Sunčani ured Grada Poreča, mjesto na kojem će građani, uz prethodnu najavu moći rezervirati termin te besplatno dobiti savjet i tehničku podršku mogućnost korištenja energije sunca kroz vlastitu solarnu elektranu otvoren je u petak u Poreču.
Poreč je time svojim građanima osigurao mjesto na kojem mogu dobiti odgovore o solarnoj fotonaponskoj elektrani i načinu rada, te informacije potrebne za instalaciju solarne elektrane s popisom nacionalnih tijela koja objavljuju natječaje za sufinanciranje solarnih elektrana.
Po riječima direktorice gradskog poduzeća Parentium Gordane Lalić to su ujedno i pitanja koja muče sve one koji žele postaviti vlastitu sunčanu elektranu, a Poreč je prvi kao jedinica lokalne samouprave odlučio otvoriti Sunčani ured.
“U razgovoru s građanima na tu temu mnogi su skrenuli pozornost na činjenicu da, kada je u pitanju realizacija vlastite sunčane elektrane, ne znaju od kuda krenuti”, rekao je porečki gradonačelnik Loris Peršurić.
Napomenuo je da je Poreč kao jedinica lokalne samouprave dugi niz godina aktivan po pitanju takvih projekata, ima osam solarnih elektrana na javnim objektima koje su od svog postavljanja realizirale više od milijun kilovat sati.
Ured je jedna je od aktivnosti u sklopu provedbe projekta Balkan solar roofs, a koji je financiran u okviru Europske klimatske inicijative (EUKI) njemačkog Saveznog ministarstva za ekonomska pitanja i klimatske mjere (BMWK). Ukupna vrijednost projekta je 442.294 eura.
U vrijeme kada je trebalo da počne prva od četiri stađunske fešte koje tokom godine organizuje NVU RUKE, Mala fešta od naranče počela je i kiša. Izlagači koji su stigli iz drugih gradova Crne Gore pa ali i iz Hercgeg Novog razilazili su se polako, a organizatori su odlučili da program odgode i realizuju samo planiranu licitaciju torti, i to pod krovom Gradske kafane, koja je tradicionalno dobar domaćin ovoj manifestaciji.
Prihod od prodaje torti namenjen je za NVO “Nova šansa” u Herceg Novom. Dobra volja i istrajnost organizatora ali i donatora, a bilo ih je trideset, kao da su i vremenske prilike preokrenuli. Oblaci su se razišli, kiša je stala pa su učesnici fešte najuporniji učesnici zainteresovanim mještanima i gostima ipak ponudili uz svoje rukotvorine, nakit, slike, ukrasne i upotrebne predmete ali i zdrave plodove novske prirode, masline, maslinovo ulje, domaće džemove, sokove, suhomesnate proizvode…
Mala fešta od naranče
– Zbog neočekivano lošeg vremena, bili smo prinuđeni da odgodimo Izložbu domaćih proizvoda i rukotvorina koja je planirana duž glavne, Njegoševe ulice, a o novom terminu obavjestićemo izlagače, sugrađane i goste. U Gradskoj kafani smo realizovli licitaciju doniranih torti, a naši sugrađani i kompanije na najbolji način su odgovorili na naš poziv da otkupe torte čija se cijena kretala od 25 do 80 eura. Skoro sve torte su otkupljene već oko podneva kao cijele ili na parče, rekla nam je Milina Kovačević iz NVU Ruke.
Mala fešta od naranče
Učenici Ugostiteljske škole i Preduzetnici SMŠ “Ivan Goran Kovačić” su na visini zadatka koji smo im povjerili, a takve saradnje sa zajednicom su za nas dragocjene. Nadamo se da su i njima korisne, bio je komentar Miline Kovačević.
Maja Erenji Hare-Brown je podsjetila je da će večeras u Kantini 65 biti održana Orange party kao što je i planirano.
Draško Đukić i Oleg Dudchenko nastupiće od 20 sati, a biće i delicija od naranče.
