Na današnji dan prije 29 godina srušen Stari most u Mostaru

0
Mostar dobio turističku karticu: Popusti do 70%
Mostar – foto Boka News

Na današnji dan prije 29 godina, nakon što je u više navrata pogođen projektilima Hrvatskog vijeća odbrane (HVO), srušen je Stari most u Mostaru, simbol grada na Neretvi i najvrednijeg kulturno-historijskog naslijeđa u Bosni i Hercegovini, javlja Anadolu Agency (AA).

Rušenje Starog mosta u Mostaru 9. novembra 1993. godine je bila vijest koja je izazvala sablazan svjetske javnosti, a i nakon 29 godina u gradu na Neretvi je tema koja otvara stare rane i budi bolna sjećanja.

Stari most u Mostaru porušen je granatiranjem Hrvatskog vijeća obrane (HVO). S njim i cijela stara jezgra Starog grada među kojima je nekoliko monumentalnih džamija, medresa i jedini hamam u Hercegovini.

Rušenje Starog mosta počelo je dvadeset dana ranije, a intenzivno 8. novembra 1993. Gađan je s obližnjih planinskih visova Planinice i Stotine granatama velike razorne moći. Granate su padale i na kule Taru i Halebinku koje su svojevrsni statički uteg mostu. Cijela jedna ulica sa dućanima zvana Kujundžiluk potpuno je nestala. Granate su dva dana za redom intenzivno rušile dio po dio mosta. I konačno u 10 sati i 16 minuta 9. novembra pokleknulo je remek djelo Mimara Hajrudina. Pao je u hladnu Neretvu.

Obnova Starog mosta koju su finansirali Turkiye, Hrvatska, Italija, Holandija, Svjetska banka, Evropska banka za obnovu i Grad Mostar počela je 2003. godine.

Prvi kamen u novi luk Starog mosta ugradio je tadašnji zamjenik premijera Republike Turkiye Bulent Arinc. Obnova je završena u julu 2004, a ceremonija svečanog otvorenja upriličena je 23. jula 2004. godine. Radove na obnovi mosta uspješno je izvela turska firma ER-BU.

U julu 2005. na zasjedanju u Južnoafričkoj Republici, Stari most na Neretvi je uvršten na popis zaštićenih spomenika UNESCO-a, kao spomenik kulture i pomirenja.

Stari most je izgrađen prema nacrtima turskog arhitekte Mimara Hajrudina između 1557. i 1566. godine. On je, prema legendi, prije skidanja skele u strahu od tadašnjih vlasti pobjegao u Bijelo Polje, sjeverno od Mostara, gdje je čekajući na vijest da most “nauzgor” u velikoj stijeni uklesao kamenicu koja je danas jedna od turističkih atrakcija u ovom dijelu Mostara.

Potres magnitude 5,7 u Italiji, osjetio se i u Hrvatskoj

0
Potres magnitude 5,7 u Italiji, osjetio se i u Hrvatskoj
Potres

Potres magnitude 5,7 zatresao je jutros središnju Italiju, s epicentrom u Jadranskom moru na dubini od 10 km oko 64 km istočno od Riminija, izvijestio je EMSC. Zasad nema izvještaja o šteti.

Potres se dogodio u 7.07, a prema svjedočenjima na stranici EMSC-a osjetio se i u Hrvatskoj.

– Pula, zatresao se krevet, napisao je jedan korisnik, a objavljena su i svjedočanstva iz Rijeke, Zadra, Karlovca i drugih lokacija u Hrvatskoj, kao i Bihaća i Velike Kladuše u BiH.

Nakon potresa zabilježeno je više naknadnih podrhtavanja tla.

