Bolnice u Kotoru i Beranama biće kliničko-bolnički centri?

0
Bolnice u Kotoru i Beranama biće kliničko-bolnički centri?
Bolnica Kotor foto Boka News

Ministarstvo zdravlja namjerava da od opštih bolnica u Kotoru i Beranama napravi dva kliničko-bolnička centra. To piše u obrazloženju nacrta zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je od kraja novembra na javnoj raspravi.

Prema istom nacrtu, opšte bolnice ne mogu da rade invanzivne kardiovaskularne procedure u angio salama, za koje je ranije Ministarstvo opredijelilo 2,2 mil EUR dvijema bolnicama u te svrhe. Takve procedure, međutim, ako se zakon usvoji, moći će da se rade u novoformiranim kliničko-bolničkim centrima, na sjeveru i jugu države.

Angio-salu trenutno ima jedino Klinički centar (KC), kao ustanova tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, a u njoj se godišnje, prema podacima te ustanove, uradi više hiljada raznih hitnih procedura, koronarografija, ugrađivanja stentova i zbrine više stotina pacijenata sa srčanim udarom iz svih krajeva Crne Gore.

Vlada je ljetos odlučila da više od trećine novca od 5,16 mil EUR donacija građana i privrednika za suzbijanje koronavirusa, opredijeli za nabavku dvije angio-sale, koje će biti u opštim bolnicama u Beranama i Kotoru, kako bi se, tvrde, razvijala savremena kardiologija na sjeveru i jugu i smanjio priliv pacijenata u KC. Za nabavku angio-sale opredijeljeno je ukupno 2,2 mil EUR.

Prema zaključku, Vlada je tada odlučila da preusmjeri 387.200 eura za nabavku dva digitalna mamografa, takođe za beransku i kotorsku bolnicu, kako bi se, tvrde, skrining raka dojke od kojeg godišnje u Crnoj Gori oboli oko 400, a umre 127 žena, proširio na nacionalni nivo.

Ostatak novca od kovid donacija opredijeljen je za još nekoliko zdravstvenih ustanova, i to nabavku sanitetskih vozila, magnetnu rezonancu, RTG aparat i druge, kako su naveli, “hitne nabavke”.

Dio javnosti smatrao je da je cijeli postupak raspodjele novca od donacija bio netransparentan, te da ne postoji strateško planiranje i procjena efikasnosti, kao ni analiza prema kojoj je odlučeno da je svrsishodnije “usitniti” donirana sredstva po sistemu “svima po malo”.

Kotorska bolnica već je krenula u nabavku angio-sale

Prema dostupnim podacima, kotorska bolnica već je krenula u nabavku angio-sale i raspisala krajem novembra tender vrijedan oko 900.000 EUR. Tender je početkom decembra poništen, iz razloga što su morali bitno da izmijene tendersku dokumentaciju prije isteka roka za dostavljanje ponuda.

Beranskoj bolnici je za angio-salu već uplaćeno 1.101.100 eura, a iz te ustanove je još prije četiri mjeseca saopšteno da će uskoro dobiti angio-salu u kojoj će ugrađivati stentove pacijentima iz skoro čitavog sjevernog regiona, a koji su ranije morali da putuju do Podgorice i KC.

– Već imamo kardiologe i radiologe koji će se specijalizovati za ugradnju stentova, a oprema će biti najsavremenija – rekao je direktor te ustanove Milorad Magdelinić za RTCG.

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić prošle sedmice je kazao da se nada da će poslanici glasati za zakon o zdravstvenoj zaštiti, koji je sada u formi nacrta, kako bi građani sjevera i juga dobili regionalne zdravstvene centre.

– Kako bi Opšta bolnica u Beranama bila proglašena za regionalni zdravstveni centar za sjever, a Opšta bolnica Kotor za jug Crne Gore, potrebno je da bude usvojen novi zakon koji je u proceduri. Očekujemo da će svi poslanici, kada zakon bude u crnogorskom parlamentu, pokazati odgovornost prema sjeveru i jugu naše države i da će glasati u interesu građana – rekao je Šćekić.

