Prosvjednici koji podržavaju opoziciju i policija sukobili su se u ponedjeljak ispred parlamenta u Podgorici nakon što su zastupnici usvojili zakon kojim se smanjuju ovlasti predsjedniku Milu Đukanoviću.
Policija je ispalila papar sprej i šok bombe na prosvjednike koji su pokušali probiti kordon oko zgrade parlamenta.
Izmjenama Zakona, koje su predložili poslanici Demokratskog fronta (DF), predviđeno je da će se mandatarom za sastav vlade, ukoliko ga predsjednik države ne predloži, smatrati kandidat koji ima jasnu podršku većine poslanika.
Izmjenama zakona želi se prisiliti Đukanovića da mandat za formiranje nove vlade povjeri Miodragu Lekiću, nekadašnjem diplomatu iz vremena Slobodana Miloševića, što je naišlo na oštru reakciju opozicije.
Zakon su podržali zastupnici prosrpskog Demokratskog fronta, Ujedinjena reformska akcija premijera Dritana Abazovića te Demokrati bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića. Veći dio opozicije predvođene Đukanovićevom Demokratskom partijom socijalista nije bio na glasanju.
Ista parlamentarna većina usvojila je zakon i početkom novembra, no Đukanović ga je odbio proglasiti i umjesto toga vratio skupštini na ponovno razmatranje.
Venecijanska komisija, savjetodavno tijelo Vijeća Evrope, u petak je preporučila da se zakon ne mijenja, a isti stav imali su diplomati EU i SAD-a.
Crnogorski ustav propisuje da je Đukanović dužan proglasiti zakon ako bude drugi put usvojen u parlamentu.
Ranije u ponedjeljak zastupnici nisu izabrali suce ustavnog suda, pa je najviši sud u Crnoj Gori blokiran i ne može donositi odluke o ustavnosti spornog zakona o predsjedniku Crne Gore.
Ispravlja se vipešedecenijska nepravda i konačno poštuje volja darodavaca
Opština Kotor neće podnositi prigovore već će podržati sklapanje vansudskog poravnanja kojim će se ispraviti višedecenijska nepravda i konačno ispoštovati volja darodavca da se dio zemljišta na kojem se nalazi mjesno groblje u Prčanju, bude vraćen Kotorskoj biskupiji, odnosno Župi Prčanj.
Na ovaj način država će se prema Rimokatiličkoj crkvi odnijeti jednako kao prema Mitropoliji crnogorsko-primorskoj na koju je već od ranije upisan pravoslavni dio prčanjskog groblja uz tamošnju kapelu Svetog Petra Cetinjskog.
„Kada se u 19.vijeku izgradila nova župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije na Prčanju, ovdašnja familija Đurović je biskupiji darovala veću zemljišnu parcelu sa jugoistočne strane hrama za izgradnju novog župnog groblja. Tu je onda prvo izgrađena porodična kapela Đurovića, a kasnije i čitavo groblje za sve ostale vjernike Župe Prčanj i stanovnike Prčanja iz tog doba. Spletom istorijskih okolnosti, to groblje je kasnije oduzeto od Crkve i država i Opština Kotor su ga upisale na sebe. Tom prilikom je jedinstvena parcela iz starog katastra podijeljena na dva dijela -.jedan koji obuhvata groblje i drugi koji je sada zelena površina.“- kazao nam je prčanjskim župnik, don Željko Pasković.
U međuvremenu, to nekadašnje crkveno groblje i parcela koju su biskupiji darovali Đurovići potpalo je pod nadležnost Mjesne zajednice Prčanj koja je njime upravljala i naplaćivala grobarinu familijama građana koji su tamo sahranjivani, jednako kao i onima čiji preci počivaju na u međuvremenu napravljenom obližnjem noviom, opštinskom groblju uz prčanjsku kapelu.
Međutim, kompetno groblje, a posebno zelena površina uz njega ipak, nisu održavani ni izbliza onako kako bi to trebalo, pa je dio ovog prostora prema Bogorodičninoj crkcvi, često bio zatrpan velikim količlinama smeća koje niko nije čistio. Inače, na dijelu groblja koje je pripadalo Župi Prčanj ima 60-tak grobnica koje pripadaju najvećim dijelom, starosjedilačkim porodicama katolika iz tog mjesta.
