Petero ljudi u Dublinu ozlijeđeno u napadu nožem Foto: Clodagh Kilcoyne / REUTERS
Irska policija objavila je u četvrtak da je petero ljudi, uključujući troje male djece, smješteno u bolnicu nakon teškog incidenta u središtu Dublina za koji mjesni mediji navode da je bio napad nožem.
– Jedna djevojčica zadobila je teške ozljede, a još dvoje djece manje ozbiljne, objavila je policija. Teške ozljede zadobila je i odrasla žena, a muškarac manje ozbiljne, dodala je.
Mjesni mediji izvijestili su da su ljudi bili napadnuti nožem na Trgu Parnell u Dublinu, koji se nalazi blizu glavne gradske ulice, Ulice O’Connell. Policija je zatvorila pristup mjestu događaja.
The Irish Times objavio je da je glavni sumnjivac priveden i da je također ozlijeđen te da si je ozljede vjerojatno sam nanio. Po prvim podacima, pokušao je napasti nekoliko mladih ljudi i ti prolaznici su se umiješali.
Motiv za napad, koji se dogodio u blizini škole, nije još utvrđen, po The Irish Timesu. Policija je objavila da je otvorila istragu i da više ni za kime ne traga.
Finska granična policija i migranti kod mjesta Salla Foto: Jussi Nukari / Reuters
Finska od ponoći zatvara sve granične prijelaze s Rusijom. Otvoren će ostati samo najsjeverniji prijelaz koji se nalazi blizu arktičkog kruga. Finska vlada kaže da to čini zbog velikog broja tražitelja azila koji bez dokumenata pokušavaju prijeći granicu i optužuje Rusiju da ih namjerno usmjerava. U pomoć Finskoj sljedećeg tjedna stiže 50 čuvara granice europske agencije Frontex.
Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) u četvrtak je priopćila da će sljedeći tjedan u Finsku poslati određeni broj svojih časnika nakon što je ta zemlja odlučna ograničiti broj tražitelja azila koji stižu preko Rusije, a s istim problemom suočava se i Estonija. Helsinki optužuje Moskvu da je u posljednja dva tjedna dovela na finsku granicu oko 700 migranata, većinom iz Jemena, Afganistana, Kenije, Maroka, Pakistana, Somalije i Sirije.
Kremlj odbacuje optužbe službenog Helsinkija. Članica NATO-a Finska s Rusijom dijeli granicu od 1340 km, koja također služi kao vanjska granica Europske unije. U srijedu je ta nordijska zemlja objavila da će zatvoriti sve granične prijelaze osim najsjevernijeg pa će tako od petka otvorena ostati jedino zabačena arktička ruta.
Frontex će u Finskoj rasporediti 50 graničara
Ta će mjera biti na snazi mjesec dana. Kako je najavljeno, Frontex će u Finskoj rasporediti 50 graničara i ostalog osoblja te opremu, uključujući i patrolna vozila. Prva skupina pripadnika Frontexa stiže u Finsku 29. novembra, a među njima su stručnjaci za nadzor, prevoditelji i stručnjaci za provjeru dokumenata.
Finska je prošle godine donijela zakon koji dopušta njezinim graničnim vlastima da iznimno prestanu primati zahtjeve za azil na određenim prijelazima u slučaju da je nordijska zemlja postala meta masovne imigracije koju je orkestrirala neka druga država. Finski ministar unutarnjih poslova Mari Rantanen rekao je da će pojačati mjere provjere na granici, uključujući registraciju migranata, uspostavu centara za prikupljanje fotografija i otisaka prstiju te ostalih identifikacijskih informacija.
Estonija zatvara granične prijelaze?
I estonsko ministarstvo unutarnjih poslova optužilo je Rusiju za hibridnu napadačku operaciju kako bi na granici te baltičke države gomilala migrante u cilju potkopavanja državne sigurnosti i uznemiravanja stanovništva. Oko 30 migranata, uglavnom iz Somalije i Sirije, pokušalo je posljednjih dana ući iz Rusije u Estoniju, no ministarstvo tvrdi da nitko nije zatražio azil i da su svi vraćeni natrag.
Estonija je priopćila da neće prezati od zatvaranja graničnih prijelaza ako migrantski pritisak iz Rusije eskalira. Ministar Lauri Laanemets rekao je da postoje brojni pokazatelji da su u operaciju dovođenja migranata uključeni ruski pogranični dužnosnici i neke agencije.