Najstariji ribarski brod na Jadranu, Atlant, vratio se u matičnu luku u Kukljici, na morskom dnu proveo je 18 dana

0
Najstariji ribarski brod na Jadranu, Atlant, vratio se u matičnu luku u Kukljici, na morskom dnu proveo je 18 dana
Atlant – Foto: Slobodna Dalmacija

Nakon specijalne akcije izvlačenja sa 64 metra dubine, Atlant, najstariji ribarski brod na Jadranu, vratio se u matičnu luku u Kukljici na otoku Ugljanu. Atlant je na morskom dnu proveo 18 dana, a kroz to vrijeme na njemu je uništeno gotovo sve.

– Na žalost, brod je groblje, u iznimno je lošem stanju. Na njemu više ništa nije ostalo, otišla je kompletna elektronika. Jedino što će se pokušati spasiti je motor, sve drugo je neupotrebljivo- kaže Ingrid Blagan, čiji je suprug Šime kapetan i vlasnik broda koji je sagrađen je u Rijeci davne 1908. godine pod imenom Istraživač.

Za potrebe Akvarija Dubrovnik kupljen je krajem 1951., a prvu posadu ukrcao je 19. siječnja 1952. Bio je dug 18 metara i širok 4,6 metara, a po svojoj je dužini zabilježen kao njihov najduži brod. Posadu iskrcava 20. aprila 1960. kada se prodaje i odlazi u Oceanografski institut u Boku Kotorsku. Sedam godina kasnije kao brod imena Atlant kupuje ga obitelj Blagdan iz Kukljice, nastavljajući s njim obiteljsku ribarsku tradiciju. Kasnije svoj put nastavlja samo sa Šimom, kada je prenamijenjen iz koče u plivaricu i temeljito obnovljen, piše Zadarski.

– Kakva će mu biti budućnost, još uvijek je neizvjesno. Čekaju nas razgovori s osiguranjem, nakon čega ćemo vidjeti kakve su nam uopće mogućnosti da se brod ponovno osposobi – kazala nam je Ingrid.

Atlant se potopio u strašnoj pijavici 27. septembra ove godine, a svoj 114 godina dug put završio je na morskom dnu kraj otoka Iža. Pravim čudom, kapetan Šime Blagdan i njegovih šest članova posade havariju su uspjeli preživjeti neokrznuti.

Kotor – dobija lungo mare, raspisan tender za idejno rješenje i glavni projekat

0
Kotor – dobija lungo mare, raspisan tender za idejno rješenje i glavni projekat
Kotor – foto Boka News

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom raspisalo je konkurs za izradu idejnog rješenje i glavnog projekta za šetalište – lungo mare u Kotoru.

Šetalište je planirano u dužini od cca 750 m ispod opšte bolnice, na potezu od Macea do Mua.

Za ovaj posao opredijeljeno je 25.000 EUR sa PDV-om.

Kako je naznačeno u projektnom zadatku, minimalna širina pješačke staze uz more je četiri metra, s tim da, ukoliko pored turističke i rekreativne funkcije omogućava dostupnost svih djelova obale i pristup interventnim ekipama, kao i izgradnju obalne infrastrukture u skladu sa pripisima i uslovima, može imati minimalnu širinu i pet metara.

Uz “lungo mare” potrebno je izgraditi i odmorišta i vidikovce za predah posjetilaca sa visokim hladovitim zelenilom, nadstrešnicama i sjedištima, a za čiju izgradnju će se koristiti prirodni materijali (drvo, kamen i slično).

Ponude se dostavljaju najkasnije do 2. decembra do 13 sati.

Kotor – foto Boka News

Podsjetimo, tender je nedavno najavio i menadžer Opštine Kotor Ivan Mikijelj.

– Projekat šetališta ispod Opšte bolnice je od velikog značaja za opštinu Kotor i naišli smo na veliko razumijevanje čelnih ljudi u Morskom dobru koje je kroz projektni zadatak definisalo uslove za izradu idejnog i glavnog projekta za izgradnju šetališta lungo mare. Zahtjev je da budući projektant treba strogo da vodi računa da konačan izgled šetnice prati okruženje i bude u skladu sa konzervatorskim uslovima, koji su sastavni dio UT uslova izdatih od strane opštinskog Sekretarijata za urbanizam. Tender za projektovanje trebalo je da bude u prvoj polovini septembra, ali je zbog pada sistema pomjeren – izjavio je Mikijelj za Dan.