Sveštnik Pasković je kazao da je, kada se upoznao sa nekadašnjim stanjem stvari i voljom darodavca, pokrenuo postupak vraćanja te, ali i još nekih drugih nekretnina Župi Prčanj. To je podrazumijevalo i pokretanje sudskog postupka protiv države i Opštine Kotor na koje je sada upisano nekadašnje crkveno groblje na Prčanju, ali je prema riječima don Paskovićča, Opština Kotor u međuvremenu izrazila razumijvanje za zahtjeve Biskupije i iskazala spremnost da se u daljem toku postupka, ne protivi vraćanju te nepokretnosti njenm pravom vlasniku.
„Prijatno sam iznenađen prijemom i reakcijom opštinskih vlasti, prevenstveno potpredsjednika Opštine Kotor Siniše Kovačevića koji nam je obećao da, ako je sve zakonski riješeno i nesporno, od strane Opštine neće biti nikakvih problema i opstrukcija da se to groblje ponovno vrati u vlansištvo i na upravljanje Župi Prčanj. To je nešto što je vjernicima Župe Prčanj jako važno jer na tom groblju leže njihovi preci i nadam se da ćemo to uskoro sve i formalno završiti.“- istakao je Pasković.
Bogorodičin hram – Prčanj
Objasnio je da je sudksi postupak za povraćaj ove nekretnine već u toku i da se čeka nalaz sudskog vješataka, ali da se nakon pozitivne rekacije Opštine Kotor, nada da će se sve relativno brzo okončati vansudskim poravnanjem.
„Time će se zapravo ovdašnjim ljudima, vratiti ono što je njihovo, a mi kao Župa biti u prilici da mnogo priličnije nego što je to do sada bio slučaj, održavamo i uređujemo ovaj dio zemljišnog kompleksa što je Crkvi svojevremeno zavještala porodica Đurović.“- zaključio je Pasković dodajući da će na sada neiskorištenom dijelu te parcele, Crkva nakon toga urediti i napraviti još nekoliko novih grobnih mjesta za kojima postoji urgentna potreba mještana.
Turski grad Enos nudi neobičnu atrakciju – muzej koje se nalazi na dnu Egejskog mora.
Dva kilometra od obale, na dubini od 18 metara, iskusni ronioci mogu da posjete podvodnu “galeriju” sa replikama originalnih predmeta pronađenih u ovoj regiji, poput krilate statue, skulpture lava i reprodukcije drevnih zidova grada. To je takođe zaštićeno područje biodiverziteta.
Inicijativa je dio projekta Evropske unije pod nazivom “Treasure” (odnosno “Blago”) u koju su uključene i Bugarska, Moldavija i Rumunija, a čiji je cilj da istakne kulturna blaga Crnog i Egejskog mora.
– Projekat se bavi zaštitom nasleđa, stvaranjem vještačkog grebena i razvojem ronilačkog turizma u Enosu – objašnjava za Euronews Remzi Irmak, koordinator projekta “Treasure” u tom gradu.
– Za pravljenje podvodnog muzeja koristili smo nasleđe Enosa, jer je ovo istorijsko mjesto za koje niko u svijetu ne zna – ističe Irmak.
Originalni istorijski artefakti se brižljivo čuvaju u Arheološkom muzeju u Jedrenu, na oko dva i po sata vožnje od Enosa.
Jedrene je bilo prestonica Otomanske imperije od 1369. do 1453. godine, prije nego što je tu ulogu preuzeo Konstantinopolj.
Lokalni istoričar i turistički vodič Šafak Jiksel ističe da je najzanimljiviji eksponat podvodne kolekcije statua boginje Nike.
– Statua Nike je obično oko 20-25 centimetara visine, ali da bi je ronioci bolje vidjeli i kako bi ih više impresionirala, napravljena je u većim dimenzijama i spuštena na dno – objasnio je Jiksel.
Enos i drugi partneri projekta “Blago” usredsređeni su na kulturno nasleđe i morske aktivnosti. Bugarska nudi časove ronjenja studentima, Moldavija otvara turistički centar i pravi digitalni atlas sa najzanimljivijim podvodnim mjestima, a Rumunija doprinosi 3D hologramom sa video snimkom blaga pronađenim na morskom dnu.
U Enosu se nude i časovi klavira, violine i tradicionalnih turskih instrumenata, kao i vožnje kanua i ronjenja.