Mala fešta od narače – foto Milan Dobrilović – Boka News
O novom terminu Male fešte od naranče koja će neplanirano imati dva izdanja organizatori će na vrijeme obavijestiti učesnike koji su sa mnogo razumijevanja pristali na odgađanja manifestacije, uz pohvale za dosada organizovane fešte za koje kažu da su uvijek odlično posjećene, organizatori i domaćini izuzetno ljubazni, a druženja nezaboravna.
Nakon najave premijera Dritana Abazovića da će na narednoj sjednici Vlade staviti van snage zaključak kojim je Pomorskom saobraćaju, biznismena Dejana i Dušana Bana i Željka Mihailovića, dato upravljanje trajektnom linijom Kamenari-Lepetane, iz Morskog dobra ne isključuju mogućnost da oni organizuju prevoz do dodjele koncesije.
Nakon skoro godinu od kada je pokrenuta, ponovo je aktuelna priča o raskidanju ugovora o trajektnom prevozu sa Pomorskim saobraćajem koji već petu godinu bez koncesije održava liniju Kamenari-Lepetani.
– Posao ko dobije, ako hoćete i preduzeće koje se sad bavi time, ako bude prvorangirani ponuđač, ali nikako pod dosadašnjim uslovima – kazao je za TVCG predsjednik Upravnog odbora Morskog dobra Blažo Rađenović.
Pomorskom saobraćaju je 15-godišnja koncesija istekla još 2018. godine, a naredne godine aneksom produžena na neodređeno – sve do dodjele nove. Po tome su obavezni da Morskom dobru vrate četiri odsto od svake prodate karte, što je oko 200.000 EUR godišnje.
Lako je izračunati da trajektima cirkulišu milioni, a mnogi bi se rado uključili u taj posao.
– Mi ne znamo da neko ima trajekte, ali postoje sigurno preduzeća koja bi vidjela interes u ovom poslu. Za veoma kratki period, ovaj posao bi i kratkoročno bio isplativ, a kamoli dugoročno – kazao je Rađenović.
Prema podacima iz dostupnih finansijskih izvještaja, Pomorski saobraćaj je u posljednjih osam godina ostvario ukupan profit od 13,7 mil EUR. Negativan poslovni rezultat kompanija je imala samo u kovid godini, dok su ostalih ostvarivali čist profit koji se kretao od 1,66 mil EUR u 2015. do 2,46 miliona u 2019.
Mala fešta od narače – foto Milan Dobrilović – Boka News
Zbog kiše koja je jutros počela padati u Herceg Novom, Mala fešta od naranče je odgođena, ali je u Gradskoj kafani održana licitacija doniranih torti, saopštila nam je u ime organizatorki Milina Kovačević.
Zbog lošeg vremena, bili smo prinuđeni da odgodimo izložbu domaćih proizvoda i rukotvorina koja je planirana duž glavne ulice, a o novom terminu obavjestićemo sugrađane i goste, poručuju organizatori NVO Ruke.
Mala fešta od narače – foto Milan Dobrilović – Boka News
U Gradskoj kafani je u toku licitacija doniranih torti a sav prihod namijenjen je NVO Nova šansa u Novom, kazala je Kovačević.
Mala fešta od narače – foto Milan Dobrilović – Boka News
Orange party u Kantinu 65 zakazan je za večeras u 20 sati, za dobar stimung uz sweet blues, jazz & rock pobrinuce se Drasko i Oleg.
Evropske policije razbile su šifriranu aplikaciju za razmjenu poruka koju su koristile kriminalne skupine, što je dovelo do 42 uhićenja i zapljene opreme za proizvodnju droge i lijekova, te novca i oružja, objavila je nizozemska policija.
Istražitelji su pretresli prostorije u Belgiji, Njemačkoj i Nizozemskoj nakon više od dvije godine istrage koja je započela u rujnu 2020. i dovela do zatvaranja sustava tajnih poruka Exclu Messenger.
– Istražitelji su “pristupili podacima iz ove šifrirane komunikacijske usluge koju koriste kriminalci i mogli su čitati njihove poruke u proteklih pet mjeseci, rekla je nizozemska policija u priopćenju.