TO Kotor u Londonu predstavila turističku ponudu

0
TO Kotor u Londonu predstavila turističku ponudu
TO Kotor u Londonu

TO Kotor predstavlja turističku ponudu svog grada na 43. međunarodnoj turističkoj berzi World Travel Market, koja se održava u periodu od 7. do 9. novembra, u Londonu.
Nastupamo u organizaciji NTO Crne Gore, zajedno sa drugim lokalnim turističkim organizacijama i predstavnicima turističke privrede.

S obzirom da je broj turista sa tržišta Velike Britanije u konstantnom porastu, trudimo se da unaprijedimo i pojačamo promociju ka ovom tržištu.

Tokom prva dana dana berze imali smo desetine sastanaka sa predstavnicima turoperatora, medija, blogera, influensera i agencija koje se bave digitalnim marketingom i kampanjama na britanskom tržištu, kao i drugim tržištima koja su od interesa za Kotor.
Berza u Londonu je mjesto susreta svih onih iz svijeta putovanja, medija, marketinga i svega drugog što je posredno ili neposredno vezano za turizam.

Kada je u pitanju britansko tržište dobra vijest je da će od maja 2023. biti uspostavljena još jedna direktna avio linija ka Tivtu sa ovog tržišta. Kompanija Jet2 holidays će saobraćati dva puta sedmično na relaciji Mančester-Tivat što će omogućiti veći turistički promet sa ovog za nas veoma značajnog tržišta.

Zadovoljni smo kontaktima koje smo ostvarili na sajmu u Londonu i veoma optimistični kada je u pitanju učešće turista iz Velike Britanije  naredne  turističke  sezone.

Protesti u Podgorici tražili povlačenje neustavnog zakona i raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora

0
Protesti u Podgorici tražili povlačenje neustavnog zakona i raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora
Podgorica protesti – foto privatna arhiva

Hiljade prosvjednika okupile su se u utorak ispred crnogorskog parlamenta zahtjevajući povlačenje, kako tvrde, neustavnoga zakona o predsjedniku Crne Gore i raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora.

Okupljeni, kojih je prema procjeni organizatora bilo oko 15 tisuća, nosili su transparente s natpisima “Stop sijanju mržnje”, “Ima nas, ne damo Ustav, hoćemo izbore”, “Ima nas za Crnu Goru! Za EU!”, “Nemamo više izbora – Idemo na izbore!”

Prosvjednici su uzvikivali uvredljive parole koje su se odnosile na crnogorskog premijera Dritana Abazovića i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Okupljenima su se obratili i predstavnici Đukanovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) i njenih koalicijskih partnera koji su ranije pozvali na okupljanje.

“Moramo vratiti red i institucionalnu snagu, vratiti se na europski put. Ovo je borba za pravo na pristojan život. Idemo na izbore, da građani daju svoj sud, da nakon izbora vratimo Crnu Goru na europski put. Tek smo počeli i nećemo stati dok se ostvari svaki od ciljeva”, rekao je Danijel Živković, zastupnik DPS-a.

Prosvjed je ranije podržao crnogorski predsjednik Milo Đukanović istaknuvši na Twitteru da je njegov “cilj vraćanje kredibiliteta i legitimiteta institucijama i zaštita Crne Gore”.

Izmjene zakona o predsjedniku Crne Gore inicirao je prosrpski Demokratski front, a podržali su zastupnici Demokrata bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića i građanski orijentirane Abazovićeve koalicije “Crno na bijelo”, pokušavajući tako da prisile Đukanovića da povjeri mandat za formiranje nove vlade nekadašnjem diplomatu iz vremena Slobodana Miloševića, Miodragu Lekiću.