Rokumentarni dani u Kotoru

0
Rokumentarni dani u Kotoru
Rokumentarni dani

ROKUMENTARNI DANI: OSVAJANJE SLOBODE STIŽE U KOTOR 15.12.2022.


Šesto u nizu izdanje Rokumentarnih dolazi u Kotor, u četvrtak 15. decembra. Ovaj filmsko muzički karavan održava se već šestu godinu za redom, a ove godine gostuje u četiri crnogorska grada.

Rokumentarni dani se ove godine odvijaju pod sloganom „Osvajanje slobode“. Publika će imati prilike da pogleda filmsko-muzička ostvarenja koja će biti podijeljena u tri glavne cjeline koje će se baviti antiratnim porukama, položajem manjina i ženskim glasovima u modernoj muzici i popularnoj kulturi.

U Kotoru ovog četvrtka 15. decembra u pšrostorijama Omladinskog centra Kotor biće prikazana tri vrhunska regionalna ostvarenja: One su tu , Borderland Soundtrack i I Am What I Am. Program će trajati od 17h do 20h.

PROGRAM FILMOVA:

One su tu
režija: Andrijana Mirna Marin
zemlja: Hrvatska
godina: 2021.
trajanje: 45′
o filmu: U filmu “One su tu” pratimo četiri kantautorice i dva benda. Sara Renar, Nina Romić, Billie Joan, Mary May, Punčke i Seven Mouldy Figs progovaraju o svojim iskustvima i položaju žena u muzičkoj industriji. Njihove se priče prepliću i razilaze, ali im je svima zajednička strast prema muzici. Pričaju o diskriminaciji as kojom se susreću, klasičnom izdavaštvu u 21. vijeku i ulozi društvenih mreža u svojim karijerama te iskreno progovaraju o motivaciji i inspiraciji koja tjera mlade žene da stvaraju muziku. Dokazuju da muzika nije teritorija rezervisana za muškarce, gdje su žene pasivni konzumenti ili tek oku ugodne interpretatorke djela iz pera sposobnih i talentovanih muškaraca. One dižu svoj glas za sebe i sve generacije mladih žena koje će tek kročiti na scenu i svoj kreativni rad predstaviti publici.

Borderland Soundtrack
režija: Brankica Drašković
zemlja: Srbija
godina:
trajanje:
o filmu: Serijal dokumentarnih TV emisija „Borderland Soundtrack“ bavi se ulogom i značajem muzike u kulturi otpora na postjugoslovenskom prostoru iz ugla nekoliko generacija muzičara koje vode iste vrednosti u tom angažmanu.
Prateći hronološki tok događaja od osamdesetih godina, raspada SFRJ, preko uspostavljanja novih političkih, etničkih i kulturnih razgraničenja u njenom geografskom okviru do aktuelnih prilika u postjugoslovenskom kontekstu u 10 polusatnih tematskih emisija se kroz kombinaciju ličnih sećanja, iskustava i stavova protagonista, arhivskog i namenski snimanog materijala predstavljaju različiti primeri angažovanosti i propituje emancipatorski potencijal muzike u razvijanju kritičke svesti pojedinaca.
Dramaturški tok emisija podcrtava saundtrek od preko stotinu pesama čije poruke posredno grade priču o vremenu i prostoru u kojem su nastajale i svojim vrednostima i danas, kada rokenrol zajedništvo već odavno ne postoji, čuvaju duh „sedme republike“ kao jedne od blistavih metafora ljubavi prema životu u atmosferi besmisla i mržnje koje nas godinama okružuju.
Serijal je inspirisan knjigom „Sedma republika“ Ante Perkovića o popularnoj kulturi u jugoslovenskom raspadu.

