Održan veliki maskenbal u okviru Tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti

0

Dupla nagrada za Don Karampana i Dame Šampanj


Veliki kotorski maskenbal održan je u vrhunskom raspoloženju poslije tri godine pauze u novom hotelu “Blue Kotor Bay” u Stolivu, gdje se okupilo 106 grupnih i pojedinačnih maškara, 115 zvanica, koje su muzikom uveseljavali muzičari- Sandi Cenov i njegov bend “Old stars” i Trio “Gušti” iz Splita. Radost što se kotorski tradicionalni zimski maskenbal vraća u svoj matični prostor osjećala se u sjajnoj atmosferi ispunjenoj igrom, plesom, smijehom maštovitih maski, s obzirom da jer niz godina zbog nedostatka prostora -hotela održavan čak I u hotelu “Splendid” u Bečićima”.  Tražila se karta više, zadovoljni su i gosti I hotelijeri, koji za iduću godinu planiraju da dograde salu sa još većim kapacitetima.

Publika je svoje simpatije i Specijalnu nagradu (500 eura) poklonila triju maškara “Don Karampan i Dame Šampanj”, koji je u kategoriji pojedinačnih maski osvojio i prvu nagradu žirija – 300 eura. Žiri u sastavu: Vlasta Mandić, Vladimir Bujišić, Dušica Ivetić, Olivera Ristelić i Dragana Drašković dodijelio je drugu nagradu “Venecijanskoj Beli” (200 eura), a treću – “Venecijanskim pajacima” (100 eura).

U kategoriji grupnih maski atraktivna grupna maska sa akrobatskim štulama “Kazino Pompadur” osvojila je  prvo mjesto (900 eura “, druge su šarmantne djevojke na mopedima “Kotorski đir” (700 eura), a treće su romatične “Majske ruže” (500 eura), grupa od 15 vaspitačica I članica kolektiva Vrtića “Radost” Kotor.

DON KARAMPAN I DAME SAMPANJ – 1 pojedinacna

Progam Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala završava se u nedelju 5. marta uz novi broj humorističko-satiričnog lista “Karampana” i velikom karnevalskom povorkom od 15 sati, suđenjem i spaljivanjem karnevala na Maceu, te zabavom u karnevalskoj noći uz Ansambl Toć i Jelenu Rozgu  na glavnom gradskom trgu.

Otrganizatori Tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti su JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator NVO “Fešta”, a pokrovitelji su Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor.

/M.D.P./

U Kotoru predstavljena monografija i dokumentarni film o svjetionicima u Hrvatskoj

U Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru u petak je predstavljena monografija „Legende svjetla“ profesora Jurice Gašpara, posvećena svjetionicima na hrvatskoj obali Jadrana, a režiju istoimenog dokumentarnog filma potpisuje Igor Goić.

Riječ je o projektu hrvatske Udruge prijatelja Mediterana „Lux Mediterraneum“.

Članovi udruge jedrilicom su obilazili svjetionike na hrvatskoj obali Jadrana kako bi napravili foto, video i dokumentarističku priču o ukupno 48 reprezentativnih objekata, svjetionika, koje je Austro-Ugarska sagradila u 19. stoljeću.

„Mi smo ovaj projekat realizirali godinama, neki bi rekli i presporo, ali projekt je bio zahtjevan. Ovu večer posvetili smo našem mentoru i prijatelju profesoru, povjesničaru pomorstva, Mithadu Kozličiću, izuzetnom poznavaocu jadranskih svjetionika, koji nas je rano napustio i nije dočekao da projekt završimo“, rekao je autor monografije Jurica Gašpar.

Legende svjetla u Kotorua

„Da bi Austro-Ugarska napravila svjetionike, napravila je tehnološke pripreme infrastrukture da bi se izgradnja mogla realizirati, a to znači ceste, lukobrane, kamenolome, brodove i na kraju svjetionike”, rekao je predsjednik udruge Gordan Smadilo.

Objasnio je da je druga fascinacija plovni put istočnom obalom Jadranskog mora kojim se plovi od antičkih vremena, a u suvremenije vrijeme svjetionici su trasirali taj put koji je priodnio razvoju civilizacije i integraciji naroda Sredozemlja, Europe i razvoju trgovačkih puteva.

“Posebni dio projekta je život svjetioničara na lanterni, koji ima jednu emotivnu dimenziju“, rekao je.

Legende svjetla u Kotorua

Svjetionici na Jadranu nisu samo dio hrvatske nego i evropske arhitektonske kulturne baštine, rekao je.

