Povodom obilježavanja 100 godina od rođenja Miloša Miloševića u okviru manifestacije: „Miloš Milošević i kulturna tradicija Boke“ i Dana Opštine Kotor u Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor 11. (petak) novembra sa početkom u 19 sati biće održana promocija reizdanja knjige „Pomorski trgovci, ratnici i mecene“, autora Miloša Miloševića.
Na promociji će govoriti: Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Kotor, Danilo Mrvaljević, v/d direktor Državnog arhiva Crne Gore, prof. dr Vlastimir Đokić, priređivač
U muzičkom dijelu će učestvovati profesorice flaute Angela Mijušković i Tamara Knežević.
Zbog nesebičnosti koje je pokazao prilikom spašavanja dvojice brodolomaca, oficir product tankera Xu Bo prije nekoliko dana primio je prestižnu nagradu Međunarodne pomorske organizacije za iznimnu hrabrost na moru. Unatoč temperaturama od -10 stupnjeva Celzijevih, hrabri prvi oficir product tankera skočio je u more kako bi spasio dva brodolomca koji su se našli u hladnim vodama kineskog Žutog mora kada je njihov brod potonuo.
Tog jutra, 12. decembra 2021., tridesetak milja sjeveroistočno od zaljeva Zhifu u sjevernoj Kini, teretni brod Tian Feng 369 našao se usred nevremena. Uskoro je u brod počela prodirati voda, a teretni brod počeo je tonuti.
Product tanker Jian Qiao 502 od 4930 dwt bio je na putu za luku Dongguan i odmah je promijenio kurs kako bi pomogao brodu u nevolji. Nakon sat i pol potrage za preživjelima, prvi časnik Bo Xu uočio je dvoje preživjelih na splavi za spašavanje koja se polako punila vodom. Tanker je krenuo prema splavi, ali je posada ubrzo shvatila da su dvojica preživjelih preslabi da bi čvrsto vezali uže oko sebe.
“Bez imalo oklijevanja skočio sam u more i otplivao do splavi za spašavanje što sam brže mogao, unatoč hladnom vjetru i visokim valovima”, rekao je Xu Bo primajući IMO-ovu nagradu. “Niska temperatura i hladnoća umrtvile su mi tijelo i usporile kretanje. Znao sam da se utrkujem protiv smrti.”
Xu je zatim uspio zavezati dva užeta oko struka dvojice brodolomaca, a uz pomoć ostalih članova posade uspješno su prebačeni na palubu tankera. Xu je odmah započeo reanimaciju, unatoč umoru i pothlađenosti. Jedan član posade je preživio, a drugi je nažalost preminuo od hipotermije.
“More je možda hladno i nemilosrdno, ali ljudi nisu. Kao pomorac, nikad neću oklijevati skočiti u more da spasim ljude u opasnosti”, rekao je Xu. “Ova nagrada nije samo motivacija za mene i moj tim, već i priznanje kineskim naporima u traganju i spašavanju na moru.”
Xu je bio jedna od 31 osobe nominirane za priznanja za djela iznimne hrabrosti.
Priznanje dodijeljeno i hrvatskom kapetanu
Posebno priznanje za hrabrost pri pružanju i spašavanju ljudskih života na moru dodijeljeno je i Zadraninu kapetanu Alenu Gospiću i posadi zbog spašavanja 17 izbjeglica iz Kube koji su danima plutali u Meksičkom zaljevu. Velik je to uspjeh hrvatskog pomorstva.
Više o uspjehu hrvatskog kapetana pročitajte >>OVDJE<<.
Najveći brod-knjižara na svijetu, Logos Hope, stiže u Portonovi marinu 9. novembra.
Knjižni fond ovog broda čini više od pet hiljada naslova, dominantno na engleskom jeziku, a pored beletristike i stručnih izdanja iz oblasti poput nauke, jezika, istorije, umjetnosti, kulinarstva, medicine, sporta i religije, na njemu se nalazi i velika kolekcija dječijih naslova, naučnih tekstova, rječnika, atlasa i drugo.