Navijači hrvatske nogometne reprezentacije iz BiH, Hrvatske, ali i dijaspore ekspresno su kupili 170 aranžmana za odlazak na polufinale Svjetskog prvenstva s Argentinom kojega je organizirala turistička agencija iz BiH, što potvrđuje veliko zanimanje za ovaj susret u obje zemlje.
Agencija Sol Azur iz Sarajeva je organizirala odlazak navijača u Katar zajedno s G Tourom iz Međugorja, a nakon objave brzo su popunjena sva mjesta u avionu na čarter letu koji će umjesto iz Mostara, kako je to prvotno planirano, sutra ipak poletjeti iz Splita u 7 sati.
Potvrdio je to za HINA-u direktor G Toura Davor Ljubić, koji je naveo da uz navijače iz BiH i Hrvatske nekolicina njih dolazi iz inozemstva, čak i SAD-a i Kanade. Cijena toga aranžmana je 1780 eura. U to je uključena i ulaznica po cijeni od 390 eura za susret poluzavršnice između nogometnih momčadi Hrvatske i Argentine koja se igra sutra u 20 sati po našem vremenu.
Avio prijevoznik je bugarska kompanija Electra Airways.
Golemo zanimanje vlada za ovaj nogometni spektakl, a u brojnim gradovima u BiH planira se organizirano praćenje susreta poluzavršnice Svjetskog prvenstva u Katru.
Seketarijat za privredu Opštine Tivat podržaće šest pod ukupno 19 projekata prijavljenih na konkursu za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu iz budžeta Opštine za 2022. godinu.
Komisija za rapodjelu sredstva za podršku ženskom preduzetnoštvu konstatovala je da je na konkurs koji je raspisan 26.oktobra i bio otvoren do 25.novembra stiglo 18 prijava preduzetnica i privrednih društava sa sjedištem u Tiovtu, odnosno jedna prijava privrednog društva iz Podgorice. Uslove konkzursa nisu ispunjavale dvije prijave, dok je Komisija bodovanjem rangirala preostalih 17 od kojih će novac iz gradske kase, u ukupnom iznosu od 30.000 eura, dobiti šest najbolje bodovanih projekata.
Najviše novca – 8.000 eura, opštinska Komisija je dodijelila biznis planu „Usluge veterinarske zaštite kućnih ljubimaca u ambulanti Adria Vet“ preduzetnice Jelene Bogović koja je inače, za relaizaciju tožg biznisn plana potraživala ukupno 11.000 eura.
„Poslovni plan radionice/ poslastičarnice Tortica“ preduzetnice Marine Ristanović dobiće 5.500 eura bespovratne podrške iz kase Opštine Tivat, koliko će dobititi i biznis plan „Umjetnički foto studio“ prduzetnice Ree Vasić.
Za biznis plan „Modni studio Blanka“ preduzetnica Blaženka Orlandić može računati na podršku iz opštinskog budžeta u visini od 5.000 eura, dok je firma „Vemax Company“ preduzetnice Dragane Odalović dobila podršku u visini od 3.800 eura za biznis plan „Vešeraj za uslupno pranje i peglanje“.
Najmanji iznos podrške od 2.200 eura opredijeljen je za biznis plan „Nabavka ribarskg plovila i opreme“ sa kojim je konkurisala preduzetnica Zorana Jočić.
Zahlađenje i niže temperature vazduha uslovili su led na pojedinim dionicama lokalnih puteva u zaleđu Herceg Novog. Snijeg je pao u višim predjelima, odnosno na Vrbanju, Dobroštici, Ublima i drugim visovima. Svi putevi u zaleđu su prohodni, javlja RTHN.
Radnici Sektora za održavanje lokalnih puteva Komunalno – stambenog preduzeća su na terenu i obavljaju čišćenje od sitnijih odrona dionice na lokalnim putevima prema Ublima, Žlijebima, Kruševicama i Vrbanju. Putevi su prohodni ali je neophodna oprezna vožnja, uz obaveznu upotrebu zimske opreme.
U Komunalno stambenom preduzeću spremni su za zimsku sezonu. Radnici Sektora održavanja lokalnih puteva blagovremeno su lagerovali pijesak, pored puteva na nekoliko lokacija, kako bi u slučaju leda i snijega posipali po kolovozu.