Autor filma Igor Gojić posebno je zahvalio Pomorskom muzeju u Kotoru koji je prepoznao projekt, još kada je bio u začetku 2015. godine kada je predstavljen kotorskoj publici.

Boka i more  kao inspiracija  za izradu suvenira

0
Boka i more  kao inspiracija  za izradu suvenira
Izrada suvenira

Članice NVO Mare Mare u okviru projekta Stari zanati čuvari kulturne baštine,  koristeći tehnike starih zanata izrađuju zanimljive i maštovite suvenire koje asociraju na more, Herceg Novi i Boku. Bajkovite ribe kao da su izašle iz Diznijevih crtanih filmova, koloritne torbe i vrećice koje mogu imati različite namjene, ali I one punjene lavandom, bookmarkeri, futrole za naočare, … dio su domišljate kolekcije suvenira koje već drugi mjesec izrađuju kreativne učesnice radionica.

Sam materijal,izgled i fizičke karakteristike suvenira na neki način su sublimat podneblja koje prezentuje i predstavlja odraz tradicije, kulture, istorijske i materijalne baštine Boke i Crne Gore.

Učesnica radionice Stanka Radošević kaže da do sada nikada nije izrađivala suvenire i da joj je zato izazovno da na “zadate” teme i po unaprijed datim šemama pravi poetične ribe različitih boja sa repnim perajima neobičnih boja. Krojila je i šila torbe i vrećice, heklala aplikacije, ali i vezla motive na bookmarkerima. “ Za mene je ovo veliko iskustvo, jer mi sve vrste ručnog rada predstavljaju zadovoljstvo i inspiraciju”,  ističe Stanka.

“Bilo je mnogo ideja, a malo vremena, pa nismo mogle realizovati sve što nas je interesovalo, zato smo suzile naš izbor”, kaže voditeljica radionica Irena Čolović ističući da im je osnovna, ali ne i jedina ideja vodilja bilo more i primorski motivi. “Predmete koje smo izradile u dosadašnjim radionicama koristeći tehnike veza, šivenja i heklanja, sada uklapamo , kombinujemo i nadograđujemo  kako bi dobile dopadljiv suvenir”, objašnjava Čolović.

Suvenire izrađene u okviru projekta Stari zanati čuvari kulturne baštine, publika će moći da vidi na izložbi koja će biti organizovana polovinom marta.

Projekat „Stari zanati čuvari kulturne baštine” implementira se u sklopu Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD)2, koji finansira Evropska unija, a koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori ReLOaD2 realizuje se u partnerstvu sa 15 lokalnih samouprava, podijeljenih u pet klastera među kojima je „Coastal Mates” koji čine opštine Herceg Novi, Kotor, Tivat i Budva.

Kontakt osoba Dubravka Raičević  maremare541@gmail.com

Mobilna aplikacija Budva Trails za sve ljubitelje aktivnog turizma

0
Mobilna aplikacija Budva Trails za sve ljubitelje aktivnog turizma
Budva – pješačka staza

Turistička organizacija Budve početkom godine je završila projekat GPS snimanja novih planinskih staza i izrade mobilne aplikacije, čija je realizacija počela prošle godine.

Iz TOB-a su objasnili da je prva faza projekta podrazumijevala obilazak oko 30 kilometara novih planinskih staza, pored postojećih, uređenih 50 kilometara, od sertifikovanog stručnjaka koji je napravio njihov elektronski GPS zapis i izradio elaborat signalizacije.

„Realizacijom ove faze povećao se broj i dužina označenih planinskih staza i na taj način poboljšala turistička ponuda u zaleđu budvanske rivijere, kao i kvalitet ponude aktivnog turizma“, navodi se u saopštenju.

Ti GPS zapisi su iskorišćeni za izadu mobilne aplikacije planinskih staza ukupne dužine od oko 82 kilometra koja je, pod nazivom Budva Trails, na raspolaganju korisnicima za besplatno preuzimanje putem App i Play Store-a i korišćenje online i offline, a prevedena je i na ruski i engleski jezik.

„Na taj način se ljubiteljima prirode i aktivnog odmora omogućilo brže i lakše upoznavanje sa zaleđem budvanske rivijere i mogućnostima obilaska tog, nedovoljno istraženog, dijela opštine. U narednom periodu se planira dodatno razvijanje ovog vida turizma i uređenje i signalizacija dodatnih staza u budvanskom zaleđu“, kazali su iz TOB-a.

