Nakon što je Hrvatska pobijedila Brazil i ušla u polufinale Svjetskoga nogometnog prvenstva, spontano i iskreno slavlje zaokupilo je ulice hrvatskih gradova, ali i kafiće u kojima se u najvećem broju pratila utakmica.
Slavi se u cijeloj Hrvatskoj, u Dubrovniku je navijačka atmosfera doslovno eksplodirala,
Ulice Zagreba spontano su se napunile navijačima nakon nogometne pobjede. Građani mašu zastavama, pjevaju navijačke pjesme, a bez sumnje slavlje će se produžiti kasno u noć.
U užem centru grada, hiljade ljudi izašli su nakon pobjede proslaviti veliki uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije.
Spontanim zagrljajima, ponekom bakljom, mašući hrvatskim zastavama i navijačkim rekvizitima. Građanima, izgleda, ne smeta lagana kiša i relativna hladnoća.
Manji broj njih bio je nakon završetka utakmice i na Evropskom trgu, gdje se na velikom ekranu i na otvorenom pratio napeti dvoboj Hrvatske i Brazila.
No, slavlje se nakon pobjede prelilo na glavni zagrebački trg, gdje su tisuće navijača uglavnom samostalno, ali i uz pomoć uličnih orkestara, podizati atmosferu, u izostanku nekog većeg službenog navijačkog programa.
Uprkos hladnom vremenu, jedan mlađi navijač pobjedu je proslavio kupanjem u fontani Manduševec.
U drugim uglovima centra, iz kafića se čuju navijačke pjesme, a građani se uz stihove poput onih “neka pati, koga smeta, Hrvatska je prvak svijeta” već pripremaju za nastavak prvenstva.
Pomalo zakrčenim gradskim prometnicama, čuju se zvukovi truba, vijore se zastave, a sve se čini da će se ulazak u polufinale slaviti čitavu noć, kao i u drugim hrvatskim gradovima i mjestima.
Sanacija oštećenog dijela monumentalnog stepeništa župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije na Prčanju, počeće uskoro, zahvaljujući donaciji koju je za to obezbijedila crnogorska porodica iz Berlina, a koja je željela da ostene anonimna.
Prčanjski župnik don Željko Paskovič, „Vijestima“ je kazao da je izabran izvođač koji će obaviti vrlo specifičan i zahtjevan posao obnove dijela reprezentativnog stepeništa, odnosno balustrade od korčulanskog kamena koja je uništena 31.marta 2020. nepažnjom radnika podgoričke kompanije „Ekoplant“.
Radnici „Ekoplanta“ koji su bili angažovani na uklanjanju debala od štetnog insekta – crvenog palminog surlaša, uništenih i osušenih stoljetnih stabala kanarskih palmi koje su rasle uz stepenište, vrlo su neoprezno i bez adekvate pripreme obavljali taj posao. Stoga je jedno veliko i teško deblo palme, posječeno u korenu, palo na stepenište i zdrobilo dio reprezentativne ograde – balustrade od bračkog kamena. Time je stepeništu koje je po nacrtu arhitekte Milana Karlovca dovršeno 1913.godine, nanijeta velika šteta, a koje će tek sada biti obnovljena zahvaljujući donacijama, ali ne i odgovornosti „Ekoplanta“ koji je i napravio štetu na ovom zaštićenom spomeniku kulture prve kategorije.
„Nakon skoro tri godine od kada je uništen dio stepeništa Bogorodičine crkve na Prčanju, završena je procedura kod Uporave za zaštitu kulturnih dobara koja je prihvatila i odobrila obiman i studiozan restauratorski projekat za obnovu oštečenog dijela stepeništa i balustrade, a koji je uradila specijalizovana firma „Projektor“ iz Tivta. Vrijednost tog projekta je četiri hiljade eura, i on je bio donacija firme „Projektor“ kako bi se što prije stvorili uslovi za propisnu i stručnu obnovu oštećenog dijea ovog kulturnog dobra. U međuvremenuk, budući da se onaj koji je izazvao štertu, uporno oglušivao o obavezu da je o svom trošku sanira, pojavili su se drugi ljudi, svjensi značaja ovog kulturnog dobra kakvo je crkva Rođenja Blažene Djevice Marije na Prčanju i pomogli nam da prikupimo potreban novac za samo izvođenje građevinskih i sanacionih radova koji će koštati 12.000 eura.“- kazao je do Željko Pasković.