U slučaju većih snježnih padavina, na čišćenju snijega biće angažovani kooperanti, privatni preduzetnici sa mehanizacijom, kao i prethodnih godina, sa kojima je Opština sklopila ugovore.
Bliži se trenutak kada će EU panel nezavisnih kulturnih eksperata razmatrati sve kandidature, a potom i odlučiti koji gradovi ulaze u finale takmičenja za Evropsku prijestonicu kulture.
Kandidatura podržana od Vlade i Ministarstva kulture i medija Crne Gore “BUDVA-BOKA 2028 Evropska prijestonica kulture” privukla je veliku pažnju javnosti kako u Crnoj Gori, tako i u zemljama regiona, ali i u Evropi. Zato raduje novopristigla vijest da je, pored do sada objavljena 34 grada iz Evrope, Amerike i Azije, još 19 gradova dalo podršku Budvi za ovaj veliki poduhvat transformacije kulturne politike Budve i cijele regije Boke.
Gradovi Cirih iz Švajcarske, Linc iz Austrije, Sofija iz Bugarske, Ankona, Peskara, Vasto i Fano iz Italije, Budimpešta iz Madarske, Temišvar iz Rumunije, Skoplje iz Sjeverne Makedonije, Dubrovnik, Zagreb, Ploče, Split i Zadar iz Hrvatske, Drač i Tirana iz Albanije, Mostar iz Bosne i Hercegovine i Igumenica iz Grčke dali su javnu podršku Budvi.
Time je dostignut broj od 53 grada iz Evrope i svijeta koji su dali podršku Budvi, što je apsolutni rekord u takmičenju za Evropsku prijestonicu kulture u konkurenciji EEA/EFTA zemalja, zemalja kandidata za EU i potencijalnih kandidata za EU.
Budva se ne zaustavlja na tome, već sa svakim od gradova koji su podržali kandidaturu Budve, razrađuje konkretne oblasti i projekte saradnje u sferi kulture, umjetnosti, obrazovanja i kreativnih industrija. Ako Budva sa Bokom uđe u finale, a zatim pobijed i postane Evropska prijestonica kulture, biće to prvi grad iz Crne Gore koji je poneo ovu laskavu titulu.
Portonovi najavljuje otvaranje prazničnog bazara i koncert grupe “Perper” 17. decembra.
Bazar sa najboljom ponudom delikatesa biće postavljen na Marina trgu sve do kraja Praznične sezone, ali ono zbog čega ne smijete propustiti njegovo otvaranje su koncerti grupe “Perper” i Mjesne muzike “Đenović” koji će, uz defile mažoretki, biti održani istog dana u večernjim satima. Otvaranje bazara je planirano za 11 sati, dok će koncerti početi od 19 sti.
Subota je pravo vrijeme da osjetite novogodišnju čaroliju na obali. Vidimo se u Portonovom, poručuju iz ove kompanije.
U dokumentu njemačke vlade stoji da bi nakon ulaska Kineza u Hamburšku luku mogli uslijediti novi projekti u drugim evropskim zemljama.
Nakon ulaska kineskog državnog koncerna Cosco u Hamburšku luku, mogli bi uslijediti novi zajednički projekti u drugim evropskim zemljama. To stoji u jednom internom dokumentu savezne vlade, piše DW a prenosi Jutarnji List.
Angela Titzrath smatra da bi Kina i Hamburg u budućnosti trebali tješnje surađivati – i rasti. Šefica Hamburške luke i logistike (HHLA) u kolovozu 2019. je na jednom službenom putu u Šangaju govorila o gospodarskim šansama koje se nude Hamburgu u slučaju produbljenja ekonomske suradnje s Kinom. Hamburg bi, rekla je sudeći po tadašnjim medijskim izvještajima Angela Titzrath, trebao ”postati zadnja postaja novog Puta svile”. Delegaciju iz Hamburga tada je predvodio gradonačelnik hanzeatske metropole na rijeci Labi Peter Tschentscher (SPD).
Tri godine kasnije se ta najavljena ekonomska suradnja produbljuje: kineska državna kompanija Cosco uskoro bi mogla postati suvlasnik Hamburške luke. Pregovori su u tijeku s brodarskim divom s Dalekog istoka. I kako stvari stoje, to bi mogao biti početak njemačko-kineske kooperacije u velikom stilu – i to ne samo na području Njemačke, već i u ostatku Europe. To naime stoji u internoj analizi savezne vlade, koja se naslanja na tri sporazuma između Coscoa i HHLA u protekle tri godine.
