolnica, poručio je dr Komatina