Za izvođača je izabrana specijalizovana firma „Klesarstvo“ iz Konavala koja će u saradnji sa podizvođačem iz Crne Gore uskoro pristupiti ovom poslu. „Klesarstvo“ je inače, visokovlafikovani izvođač kada su u pitanju specifični radovi u kamenu na vrijednim starim objektima i spomencima kulture, a ta firma već je prije nekoliko godinja radila u Boki na vrlo zahtjevnom poslu sanacije zvonika crkve Svetog Eustahija u Dobroti.
Krivac izbjegava odgovornost, štetu sanira donacija crnogorske porodice iz Njemačke
Prčanjski župnik ističe da je „Klesarstvu“ već plaćen avans i da je nabavljen novi najkvalitetniji korčulanski kamen od koga će se napraviti djelovi stepeništa i balustrade koje nije mogućče rekonstruisati od sakupčljenih i sačuvanih fragmenata zdrobljenih starih djelova. On očekuje da će cjeli posao biti završen do početka ljeta naredne godine jer je intervencija mnogo obimnija nego što se u prvi mah činilo zato što je palma teška nekoliko tona, u svom padu, poremetila i dio statike ovog dijela stepeništa.
„Iako smo se u više navrata obraćali Željku Vidakoviću, vlasniku i direktoru kompanije „Ekoplant“ koji je, neposredno nakon što su njegovi radnici nestručnim šeganjem palme, napravili veliku štetu na stepeništu crkve na Prčanju, javno preuzeo odgovornost za to i obavezao se da će njegova firma u potpunosti snositi iznos obnove i restauracije oštećenog dijela stepeništa, od njega na žalost, nema nikakvog odgovora i reakcije. Tužno je da neko ko je nekada bio i ministar u Vladi Crne Gore, a čija je fime nestručnim uklanjanjemm palme uništila dio tako vrijednog stepeništa, i nakon toga što je rekao da će snositi sve troškove sanacije, sada kada treba da se plati tih 12.000 eura izvođaču, se ne javlja i izbjegava odgovornost.“- istakao je Pasković dodajuči da će Kotorska Biskupija, ukoliko „Ekoplant“ i njegov vlasnik nastave tako da se ponašaju, podići tužbu protiv Vidakovićč i njjegove kompanije.
„Pravda svakako, mora biti zadovoljena jer je nedopustivo da neko svejsno ili ne, uništava ovakve spomenike kulture prve kategorije i da za to ne snosi nikakve posljedice. Žao mi je što po službenoj dužnosti u ovom slučaju, nisu reagovale neke nadležne državne institucije jer bi u normačnim državama bila potpuno drugačija priča da nek uništi ovako vrijedno stepenište. Ukoliko opet izostane adekvatna reakcija „Ekoplanta“ mi ćemo tu kompaniju svakako tužiti i od nje tražiti nadoknadu kompotene nanesene štete.“- podvukao je don Pasković, dodajući da je Vidaković koji se javno obavezao u meidjima, ali i u zvaničnim dopisima Komunalnoj policiji Opštine Kotor i predsjedniku te Opštine da će saniratio štetu koju je prouzrokovao, do sada izignorisao sva ta svoja obećanja.
Mjesto gdje je posjecena i gdje je zavrsila palma koju je navodno strucno uklanjao Ekoplant
Prčanjski župnik ističe da bi troškovi za obnovu oštećenog dfijela stepeništa bili i značajno veči da stručnjaci iz kompanije “Projektor“ koji su radili projekat sanacije i konzervacije, dva mjeeesca po često nepovoljnim vremeniskim uslovima, nisu marljivo sakupljali svaki fragment slomljenih kamenih stubova koji su mogli naći, te identifikovali odakle je on potekao kako ga ponovno spojiti sa ostatkom.
„Ja im na tome i samom projektu sanacije koji su donirali, bezgranično zahvaljujem u ime Župe Prčanj i Kotorske biskupije. Izuzetno mi je drago što smo u međuvremenu, i pored neodgovornog ponašanja izazivača štete, uspjeli da sakupimo i novac za same građevinske radove i to na vrlo neočekivan način. Kada sam naime, na jednoj viber grupi napisao da molim sakupljanje pomoći za tu snaciju, nakon samo dva-.tri sata javio mi se taj čovjek- Crnogorac koji živi i radi u Njemačkoj i koji je želio da ostane anoniman. Njegova porodica i njihova porodična firma uplatili su nam kompletan potreban iznos od 12.000 eura. Mislim da je to pravi patriotizam i da se tu vidi sva ljudskst, čovjekoljublje i ljubav tog čovjeka i njegove porodice prema ovoj zemlji, i iskrena želja da se pomogne da se sačuva i obnovi jedan tako jedinstveni spomenik kulture u Crnoj Gori kakav je Bogorodičina crkva na Prčanju. Ja lično i Kotorska biskupija izražavamo duboku zahvalnost toj crnogorskoj porodici iz Berlina a koja je željela da ostene anonimna.“- istakao je don Pasković.