Ostatak brodske palube je takođe otvoren za javnost, počevši od prostorije za dobrodošlicu, gdje će plovilo biti predstavljeno kroz kratak video materijal i interaktivne ekrane,do internacionalnog kafea, gdje možete kupiti sladoled,piće iii grickalice.
Logos Hope dugačak je čak 132,5 metara i širok 21 metar, a posadu broda čini skoro 300 ljudi koji dolaze iz 60 država svijeta. Posada Logos Hope-a organizuje različite događaje za lokalno stanovništvo, i uz mnoge razvojne programe na brodu nude praktičnu i lidersku obuku.
Logos Hope će biti otvoren za posjete u Portonovi Resort-u, od 9. do 21. novembra 2022. godine.
Brod knjižara će za obilaske od utorka do petka biti otvorena u periodu od 10 do 18 časova, dok će obilasci subotom i nedeljom biti mogući od 14 do 21 sat.
Švedski premijer Ulf Kristersson danas će zatražiti tursko odobrenje za prijem svoje zemlje u NATO na sastanku u Ankari s predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom koji je taj proces zaustavio i optužio Švedsku da štiti militante.
Zajedno s Finskom Švedska je u maju podnijela kandidaturu za članstvo u NATO-u zbog ruske agresije na Ukrajinu i širenja ruske prijetnje, no Turska je zaprijetila da će se usprotiviti njihovu članstvu optužujući Stockholm da štiti zabranjenu Radničku stranku Kurdistana (PKK) i druge skupine.
Predstavnici triju zemalja potpisali su u lipnju memorandum o ukidanju turskog veta ako Švedska i Finska uklone razloge za zabrinutost.
Erdogan treba primiti premijera Kristerssona u predsjedničkoj palači u Turskoj danas poslije podne nakon čega će se njih dvojica obratiti javnosti.
Ministar vanjskih poslova Tobias Billstrom rekao je za švedski radio u subotu da će se nova vlada Švedske distancirati od sirijske kurdske milicije YPG u sklopu nastojanja da dobiju tursku privolu za ulazak u Sjevernoatlantski obrambeni savez.
Turska smatra YPG produženom rukom PKK-a, stranke koja je 1984. počela pobunu protiv turske države i koju Ankara, ali i Europska unija te Sjedinjene Države smatraju terorističkom skupinom.
Švedska je zajedno sa SAD-om i drugim članicama NATO-a podržala YPG u borbi protiv džihadističke skupine Islamska države (IS) u Siriji i Iraku.
Turska je najavila da će blokirati švedsku kandidaturu ako ta zemlja ne prekine potporu YPG-u.
Kandidaturu Švedske prihvatilo je 28 od 30 članica NATO-a.
Švedska i Finska izrazile su ovaj tjedan uvjerenje da će i Mađarska podržati njihov prijem.
U jučerašnjoj kolumni za švedski list Aftonbladet Erdoganov predstavnik za komunikaciju Fahrettin Altun napisao je da Kristerssonov posjet Turskoj smatra “povijesnom prilikom” za švedsku kandidaturu u NATO.
– Oprezno smo optimistični da će švedska vlada poduzeti konkretne korake u uklanjanju zabrinutosti zbog terorizma, napisao je Altun.
Administracija tivatskog gradonačelnika Željka Komnenovića (NP) pripremila je nacrt rebalansa budžeta Opštine za ovo godinu kojim se budžet Tivta sa planiranih 18.635.700 eura, uvećava na 20.025.200 eura.
Razlog tome su bolji prihodi koje je lokalna uprava ostvarila u proteklih deset mjeseci od očekivanih, kao i potreba da se preraspodjele sreedtva na nekim od ranije planiranih rashodovnih stavki budžeta.