Đukanović je to ranije odbio učiniti ustvrdivši da Lekića nije podržala većina zastupnika u parlamentu, jer je potpise za Lekićevu kandidaturu predalo 37 zastupnika, dok su njih četvoro iz koalicije „Crno na bijelo“ premijera Abazovića dali samo verbalnu podršku.

Predsjednik Crne Gore u ponedjeljak je odbio potpisati sporne izmjene zakona i vratio ih je parlamentu na ponovno odlučivanje, no ako ih zastupnici ponovo usvoje, Đukanović će ih morati potpisati.

Pravni vakuum također je nastao zbog nefunkcioniranja crnogorskog Ustavnog suda, koji trenutno ima samo tri od sedam sudaca i ne može donositi odluke o ustavnosti pravnih akata. Ostalih četvoro otišli su po sili zakona u mirovinu, a zastupnici u parlamentu nisu se uspjeli dogovoriti i osigurati dvotrećinsku većinu za izbor novih.

U međuvremenu, predsjednica crnogorske Skupštine Danijela Đurović pozvala je ponedjeljak predsjednike svih parlamentarnih stranaka da počnu dijalog kojim bi pokušali riješiti trenutnu političku krizu. Đurović je sastanak čelnika stranaka zakazala za srijedu, podsjećajući da Ustavni sud ne funkcionira te da je neophodno političkim dijalogom doći do rješenja trenutne komplicirane političke i društvene situacije.

EU pozvala na dijalog

Europska unija duboko je zabrinuta izglasavanjem izmjena zakona o predsjedniku kojim se zapravo mijenjaju prerogativi predsjednika države usvajanjem zakona po hitnom postupku, priopćeno je u utorak iz ureda visokog predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Kako naglašavaju u priopćenju, svi zakonodavni akti trebaju biti u skladu s ustavom, a svi politički akteri trebaju se suzdržati od bilo kakvih akcija koje bi mogle dodatno produbiti institucionalnu krizu i potkopati demokratske institucije zemlje.

“Kako bi okončala trenutačni zastoj, EU poziva sve aktere da daju prioritet izgradnji konsenzusa i hitnom imenovanju članova Ustavnog suda na sljedećem glasanju u parlamentu 22. studenoga”, navodi se u priopćenju i naglašava da je puna funkcionalnost Ustavnog suda ključna za osiguranje legitimiteta demokratskih izbora.

Svečani doček za svjetskog šampiona – Gracija Stjepčević donio pet medalja

0

Bućarski klub “Palma” iz Donje Lastve danas je priredio doček šampionu Graciji Stjepčeviću i njegovom treneru Miroslavu Petkoviću. Stjepčević je osvojio titulu omladinskog prvaka svijeta u disciplini brzinsko izbijanje, koje je održano u Francuskoj karjem oktobra. Na istom prvenstvu osvojio je i bronzanu medalju u disciplini precizno izbijanje, a u paru sa Ilijom Belan srebrnu medalju u disciplini štafeta.

Na Svjetskom seniorskom prvenstvu koje je održano početkom ovog mjeseca u Turskoj Stjepčević je osvojio bronzanu medalju.

Članovi kluba, roditelji, rodbina i prijatelji dugotrajnim aplauzom pozdravili su šampiona svijeta koji je sa dva prvenstva donio pet medalja.

„Nikada više reprezantacija, ukupno 35 na Svjetskom seniorskom prvenstvu u Turskoj, izuztno jaka konkurencija. Na to prvenstvo sam otišao rasterećen, kako bi stekao neko novo iskustvo, ali već nakon prve serije kada sam iza sebe ostavio aktuelnog svjetskog prvaka Anžea Petriča i jednog od najbržih brzinaca svijeta Marina Miličevića, odvelo me do četrvfinala protiv prvaka svijeta Argentinca Lukasa Eklera. U tom susretu ne samo što sam osvojio prvu medalju za Crnu Goru u ovoj disciplini,  već sam srušio svjetski rekord za omladince do 18 godina sa 47 pogodaka i postao najmlađi osvajač na seniorskom prvenstvu.

