Ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor interes Slovenaca za kupnju parcela, kuća, stanova u obližnjim primorskim područjima još je više porastao. Hrvatske agencije za nekretnine zabilježile su veći porast prodaje u prošloj godini.
Mnogo kupaca je iz Maribora, Celja, Ljubljane. Što Slovenci najčešće kupuju i koliko su za to spremni platiti?
Nešto više od 100 metara od mora nalazi se stan od 106 četvornih metara s terasom za koji će kupac izdvojiti 640.000 eura. Ovo je jedan od najskupljih u novootvorenom naselju Umaš, gdje su dostupni i manji stanovi.
– Došli smo supruga i ja pogledati ima li što pametno za preko ljeta ili da vidimo kako će biti – rekao je za TV Slovenija potencijalni kupac Dušan Kamnikar iz Stike.
On i supruga razgledavaju stanove, no oko cijene je bio zagonetan: “To ćemo vidjeti sad kad pogledamo”.
Uz Austrijance i Nijemce, Slovenci su najčešći kupci nekretnina u Istri.
“Oni koji dolaze s kopna većinom su iz Ljubljane, Celja i Maribora. Nekretninu kupuju za vikende, ali i kao investiciju. Oni s Primorja kupuju s namjerom dugotrajnijeg boravka”, objasnio je agent za nekretnine Nenad Krnić iz agencije Kormoran.
“Kupci koji prodaju svoje stanove u Portorožu, Kopru i Izoli često tim novcem kod nas kupe kuću. Osim toga, ovdje su i troškovi života nešto niži”, rekla je Dina Jerman iz agencije Diamond nekretnine.
“Ako govorimo o razdoblju prije pet godina, cijene su još bile relativno povoljne. Ovdje preko granice, u ova naselja, Plovanija, Kaldanija, moglo se doći i za 1300, 1400 eura po kvadratu, nakon čega su cijene, posebno u zadnje dvije godine, usporedivo sa Slovenijom, krenulo dosta strmo u uspon“, rekao je Daniel Lovšin iz agencije Casabela nekretnine.
U posljednje tri godine cijene su porasle oko 30 posto, ali kako kažu sugovornici, uglavnom na račun većih troškova gradnje. Sljedećih mjeseci ne očekuju nova poskupljenja. Slovenski kupci spremni su izdvojiti prosječno 3000 eura za četvorni metar.
Najčešće biraju manje, dvosobne ili trosobne apartmane u blizini mora. Ili kuće u unutrašnjosti Istre. “U ovom slučaju udaljenost od mora nije toliko bitna. Ali usuđujem se reći da takva kuća mora imati bazen”, objasnio je agent Jerman.
A što najviše uvjerava kupca? “Lokacija, kvaliteta, a najvažnije je osjećaj kupca u stanu. Cijena zapravo nije presudna pri kupnji”, odgovorio je Krnić. Prema njegovim riječima, kod sklapanja posla ključan je i odgovor na pitanje zašto kupujemo nekretninu.
Evropska unija osigurat će 9 miliona eura za finansiranje izgradnje prvog Ro-Ro broda za prijevoz automobila koji će za pogon koristiti snagu vjetra.
Prema partnerima projekta kojeg vodi Wallenius Wilhelmsen, projekt nastavlja napredovati, a uz potporu Europske unije kroz fond Horizon Europe, sredinom 2024. planiran je početak testiranja. Cilj je da ovaj brod zaplovi krajem 2026. ili početkom 2027. godine, javlja The Maritime Executive.
Poznat kao Orcelle Wind, koncept ovog broda je prvi put profiliran 2020. godine. Brod je zamišljen kao brod za prijevoz automobila s kapacitetom od 7.000 vozila, a plovilo dugo 220 metara prvenstveno bi bilo pokretano vjetrom. Norveško-švedska brodarska kompanija Wallenius Wilhelmsen predviđa da bi ovakav pogon mogao smanjiti emisije štetnih plinova do 90 posto.
Na projektu sudjeluje 11 partnera koji rade na različitim aspektima dizajna i operacija broda. Očekuju skoru širu primjenu ovog projekta poznatog kao Oceanbird u brodarskoj industriji. Orcelle Wind bit će prvi takav brod.
Tijekom sljedećih pet godina svi aspekti planiranja, izgradnje i upravljanja jedrenjaka bit će završeni. Trenutno se radi na instaliranju opreme za testiranje jedara na postojeće plovilo Wallenius Wilhelmsena. Sredstva koja dodjeljuje EU koristit će se za ovo testiranje, ali i obuku posade. Cilj je demonstraciju provesti sredinom 2024. godine.
Orcelle Wind je ključni dio strategije dekarbonizacije flote Walleniusa Wilhelmsena, a tvrtka ga smatra korakom k održivom brodarstvu.
Muškarac koji je kasno u subotu ubio desetero ljudi tijekom proslave kineske Lunarne nove godine u plesnoj dvorani u Monterrey Parku, gradiću u blizini Los Angelesa, počinio je samoubistvo.
Šerif okruga Los Angeles Robert Luna objavio je kako je ubojica identificiran kao 72-godišnjak Huu Can Tran, no kako njegov motiv za ovaj pokolj nije poznat.