I Am What I Am
režija: Andrijana Stojković
zemlja: Njemačka/Srbija
godina: 2019.
trajanje: 52′
o filmu: Dva brata – Skill i Buddy – više od 10 godina prave hip-hop i sami izdaju svoje albume. U rodnoj Srbiji pripadaju omalovažavanoj romskoj populaciji, a u Njemačkoj, gdje sada žive, su radnici migrant sa privremnom dozvolom boravka. U svojim pjesmama vatreno kritikuju rasizam, segregaciju Roma i neoliberalni kapitalizam. Izdali su treći album i kreću na nesvakidašnju evropsku turneju. Andrijana Stojković rođena je 1976. godine. Diplomirala na Katedri za filmsku i TV režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Radi kao asistent na predmetu Dokumentarni film na FDU. Autorka je sedam kratkih igranih i osam kratkih dokumentarnih filmova, jedna od reditelja dokumentarnog omnibusa, dva srednjemetražna dokumentarna filma i jednog dugometražnog igranog filma. Njeni filmovi su prikazivani i nagrađivani na brojnim prestižnim međunarodnim festivalima. Neki od njenih filmova prikazivali su se na YLE i CANAL+-u. Članica je Izvršnog odbora Asocijacije filmskih reditelja Srbije.

Rokumentarni dani 6 su dio projekta “Osvajanje slobode – kulturni korektiv, od individualnog do kolektivnog čina” podržanog kroz program malih grantova. Program predstavlja dio nacionalnog projekta “Dijagnoza i terapija slobode izražavanja, govora mržnje i etničkih tenzija” koji je zajednička inicijativa Instituta za medije Crne Gore, Centra za demokratiju i ljudska prava CEDEM – i Portala Ul-info, usmjerena ka jačanju i zagovaranju slobode izražavanja, suzbijanju govora mržnje i smanjenju etničkih tenzija u Crnoj Gori. Projekat je finansiran od strane Evropske unije kroz Program Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava za Crnu Goru 2020, EIDHR, a kofinansiran je od strane Ministarstva javne uprave Crne Gore.

Nastavlja se intenzivna potraga za nestalim ribarom iz Konavala: U potragu uključeni brodovi i dronovi

0
Pomorska policija

U potragu su uključena i tri vatrogasna plovila s osam članova posade


Policijska uprava dubrovačko-neretvanska izvijestila je kako se nastavlja intenzivna potraga za nestalim 47-godišnjim Damirom Ilićem, ribolovcem kojemu se od nedjelje, 11. decembra, gubi trag u moru kod Konavala.

U potragu su, osim policijskih službenika, uključeni i djelatnici HGSS-a i vatrogasci, na tri vatrogasna plovila s osam članova posade.

Pretražuje se kopneni dio obale od Konavala do Župe dubrovačke te područje konavoskog i dubrovačkog akvatorija. U potragu su uključena policijska plovila i dronovi, a pretraživat će se i uvale okolnih otoka, javljaju iz PU dubrovačko-neretvanske.

Molimo građane da sve korisne informacije dojave policiji na broj 192.

U napadu dronovima u Kijevu oštećene dvije upravne zgrade

0
U napadu dronovima u Kijevu oštećene dvije upravne zgrade
Napad na Kijev

Na međunarodnoj konferenciji za pomoć Ukrajini organiziranoj u Parizu prikupljeno je gotovo milijardu eura namijenjenih za pomoć stanovništvu kako bi prebrodila zima u zemlji s teško oštećenom infrastrukturom u ruskim napadima.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je međunarodnu zajednicu da pomogne u uklanjanju mina i drugih neeksplodiranih sredstava s površine veličine Kambodže ili Urugvaja. Rusiju je optužio za ekocid Ukrajine. Zahvalio je međunarodnoj zajednici jer svaka zemlja pomaže na svoj način.

U napadu dronovima u Kijevu oštećene dvije upravne zgrade

Dvije upravne zgrade u ukrajinskome glavnom gradu Kijevu oštećene su u srijedu u napadu dronom, rekle su gradske vlasti te dodale da još nema informacija o mogućim žrtvama.

Kijevski gradonačelnik Vitalij Kličko rekao je da su protuzračni sustavi srušili 10 dronova Šahid iranske proizvodnje i da je bilo eksplozija u središnjoj gradskoj Ševčenkovoj četvrti gdje su sveučilišta, galerije i restorani.