Gracija Stjepčević – doček BK Palma – foto Roko Stjepčević

U polufinalu me je sačekao, za mene u ovom trenutku prejaki svjetski rekorder Stefano Pregoraro, rekorder koji je pogodio 49 buća a ja 44. Takav rezultat u ovom trenutku ja ne mogu postići, kako zbog godina tako i broja izbačaja.

Moj klub me ponovo obradovao ovim dočekom, ja sam njihovo dijete, ovdje na ovim terenima sam naučio igrati i tu sam odrastao, danas sam tu da zajedno proslavimo ovaj veliki uspjeh. Hvala svima. Narednih dana putujem za Pulu gdje me čekaju nastupi za moj novi klub i takmičenje, Super liga treća najača liga u svijetu, idem se i tu oprobati, to je izazov “ – kazao je za naš portal Stjepčević.

Umjesto hotela u Baošićima niklo smetlište

0
Umjesto hotela u Baošićima niklo smetlište
Baošići

U Baošićima, na lokaciji nekadašnje vojne kasarne i  kampa za izbjegla lica,  vidljiva  je ogromna količina smeća, građevinskog šuta, zelenog otpada… Taj prostor, na samoj obali mora u vlasništvu je kompanije  Carine doo, koja je kupila nekadašnje preduzeće “Južni Jadran”. Ekskluzivna lokacija koja se prostire od obale do magistrale dio je privatizovane  imovine, a prema najavama  novog vlasnika Čedomira Popovića, na tom prostoru biće izgrađen luksuzni hotel.

Hotela još nema, ali ima  na destine deponija, odnosno godinama deponovanog građevinskog otpada, pijeska, željeza, dasaka, kamenih i cementnih blokova,  čak i djelova ogromnih kanalizacionih cijevi koje su za sobom ostavile firme koje su izvodile radova na  kanalizacionom kolektoru.

Vlasnik kompanije “Carine” Čedomir Popović potvrdio nam je da se na toj parceli deponuje građevinski otpad, ali bez saglasnosti kompanije.

“Mislim da ko god nešto gradi u Herceg Novom, doveze otpad na tu lokaciju”, kaže Popović. Na pitanje zašto kompanija nije spriječila nelegalno odlaganje otpada, Popović kaže da nije bio u mogućnosti da zabrani prolaz preko parcele, a da nije angažovao stražare jer nije očekivao da će građani na taj način zloupotrijebiti pristup lokaciji.

Iz hercegnovske Komunalne policije i Komunalne inspekcije objašnjavaju koje su njihove nadležnosti u ovom i sličnim slučajevima:

  • Ukoliko se odlaganje komunalnog odnosno građevinskog otpada vrši na lokaciji koja za tu namjenu nije određena prostorno-planskim dokumentom, u privatnom vlasništvu, shodno nadležnostima propisanim Zakonom o upravljanju otpadom, komunalni inspektor donosi rješenje o uklanjanju deponovanog otpada te vraćanju prostora u prvobitno stanje.

    Baošići

Kažu da su po tom osnovu reagovali i na lokaciji u Baošićima, te da je uručeno  rješenje vlasniku da parcelu uredi i do privođenja namjeni ogradi. Vlasnik kompanije Carine doo Čedomir Popović tvrdi da će tokom zimskog perioda raditi na uklanjanju otpada i uređenju parcele, uz opasku da su mu za taj posao potrebna pozamašna novčana  sredstva.

Za odlaganje građevinskog neopasnog otpada  Opština je privremeno odredila lokaciju Tisove grede i to  će biti omogućeno do 1.januara 2024. No, mnogi se odlučuju da građevinski otpad ostave gdje je im bliže i lakše, poput lokacije u Baošićima, uprkos činjenici da time krše Zakon.