Prema nacrtu rebalansa koji je stavkjen na javnu raspravu, ukupni prihodi ovogodišnjeg budžeta iznosiće 20,13 miliona eura, što je 8% više od prvobitno planiranih 18,63 miliona eura. U istom omjeru rebalansom se povećavaju i planirani izdaci, od čega je najveće povećanje od 24% predviđeno na stavci „ostali izdaci“, dok se kapitalni izdaci uvećavaju za 12%. Tako će ove godine za kapitalna ulaganja, umjesto 9,7 biti opredijeljeno 10,91 milion eura. Uz stavku „ostali kapitalni izdaci“ koja se uvećeva čak 90 odsto u odnosu na prvobitni plan i sada će iznositi 1,97 miliona eura, rebalansom se značajnije uvećavaju i planirani rashodi za uređenje zemljišta (ekspropijaciju čžprivatne imovine) za što je opredijeljeno ukupono 2,1 milion eura, odnosno 15 odsto više nego do sada.
Rebalans predviđa da se za bruto zarade zapslenih u lokalnoj upravi Tivta i doprinose na teret poslodavca ove godine potroši 2,9 miliona eura što je 1% više od prvobitnog plana, ali se istovremeno, troškovi za ostala lična primanja zaposlenih smanjuju za 29% i iznosiće 209.720 eura, umjesto originalnim budžetom očekivanih 296.720 eura.
Rashodi za materijal iznosiće 617.000 eura i uvečavaju se 1% u odnosu na dosadašnje, dok će rashodi za usluge iznositi 1,16 miliona eura i biti veći devet odsto. Transferi institucijama, pojedincima i NVO sektoru smanjuju se 3% na iznos od ukupno 961.000 eura. Najveće umanjenje na toj stavki je na poziciji „transferi političkim partijama, strankama i udruženjima“ koji su skr sani za čak 45% na iznos od 60.000 eura. Istovemeno, za 40 posto je povećana stavka „pomoć institucijama i organizacijama“ koja će sada iznositi 70.000 eura.
Za jedan posto smanjuju se i transferi iz gradske kase lokalnim javnim preduzećima koji će iznositi ukupno 1,28 miliona eura, dok se značajnije uvećava planirani utrošak novca na stavci „otplata obaveza iz prethodnog perioda“ za što će umjesto prvobitno planiranih 480.000 eura, biti izdvojeno 520.000 eura. Rebalansom se udvostručuje i planirano zdvajanje za tekuću budžetsku rezervu koja će sa 150.000. biti podignuta na 300.000 eura.
Javna rasprava o rebalansu budžeta Opštine Tiuvat za 2022. završava se 15.novembra.
Povodom 9. novembra – Dana borbe protiv fašizma i antisemitizma ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje organizuje akciju ”Kristalna noć pada, čujemo li?” 9. novembra 2022. u 17 sati na Trgu od oružja u Kotoru.
9. novembar – Dan borbe protiv fašizma i antisemitizma obilježava se u znak sjećanja na Kristalnu noć (“Kristallnacht”) 1938. kada je u Njemačkoj počeo progon jevrejskih građana i građanki. Ovaj datum danas se smatra simboličkim početkom Holokausta, politike sistematskog ubijanja miliona ljudi i podsjeća nas da Holokaust nije počeo sa deportacijama i koncentracionim logorima, nego se razvijao korak po korak. Nacistička propaganda, govor mržnje protiv Jevreja i zakoni koji su lišavali jevrejske građane njihovih prava su bili prvi koraci koji su postepeno vodili do ubijanja miliona, ne samo Jevreja, već i drugih “neprijatelja države” – homoseksualaca, kriminalaca i “asocijalnih” ljudi, članova raznih religijskih zajednica ljudi sa mentalnim poteškoćama, ”političkih prestupnika” poput komunista, anarhista ili socijalista, kao i manjina poput romske.