– Iskreno govoreći, ovaj migrantski pritisak na istočnu granicu EU-a je hibridna napadačka operacija, rekao je ministar. Laanemets kaže da se migranti pojavljuju na estonskim graničnim prijelazima na orkestrirani način, u grupama od 7 do 11 ljudi, a ruski graničari snimaju kako ih estonski graničari vraćaju. Te se snimke ubrzo zatim objave u ruskim medijima. Situacija, rekao je ministar, podsjeća na scenarij kada su Litva i Latvija bile na udaru ilegalnih migranata koji su pristizali preko Bjelorusije.
Bjelorusija, kao i Rusija, opovrgavala je te optužbe.
Univerzitetski profesor, sociolog kulture i književnik Radoslav Ratko Božović preminuo je u Beogradu u 90. godini.
Rođen je 1934. godine u Banjaluci. Gimnaziju je završio u Nikšiću, a Filozofski fakultet u Beogradu, gde je kasnije magistrirao i doktorirao.
Bio je rukovodilac smera “Sociologija kulture i kulturna politika” na postdiplomskim studijama Fakulteta političkih nauka.
Predavao je i na Fakultetu dramskih umetnosti, Fakultetu likovnih umetnosti, Filološkom fakultetu i Arhitektonskom fakultetu u Beogradu.
Bio je profesor i na Fakultetu političkih nauka i Fakultetu vizuelnih umjetnosti u Podgorici, kao i na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Nikšiću.
Radio je kao jugoslovenski dopisnik francuskog časopisa za svetsku politiku “Démocratie Nouvelle” (Nova demokratija) i urednik edicije “Kultura i društvo” i biblioteke “Poenta”.
Autor je oko 300 naučnih radova, 150 stručnih radova i desetine knjiga.
Najznačajnija njegova dela su “Kultura slobodnog vremena”, “Metarmofoze igre”, “Iskušenja slobodnog vremena”, “Usud igre”, “Nedoumice oko kulture”, i drugi.
Oktobra 2023. objavio je knjigu pod naslovom “Tajne dijaloga”.
Božović je dobitnik više nagrada, među kojima su “Đorđe Fišer” 2012. godine za doprinos razvoju humora i satire, “Radoje Domanović” 2016. godine za teorijski pristup satiri, “Tipar” 2016. za životno delo za humor i satiru.
Dobitnik je i zvanja Vitez poziva 2021, koji dodeljuje Liga eksperata.
Trinaestogodišnje dijete, R.P., poginulo je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu Kotor – Budva, saopšteno je iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Iz policije su kazali da je u nesreći jedna osoba povrijeđena.
Do nesreće je došlo oko 14 sati u mjestu Radanovići.
Mreža MedCities broji 73 opštine sa tri obale Mediterana
Kandidatura Kotora za članstvo u MedCities mreži gradova prihvaćena je na današnjoj Generalnoj skupštini ove organizacije održanoj u Sarajevu.
Opštini Kotor je predloženo članstvo u ovoj organizaciji na sastanku održanom 24. aprila u Briselu, na kojem su u okviru aktivnosti i kampanje lobiranja za stvaranje makroregionalne strategije za Mediteran, članovi Mediteranske alijanse za saradnju, MedCities, i Međumediteranska komisija CPMR uz podršku Vlade Katalonije i Regiona Provansa-Alpi-Azurna obala, pokrenuli stvaranje grupe Prijatelja makroregiona Mediterana. Kandidaturu Kotora je danas predstavila koordinatorka opštinske Kancelarije za međunarodnu saradnju dr Jelena Stjepčević čime je Opština Kotor postala prva crnogorska opština – članica MedCities.
MedCities asocijacija pomaže u osnaživanju mediteranskih lokalnih samouprava da ostvare svoje strateške prioritete, vjerujući da one igraju vitalnu ulogu u poboljšanju života građana.
To je mediteranski glas za lokalne vlasti i izgrađuje njihove kapacitete da odgovore na izazove lokalne uprave na održiv način. MedCities organizacija je osnovana 1991. godine u Barseloni. Transformacija MedCities-a u pravno udruženje povećala je njegov operativni kapacitet i poboljšala njegovu sposobnost da promoviše održivi urbani razvoj u regionu. MedCities uzima Agendu za održivi razvoj 2030. kao opšti okvir za sve svoje projekte.
Mreža MedCities broji 73 opštine sa tri obale Mediterana.
KUC “Kadena” iz Tivta ovog vikenda (25. i 26.11.) organizuje 6. SMOTRU FOLKLORNIH ANSAMBALA CRNE GORE, u Centru za kulturu Tivat sa početkom u 18 sati.
U okviru smotre će gostovati čak 14 ansambala iz čitave Crne Gore, sa oko 500 učesnika, mladih folkloraša uzrasta do 16 godina!