U istrazi o Exclu Messengeru sudjelovale su i francuska, talijanska i švedska policija te Europol i njegova srodna pravosudna agencija Eurojust.
Policajci su zaplijenili opremu dva laboratorija za proizvodnju droge i postrojenje za preradu kokaina kao i nekoliko kilograma droge, četiri milijuna eura u gotovini, luksuzne predmete i oružje, precizirala je nizozemska policija.
Koristilo ga je oko 3000 ljudi, a Exclu je svoje korisnike, instaliran na pametnim telefonima, koštao 800 eura za šest mjeseci.
Francuski carinici otkrili su 2,4 tone kanabisa u kamionu koji je prevozio pšenicu iz Španjolske u Nizozemsku.
Kamion koji je prevozio pšenicu iz Španjolske u Nizozemsku zaustavljen je u ponedjeljak na autocesti, na granici Landesa i Gironde, na jugozapadu Francuske, saepštilo je danas ministarstvo gospodarstva.
Nakon “jasne reakcije” psa na “stražnju lijevu stranu tegljača”, carinici su otkrili drogu koja je bila skrivena u “posebno prilagođenim bočnim udubinama ispod pšenice kojom je bila napunjena prikolica”.
– Zaplijenjeno je 2,41 tona konopljine smole i 9,75 kg marihuane ukupne vrijednosti više od 19 milijuna eura, navodi se u priopćenju.
Protiv dvojice vozača je podnesena kaznena prijava za organizirano krijumčarenje droge i za udruživanje radi počinjenja kaznenog djela. Smješteni su u pritvor.
Prema podacima Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju ovog vikenda možemo očekivati naglo zahladnjenje. U subotu od sredine dana ili poslijepodne očekuje se jačanje sjevernog vjetra, umjeren do jak ponegdje na udare i veoma jak. Najviša dnevna temperatura vazduha od -2 do 14 stepeni.
Nedjelja, 05.02.2023.
Vjetrovito i hladno. U južnim i centralnim predjelima sunčano ili malo do umjereno oblačno, a na sjeveru oblačno uz provijavanje slabog snijega i mećavu. Vjetar pojačan i jak ponegdje na udare i veoma jak sjevernih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od -9 do 3, najviša dnevna od -8 do 8 stepeni.
Hladno vrijeme zadržat će se do četvrtka, kada bi i bura trebala popustiti.
Drvena Gajeta – foto Muzej betinske drvene brodogradnje
Muzej betinske drvene brodogradnje na svojoj facebook stranici objavio je lijepu vijest o porinuću gajete.
˝Imamo novu gajetu u mulu!˝
Porinuta je gajeta meštra Tome Pavića, dužine 7,35 m, a širine 2,65 m, klasičnog uređenja, na trećinu pokrivena i robusnije građe.
U radu je Tomi pomagao sin Josip – Bepo. Podjela radova je bila takva da je radio svatko svoj dio posla, odnosno ono što zna. Tome je “sinjiva” i spremao konstruktivne dijelove, a Bepo “zabija, brusija, štukiva, pituriva” i pomagao gdje je trebalo. Gajetu su napravili prvenstveno za jedrenje, a zimi za u masline po okolnim otočićima. Nacrt za gajetu Tome je napravio po gajeti Košte koju je izradio 2011. godine. Nova gajeta je duža 10cm u odnosu na staru gajetu, uz male dorade u formi poput nešto šire krme i niže prove. Drvo koje su koristili u gradnji je hrast, sve slavonski hrast lužnjak, paluba je od ariša, a pajoli od smreke. Do ljeta će se staviti jarbol i lantina, a planiraju ploviti na regati u Ugriniću. Čestitamo meštrima!
Nacrt za gajetu Tome je napravio po gajeti Košte koju je izradio 2011. godine. Nova gajeta je duža 10 centimetara u odnosu na staru gajetu, uz male dorade u formi poput nešto šire krme i niže prove. Drvo koje su koristili u gradnji je hrast, sve slavonski hrast lužnjak, paluba je od ariša, a pajoli od smreke. Do ljeta će se staviti jarbol i lantina, a planiraju ploviti na regati u Ugriniću – kazali su iz Muzeja betinske drvene brodogradnje.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, istorije, biografske literature, etnologije, knjiga za mlade i knjiga za djecu.