– Vozila hitne pomoći su na putu, napisao je gradonačelnik na društvenoj mreži.

Reuters nije mogao neovisno provjeriti informaciju.

Glavni grad i kijevska regija u 6 ujutro i dalje su bili pod zračnom opasnošću, više od dva sata nakon što su se sirene oglasile prvi put.

Andrij Jermak, predstojnik ureda ukrajinskog predsjednika, nakon eksplozija u Kijevu napisao je na aplikaciji za poruke Telegram: “Slabići”.

Od listopada Rusija redovito građa energetsku infrastrukturu u Ukrajini zbog čega su milijuni ljudi u mraku i bez grijanja.

Ukrajinski ministar energetike Herman Haluščenko rekao je u utorak na rubu donatorske konferencije u Parizu da je ruska vojska u početku agresije štedjela infrastrukturu jer je vjerovala da će okupirati Ukrajinu, od čega je sada odustala.

Svakodnevni napadi izvode se s deset do 20 raketa, dronovima i topničkom paljbom, a bilo je i osam masovnih napada sa 70 do 100 raketa u isti mah, kojima je gađana isključivo energetska infrastruktura, rekao je Haluščenko.

Ukrajina je prije rata više od 60 posto struje dobivala iz nuklearnih elektrana, a tek 28 posto iz termoelektrana na ugljen i 5 do 6 posto iz hidroelektrana.

Na međunarodnoj konferenciji za pomoć Ukrajini organiziranoj u Parizu prikupljeno je u utorak gotovo milijardu eura donacija kako bi se stanovništvu pomoglo da prebrodi zimu u zemlji s infrastrukturom uništenom ruskim napadima.

Marković pokušava da nadoknadi višemjesečni nerad SO Tivat

0
Marković pokušava da nadoknadi višemjesečni nerad SO Tivat
Tivat panorama – foto Anton Marković Boka News

Novi predsjednik lokalnog parlamenta u Tivtu Miljan Marković (DF) koji je na tu funkciju izabran na konstitutivnoj sjednici ovog saziva SO 2.decembra, zakazao je prve dvije radne sjednice  SO koje će se održati već naredne nedjelje.

Tivatski parlament je inače, svoju posljednju sjednicu održao još u junu 2021. od kada je zbog političke odluke SDP-a koja je do tada davala parlamentarnu podršku manjinskoj vlasti triju građanskih listi u Tivtu, da „promijeni stranu“ i pridruži se opoziciji koju su činili DPS, SD i HGI, ušao u višemjesečnu blokadu. To je u martu ove godine rezultiralo formalnim raspuštanjem sada već bivšeg saziva SO Tivat i imenovanjem Odbora povjerenika koji je odrađivao funkjciju rapuštenog parlamenta, te raspisivanjam vanrednih lokalnih izbora koji su, nakonj odlaganja početkom juna, konačno i održani 23.oktobra.

Politička situacije se na ovim izborima nije bitnije izmijenila jer su DPS. SD, SDP i HGI i nakon njih, ostali u opoziciji, a lokalna vlast koju predvodi gradonačelnik Željko Komnenović (Narod Pobjeđuje) sada žuri da ubrzanim tempom rada lokalnog parlamenta, nadoknadi propušteno u višemjesečnoj političkoj blokadi bivše SO i „vanrednim uslovima“ rada sa Odborom povjerenika koji je proteklih nekoliko mjeseci, više zastupao interese Vlade Crne Gore koja ga je imenovala, nego interese građana Tivta.