Upozoravamo na to da se danas u Crnoj Gori nalazimo u stanju institucionalne i ustavne krize bez presedana, na ivici anomije koja briše karakter pravne države. Upozoravamo na to da su na vlasti političari koji nas bez ikakve odgovornosti dijele i naoružavaju, traže da se svrstamo u partijske, nacionalne i vjerske torove i da slobodu svedemo na izbor između ”naših i njihovih”. Upozoravamo na to da ove i ovakve političke elite ugrožavaju mir u Crnoj Gori. Ne pristajući na to, podsjećamo na riječi Martina Lutera Kinga: ”Mrak ne može protjerati mrak, to može učiniti svjetlo. Mržnja ne može protjerati mržnju, to može učiniti samo ljubav.”
Politika mora da se temelji na solidarnosti i stvaranju mira. Obilježavamo ovaj datum jer nas na to obavezuju antifašističke vrijednosti i patnja koju bez prestanka i odgovornosti proizvode političari.
Dubrovnik bi sukladno objavljenom zimskom redu letenja 2022/2023 trebao biti povezan s 3 međunarodna i 3 domaća odredišta. Na domaćim linijama trebali bi prometovati Croatia Airlines te Trade Air, a na međunarodnim linijama trebali bi prometovati Vueling Airlines, Turkish Airlines i British Airways.
Letovima domaćeg nacionalnog prijevoznika Dubrovnik bi tijekom cijelog zimskog reda letenja trebao biti povezan svakodnevnim letovima sa Zagrebom. Naravno, posredno i linijama Croatia Airlinesa iz Zagreba prema ostalim europskim i međunarodnim odredištima.
Trade Air, privatni hrvatski zrakoplovni prijevoznik, trebao bi obavljati domaće PSO letove na liniji Rijeka – Split – Dubrovnik – Split – Rijeka.
Od stranih aviokompanija u Dubrovniku bi ove zime trebali vidjeti i Vueling Airlines na liniji prema Barceloni, Turkish Airlines na liniji prema Istanbulu i British Airways na liniji prema zračnoj luci Gatwick u Londonu. Linije prema Barceloni, Istanbulu i Londonu (Gatwick) trebale bi omogućiti Dubrovniku tijekom zime direktnu povezanost s međunarodnim odredištima, stoga se nadamo kako će se navedene linije i letovi uistinu ostvariti.
Šteta od zatvaranja Opšte bolnice Meljine i Instituta Dr Simo Milošević bila bi ogromna, u brojnim oblastima, socijalnoj, ekonomskoj, a posebno u oblasti zdravstva. Zbog toga je potrebno hitno rješenje za te ustanove.
Institut pred stečajem, Meljine pred zatvaranjem, nezamisliv scenario koji briše sve razlike među političkim akterima i građanima u Herceg Novom. Razmjere štete u ekonomiji, zdravstvu, turizmu, ali i socijalne posljedice ne bi bile samo lokalne.
– U prosjeku bi oko 600 ljudi bi ostalo bez egzistencije, grad bi ostao bez nekada eminentne ustanove i bez zdravstvene zaštite – rekla je za RTCG Slavica Drobnjak, predsjendica Sindikata bolnice Meljine.
Ekonomski analitičar Oleg Filipović smatra da bi se gašenjem ove dvije ustanove izgubili sasvim solidni prihodi koje je obezbjeđivao zdravstveni turizam.
– Sa druge strane, imaćete sa socijalnog aspekta veliki broj ljudi na birou za zapošljavanje, tako da ne vidim da je nekome u interesu da se gase Meljine i Institut – navodi ekonomski analitičar Oleg Filipović.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić smatra da država, ukoliko želi i hoće da pomogne Institutu Igalo, mora više nego da duplira fondovske cijene ka toj ustanovi.
– I mora da opredijeli neku vrstu državne pomoći, da li kroz plan restrukturiranja ili eventualno kroz plan neke direktne subvencije – kazao je Katić.
Realna revizija stanja uz ozbiljan program revitalizacije prvi je korak u sanaciji, smatraju sagovornici RTCG.