Monumentalna skalinada od korčulanskog kamena iz 1913. a čiji je dio ograde uništio „Ekoplant“, inače, vodi od obalnog puta na Prčanju do platoa na 20-tak metara visokom brdašcu – najprominentnijoj lokaciji u centru tog malog mjesta, a na kojem je od 1789. do 1913. građena župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije – zaštićeni spomenik kulture. Ovaj hram napravljen je po projektu znamenitog mletačkog arhitekte Bernardina Makarucija, a po svojim dimenzijama najveća je crkva u Kotorskoj biskupiji i jedan od najvećih i najraskošnijih katoličkih hramova na južnom Jadranu.
Manifestacija BOKEŠKI POLUMARATON u svojoj drugoj godini već sad oborila je sve rekorde posjećenosti s oko 1.500 učesnika iz 26 zemalja svijeta, od čega samo 1250 učesnika na polumaratonu što predstavlja brojku koja je rame uz rame velikim polumaratonima u regionu, a daleko najveća u Crnoj Gori, čulo se danas na press konferenciji u Tivtu.
U organizaciji Triatlon kluba Kotor, najvećeg triatlon kluba u Boki Kotorskoj i jednog od najvećih u Crnoj Gori, 11. decembra 2022. Tivat i Kotor će još jednom biti jedne od vodećih evropskih trkačkih destinacija, istaknuto je na današnjoj press konferenciji na kojoj su, uz predsjednika Organizacionog odbora Kristijana Sindika, prisustvovali: Goran Božović, potpredsjednik Opštine Tivat, Dejan Ognjanović, sekretar za sport Opštine Kotor, Danica Banjević, direktorica Turističke organizacije Tivat, te Kire Sinadinovski, direktor Skoplje Maraton, kao partner Bokeškog polumaratona.
Sindik je rekao da su pripreme za početak 2. Bokeškog polumaratona pri samom kraju:
„Ponosan sam prije svega na činjenicu da smo u današnje izazovno vrijeme, za vrijeme pandemije i sad slobodno možemo reći u njenom post razdoblju stvorili jedan ovakav događaj i praktički ga poklonili gradu i kraju u kojem živimo. Takođe sam ponosan i na ekipu s kojom već 2 godine naporno radim, 365 dana u godini i koja svake godine daje sve od sebe da Tivat, Kotor i cijela Boka Kotorska i Crna Gora imaju jedan svjetski renomirani događaj“, istakao je Sindik.
On je dodao kako je Boškeški polumaraton događaj svih građana i sportista Boke, događaj koji sjedinjuje sve sportove i uzraste i koji šalje prekrasnu sliku Boke u svijet:
„Ove godine očekujem izvrsne rezultate, imamo jako elitno polje sa učesnicima iz Kenije, Burundija, Mađarske – tako da vjerujem u izvrsne impresije koje će svi naši gosti ponijeti kućama. Posebno bih se zahvalio svim gradskim službama u Tivtu i Kotoru koji su sa svojim resursima stali uz nas i olakšali nam posao u tehničko-operativnom segmentu.“
Potpredsjednik Opštine Tivat Goran Božović, naglasio je kako su upravo u današnje vrijeme važne sportske manifestacije kao što je 2. Bokeški polumaraton:
“Sad je potpuno jasno da je stvoren vrhunski sportsko turistički brend u Tivtu, Boki i Crnoj Gori, a višestruko korisna manifestacija za naš grad. Ponosan sam što smo imali sluha na vrijeme, i prepoznali potencijal ove manifestacije kada nam je predstavljena kao idejni projekat, i što smo je snažno podržali u startu. I u ovom slučaju pokazali smo da prepoznajemo prave vrijednosti, snažno podržavamo sport, podržavamo i promovišemo zdrave stilove života, podržavamo profesionalni, ali u ovom slučaju u mnogo većoj mjeri amaterski i rekreativni sport, za široke narodne mase. Veliki broj učesnika je iz inostranstva, mnogi od njih sa svojom porodicom, koji će provesti vikend u našem gradu. U periodu, tako reći, mrtve sezone, mi imamo u značajnoj mjeri popunjene smještajne kapacitete i značajan turistički impuls. Naša podrška u finansijskom i logističkom smislu se nastavlja i u budućnosti, u još većoj mjeri, naročito što ambicije rastu i što ćemo dogodine imati Bokeški Maraton. Nadam se da će i Opština Kotor biti na istom kursu kao i mi, kao i Turističke organizacije naša dva grada, a onda i ostali brojni subjekti, u prvom redu hotelijeri i ugostitelji, koji imaju direktne benefite. Hvala TK Kotor, i idejnom tvorcu manifestacije Kristijanu Sindiku, što sve ovo rade pro bono, što je zaista vrijedno pomena i svake hvale, zbog čega ih između ostalog tako snažno i podržavamo. Želim uspjeh u realizaciji, očekujem sjajnu atmosferu i ekstremno dobru energiju, bez obzira na vremenske uslove, jer kako rekoste NE TRČI SE PO KIŠI NEGO PO CESTI!“
Božović je istakao da je Opština Tivat podržala ovu manifestaciju sa 15.000 eura, a za narednu godinu će taj budžet biti veći, s obzirom da Tivat i Boka dobijaju i svoj prvi maraton.