Sudeći po analizi savezne vlade, dvije strane planiraju realizaciju strateškog partnerstva koje bi se moglo prostirati na području Baltičkog, ali i Sredozemnog mora. Već 2020. je, naime, internim sporazumom razmatrana mogućnost budućeg suvlasničkog angažmana HHLA u nekom Coscovom terminalu na Sredozemlju – na primjer u grčkom Pireju, gdje je kineski brodar većinski vlasnik.
Bez komentara
Sudeći po sadržaju dokumenta koji potječe iz Saveznog ministarstva gospodarstva, tvrtke su se osim toga dogovorile da će potražiti mogućnost zajedničkog angažmana u nekom terminalu u Poljskoj. U internom dokumentu se kao moguće luke spominju Gdanjsk i Gdynia. Cosco je već sad aktivan u Europi, suvlasnik je nekoliko terminala, ali do sada Kinezi nisu bili aktivni na području Baltika.
Savezno ministarstvo gospodarstva ne odgovara na novinarske upite o ovoj temi. Samo je priopćeno da savezna vlada ne želi komentirati poduzetničke odluke pojedinih firmi kao što je HHLA. A HHLA je pak demantirao navode o tome da s kineskim partnerom slijedi konkretne planove po pitanju preuzimanja udjela u nekoj luci u Poljskoj.
Na zagrebačkom Adventu u nedjelju su Skradinjani 12 sati premijerno kuvali svoj tradicionalni specijalitet “skradinski rižot” na Strossmayerovom trgu, ispred kućice Picnica, u sklopu Fuliranja.
Nije moguće sa sigurnošću reći kada je i kojom prilikom nastalo to jelo, no često se spominje sredina 19. stoljeća. Skradin se, zahvaljujući svom odličnom položaju, nalazio na raskrsnici trgovačkih puteva, pa su do njega trgovačkim brodovima stizali i tada egzotični začini poput muškatnog oraščića koji, među ostalim, skradinskom rižotu daju specifičan, prepoznatljiv okus.
Neki za skradinski rižot kažu da je istovremeno kompliciran i jednostavan, ukusan i slastan, zavodljiv i paprenkast, no on je zapravo i specijalitet i gastronomski doživljaj i nikako nije običan teleći rižot. Potrebno ga je jako dugo kuhati – čak i do 13 sati i doista se valja potruditi oko pripreme. Zato ga se ne priprema baš često, uglavnom su to svečane prigode.
Njegovi dobri poznavatelji napominju da ga ni ne pokušavate kuhati, ako se niste oboružali strpljenjem. Rižot je zapravo simbol nekih drugih vremena, u kojima se hrana pripremala na drva, polako, krčkala se satima i polako “zavodila” svojim mirisima.
Skradinski rižot uvijek su pripremali muškarci, pri čemu su koristili “veslo”, ogromnu drvenu kuhaču. Sporo su miješali kako bi se svi sastojci povezali. Kad se kuha velika količina odjednom, nije moguće kasnije dodavati začine pa je potrebno biti jako pažljiv i ravnomjernim pokretima miješati to gurmansko blago. Zapravo je to vrlo jednostavno jelo, kuha se u ogromnim loncima, a potrebna je velika količina mesa, temeljca i riže uz dodatak začina.
Skradin – foto Wikipedia
Zagrepčanke i Zagrepčani i svi gosti koji su u nedjelju posjetili Fuliranje i kućicu Picnica imali su priliku kušati skradinski rižot Dalibora Anića, jednog od čuvara te dalmatinske delicije.
On ga sa svojom generacijom priprema već 40 godina, a s ekipom Picnica od 2017. Njegova majka je radila u poznatom restoranu Zlatna školjka, koji je u Skradinu već 50 godina i ona ga je učila kako ga pripremati. Rečeno je kako danas samo nekoliko Skradinjana, od kojih je jedan Dalibor Anić, pripremaju rižot na isti, tradicionalni način koristeći teleću ružu, domaći luk i snažan temeljac, a jelo dovršavaju dodajući ribani parmezan i muškatni oraščić.
Skradinjani će svoj skradinski rižot ispred kućice Picnica na Fuliranju “Adventa u Zagrebu” kuhati i sljedeće nedjelje, 18. decembra.