NVO Ekokulmedia pratiće i podsjećati vlasnika parcele, kompaniju Carine doo, da u skladu sa rješenjem komunalne inspekcije očisti prostor i spriječi dalje nelegalno odlaganje otpada.

Projekat „Ecoscreen” implementira se u sklopu Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD)2, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori ReLOaD2 realizuje se u partnerstvu sa 15 lokalnih samoupravu, među kojima su Herceg Novi, Kotor, Tivat i Budva čineći klaster “Coastal Mates”.

TIM NVO EkoKulMedia

Dom zdravlja Tivat obilježava Nacionalni dan bez duvanskog dima

0
Dom zdravlja Tivat obilježava Nacionalni dan bez duvanskog dima
Dom zdravlja Tivat

Dom zdravlja Tivat, u saradnji sa Institutom za javno zdravlje, povodom 11. novembra- Nacionalnog dana bez duvanskog dima, organizovaće edukativnu radionicu na temu:“ Za zdraviji životr Vas i Vaše djece prestanite da pušite“. Vrijeme održavanja radionice, simbolično je u 5 do 12, (11:55h), kako bi se i na ovaj način ukazalo na pogubne posljedice koje izaziva konzumiranje duvanskih proizvoda.

Zainteresovani građani za učešće na radionici mogu se prijaviti na broj: 067 267 043.

Cilj radionice je da se skrene pažnja na jedan od najopsanijih faktora rizika po zdravlje populacije i podigne nivo svijesti naših sugrađana o štetnosti upotrebe duvana, koji je među vodećim uzrocima smrti u svijetu.

U okviru radionice, zainteresovanim građanima radiće se procjena pušačkog statusa/zavisnosti, uz pomoć Fagerstrom testa nikotinske zavisnosti i Rosovog testa.

Takođe, radiće se spirometrija, pulsna oksimetrija i mjerenje smoke check metrom. Učenisima radionice, koji imaju dijagnostikovanu hroničnu opstruktivnu bolest pluća, uz pomoć CAT upitnika i spirometrije napraviće se procjena stanja bolesti.

Duvan ubija trećinu do polovine onih koji ga konzumiraju. Ono što je takođe značajno je i da duvanski dim koji se posredno udiše, takozvano pasivno pušenje, kod ljudi može da uzrokuje rak, najčešće pluća, kao i često smrtonosne, akutne i hronične bolesti srca i moždani udar.

Zato je vrijeme da donesete važne odluke za vaše zdravlje.

„Ne ubijajte sebe, a ni nas!“

„Živite zdravo bez duvanskog dima, udahnite punim plućima!“

Dom zdravlja Tivat

Petar Porobić ponovo selektor Kine

0
Petar Porobić ponovo selektor Kine
Petar Porobić – REUTERS/Kacper Pempel

Proslavljeni crnogorski vaterpolo trener Petar Porobić ponovo je izabran za selektora vaterpolo reprezentacije Kine.

Porobić se nakon godinu rada u Njemačkoj odlučio da se se vrati u Kinu, javlja agencija Mina.

“Vratio sam se, jer sam se adaptirao na te uslove i na mentalitet igrača Kine i rukovodstva. Posjetio sam mnoge trening centre Kine i gradove, stekao poznanstva, prijatelje i osjetio prijateljski odnos prema meni”, rekao je Porobić.

On je od 2017. do prošle godine trenirao prvo kinesku mušku vaterpolo reprezentaciju, a onda i žensku na Olimpijskim igrama u Tokiju.

“U jednom momentu igrači su napisali pismo rukovodstvu i tražili da se vratim. To me je iznenadilo, ali i pokrenulo da razmišljam o povratku. Shvatio sam da sam postao dio tog sistema u vaterpolu Kine”, rekao je Porobić.