Sekretar za sport Opštine Kotor, Dejan Ognjanović, rekao je da Kotor i Tivat imaju mnogo toga da pruže i da kroz sport mogu to najbolje da promovišu:
“Radi se o jednoj ozbiljnoj organizaciji i važnoj manifestaciji za Kotor i Tivat. Imamo mnogo toga da damo, a mislim da kroz sport možemo najbolje da promovišemo naše potencijale i ova manifestacija ima značaj u tom smislu. Vidimo da dolaze razni takmičari iz raznih zemalja nadam se da će se oni vratiti svojim domovima puni emocija i da će prenijeti svojim zemljama jednu lijepu poruku. Htio bih da poželim svim takmičarima dobro vrijeme i organizatoru dobar rad.“
Na značajan turistički potencijal ove manifestacije osvrnula se direktorica TO Tivat, Danica Banjević:
„Veliko nam je zadovoljstvo i ove godine podržati jednu od najboljih sportskih manifestacija koja, uprkos izazovnim vremenima u kojima se nalazimo, prati svjetske trendove, motiviše sve veći broj posjetilaca izvan turističke sezone i promoviše Tivat kao destinaciju cjelogodišnjeg turizma. Bokeški polumaraton predstavlja značajan događaj za promociju Tivta kao turističke destinacije usmjerene na održivi razvoj i razvoj sportskog i aktivnog turizma. Ovakvu događaji su značajni i sa aspekta produženja sezone i kreiranja ekonomskih benefita za destinaciju. Vjerujemo da ce učesnici polumaratona ponijeti pozitivne utiske iz naseg grada.“
Bokeški polumaraton
Kire Sinadinovski, direktor Skopje Maratona, zaključio je da je Bokeški polumaraton unikatan zbog prelijepog zaliva, a da to upotpunjuje Kristijan sa svojim profesionalnim angažmanom:
“Bokeški polumaraton je za mene jedna unikatna priča koja se dešava ovdje. Ovo što vi ovdje imate nema nigdje u svijetu, daću jedan primjer komparacije kao što Atina ima unikatni finiš gdje se završava na starom olimpijskom stadionu, tako ovdje trkači trče u zalivu koji nema nigdje na svijetu. Organizator radi dobro svoj posao još od prve godine. Kristijan je sve dobro postavio, a mi sa njim sarađujemo već godinama. Dopada nam se to što ima svoja pravila i drži se njih. Nekim trkačima se to možda neće svidjeti što je toliko strog, ali treba svi da se naučimo da samo tako možemo da idemo naprijed i da imamo dobre rezultate u pogledu organizacije i u pogledu promocija države u svijetu.“
Start Trke zadovoljstva na 5km, planiran je sjutra u 15 sati na Pinama, gdje je ujedno i cilj.
Polumaraton,kao i štafetni polumaraton, startuje u nedjelju u 11 sati na Pinama, trči se kroz Kalimanj, na magistralu ka Župi gdje je okret, zatim nazad magistralom kroz Veliki gradski park, Porto Montenegro, Seljanovo prema Donjoj Lastvi, Lepetanima, preko Veriga, Stoliva, Prčanja, Mua do cilja u Kotoru, Starom gradu. Dužina polumaratona je 21,1 kilometar i staza je atestirana od strane Međunarodne atletske federacije.
Generalni pokrovitelj manifestacije je Opština Tivat, a zlatni pokrovitelji su Opština Kotor i Turističke organizacije Tivta i Kotora.