Radnici Instituta blokirali granični prelaz, poručili: Decenijama se otimalo

0
Radnici Instituta blokirali granični prelaz, poručili: Decenijama se otimalo
Sa blokade (Foto: Ljiljana Vukotić, RCG)

Zaposleni u Institutu “Dr Simo Milošević” blokirali su granični prelaz Debeli brijeg, a podršku su im pružili odbornici lokalnog parlamenta i čelnici Opštine Herceg Novi.

Doktorka Marija Obradović, predsjednica sindikata zaposlenih, saopštila je na protestu da su prirodni i ljudski resursi najveći kapital Instituta, te da za to nema zamjene.

“Odgovorna vlast mora znati šta su prioriteti, nemamo ništa protiv skupih mostova i puteva, ali stub svakog sistema su zdravlje i obrazovanje”, kazala je Obradović.

Vlast, dodala je, mora znati potencijal Instituta, iako se “od njega decenijama otimalo i odnosilo”.

Radnici traže ispunjenje zahtjeva koje su uputili nadležnima još 21. januara, na prvom protestu održanom na kružnom toku, a jedan od osnovnih je isplata zarada koje nijesu primili tri mjeseca.

Uputili su poziv svim radnicima, pacijentima, građanima Herceg Novog da ih podrže u njihovoj borbi za dostojanstven rad, zaradu i opstanak njihove kuće i jednog od najvećih brendova Crne Gore.

Petković i Brinić potpredsjednici Opštine Tivat

0
Petković i Brinić potpredsjednici Opštine Tivat
Petković i Brinić  foto Opština Tivat

Na današnjoj sjednici Skupštine opštine Tivat za nove potpredsjednike opštine izabrani su Andrija Petković iz Bokeškog foruma i Jovan Brinić iz Krtoljske liste.

Za izbor Petkovića glasalo je 17 odbornika vladajuće koalicije, dva odbornika HGI su bila protiv, a za izbor Brinića glasalo je 20 odbornika, 17 iz vladajuće koalicije i tri odbornika HGI.

Przanik mimoze – Velika karnevalska povorka, spaljivanje “Krnevola” i koncert Tonija Cetinskog

0
Przanik mimoze – Velika karnevalska povorka, spaljivanje “Krnevola” i koncert Tonija Cetinskog
Foto Zvezdana Kujović – arhiva karneval

Ovog vikenda vas u Herceg Novom očekuje spektakularna završnica 54. Praznika mimoze, koju ne bi trebalo propustiti. U subotu, 04. marta gradom će se zašareniti povorka oko 800 karnevalista iz cijelog regiona, uslijediće tradicionalno Suđenje Krnevolu, a veče će zaključiti koncert regionalne muzičke zvijezde, Tonija Cetinskog.

Sjutrašnji program počinje atraktivnim takmičenjem Picigin, koje će biti održano na plaži “Raffaelo” na Toploj. Ovaj događaj je sinonim za uživanje u igri i druženju, pa će učesnike i publiku od 11 časova zabavljati sastav Mjesni odbor, a nadmetanje ekipa počinje u 12 časova. Picigin igra pet igrača plićaku, lopticom veličine dlana ili manjom, a cilj je da loptica što duže ostane u vazduhu, da se sve to začini što atraktivnijim potezima i da se igrači, kao i publika, dobro zabave.

Početak šestog Mimozinog karnevala zakazan je za 17.30 časova. Kapo Mimozinog karnevala će od Trga Nikole Đurkovića do Igala predvoditi veliku karnevalsku povorku trombonjera, mažoretki, Gradske muzike Herceg Novi i Mjesne muzike Đenović, karnevalskih grupa i delegacija karnevalskih gradova koji stižu na završnu ceremoniju velike novske fešte.

Uslijediće nastup 20 karnevalskih grupa sa oko 800 karnevalista u Igalu, a potom od 20.20 časova i čuveno Suđenje Krnevolu, optuženom za sve nevolje Novljana u protekloj godini, koji će, po staroj tradiciji, biti oglašen krivim i spaljen na plaži Bijelo mulo.

U 21 čas na scenu izlazi Toni Cetinski na platou ispred hotela “Igalo”, a njegovom koncertu prethodiće nastup Kulturno-sportskog centra “Diano”.

Večeras je na programu 54. Praznika mimoze drugi maskenbal, na kojem će nastupiti Neda Ukraden. Uz nju, od 21 čas u velikoj sali Instituta Igalo će nastupiti novski sastavi Exodusi i Trio Mare, mažoretke i Gradska muzika Herceg Novi.

U Parku mimoze, koji je ove godine oduševio sve koji su imali priliku da ga posjete, očekuje vas koncert sjajnog Nena Belana. Program počinje od 19 časova nastupom rok benda Kukavice, a Belan na scenu stupa od 21 čas.