Stoga će naredne nedjelje u razmaku od samo dva dana, SO Tivat održati dvije sjednice. Na prvoj od njih u utorak, SO će imenovati nove sastave skuštinskih radnih tijela u kojima većinu imaju predstavnici aktuelne parlamentarne većine, odnosno konstituenti koalicije koja će u narednom peridu vršiti vlast u Tivtu: NP, Demokrata, DSS, Evrope Sad, DF, Krtoljske liste, Tivatske Akcije i Bokeškog Foruma. Potom će na novoj sjednici koja je zakazana za četvrtak 22. decembra, SO Tivat razmatrati predloge odluka o rebalansu budžeta za ovu, odnosno budžetu Opštine za narednu godinu. Prema tim odlukama koje je propremila vlast dosadašnjeg i budućeg gradonačelnika Komnenovića, obim gradske kasse Tivta za 2022. se sa prvobitno planiranih 18.635.700 eura, zbog viškža ostvarenih prihoda, uvećava na iznos od 20.135.700 eura. Što se budžeta za narendu godinu tiče, on će iznositi 24.055.700 eura i biče za čak 30 odsto veći od ovogodišnjeg.

Pored odluka koje se odnose na budžet za 2022. i 2023., SO Tivat će na sjednici 22.decembra razmatrati i ukupno pet odluka o izgradnji lokalnih objekata od javnog interesa (četitri nove trafostanice i jednog elektro-voda), a kojima će se stvoriti preduslovi za nastavak izgradnje nekoliko značajnih hotelsko-turističkih i rezidencijalnih kompleksa u zahvatu Državne studije lokacije Arsenal-Porto Montenegfro, u centru grada, Donjoj Lastvi i u Bonićima.

Protestno okupljanje građana u Morinju – traže uklanjanje sporne spomen table

0
Protestno okupljanje građana u Morinju – traže uklanjanje sporne spomen table
Protest u Morinju

Više desetina građana Boke okupilo se danas u Morinju ispred zaključanih kapija bivšeg vojnog skladišta u tom naselju, a gdje je 1991- 92. funkcionisao takozvani Sabirni centar JNA za ratne zarobljenike sa dubrovačkog ratišta.

Oni su se okupili u znak negodovanje povodom postavljanja spomen ploče sa kako navode “netačnim i uvrijedljivim natpisom i nereagovanjem nadležnih na rješenje Uprave za inspekcijske poslove da se ploča ukloni”.

Građani su se, kako je istaknuto, protestuju zbog toga što premijer Dritan Abazović (URA) i v.d. ministar odbrane Filip Adžić (URA) do danas nisu omogućili sprovođenje u djelo rješenja Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore koja je sredinom oktobra naložila uklanjanje spomen ploče što su je u znak sjećanja na sabirni centar u Morinju, na objektima napuštenog vojnog skladišta nekoliko dana ranije, protivno Zakonu o spomen obilježjima i bez formalne saglasnoti Vlade i Opštine Kotor, postavili u međuvremenu smijenjeni ministri inostranih poslova Ranko Krivokapić (SDP) i odbrane Raško Konjević (SDP).

Protest u Morinju

Spomen ploča je otkrivena u prisustvu ministara vanjskih poslova i evropskih integracija u Vladi Hrvatske Gordana Grlić Radmana i ministra branitelja Toma Medveda, a od tog dana neprekidno je čuvaju naoružani vojnici koji po naredbi dobijenoj od Generalštaba VCG, nikome ne dozvoljavaju ulaz u krug do nedavno godinama napuštenog vojnog objekta u Morinju.

Protest u Morinju

Vojska je spriječila i Komunalnu policiju Opštine Kotor koja je pokušala da sprovede u djelo rješenje Uprave za inspekcijske polove o uklanjanju nelegalno postavljene spomen table, zbog čega je UIP pokrenula prekršajni postupak protiv predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića (Demokrate), dok je protiv Konjevića i Krivokapića Specijalnom državnom tužilaštvu 22.novembra podnešena krivična prijava zbog kršenja odredbi Zakona o spomen obilježjima.

Sporna spomen-ploča sa tekstom koji na dubiozan način tretira istorijske okolnosti 1991. kada je država Crna Gora bila nesumnjivi i voljni učesnik agresije na Republiku Hrvatsku na području Konavala i Dubrovnika, postavljena je, kao je konstatovala inspektorka za zaštitu kulturnih dobara koja je izdala nalog za njeno uklanjaje, bez “dokumentacije koja dokazuje da se predmetna ploča nalazi u Programu spomen-obilježja koji usvaja Skupština Opštine Kotor, niti da postoji saglasnost Vlade Crne Gore jer se radi o događaju za koji nije proteklo propisanih 50 godina od momenta nastanka.”

Protest u Morinju

Među građanima koji su se danas okupili pred zaključanom kapijom nekadašnjeg vojnog objekta u Morinju bio je i potpredsjednik Opštine Kotor Siniša Kovačević (Ujedinjena Crna Gora).

URA Tivat: Sedam miliona eura za bulevar Jaz-Tivat iz kapitalnog budžeta

0
Ljubomir Jovanović URA Tivat

U kapitalnom budžetu Vlade Crne Gore za 2023. godinu, našli su se važni projekti za opštinu Tivat, izgradnja bulevara Jaz-Tivat, te početak izgradnje nove škole i vrtića u Radovićima- saopštio je danas Ljubomir Jovanović, član Glavnog odbora Građanskog pokreta URA iz Tivta.

“Raduje nas da je Vlada Crne Gore na čelu sa Dritanom Abazovićem prepoznala potencijale Tivta, i da je prošlo vrijeme u kojem se Tivtu dosta uzimalo, a malo davalo. Raduju i dobre vijesti iz mnoštva državnih kompanija i rješavanje decenijskih problema radnika i firmi. Vlada Dritana Abazovića pokazuje da može kada se radi pošteno, patriotski i odgovorno bez mržnje, netrpeljivosti i prošlosti.”- kazao je Jovanović dodajući da je “mjera patriotizma je ono što radi URA koja je na najvišim i najodgovornijim državnim funkcijama uspjela da pokaže rezultate za vrlo kratko vrijeme, prije svega na ekonomskom polju i na egzistencijalnim stvarima stavivši ad acta pitanja koja ne doprinose razvoju države i boljem životu građana.”

URA se inače, već nekoliko dana saopštenjima i na društvenim mrežama hvali ulaganjima po raznim crnogorskim gradovima a koja su ušla u kapitalni budžet države za 2023. Među tim projektima je izgradnja bulevara na relaciji Aerodrom Tivat-Jaz za što je u kapitalnom budžetu za narednu godinu predviđeno izdvajanje u visini od 7 miliona eura. Interesantno je da je URA ovu investiciju u svojim saoptenjima računala dva puta i predstavila je kao ulaganje države i za opštinu Tivat i drugo državno ulaganja za opštinu Kotor, iako je u suštini, riječ o jednoj te istoj investiciji.

URA Tivat: Sedam miliona eura za bulevar Jaz-Tivat iz kapitalnog budžetaRekonstrukciju Jadranske magistrale od Aerodroma Tivat do Jaza u bulevar, država inače, obećava već godinama, a do sada su u dva navrata raspisivani tenderi za izbor izvođača radova koji će napraviti ukupno 16  kilometara saobraćajnice sa četiri trake sa čak 12 kružnih tokova, te paralelno postaviti 15 kilometara dugi, dodatni cjevovoda za potrebe preuzeća Regionalni vodovod između Jaza i ulaza u Tivat. Nakon što je  u februaru,propao prvi tender jer izabrani ponuđač nije obezbjedio traženu bankarsku garanciju, Uprava za saobraćaj i Regionalni vodovod su prije nešto više od  pola godine raspisali novi tender za izbor izvođača na ovom projektu procijenjenje vrijednosti 40 miliona eura. Na taj tender koji je okončan 18.jula pristiglo je  osam ponuda od kojih je kao najpovoljnija procijenjana ona konzorcijuma Shandong Foreign Economics & Technical Cooperation Ltd i Shangdong Liquiao Group Co Ltd iz Kine koji je za rekonstrukciju magistrale u bulevar i paralelnu izgradnju novog kraka regionalnog vodovdnog sistema od Budve do Tivta, tražio ukupno 53.915.262 eura i to bez PDV-a. To znači da sedam miliona eura ulaganja iz državnog budšeta za ovaj projekat u 2023. a kojima se URA hvali pred građanima i Tivta i Kotora, neće biti dovoljno ni za pokriće osmine ukupnih radova na novom bulevaru.

URA se u saopštenu pohvalila i drugim projektom koji će po njima, dogodine iz kapitalnog budžeta države biti realizovan u Tivtu – izgragnjom novog objekta osnovne škole i vrtića u Radovićima, precizirajući da će za to biti izdvojueno plola miliona eura. No, budući da se vrijednost ove investicije i to bez opremanja novih prosvjetnih objekata u Radovićima, procjenjuje na četiri miliona eura, te da su dva do sada raspisan rendera za izbor izvođača radova propala jer se niko na njih nije javio, izvjenso je da će dogodine država čak i ako izabere izvođača, uspjeti da izgradi tek četvrtinu planiranog novog školskog objekta u Krtolima.

Kompanija Adriatic 42 dobila sertifikat ISO 9001 – sinonim uspješnog poslovanja i usmjerenosti na kvalitet usluga

Kompanija Adriatic 42 dobila sertifikat ISO 9001 – sinonim uspješnog poslovanja i usmjerenosti na kvalitet usluga
Adriatic 42: Uspješno završen servis Black Pearl

Kompanija Adriatic 42  implementirala je ISO 9001, međunarodni standard koji svojim zahtjevima definiše Sistem upravljanja kvalitetom, čiji je primarni cilj zadovoljenje potreba korisnika odnosno klijenata.

Sam standard temelji se na načelima upravljanja koji su odraz dobre poslovne prakse, a njihovom primjenom se u cjelosti ostvaruje poboljšanje rezultata kompanije.

Nakon implementacije, kompanija Adriatic 42 pristupila je postupku sertifikacije prema ISO 9001, i za tu priliku opredijelila se za Bureau Veritas, vodeću sertifikacijsku kuću u svijetu, sa sjedištem u Parizu, koja u svom potfoliu broji više od 400.000 obavljenih sertifikacija i zadovoljnih korisnika. Sertifikacija prema ISO 9001, svjedoči o posvećenosti kvalitetu što omogućava postizanje boljih poslovnih rezultata.

Kako poručuju iz Adriatic 42, usklađenost sa zahtjevima standarda ISO 9001, odraz je izuzetno visokog nivoa profesionalnosti u upravljanju kompanijom ali i, već sada, prepoznatog uspješnog poslovanja, što implicira na postojanje jasno definisane organizacione strukture, uključujući i značaj uloge i doprinos svakog pojedinca u uspostavljanju poslovnih procesa, zasnovanih na principima Sistema upravljanja kvalitetom.

„Samo mjesec nakon zvaničnog otvaranja, dobili smo potvrdu u vidu sertifikata ISO 9001, da je naše poslovanje usklađeno sa najvišim zahtjevima Sistema upravljanja kvalitetom, odnosno standarda ISO 9001, što predstavlja osnovu povjerenja ne samo kod klijenata već i budućih poslovnih partnera. Cilj nam je da projekat Adriatic 42, od samog početka, razvijamo u skladu sa međunarodno priznatim standardima, što i jeste, između ostalog, i ISO 9001. Ovo je ujedno, i dokaz da gradimo kulturu poslovanja koja je u potpunosti i u svakom segmentu posvećena punom kvalitetu usluge, ali i organizacije cijelog sistema. Takđe, dobijanjem ovog sertifikata, obavezali smo se da ćemo i u svim narednim fazama razvoja projekta kontinuirano unapređivati kvalitet poslovanja i biti posvećeni potrebama, zahtjevima i očekivanjima naših klijenata“, saopšteno je iz kompanije Adriatic 42.

Osuda vandalskog čina koji ruži spomenik znamenitom Novljaninu

0
Osuda vandalskog čina koji ruži spomenik znamenitom Novljaninu
Foto Opština HN

Spomen obilježje Jeftu Gojkoviću, nekadašnjem načelniku Opštine Herceg Novi, naruženo je preko noći vandalskim aktom za sada nepoznatih pojedinaca. Opština Herceg Novi i Sekretarijat za kulturu i obrazovanje najoštrije osuđuju počinioce, koji su ovakvim djelovanjem pokazali bahatost, nedostatak kućnog vaspitanja i nepoštovanje svog grada.

Natpis predstavlja uvredu za građane Herceg Novog, jer je njime naružen spomenik u čast znamenitog Novljanina, čovjeka čije djelo ima poseban društveni, kulturni, ekonomski i istorijski značaj za naš grad.

Smatramo da je važno njegovati kulturu sjećanja na ličnosti koje su ostavile dubok pečat u istoriji Herceg Novog, zbog čega lokalna uprava podizanjem spomen obilježja pokazuje da poznaje, priznaje i poštuje sve one koji su svoj život i djelo ugradili u ovaj grad. Nažalost, neki od sugrađana ne prepoznaju značaj te misije, što za posljedicu ima ovakav vid primitivnog ponašanja, koje je nedostojno grada sa bogatim kulturnim i istorijskim naslijeđem.

Opština Herceg Novi će preduzeti hitne mjere da natpis bude uklonjen. Takođe, pozivamo nadležne iz Uprave policije da otkriju ko stoji iza ovog prekršaja i kazne počinioce.

Apelujemo na sugrađane da Herceg Novi doživljavaju svojim na pravi način, tako što će ga poštovati i činiti ljepšim, jer se na licu grada oslikava ponašanje i vaspitanje svih nas.

Luštica Bay – Novogodišnja trka

0
Festive Run

Festive Run će na jednom mjestu okupiti rekreativce, ali i iskusne trkače svih generacija


Luštica Bay novogodišnja trka, Festive Run zakazana je subotu, 17. decembra – prva edicija ove trke okupiće na promenadi rekreativce i sportske entuzijaste, iskusne trkače, i sve one koji  prazničnu atmosferu žele da upotpune sportskim uzbuđenjem.

Trkački ugođaj nalik na novogodišnje trke i maratone koji su dio novogodišnjeg identiteta mnogih svjetskih gradova, u Luštici Bay okupiće sve generacije, amatere i profesionalce za koje su organizatori iz Multisport Akademije Mayer pripremili unikatne startne pakete i medalje.

„Naša multisport akademija sa velikim zadovoljstvom, u saradnji sa Lušticom Bay, organizuje prvi Festive Run – donesite novogodišnje odluke, i neka prolazak kroz cilj bude početak njihovog ostvarenja“, istakao  je Igor Majer, osnivač Multisport akademije Mayer.

Trka za djecu je besplatna i ograničena na prvih 200 prijava dok je cijena kotizacije za odrasle pet eura. Mališani će se nadmetati već od 16 časova za kada je zakazan start trke na 200 metara, 20 minuta kasnije trčaće 400 metara dok će u 16:40 početi trka na 800 metara. Za odrasle će start trke na pet kilometara početi u 17:30h, a najbolji će priznanja dobiti na svečanoj dodjeli u 18:45 časova.

Koncept koji ove godine nudi Luštica Bay pruža novo iskustvo novogodišnjih praznika – sve do polovine januara ovaj grad kreirao je intenzivan kalendar događaja – uz Festive dome, nalik bogato ukrašenom iglou, sa neodoljivom svakodnevnom ponudom slatkih i slanih đakonija,  posjetioci će svake subote užuvati u ponudi Zimskog bazara domaće radinosti. Festive Run ovog vikenda dodatno je zagrijati atmosferu, uz poziv da i oni koji se ne takmiče dođu da uživaju zimskoj atmosferi na obali i bodre one koji zu zacrtali cilj prve edicije Festive Run-a.

Prijave su, još uvijek, otvorene putem  https://live.3hercegnovi.me/event/FR22/register .

Ili putem društvenih mreža:

https://www.facebook.com/FestiveRunLusticaBay/

https://www.instagram.com/festiverunlusticabay/.