Zimski bazar održava se svake subote, uz izvrstan izbor poklona i dekoracije, pretvarajući Marina naselje u božićni grad na obali
Novogodišnja čarolija u Luštici Bay, započeta spektakularnim paljenjem novogodišnje rasvjete na promenadi, nastaviće se u subotu, 10.decembra Luštica Bay Zimskim bazarom (Winter Gift bazar) od 13 do 17 časova, uz brojne gastro i zabavne ugođaje u prazničnom duhu, osmišljenje za sve uzraste. Zimski Gift bazar održavaće se svake subote – izuzetan izbor rukotvorina, poklona i dekoracija ručne izrade naći će se u ponudi lokalnih i gostujućih umjetnika i kreativaca, kako bi svaki dom i novogodišnja jelka zablistali punim sjajem.
Božićna pozornica u Luštici Bay trajaće do 15. januara i ponudiće praznično raspoloženje, izvrsnu gastronomsku ponudu na promenadi, štandovima i čitavom naselju. Uz Festive dome, veoma čest novogodišnji vizuelni identitet evropskih prestonica, nalik bogato ukrašenom iglou, sa neodoljivom ponudom slatkih i slanih đakonija, Zimski bazar predstaviće raznovrsne artikle domaće radinosti.
Maštovite ukrase za jelku domaće izrade ponudiće Irina Galaida i Ljiljana Vuković, Julius Nakit od kristala unijeće dozu glamura dok će atmosferu mirisnih mednjaka, cimeta i novogodišnjih đakonija upotpuniti mirisne svijeće Vanilla Candle Studio. Intrigantan naziv „Art of the Soul“ nosi brend eklektičnog kućnog dekora autorke Victorie Kadyrove. Modne detalje ponudiće Marina Seferoic kreatorka ešarpi.
Zimski bazar . Luštica bay
„I ova godina se polako bliži kraju, te uživamo u prazničnom štimungu, novogodišnjoj rasvjeti, pripremi poklona i želja za bolju i srećniju godinu pred nama. Svjetlucave iskre praznično okićene i raznobojno osvijetljene promenade u Luštici Bay pružaju priliku za jedinstveni doživljaj posebne novogodišnje atmosfere u našem naselju, kao na božićnom marketu u nekoj od evropskih metropola. Ukusi i mirisi naše novogodišnje čarolije, koju stvaramo zajedno sa mještanima i uz pomoć vještih ruku domaćih i gostujućih umjetnika i ugostitelja, učiniće da se posjetioci osjete kao da ovdje pripadaju, u našoj zajednici koja ih gostoljubivo dočekuje u širokom zagrljaju“, kaže Sonja Banićević, supervizorka organizacije događaja u Luštici Bay.
Koncept koji ovom prilikom nudi Luštica Bay pruža novo iskustvo novogodišnjih praznika, sa neobično stilizovanim štandovima sa kojih neodoljivo mame delicije i prvoklasni specijaliteti lokalnih proizvođača, namijenjeni gostima i posjetiocima ovog primorskog naselja tokom praznične sezone.
Jedinstveno dizajnirani prostor privlači pažnju oblikom stilizovanog novogodišnjeg igloa, prozirne kupole brižljivo ukrašene, udobno opremljene i dekorisane rafiniranim ukrasima. U unutrašnjosti ovog Festive Dome balona posjetioce očekuje paleta toplih bijelih i zlatnih tonova, splet nježnih božićnih melodija i neodoljivi miris novogodišnjih začina, cimeta, oraščića, karanfilića i vanile. Na štandovima će biti bogata ponuda za gurmane i sladokusce. Uz tradicionalne božićne kolačiće, medenjake, kuglof i sušeno voće, na štandovima će mamiti slatke i slane palačinke sa maštovitim nadjevima i ukusnim prelivima, kao i čarobne vafle sa čokoladom, karamelom i cimetom. Na prazničnoj trpezi će se naći i strani specijaliteti, od kroasana i słanih peciva do guščije paštete, čatni namaza, ostriga, kavijara sa najfinijim ražanim hljebom i drugih čuvenih delikatesa. Neće izostati ni tradicionalni okrepljujući napici u hladnim zimskim danima, poput toplog kuvanog vina, mirisnih čajeva, domaćih sirupa, likera i rakija, kao i ledenog šampanjca za slavlje i zdravice, te će i odrasli i djeca podjednako moći da uživaju u odabranim gutljajima.
Lustica Bay
Porcije za degustaciju su prilagođene prema odabiru poslastica, u rasponu cijena od 5 do 55 eura. Osmišljeno je i nekoliko menija selektovanih slanih i slatkih zalogaja, po cijeni od 10 eura.
Među specijalno pripremljenim i lijepo upakovanim poklonima koji se takođe mogu kupiti na štandovima izdvajaju se francuske vekne sa nadjevima za vegane, parfei, medenjaci, božićne zvjezdice i keksi sa maslacem, kao i miks začina za kuvano vino i izbor čajeva za najljepši praznični ugođaj.