Potencijal je ogroman, Institut ima 90.000 m2 pod objektima, bolnica Meljine upola toliko, na najatraktivnijim lokacijama.
Institut-Igalo
– Veoma su kompleksni problemi i Institutua i bolnice Meljine koji zahtijevaju da se na tim slučajevima radi svakodnevno – naveo je Katić.
– Najprije im treba jedna dobra revizija, ali realna, ne ono što smo imali do sada, da se neko stanje malo uljepštava. Zatim pronalazak partnera i razgovor sa sindikatom – smatra ekonomski analitičar Oleg Filipović.
U Institutu su konačno priveli kraju kolektivni ugovor kojim će se njihove plate izjednačiti sa prosjekom u crnogorskom zdravstvu. Nevjerovatno je da će tako uštedjeti, jer neće više plaćati ogromne sudske sporove radnicima koji godinama opretrećuju njihov inače opterećen budžet i povećavaju dugove koji ukupno premašuju 30 mil EUR.
Ove jeseni i zime, Budva će sijati svojim ljetnjim sjajem! Turistička organizacija opštine Budva pripremila je program nove manifestacije pod nazivom „Budi u Budvi“ sa ciljem da u periodu van ljetnje sezone obogati turističku ponudu grada, organizuje niz lijepih događaja za sve generacije, a posebno one najmlađe, i učini boravak i život u Budvi sadržajnim i tokom jesenjih i zimskih mjeseci!
Program manifestacije podrazumijeva dječje predstave koje se realizuju u saradnji sa bioskopom „Cadmus Cineplex“ gdje će se i održavati, zatim koncerte, folklorne nastupe, kreativne radionice i druga zabavna i sportska dešavanja na trgu ispred Starog grada, a trajaće tokom cijelog novembra i decembra.
U zoni Starog grada već su postavljeni tereni za košarku i stoni tenis, pa djeca, a i odrasli, svakog sunčanog dana u velikom broju uživaju u sportskim aktivnostima, a na ovim terenima će uskoro biti organizovana i razna takmičenja.
Program za najmlađe počinje u nedjelju, 6. novembra, predstavom „Niko se nije naučen rodio“ u produkciji NVU „Arlekin“ iz Podgorice i igraće se od 12 sati u sali 3 bioskopa „Cadmus Cineplex“. Ulaz je besplatan, bioskop će obezbijediti kokice i vodu za najmlađe, a zbog ograničenog broja mjesta rezervacije se vrše putem telefonskog broja 067 142 154 do subote do 15 sati.
U nastavku realizacije manifestacije „Budi u Budvi“ tokom novembra, subotom će program na trgu ispred Starog grada počinjati u 11 sati, biće održane još dvije predstave u bioskopu, u nedjelju, 13. novembra i nedjelju, 20. novembra od 12 sati, dok će na trgu ispred Starog grada istog dana u nedjelji biti održani razni muzički nastupi od 14 sati. Detaljan program nalazi se na sajtu Turističke organizacije opštine Budva – www.budva.travel
Jadrolinija je raspisala javni tender za putnički brod ‘Dubrovnik’.
Kako je objavljeno u sklopu natječaja koji vrijedi do ožujka 2023. godine, brod se prodaje po cijeni od 2.850.000 eura, a koja će biti sudbina broda, hoće li biti prodan ili ide u rezalište, zasad nije poznato, piše Dubrovački Dnevnik.
Više dubrovačkih građana je potvrdilo kako su vidjeli kako se iz broda iznosi inventar s logom Jadrolinije.
Inače, legendarni brod je izgrađen 1979. godine, dug 122, a širok 18,8 metara. Kapacitet putnika iznosi 1300, a kapacitet kabinskog osoblja 457. Kapacitet osobnih vozila iznosi 300.
Brod plovi na relaciji između Hrvatske i Italije, najčešće na relaciji Dubrovnik-Bari.