Čedo apokalipse provokativan je roman autorke Viržini Depent. Ona nam oslikava mračnu stranu urbanog podzemlja, i razobličava licemjerje srednje klase. Valetnin, problematična 15-godišnjakinja, nestala je u Parizu. Dvije privatne detektivke – Hijena, nemilosrdna isljednica opsjednuta seksom, i Lusi njena pasivna i gotovo neupadljiva pomoćnica – pokušavaju da je nađu. Tokom potrage koja ih vodi do Barselone, upoznaju niz mutnih likova, otrivajući mučne detalje iz života Valentin i onih koji je poznaju. U ovom brzom trileru Depent kombinuje oštru društvenu kritiku i romansu. Izdavač je Booka.
Carica Sisi autorke Điđi Grifis roman je inspirisam Netfliks serijom. Priča je ovo o snažnoj ženi koja je postigla nemoguće. Godine 1853. bavarska princeza Helen vrijedno se sprema za udaju za cara Austrije Franja Josifa. Za to vrijeme, njena mlađa sestra Elizabeta, poznata kao Sisi, sanja o romantičnoj ljubavi i uglavnom provodi vrijeme tako što jaše, šeta šumom ili crta. Ona zna da je život nešto više od svečanih zakuski i korseta. Ali kad se Sisi i Franc slučajno sretnu u vrtovima palate, daleko od radoznalih očiju i nemilosrdne kritike dvora, shvataju da se njihova privlačnost ne može poreći. Izdavač je Vulkan.
Nasleđe Rima – Evropa i Mediteran od 400. do 1000. godineKrisa Vikama knjiga je koja predstavlja hrabar pokušaj da se period evropskog srednovjekovlja rasvijetli iz ugla političke, društvene i kulturne istorije, sa posebnim fokusom na to kako su se tokom ovog perioda mijenjali obrasci političkog i ekonomskog organizovanja u zapadnoj i istočnoj Evropi te u islamskom svijetu, od Bliskog istoka do Španije. U knjizi su predstavljeni ne samo rezultati novih tendencija u istoriografiji već i u arheologiji i drugim srodnim oblastima koje posljednjih decenija korjenito mijenjaju naše viđenje srednjeg vijeka. Izdavač je Clio.
Zora je svanula autobriografija je Nede Ukraden, žene čija muzička zvijezda ne tamni evo već decenijama. Bogata karijera, kao i njen život ispunjen sjajnim hitovima, tiražima ploča, koncertima, priznanjima, ali i tragičnim događajima, nalazi se u ovoj knjizi s mnoštvom autentičnih fotografija iz raznih perioda života, knjizi koja je dobila naslov po internacionalno poznatoj pjesmi Zora je svanula. Pratimo njen životni put od djetinjstva u Imotskom, muzičkih početaka, prvih hitova, školovanja u Sarajevu, dolaska u Beograd, pa do današnjih dana. U knjizi u i tekstovi svih značajnijih pjesama Nede Ukraden. Izdavač je Alo media system.
Ornamenti Srbije – Pirotski ćilim knjiga je Milice Živadinović. U potrazi za objašnjenjem porijekla i značenja ornamenata na pirotskom ćilimu autorka nam, na srpskom i engleskom jeziku, pruža temeljan uvid u tradiciju ženskog zanata. Rijetke i pažljivo odabrane fotografije prvi put su sakupljene specijalno za ovo luksuzno izdanje. Ljepota, sklad i majstorstvo izrade ćilima danas inspirišu i zadivljuju, a njihova esetetika oplemenjuje savremeni enterijer. Ova knjiga, uz uvažavanje bogate literature i rezultata interdisciplinarnih istraživanja, likovnoj i simboličkoj formi pirotskih ćilima udahnjuje novi život. Izdavač je Laguna.