Luštica Bay je nedavno ovjenčana renomiranim međunarodnim priznanjem International Property Awards, odnosno Nagradom za razvoj naselja mješovite namjene koja je dodijeljena Crnoj Gori i projektu Luštica Bay. Ovaj integrisani grad dočekuje posjetioce širom otvorenih ruku, u ambijentu koji poziva na druženje, šoping, obilazak lokala unutar naselja i uživanje u savremeno dizajniranom i ugodnom enterijeru brojnih barova i restorana. U najveselijoj novogodišnjoj atmosferi zasijaće novim iskricama i hotel The Chedi sa pet zvjezdica, kao i mnoštvo sadržaja na promenadi i u okviru Marina Village.
Treća edicija donatorskog bala hotela Regent Porto Montenegro zakazana je za petak 16. decembar, sa društveno-odgovornim eko povodom.
„Donatorski bal smatramo krunom naše kalendarske godine. Cilj nam je, pored organizacije noći za pamćenje, prikupiti sredstva za kupovinu industrijskog drona sa termovizijskom kamerom za Službu zaštite i spašavanja Tivat. Dron sa termovizijskom kamerom će unaprijediti monitoring terena i ranu detekciju požara na teritoriji Tivta i Boke Kotorske. Ova edicija bala, nakon dvije godine pauze, ima „zelenu“ tematiku uslijed svježih sjećanja na prošlogodišnje požare na teritoriji zaliva Boke Kotorske, u okviru kojih je izgorelo preko 350 000 m2 terena pod šumom i niskim rastinjem.“, istakla je Elena Ljiljanic, Senior PR & Marketing Menadžer hotela Regent.
„U okviru tombole i tihe aukcije tokom bala, svi gosti će moći kupiti lozove za boravak u najboljim hotelima Evrope i luksuzan nakit renomiranog modnog brenda. Još nekoliko slobodnih mjesta svjedoči velikom interesovanju te se radujemo večeri koja će lijepo zaključiti uspješnu godinu.“, dodaje Ljiljanićka.
Veče otvara baletska tačka „International Arts“ akademije, a za dobru atmosferu na podijumu zadužen je Nenad Knežević Knez.
Globalno rasprostranjena, ali u Jadranu veoma rijetka prugasta tuna (Katsuwonus pelamis) završila je juče na udici sportskog ribolovca Aleksandra Saše Pejovića iz Podgorice.
Primjerak dug oko 80 centimetara i težak 12 kilograma ulovio je na Luštici, sa stjenovite obale, a prilikom izvlačenja asistirao mu je Aleksandar Delić. Riba je napala metalnu varalicu – džig kakvim se u ovo doba godine love druge pelagične vrste, poput male tune (luca) ili palamide. Ribolovac je koristio štap do 80 grama težine bacanja, a umaranje primjerka sa obale trajalo oko pola sata.
Kako je Pobjedi potvrdio stručnjak Instituta za biologiju mora iz Kotora Ilija Ćetković, koji je upoznat sa ulovom, na osnovu fotografije nema sumnje da je riječ o prugastoj tuni, koja ime nosi po karakterističnim uzdužnim prugama na tijelu. Ističe da se prugasta ili skipdžek tuna ubraja u mediteranske vrste, ali je svega nekoliko jadranskih ulova publikovano za proteklih osam decenija.
Prema njegovim riječima, prije nekoliko godina, tačnije u novembru 2020. godine, ulovljen je primjerak prugaste tune u Hrvatskoj, sa Prevlake, istom ribolovnom tehnikom (štapom sa obale). Taj primjerak je bio težak 5,4 kilograma a ribolovac je posvjedočio da je primijetio jato u prolazu.
– To su podaci navedeni u stručnom radu Branka Dragičevića i Jakova Dulčića, koji podsjećaju da je prije toga jedini zvanično evidentirani ulov zabilježen u Hrvatskoj, 1940. godine – kazao je Ćetković.
Prema literaturi, prugasta tuna se ubraja u manje vrste tunida, dostiže metar dužine i do 20 kilograma, tako da se Pejovićev ulov računa u krupnije primjerke.
U Jadranu dominira nekoliko vrsta tunida, uključujući i veliku tunu plavih peraja (Thunnus thynnus), zatim malu tunu ili luca (Euthynnus alletteratus) i albakora (Thunnus alalunga), koju karakteriše dugo bočno peraje. Najmanja vrsta od svih je trupac (Auxis rochei) koja dostiže težinu do dva kilograma.