Trajekt “Prizna” stigao u Boku

0
Trajekt “Prizna” stigao u Boku
Trajekt Prižna

Nekadašnji Jadrolinijin trajekt “Prizna”, koji je Morsko dobro kupilo u Hrvatskoj, stigao je u Bokokotorski zaliv.

“Prizna”, dužine 65 metara, izgrađen je 1970. u Švedskoj. Hrvatska Jadrolinija ga je kupila 1991.

Plovio je na linijama Prizna – Žigljen i Biograd – Tkon, dok ga prije nekoliko godina Jadrolinija nije prodala privatnoj turističko-putničkoj agenciji ABM Tours iz Neviđana na Pašmanu.

Trenutno na liniji Kamenari-Lepetane saobraća samo jedan trajekt “Vasilije”.

Preduzeće “Pomorski saobraćaj” povuklo je, nakon odluke Vlade, šest trajekata koji su godinama držali tu liniju.

Iz “Morskog dobra” je saopšteno da će do aprila linijom, pored “Vasilija” i “Prizne”, saobraćati još četiri trajekta.

Mikijelj: Na trajektnoj liniji Kamenari – Lepatane do 15. aprila imaćemo šest trajekata

0
Mikijelj: Na trajektnoj liniji Kamenari – Lepatane do 15. aprila imaćemo šest trajekata
Foto Skupština CG

Javno preduzeće Morsko dobro koje je preuzelo trajketnu liniju Kamenari – Lepatane do 15. aprila imaće šest trajekata i njihova flota biće veća nego što je bila flota “Pomorskog saobraćaja” – to je danas na sjednici Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje kazao Mladen Mikijelj, direktor JP Morsko dobro.

On je predstavio plan nabavki plovila i naveo da će JPMD kompletnu investiciju realizovati iz sopstvenih sredstava.

-Očekuje da će do 15. aprila biti nabavljeno dva trajekta kapaciteta veća od 60 vozila, dva trajekta kapaciteta od 45 do 60 vozila i dva trajekta kapaciteta od 20 do 30 vozila, ukupne nosivosti vozila veće, nego što je bila flota ,,Pomorskog saobraćaja”- kazao je.

Mikelj ističe da su spremni da pri formiranju cijene prevoza, vode računa o pogodnostima za stanovnike Herceg Novog, Kotora i Tivta, kao i da određene službe budu oslobođene plaćanja.

Kako je kazao, procijenjuju i da će se investicija vratiti za dvije godine.

On je kazao da će nakon instalacije softverskog rješenja postojati evidencija broja ukrcanih vozila, što je u skladu sa Zakonom o sigurnosti pomorske plovidbe neophodno u cilju postizanja bezbjednog funkcionisanja ovog prevoza na čemu JP Morsko dobro kontinuirano radi. Saopštio je i da su bile dvije inspekcijske kontrole broda “Vasilije” koji trenutno saobraća i da se radi na ispunjavanju svih predviđenih uslova od strane JPMD.

Sastanku su prisustvovali predsjednici opština Kotor, Tivat i Herceg Novi, Vladimir Jokić, Željko Komnenović i Stevan Katić, a zajednički je konstatovano da se, kada je riječ o trajektnom saobraćaju, radi o kratkoročnom rješenju saobraćaja kroz Boku, ali da kroz planska dokumenta, treba strateški odrediti način za bolje saobraćajno povezivanje obala (podmorski tunel ili most).

Kotorske fešte – veliki abrum, Škaljarska večera, spaljivanje karnevala 

0
Kotorske fešte – veliki abrum, Škaljarska večera, spaljivanje karnevala 
Kotorski karneval – foto Boka News

Tradicionalni Kotorski maskenbal planiran je za večeras, petak, 03. mart 2023.g. u hotelu ” Blue Kotor Bay” na Prčanju. Početak je u 21 sat.

Dan kasnije, u subotu 04. marta od 11 sati slijedi Veliki abrum ulicama Starog grada, uz Gradsku kuziku, Kapa karnevala i mažoretke “Fešta”. Istog dana u Domu kulture u Škaljarima u 19 sati održaće se “Škaljarska večera”.

Progam se završava se u nedelju, 5. marta velikom karnevalskom povorkom od 15 sati, suđenjem i spaljivanjem karnevala na Maceu, te zabavom u karnevalskoj noći uz Ansambl Toć i Jelenu Rozgu na glavnom gradskom trgu.

Organizator Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator NVO “Fešta”, a pokrovitelji su Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor.