Sekretarijat za investicije Opštine Kotor obavještava građane da će se izvođenje radova na sanaciji kanalizacionog kolektora u tunelu Vrmac na magistralnom putu M-1 dionica Kotor – Krtolska raskrsnica nastaviti do 20. februara u osam sati.
Rok za izvođenje radova je produžen zbog povećane količine betona u kanalizacionom kolektoru i otežanih uslova rada.
Izložba pod nazivom Ciklus slika „Kragujevac 1941“ Petra Lubarde, u organizaciji Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori, biće otvorena povodom Sretenja – Dana državnosti Republike Srbije u srijedu, 15. februara u 19 sati u foajeu Dvorane „Park“.
Petar Lubarda je ciklus slika „Kragujevac 1941“ poklonio Spomen-parku 1969. godine i ostavio svojeručno pisan testament u kome je naglasio da slike nikada ne napuštaju Kragujevac. Od 1976. godine, kada je Muzej otvoren, postao je dio njegove stalne postavke.
Zbirka se sastoji od 27 slika različitih dimenzija, od malog formata 35×28 cm do monumentalnog 140×230 cm, rađene raznovrsnim tehnikama: tempera, ulje, akrlik, kazein i auto-lak i kombinovane tehnike. Nastale su između 1966. i 1968. godine i predstavljaju asocijativno i apstraktno viđenje tragičnog streljanja u Kragujevcu.
Po ocjenama naših eminentnih teoretičara umetnosti, predstavlja jedno od Lubardinih najboljih djela, a svakako najbolje ostvarenje poslednjeg perioda njegovog stvaralaštva.
Na otvaranju izložbe govoriće predsjednca Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori, prof. dr Jelica Stojanović, kustos-šef galerije Mostovi Balkana, mr Nenad Ristović i kustos izložbe, dr Nikola Govedarica.
Priča „O čovjeku – Petar Lubarda“
Povodom otvaranja izložbe predsjednica Fondacije „Petar Lubarda“, Ɖina Lazar uputila je pismo‚ kao podsjetnik na smrt jednog od najboljih slikara sa ovih prostora.
– 13. februara 2023. godine navršiće se 49 godina od Lubardinog odlazka u vječnost. NJegovo stvaralaštvo je ostalo jedan jedinstveni pečat na likovnoj sceni 20. vijeka. Mnogo se o tome pisalo i piše do dan danas. I nije to neočekivano, jer kada umjetnik dosegne vrhunac uspjeha, uglavnom se analinizaraju njegova posmatranja i misli na razne teme, njegove tehnike, kolorit, simboli itd..
Ovaj datum Fondacija obilježava svake godine na izvjestan naćin, i prijatelji na Facebook-u prate tu stranicu…
Ove godine sam izabrala da vam ispričam o Petru Lubardi kao čovjeku koji je volio ljude, osjećajnom, empatičnom i humanom.
Tragedija koja se desila prije nekoliko dana u Turskoj i u Siriji vraća me na istu takvu tragediju u Skoplju 1963. godine, kada je jak zemljotres razrušio taj lijepi grad sa hiljade izgubljenih i ugroženih života.
To julsko veče u Nišu bila je održana Lubardina izložba. On je tada imao oko 56 godina i bio u punoj slikarskoj snazi. Kao što je uobičajeno, novinari su prisustvovali izložbi, a jedan od njih je Petru postavio pitanje o zemljotresu:
„…a šta bi Vi gospodine Lubarda uradili za naše lijepo Skoplje?“
Lubarda nije izbjegao odgovor nego blago odgovorio…
„Jedino što mogu to je sve ovo“. Raširio je ruke pokazujući postavku, od 54 djela. Kad je izložba završila, slike su spakovane, prenijete u Skplje kao znak solidarnosti sa ugroženim stanovnicima. Sačuvane su u Narodnom muzeju u Skoplju.
1. marta 2023, sve te slike biće izložene u Narodnom muzeju, kao zajednički projekat Ambasade Crne Gore u Republci Sjevernoj Makedoniji, Ministarstva kulture Crne Gore, Muzeja savremene umjetnosti i Ministarstva kulture Republike Sjeverne Makedonije, a pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Sjeverne Makedonije, Steva Pendarovskog.
Sjećanje na Lubardinu humanost prije šest decenija postaje pokazatelj „kulture sjećanja“ generalno, a time i sjećanje na umjetinka – čovjeka i njegov humani i ljudski gest.
Još jedan veliki plemeniti potez je poklon Kragujevcu ciklusa od 26 slika. NJih je Lubarda poklonio 1968. godine u znak sjećanja na masakr počinjen u Drugom svjetskom ratu 21. oktobra 1941. godine u Šumaricama.
„Dosta krvi – dosta ubijanja“ naziv je jedne slike i moto te postavke. Ona svjedoči grozote rata, stradanja, patnje… svega što nosi rat. U dokumentu upućenom Spomen Parku Lubarda piše: „Cijeneći velike žrtve koje su pale prilikom zločinačke odmazde njemačkih nacista 1941. u Krgujevcu – i kao umjetnik saosjećajući duboko sa patnjama koje su naši narodi podnosili vijekovima, da bi im najzad bilo dopušteno da mirno žive na svojoj zemlji, i povodom tih saosjećanja poklonio sam ovih 26 slika na temu kragujevačke tragedije“.
Iza velikog umjetnika je očigledno i veliki čovjek, u punom smislu te rijeći, čovjek koji je dijelio milost, poštovanje, solidarnost za svako ljudsko biće. Zbog toga i možemo reći da je Petar Lubarda bio borac koji je to dokazao ponašanjem i na svojim platnima, borac za bolji svijet – napisala je u pismu predsjednica Fondacije „Petar Lubarda“, Đina Lazar.
Nakon što je prošle godine potpisan ugovor o izgradnji najveće privatne solarne elektrane u BiH, između sektora Euro Solar kompanije Hifa-Oil i srpske kompanije Swisslion Takovo, izgradnja je nedavno u cjelosti završena. Elektrana se prostire na površini od preko 20.000 kvadratnih metara, a godišnja proizvodnja biće veća od 4.000 MWh. Služiće ne samo za potrebe Swissliona, nego i za prodaju električne energije.
Euro Solar je dio Hifa Oil grupe i ovlašteni distributer kompanija Longi i Huawei za BiH.
Za potrebe ove elektrane instalirano je 9.000 solarnih panela Longi i 20 invertera proizvođača Huawei s efikasnošću većom od 99%.
“Zahvaljujući najkvalitenijoj opremi, obučenom kadru i kapacitetima koje ima na raspolaganju, Euro Solar, sektor u okviru kompanije Hifa-Oil, u stanju je odgovoriti čak i najzahtjevnijim projektima izgradnje fotonaponskih elektrana te klijentima ponuditi najefikasnije, tehnički najbolje i ekonomski opravdano rješenje”, navodi portal Manager.ba.
Kompanija Swisslion Takovo je među prvima prepoznala potencijal ovakvih investicija i započela proces izgradnje solarnih elektrana i korištenja zelene energije. Nakon uspješno završene prve fotonaponske elektrane na fabrici u Trebinju, namjeravaju da grade ovakve elektrane i na ostalim fabrikama.
Nastavlja se potraga za preživjelima među ruševinama. Broj poginulih u potresima koji su pogodili Tursku i Siriju dosegnuo je 34 hiljade, no očekuje se da će se znatno povećati.
Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus potvrdio je da će Sirija otvoriti dodatne koridore za slanje pomoći. Ujedno je SAD odlučio privremeno ukinuti sankcije protiv vlade u Damasku. Nakon odluke Turske da će raskapanje ruševina prepustiti teškoj mehanizaciji, nekoliko stranih spasilačkih ekipa povuklo se s terena.
Zastrašujući je broj mrtvih – prešao je 34.000. Broj poginulih u Turskoj i Siriji tjedan dana nakon katastrofalnog potresa dosegnuo je najmanje 34.179, javlja CNN.
Potvrđeni broj mrtvih u Siriji je 4574. Taj broj uključuje više od 3160 stradalih u dijelovima sjeverozapadne Sirije koje drži oporba, navodi ministarstvo zdravstva, upravno tijelo Vlade spasa.
Broj poginulih u Siriji također uključuje 1414 poginulih u dijelovima zemlje pod kontrolom vlade, izvijestila je državna novinska agencija SANA.
Spasioci iz BiH iz ruševina u Turskoj izvukli dvoje preživjelih
Spasioci Gorske službe spašavanja Federacije Bosne i Hercegovine sudjelovali su u izvlačenju dvoje preživjelih iz ruševina u Turskoj. Riječ je o starijoj ženi i desetogodišnjoj djevojčici, koje su odmah prevezene u bolnicu.
U rizičnoj akciji, zbog loših meteo-uslova, mješoviti tim Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) i Uprave policije spašavao je rano jutros jahtu sa četiri turska državljanina.
-Poziv opasnosti primljen je u našem Pomorsko -operativnom centru u 23:10 sa jahte ”Fearless”, zastava Delavera, na kojoj su bili četri člana posade-turski državljani.
Oni su tražili evakuaciju na priblizno 32 nautičke milje od luke Bar. Stanje mora je bilo oko 5 a jačina vjetra do 35 čvorova-kazao je za Feral.bar Žarko Lukšić, pomoćnik direktora UPSUL za sigurnost na moru.
On je naveo da je UPSUL krenuo u akciju uz asistenciju Sektora granične polcije (SGP) Bar “u skladu sa Sporazumom o Integrisanom nadzoru drzavne granice”, koristeći policijski čamac oznake 1001 sa mješovitom posadom-po dva pripadnika SGP i UPSUL.
-Tim je isplovio u veoma rizičnu akciju traganja i spašavanja, s obzirom na veoma loše vremenske uslove.
Policijski čamac je nakon sat i po došao do jahte, koja se uputila ka albanskoj zoni odgovornosti i odbijala da stane, o čemu je obavješten RCC Tirana i ostali nadležni organi.
Komunikacija sa jahtom je bila otežana zbog lošeg znanja engleskog jezika posade.
Jahta se kretala cijelo vrijeme ka obali gdje ih je rano jutros presreo albanski patrolni čamac i sproveo u luku Šenđin.
Naš tim se zbog veoma loših vremenskih uslova vratio uz obalu za Bar i vezao rano u zoru-dodao je Lukšić.
Osnovne škole na području opštine, u saradnji sa Opštinom Kotor pokreću akciju doniranja igračaka i društvenih igara za vršnjake iz našeg pobratimskog grada Gaziantepa koji je nedavno pogođen katastrofalnim zemljotresom.
Prikupljanje pomoći za djecu, uzrasta od šest do 13 godina, biće organizovano 15. i 16. februara u terminu od 7.45 do 13.00 sati u svakoj od pet osnovnih škola koje pripadaju našoj opštini: „Narodni heroj Savo Ilić“ u Dobroti, „Njegoš“ na Benovu, „Veljko Drobnjaković“ u Risnu, „Nikola Đurković“ u Radanovićima i „Ivo Visin“ na Prčanju.
Kotorska djeca mogu donirati čiste, dobro očuvane igračke, bojanke, bojice, kao i društvene igre: domine, šah, tvister, Monopol, Riziko, Čovječe ne ljuti se i druge. Takođe, kako bismo djeci Gaziantepa pokazali da saosjećamo sa njima i mislimo na njih, djeca mogu nacrtati crteže koji će simbolično predstaviti razumijevanje i podršku u teškim trenucima.
Najplemenitiji izraz saosjećanja i ljubavi je kada dijete pruži ruku djetetu, zato ovom akcijom djeca osnovnoškolskog uzrasta žele da njihovi vršnjaci u pobratimskom gradu pogođenom zemljotresom bar na kratko zaborave turobne trenutke igrajući društvene igre.
Parovi su većinom mladi ljudi iz Rusije, Ukrajine, Češke, Španije, Irske kao i zemalja regiona, dok je crnogorskih državljana mnogo manje
Budva je jedna od najpopularnijih destinacija u Crnoj Gori koju pripadnici LGBT zajednice biraju za vjenčanja. Od jula 2021. godine, kada je na snagu stupio Zakon o životnom partnerstvu, sudbonosno “da” u ovom primorskom gradu izgovorilo je 36 parova.
– U 2021. godini vjenčala su se 4 para, u 2022. čak 27, a od početka ove godine u Registar životnih partnerstava lica istog pola upisano je pet parova- kazala je za “Dan” matičarka budvanske Opštine Žana Kapa.
Ona ističe da je primorje popularna destinacija za vjenčanja tokom ljetnjih mjeseci.
-Imamo najavljeno po jedno vjenčanje u februaru i martu, a više brakova očekujemo tokom ljeta. Oni dođu na odmor u Crnu Goru i odluče da se vjenčaju, a neki u našu zemlju dođu samo zbog vjenčanja – kaže Kapa.
Parovi su većinom mladi ljudi iz Rusije, Ukrajine, Češke, Španije, Irske kao i zemalja regiona, dok je crnogorskih državljana mnogo manje.
– Prošle godine vjenčali smo jedan par crnogorskih državljana i jedan mješoviti par gdje je jedan od partnera naš državljanin – kazala je ona.
Kada je riječ o samoj ceremoniji vjenčanja kao i neophodnim dokumentima, procedura se ne razlikuje u odnosu na heteroseksualne parove.
– Vodimo računa da ne komplikujemo mnogo proceduru, kada je riječ o partnerstvima kao i kod heteroseksualnih brakova, a kada nam se obrate strani državljani, gledamo da pojednostavimo proceduru. Matičari uvijek izađu u susret. Za sklapanje istopolnog partnerstva zainteresovani moraju da donesu dokument da su slobodnog bračnog stanja, potrebni su im pasoši, ako su strani državljani, izvod iz knjige rođenih, moraju da plate administrativnu taksu i popune po jednu prijavu kada dođu na razgovor u Opštinu- pojašnjava Kapa i dodaje da razvoda, za sada, nije bilo.
Vjenčanja se uglavnom obavljaju u opštini, a matičari se, kako kaže, trude da budu profesionalni.
– To su uglavnom skromne ceremonije u našim prostorijama, bez velike pompe. Na vjenčanju budu dva svjedoka, rijetko kada i još neko. Oni se ne opterećuju izgledom i formalnom odećom, sve bude tiho i bez gužve. Uglavnom su zadovoljni kada sa naše strane osjete profesionalizam- kazala je ona.
U Budvi je prošle godine sklopljeno blizu 400 brakova, čak 80 odsto bilo između stranih državljana.
Krajem jula 2021. dvije mlade žene, koje su porijeklom sa Balkana, a žive i rade u inostranstvu, vjenčale su se u Budvi. To je prvi istopolni brak sklopljen u Crnoj Gori.
Najviše brakova je zaključeno između ruskih državljana i državljana zemalja regiona. U Budvi su brakove sklopili i državljani Ukrajine, Bjelorusije, Kazahstana, Velike Britanije, Njemačke, Amerike, Turske, Kube, Italije, Kanade, Izraela, Poljske, Irske, Francuske i Indije.
/G.Bojanić/
Evropska unija izrazila je očekivanje da će tender za koncesiju upravljanja Aerodromima Crne Gore biti u skladu sa principima javnih nabavki EU. Ta poruka sadržana je u izvještaju sa 12 sastanka Odbora za stabilizaciju i pridruživanje, održanog 25. januara u Briselu, u hibridnom formatu. Vlada je taj izvještaj objavila na svom zvaničnom sajtu.
Kako se naglašava, EU je potvrdila značajan napredak Crne Gore u pogledu usklađivanja sa pravnom tekovinom Unije.
“U oblasti konkurencije, delegacija EU je izrazila očekivanje da će tender za koncesiju upravljanja aerodromima Crne Gore biti u skladu sa principima javnih nabavki EU”, poručeno je sa Odbora.
Delegacija EU je pohvalila osnivanje Agencije za zaštitu konkurencije (AZZK) i ukazala da mora u potpunosti koristiti ovlašćenja koja su joj data, kao i da je potrebno jačati kapacitete sudova kako bi radili na kompleksnim slučajevima koji se tiču konkurentnosti.
Takođe, delegacija EU je ukazala na potrebu da se poštuje odredba iz domaćeg zakonodavstva koja se tiče zastoja kod davanja obavještenja kao primjer brzog rješenja.
Kosntatovano je da je Agenicja objavila značaj broj odluka i mišljenja u izvještajnom periodu i da se u sklopu stečajnog postupka za Montenegro Erlajns radi na povraćaju nezakonito date državne pomoći u iznosu od 56 miliona eura.
“Delegacija EU je pozdravila bilateralnu saradnju AZZK sa Njemačkom, Slovačkom kao i na nivou Energetske zajednice. U oblasti zaštite potrošača, EK pozdravlja obavljeno usklađivanje domaćeg zakonodavstva u proteklom periodu i osnivanje Savjeta za zaštitu potrošača i podstiče Crnu Goru da dovrši usklađivanje sa pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti. U oblasti zaštite zdravlja, delegacija EU poziva Crnu Goru da završi usaglašavanje domaćeg zakonodavstva prevashodno u dijelu prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti, substancama ljudskog porijekla i kontroli duvana”, navodi se se u Izvještaju.
Broj mrtvih u katastrofalnom potresu koji je u ponedjeljak pogodio Tursku i Siriju popeo se u nedjelju na 33.179, pokazali su najnoviji podaci, dok spasilačke službe još uvijek uspijevaju izvući poneku preživjelu osobu iz ruševina.
U potresu magnitude 7,8 poginulo je 29.605 ljudi na jugu Turske, objavio je u nedjelju Afad, turska agencija za katastrofe, dok su vlasti u Siriji zabilježile 3574 mrtvih.
Po UN-u broj mrtvih mogao bi se i udvostručiti.
Potres u ponedjeljak sravnio je sa zemljom niz naselja i gradova u dijelovima Turske i Sirije. Iako vrijeme za pronalaženje preživjelih istječe, spasilačke ekipe još uvijek uspijevaju izvući žive ljude.
U središnjem dijelu Hataya, muškarac i njegova petogodišnja kći Emira spašeni su živi iz uništene zgrade. Video snimka koju su objavile vlasti u Kocaeliju prikazuje spasioce kako razgovaraju s njima dok su još bili pod ruševinama.
Spasioci su, također u Hatayu, izvukli iz ruševina malo dijete. Snimka koju je objavilo tursko ministarstvo zdravstva prikazuje dijete koje tiho leži na nosilima, prekriveno prašinom i s puno ogrebotina.
Video snimka koju su objavile istanbulske gradske vlasti prikazuje i spasioce u Hatayju koji izvlače 10-ogodišnju djevojčicu kroz rupu u podu oštećene zgrade, a potom je stavljaju na nosila.
Djevojčica Cudi bila je pod ruševinama 147 sati, objavile su vlasti u Istanbulu.
Osamdesetosmogodišnju ženu spasili su iz ruševina u turskom gradu Kirikhanu njemački i turski spasioci kasno u subotu.
Žena je bila slaba, ali pri svijesti i prevezena je u bolnicu zbog lomova kostiju, rekla je Katharina Garrecht, glasnogovornica njemačke agencije za spašavanje.
Oko 180 kilometara sjeverno od Hataya, u gradu Kahramanmarasu, zatrpani 27-ogodišnji Muhammed Habib recitirao je Kuran spasiocima tijekom 10-osatne akcije izvlačenja.
Na snimci objavljenoj na društvenim mrežama vidi se Habib kako maše šakom u zrak vičući “Bog je najveći”, uz klicanje spasilaca koji su ga na kraju uz pomoć stroja izvukli iz ruševina.
Članovi crnogorskog tima za traganje i spašavanje su heroji i to su pokazali u Turskoj, kazao je vođa tima Milan Radović nakon povratka u Podgoricu.
Crnogorske spasioce, koji su prethodnih dana pomagali u evakuaciji osoba zarobljenih u ruševinama nakon razornih zemljotresa koji su u ponedjeljak ujutro pogodili Tursku i Siriju, na podgorički aerodrom dočekali su članovi porodica i Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Radović je kazao da broj ljudi koji ih je dočekao na aerodromu govori o tome koliko je tim bio ispraćen u Tursku sa pozitivnim emocijama čitavog naroda Crne Gore.
On je rekao da je izuzetno ponosan na sve što su spasioci uradili u Turskoj pogođenoj razornim zemljotresom.
“Moj zadatak je bio da ih odvedem tamo, da ih vratim zdrave. To sam i učinio. Sve ostalo su učinili oni i mislim da je zbog toga ovdje mjesto ovim momcima koji su na pravi način predstavili porodice, koje su patile svih ovih dana dok smo bili tamo, kao i službe iz kojih dolaze i lokalne zajednice i državu Crnu Goru”, rekao je Radović.
On je istakao da su spasioci dokazali u Turskoj koliki su heroji.
“Momci pokazuju svaki dan na poslu da su heroji, pokazali su to i u Turskoj. Želim da im se zahvalim u svoje ime i MUP na poslovima koje su tamo odradili”, dodao je Radović.
Član tima Vladan Burić pokazao je okupljenim medijima fotografiju četvorogodišnjeg dječaka kojeg su crnogorski spasioci izvukli iz ruševina, navodeći da je dječak dobro.
“Trenutno je na resapiratoru, ali stanje mu je svakog dana sve bolje. U kontaktu smo sa doktorima koji ga liječe, ovo je dječak kojeg smo izvukli iz ruševina”, rekao je Burić.
Spasilac Ilija Bogetić kazao je da je mnogo teže uživo gledati kako narod u Turskoj pati.
“Dosta smo uradili, nekima nismo pomogli, ali to je sastavni dio posla”, naveo je Bogetić.
Član tima Aco Vulević se zahvalio na podršci koju su građani dali putem poruka i portala.
“Posebno bih pozdravio porodice momaka koje su zajedno sa nama proše sve ovo i koje zajedno sa nama proživljavaju naš posao. Ni njima nije bilo lakše nego nama. Sve smo pokazali na terenu, dali maksimum i hvala svima”, poručio je Vulević.
Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a Miodrag Bešović kazao je da su ponosni na tim koji je bio poslat na izuzetno visok i odgovoran zadatak u ime svih građana i države Crne Gore.
“Oni su u veoma teškim uslovima odradili mnogo dobar posao. Spasili su nekoliko života, predstavili Crnu Goru kako treba u ovakvim situacija”, rekao je Bešović.
© BokaNews, 2021