Zračna luka Dubrovnik u novembru ove godine prihvatila je i otpremila ukupno 30.925 putnika.
U studenome ove godine kroz vrata dubrovačke zračne luke prošlo je ukupno 30.925 putnika, što je čak 17 hijada putnika više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Novembar je, klasično, mjesec sa skromnim prometom s obzirom na to da se radi o prvom mjesecu zimskog reda letenja, no zahvaljujući charter letovima, poput Korean Aira koji je obavio 4 povratna leta sa zrakoplovom tipa B777-300ER iz Seula, te Freebird Airlinesa koji iz Dubrovnika obavlja redovne chartere prema brojnim destinacijama u Europi, zabilježen je značajan rast broja putnika u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Naravno, osim chartera, Dubrovnik je u studenome imao i redovne domaće linije Trade Aira i Croatia Airlinesa, te međunarodne linije Vuelinga i Turkish Airlinesa. Naravno, u odnosu na studeni 2019. godine, rezultat je značajno niži, naime, prije izbijanja globalne pandemije, u 11. mjesecu 2019. godine, kroz Dubrovnik je prošlo gotovo 57 hiljada putnika.
Ukupno je, od siječnja do kraja studenog ove godine, kroz Zračnu luku Dubrovnik prošlo 2.130.526 putnika, što je čak 1.2 miliona putnika više nego u cijeloj prošloj godini. Podsjećamo, rekordne 2019. godine Dubrovnik je prihvatio i otpremio gotovo 2.9 miliona putnika.
Broj pretovarenih automobila na auto terminalu u Luci Koper jutros je premašio 754.409. Time je premašen ukupan broj pretovarenih automobila u 2018. godini, koji se do sada smatrao rekordnim, saopšteno je iz Luke Koper.
Pritom su sigurni da će konačna brojka ovogodišnjeg prometa vozila biti i veća.
Pretovar automobila od siječnja do rujna ove godine veći je za 20 posto nego u istom razdoblju lani. U sadašnjim nesigurnim vremenima, kada su automobilsko tržište i globalna logistika općenito suočeni s povremenim prekidima u opskrbnim lancima, preopterećenošću otpremnih i skladišnih kapaciteta, te učincima nepredvidivih geopolitičkih događaja, to ima posebnu težinu,” operater luka Kopar, stoji u priopćenju.
Veći promet ove godine bilježi se kako u izvozu, uglavnom na Bliski i Daleki istok, tako i u uvozu, gdje se značajno povećava udio električnih vozila, glavnine kineske proizvodnje. Prema dostupnim podacima, stopa rasta automobilskog prometa je izuzetna, kao i sve druge europske luke ili terminali, kako na Mediteranu tako i na sjeveru Europe, ostvarili su znatno niže razine rasta, ističu u Luci Koper.
Visoku razinu rasta ponajviše pripisuju preusmjeravanju robnih tokova, što su, kako kažu, u Luci uspjeli postići pouzdanim uslugama i objektima izgrađenim posljednjih godina. Iduće godine planiraju se i nove površine za automobile.
„Želimo aktivno pratiti potrebe tržišta brojnim infrastrukturnim ulaganjima, nadogradnjom sustava i unapređenjem procesa rada. Jedna od važnijih investicija koja se provodi na terminalu za automobile i RO-RO je uređenje prijeko potrebnih otvorenih skladišnih prostora za automobile i druga vozila, koji će biti dovršeni, očekuje se u drugoj polovici 2023. godine“, dodao je Boštjan Napast, predsjednik uprave Luke Kope.
Sjedinjene Države planiraju nametnuti nove sankcije Kini i Rusiji, koje će uključivati kažnjavanje Moskve zbog njezine uporabe iranskih dronova u ratu protiv Ukrajine, rekla su dva američka dužnosnika.
Prema njihovim riječima, sankcije će pogoditi Kinu zbog, kako tvrdi Washington, ilegalnog ribolova u Pacifiku, dok sve više raste zabrinutost zbog mogućeg kineskog prekomjernog izlova ribe i širenja kineskog utjecaja na moru.
Većina sankcija, o kojima je izvijestio Wall Street Journal, bit će nametnuta po takozvanom globalnom “zakonu Magnitsky” iz 2016. koji američkoj vladi omogućuje uvođenje sankcija protiv dužnosnika inozemnih vlada za koje se procijeni da krše ljudska prava, zamrzavanje njihove imovine i zabranu ulaska u SAD.
Sjedinjene Države osudile su izvoz iranskih vojnih dronova u Rusiju, koja ih koristi u ratu protiv Ukrajine te se očekuje da će sankcije pogoditi neke uključene u rusku vojnu industriju i povezane s isporukom iranskih dronova Rusiji, rekli su dužnosnici.