Kako je potvrdio i Porobićev nekadašnji prevodilac u Kini, igračima „nedostaje“ njihovi „Lao Pi“ – nadimak po kojem ga nazovu kineski igrači.

Već po njegovom odlasku je čelništvo kineskog vaterpola razmislio o povratku Crnogorca.

Kao jedna od rijetkih reprezentacija na OI u Tokiju koja uopšte nije imala pripreme u inostranstvu, niti prijateljska takmičenja s pravim protivnicima uoči igara, kineska ženska vaterpolo reprezentacija je na Olipijadi pokazala kvalitet.

Porobić je kazao da je sa trenerskim štabom prihvatio izazov da obezbijede nastup na Olimpijskim igrama bez zvaničnih utakmica i takmičenja.

On je istakao da je više zadovoljan igrama u grupi nego konačnim plasmanom.

“Pobijedili smo Japan i Mađarsku koja je osvojila bronzanu medalju, igrali na gol razlike sa Rusijom i tri četvrtine ravnopravno sa Sjedinjenim Američkim Državama. Odlični rezultati protiv tih velikih ekipa. Da smo imali prilike da igramo ili da se takmičimo prethodnu godinu, naš nastup bi bio borba za medalju”, rekao je Porobić.

OI u Tokiju su Porobićeve pete Olimpijske igre kao selektora reprezentacije neke države, a sada se s kineskom muškom vaterpolo reprezentacijom priprema za šeste.

Porobić je kazao da je odlaganje Olimpijskih igara u Tokiju za godinu i administrativna odluka da Kazahstan predstavlja Aziju u muškom vaterpolu zaustavili program rada muške reprezentacije Kine, i da ekipa nije bila “u pogonu” više od dvije godine.

“To je velika pauza i za mnogo jače ekipe iz Evrope to bio veliki problem, da se ponovo aktivira taj program. Bez zajedničkog treninga, bez takmičenja i takve dugačke pauze sad treba obnoviti ekipu, vratiti igrače i pripremiti je za takmičenja. To je i cilj da se to pokuša realizovati i da se za narednih deset mjeseci pripremi ekipa za Azijske igre koje su kvalifikacije za Pariz”, rekao je Porobić.

Od prvog perioda rada u kineskoj muškoj vaterpolo reprezentaciji Porobić je vodio kineske igrače da se pripremaju u Crnoj Gori, ali i u regionu.

Crna Gora je, iako još uvijek nepoznata zemlja većini Kineza, ipak omiljena destinacija i „druga kuća“ kineskim vaterpolistima.

“Ekipa Kine je opet na pripremama u Crnoj Gori. Radićemo pet sedmica u Herceg Novom i Budvi (zajednički trening sa PVK Jadran i VK Budva). Na taj način se ostvaruje to sportsko prijateljstvo i veza Kine i Crne Gore u ovom sportu, jer svi klubovi kao i Vaterpolo savez Crne Gore
su i sada pomogli ostvarivanju te saradnje i pružili svu potrebnu pomoć i logistiku”, kazao je Porobić.

On je istakao da su posebno zahvalni PVK Jadranu za pomoć pri dolasku ekipe u avgustu, kao i podršci u prevazilaženju svih organizacionih zahtjeva.

Zahvaljujući trudu Porobića, kineski vaterpolisti sve bolje shvataju i cijene Crnu Goru kao odličnu „bazu“ za pripreme u Europi.

Zamjenik direktora Nacionalnog olimpijskog sportskog centra pri Opštoj upravi za sport NR Kine, Zhang Zheng, bio je u ekipi sa reprezentacijom u Crnoj Gori.

“Crna Gora i Kina su u dobrim odnosima, dvije prijateljske zemlje. Takođe ovdje postoji mnoštvo veoma dobrih vaterpolo klubova, i veoma je prisutan taj duh vaterpola”, kazao je on.

Kineski trener reprezentacije Chen Weihan rekao je da su pod vodstvom stranog selektora i trenera spremni za Azijske igre.