Iz uprave Folklornog ansambla “Nikola Đurković” Kotor i KUC “Kadene” Tivat pozivamo sve ljubitelje narodnih igara da prisustvuju događaju sa svojim najdražima kao i to da je ULAZ BESPLATAN!
Smotru su ove godine podržali Opština Tivat, Turistička organizacija Tivat i Centar za kulturu Tivat.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić najavio je osnivanje fonda za borbu protiv klimatskih promjena i elementarnih nepogoda, koji će biti punjen obaveznim procentom davanja iz gradskog budžeta svake godine.
Razlog za osnivanje fonda, kako je kazao Jokić, je taj jer će za 50 godina od sada nivo mora porasti do mjere koja će promijeniti kompletan izgled Kotora i načina života u njemu.
Kotor – foto Boka News
“Danas, zvone zvona koja najavljuju još veći potres od razornog zemljotresa, potres klimatskih promjena. Ne ulazeći u to šta je uzrok tih promjena, moramo govoriti o prognozama, koje su sve samo ne optimistične. Za 50 godina od sada nivo mora će porasti do mjere koja će promjeniti kompletan izgleda Grada i načina života u njemu. Ne smijemo dozvoliti da tu ili bilo koju drugu katastrofu čekamo nepripremljeni, očekujući i vapeći za pomoć. Nemamo pravo da našu djecu ostavimo bez sigurnosti. Zbog toga ćemo u saradnji sa stručnjacima, predložiti skupštini odluku o formiranju Fonda za borbu protiv klimatskih promjena i elementarnih nepogoda, koji će biti punjen obaveznim procentom davanja iz gradskog budžeta svake godine, a koji će se moći koristiti samo i sključivo za ove svrhe – kazao je Jokić juče na svečanoj sjednici povodom 21. novembra, Dana Opštine Kotor, uz poruku „stvorimo našoj djeci mogućnost da se brane od neshvatljive snage i moći prirode, dajmo im pravo na život.“ – kazao je Jokić.
Spor kompanije “Vektra Boka” i Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, koji je pokrenut zbog raskida ugovora o koncesiji za četiri plaže u Herceg Novom i odštete za izdavanje parcela u toj opštini, počeo je iznova u Privrednom sudu.
Nakon odlaska u penziju sutkinje u ovom postupku Senade Hasanagić, spor je sada u rukama Marije Adžić. Ona je na jučerašnjem ročištu javnu raspravu počela iznova, vještaku geodetske struke Miliću Popoviću naložila da se izjasni na raniji podnesak Morskog dobra i nastavak ročišta zakazala za januar.
Kompanija “Vektra Boka” biznismena Dragana Brkovića, pokrenula je tužbu nakon što je Morsko dobro 2019. raskinulo ugovor o zakupu četiri plaže u Herceg Novom, prije isteka koncesije od 20 godina – na koliko je bio zaključen. Ugovorom su ustupljene četiri plaže i to: kupališta ispred hotela “Plaža”, bivšeg hotela “Tamaris”, hotela “Igalo” i kupalište Žanjic. Iz “Vektre” smatraju da je taj ugovor još na snazi, a traže i naknadu štete i izgubljene dobiti za parcele, koje su kako tvrde u njihovom vlasništvu, a koje je državna firma davala u zakup trećim licima.
Advokat Morskog dobra Nikola Bogavac predložio je da se geodetski vještak Popović, koji je radio nalaz kojim je trebalo identifikovati parcele i kupališta koje je državna firma izdavala, izjasni na navode u podnesku koji je ta kompanija podnijela 5. januara 2021. Sutkinja Adžić je predlog usvojila i naložila vještaku da se na te navode blagovremeno izjasni.
TO Kotor planira uskoro ponovnu posjetu Azilu za pse u okviru akcije Volim Kotor.
Sa dolaskom hladnijih dana, pored hrane, u azilu se javlja i potreba za nekim stvarima koje će ublažiti zimu svima koji tu borave.
Koristimo priliku da pozovemo sve koji su u mogućnosti, da doniraju jorgane, peškire i ćebad koji im više nisu od koristi. Ova vrsta donacije će biti od pomoći jer će se sve navedeno koristiti kao podloga zahvaljujući kojoj psi neće boraviti direktno na betonu na kom inače borave, a koji je sve hladniji. Stoga, peškiri, ćebad i jorgani mogu biti korišteni, al ipak bi trebalo da budu ne previše oštećeni i u stanju da mogu biti od koristi.
Donacije će se prikuplati u prostorijama TO Kotor u staroj zgradi Jugopetrola u Škaljarima, radnim danima od 08:00 do 12:00 sati, do 01.12.23.
Na ovaj način pokazujemo brigu o životinjama kojima je to najpotrebnije i Volimo Kotor! poručuju iz TO Kotor.