Sveučilište u Dubrovniku poziva buduće studente na studij Povijest Jadrana i Mediterana. Izučavanje temeljnih procesa i struktura koji su obilježili povijest Evrope, Mediterana i Jadrana u dugom razdoblju od antike do suvremenosti. Studij pruža edukaciju ne samo iz povijesti, nego i iz drugih znanstvenih disciplina, od demografije i ekonomije do povijesti umjetnosti i povijesti književnosti, čime se polaznici osposobljavaju za zapošljavanje i izvan znanstveno-obrazovnog sektora, u turizmu, kulturnoj industriji ili medijima.
O STUDIJU
Sveučilišni prijediplomski studij Povijest Jadrana i Mediterana je prvi humanistički studij na Sveučilištu u Dubrovniku s vrlo inovativnim programom. Nastava je najvećim dijelom orijentirana na izučavanje temeljnih procesa i struktura koji su obilježili povijest Europe, Mediterana i Jadrana u dugom razdoblju od antike do suvremenosti. Nastavni program je interdisciplinarno postavljen i pruža edukaciju ne samo iz povijesti, nego i iz drugih znanstvenih disciplina, od demografije i ekonomije do povijesti umjetnosti i povijesti književnosti, čime se polaznici osposobljavaju za zapošljavanje i izvan znanstveno-obrazovnog sektora, u turizmu, kulturnoj industriji ili medijima. Na Studiju predaju nastavnici sa Sveučilišta u Dubrovniku, Sveučilišta u Zagrebu i drugih znanstvenih i obrazovnih institucija u Republici Hrvatskoj.
Studij se izvodi u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.
OTVORENOST STUDIJA PREMA POKRETLJIVOSTI STUDENATA
Sukladno Europskom sustavu prijenosa bodova (ECTS), sveučilišni prijediplomski studij Povijest Jadrana i Mediterana horizontalno je otvoren prema studijima povijesti, ali i unutar Sveučilišta prema drugim studijskim programima. Također, studenti imaju mogućnost dio Studija, u trajanju od jednog ili više semestara, ostvariti na srodnim prijediplomskim studijima povijesti u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, upisati izborne kolegije iz područja povijesnih znanosti te ostvariti propisani 180 ECTS bodova.
Studij je otvoren za strane studente te nudi određen broj kolegija na engleskom jeziku. Nakon završetka prijediplomskog studija Povijest Jadrana i Mediterana studenti mogu, prema bolonjskim načelima, nastaviti studirati povijest na diplomskoj razini.
Sveuciliste Dubrovnik
TRAJANJE STUDIJA
Sveučilišni prijediplomski studij Povijest Jadrana i Mediterana traje tri godine ili šest semestara.
MOGUĆNOST SMJEŠTAJA U STUDENTSKOM DOMU
Studentski dom Sveučilišta u Dubrovniku jedan je od najmodernijih u Hrvatskoj, s kapacitetom smještaja za više od 500 studenata u 250 soba s kupaonicama. Određeni broj soba prilagođen je i za osobe s invaliditetom. U okviru studentskog doma je i studentska menza, garaža te brojni sadržaji za rekreaciju i druženje.
Studenski dom u Dubrovniku
ZVANJE KOJE SE STJEČE
Po završetku sveučilišnog prijediplomskog studija Povijest Jadrana i Mediterana student stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) povijesti (univ. bacc. hist.).
Studenski dom u Dubrovniku
MOGUĆNOST ZAPOŠLJAVANJA
Zbog raznovrsnog programa, koji nudi kolegije iz velikog broja disciplina, Studij polaznike osposobljava za širok spektar radnih mjesta. Prvostupnici će angažman i zaposlenje moći naći na radnim mjestima uobičajenim nakon trogodišnjeg Studija povijesti. Kroz specifične kolegije i horizontalnu mobilnost (mogućnost biranja kolegija sa srodnih studija koji se izvode na Sveučilištu u Dubrovniku), Studij polaznicima pruža mogućnost stjecanja osnovnih znanja iz drugih humanističkih, društvenih i umjetničkih disciplina, a arhivska praksa omogućava studentima da se afirmiraju kao aktivni dionici u očuvanju povijesno-kulturnih sadržaja.
Kao i većina drugih humanističkih studija, ovaj studij stvara kompetentne kadrove za rad u kulturnim institucijama i civilnim udrugama koji su osposobljeni za očuvanja povijesnog identiteta i kulturne baštine od apsolutne komercijalizacije.