Prvi put Kameron Land duhovita je i iskrena priča za tinejdžere o prvim ljubavima i prijateljstvima, i o tome kako je najvažnije da ih sami biramo. Kili je upravo napunila 18 godina i jedina je u svom društvu koja nije još imala intimni odnos. Ona želi da to bude sa nekim kome vjeruje, i ko joj se zaista dopada. Problem je što sve dječake iz svoje škole poznaje oduvijek, i zato joj je malo teško da se zaljubi u tipa kojeg je gledala kako jede voštane bojice u vrtiću. A onda u njen život ulazi Din, koji ne samo da izgleda kao da je sišao sa filmskog postera, već i vozi motor, flertuje sa lakoćom, a možda mu se čak i ona dopada. Izdavač je Vulkan.
Hajde da otkrijemo kako nastaje hrana knjiga je većeg formata i u tvrdom povezu, namijenjena je mlađim čitaocima, a njeni autoru su Andrea Minoljo i Federiko Marijani. Uz mnoštvo zanimljivih ilustracija saznaćemo na primjer da se vanila pravi od orhideje, a da su kokice koje jedemo u bioskopu zapravo eksplodirana zrna kukuruza. Autori će nas kroz jasne tekstove upoznati sa uzgojem sirovine, te kako izgleda njihova fabrička obrada i kako se proizvodi pakuju. Uz ovu knjigu proputovaćete nevjerovatan put od berbe do našeg tanjira. Izdavač je Vulkan.
* Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Svečanim misnim slavljem pred dubrovačkom katedralom Dubrovčani su u petak proslavili 1051. Festu svetog Vlaha, zaštitnika grada, uz tradicionalnu procesiju s moćima svetog Vlaha u pratnji barjaka ulicama povijesne jezgre grada.
Misno slavlje pred katedralom predvodio je vrhbosanski nadbiskup mons. Tomo Vukšić, koji je u propovijedi pozvao na molitvu za prestanak progona kršćana u svijetu i poštivanje čovjekovog dostojanstva, slobodu izbora vjere i njezina javnog ispovijedanja.
Vukšić je rekao da je sveti Vlaho bio divan u svjedočenju za Krista i u služenju braći i sestrama, trpljenju i vršenju volje Božje sve do smrti.
“Sveti Vlaho je bio postojan svjedok Kristov. Nasilno mu je oduzet život samo zato što je bio vjeran volji Božjoj i svojoj savjesti. Stoga, dok mu se utječemo i molimo da, po zagovoru kršćanskih mučenika, prestane svaki progon i da se posvuda poštuje čovjekovo dostojanstvo, osigura sloboda izbora vjere i njezina javnog ispovijedanja, ne smijemo zaboraviti nikoga od ljudi koji, dok ovdje u slobodi slavimo, bilo gdje u svijetu, trpe zbog svojih uvjerenja ili vjere koju ispovijedaju”, poručio je Vukšić, podsjetivši na podatak da je u 2022. u svijetu zbog vjere progonjeno 360 miliona kršćana.
Festa Sveti Vlaho – foto Hina
“Pokušajmo stoga ponizno razmišljati na koji način je primjer svetoga Vlaha u ovo vrijeme poučan glede naše želje: Nasljedovati primjer Božjega svjedoka te postojano ispovijedati kršćansku vjeru i u pogiblima uvijek osjećati njegovu zaštitu”, istaknuo je mons. Vukšić.
U svečanim odijelima na misi su sudjelovali ovogodišnji festanjuli, pomorac kapetan Vlaho Milićević i obrtnik Mato Konsuo.
Festi su bili izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Andro Krstulović Opara, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, izaslanica premijera i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, dubrovački gradonačelnik Mato Franković, državni tajnici te velik broj hodočasnika.
Festa je otvorena u četvrtak popodne tradicionalnim puštanjem golubica i podizanjem barjaka ispred Crkve svetog Vlaha, a bit će zatvorena u nedjelju procesijom i misom na Gorici svetog Vlaha te spuštanjem barjaka ispred parčeve crkve i misnim slavljem.
Festa svetog Vlaha uvrštena je 2009. godine na listu svjetske kulturne baštine.