– Želimo znati kako se nešto ovako grozno dogodilo, kazao je Luna dodavši kako je ubojica sebi oduzeo život u nedjelju u gradu Torranceu, gradu 30-ak kilometara od mjesta zločina nakon što ga je policija identificirala.
Nakon što je ubio deset osoba u Monterrey Parku, Tran je s pištoljem upao na proslavu kineske nove godine i u Alhambri, ali su ga zaštitari uspjeli neutralizirati.
Monterey Park je grad udaljen oko jedanaest kilometara od središta Los Angelesa. Oko dvije trećine njegovih stanovnika su Azijati, pokazuju podaci američkog popisa stanovništva.
Snijeg i jak vjetar u Sloveniji doveli su do problema u saobraćaju i snabdevanju električnom energijom, prenose slovenački mediji.
Zbog vremenskih neprilika više domaćinstva koja snabdijeva Elektro Ljubljana, jutros su ostala bez struje, javlja N1 Slovenija. Samo na području Novog Mesta oko 6 sati ujutro bez struje je ostalo 3.156 korisnika.
Oko 7 sati bez struje je bilo još 1.116 kupaca, a bez struje je bilo i 50 trafostanica. Ekipe na terenu otklanjaju kvarove, saopštile su zvanične službe.
Sniježne padaline i jak vjetar, koji zadaju brojne glavobolje posebno vozačima na putevima, uzrokuju i probleme u snabdijevanju domaćinstava električnom energijom.
Dugo očekivani i željeni snijeg mještanima Lovćena i podlovćenskih sela donio je brojne nevolje. Zbog neodgovornog odnosa firme Štrabag (zadužena za čišćenje i održavanje puta Cetinje-Lovćen-Krstac-Kotor), Elektroprivrede Crne Gore, Cedis-a (koji održavaju elektro mrežu na ovom području) Lovćen, Ivanova korita i podlovćenska sela našla su se u svojevrsnoj blokadi uz to nekoordiniranje sa Prijestonicom Cetinje, pokazalo je ružnu stranu naše surove stvarnosti i realnosti, kaže se u obraćanju javnosti mještana podlovćenskih sela.
Tokom prethodnih dana elektro mreža je bila u poptunom kolapsu više dana na ovom prostorima a putevi su bili pa čak i jutros 23. januara ostali neočišćeni. U kontaktima sa nadležnim službama Elektroprivrede, Cedis-a i Štrabaga više puta smo obmanuti i prevareni. Juče je zbog takve situacije put Cetinje-Lovćen, planinski prevoj Krstac bio i višečasovonoj blokadi sa vozilima u kojima je bila čak i male djece. Sniježna lavina koja se obrušila na lokalitetu Kuk je dodatno sve pogoršala. Čekamo razrješenje gordijevog čvora ali i aktivnog uključenja Prijestonice Cetinje i svih relevantnih institucija na rješavanju ovih problema.
Mještani Lovćena i podlovćenskih sela ukazali su da oni koji se bave turističkom djelatnošću i koji su u svojim smještajnim kapacitetima, bungalovima, apartmanima imali goste ili su očekivali goste doživjeli brojne neprijatnosti. Planina Lovćen koja važi za jednu od top zimskih destinacija u Crnoj Gori koja se nalazi na svim turističkim mapama je ovaj put potpuno zaboravljena i ostavljena na nemilost i na samu borbu njenih mještana. Zašto se ovo dešava pitanje je za sve institucije od Prijestonice Cetinja, preko Štrabaga, do Elektroprivrede Crne Gore i Cedis-a, Turističke organizacije do same Vlade Crne Gore. Mještani upozoravaju da je ovakav maćehinski odnos ne traje od juče već decenijama. Ne treba zaboraviti da sve obaveze poslenici turizma sa Lovćena, proizvođaći zdrave hrane i domaće radinosti kao i mještani u vidu plaćanja svih poreza, dažbina, taksi i računna i potraživanja izmiruju redovno i da to nisu baš male sume na godišnjem nivou. Ne možemo se pravdati da nas je snijeg iznenadio u januari ovo je XXI vijek. Treba pogledati kako je Štrabag ažuran i odgovoran u drugim državama za iste poslove ali očigledno ne i prema Lovćenu, iako ofa firma dobija pozamašnu svotu novca za održavanje ovog puta.
Brojni turisti i poslenici turizma željni dugo očekivanog snijega juče su se vratili sa ovih destinacija u nemogućnosti da uživaju u čarima snijega. Na ovaj način stvara se mještanima Lovćena i podlovćenskih sela nenadoknadiva šteta i materijalni gubitak u djelatnostima koje su njihov jedini izvor prihoda. Takođe na pojedinim lokalitetima (katun Kruševica) ukazivali smo na stijene koje ,,vise” iznad samog puta koje prijete da se obruše kao i na kamene potporne zidine koje svaki trenutak mogu da se sruše na vozila i potencijalne putnike svi naši apeli naišli su na zid ćutanja, dokle više???. Žalosno je da u eri modernih tehnologija, interneta i savremene civilizacije kada je makar komunikacija dovoljno brza imamo ovakve probleme. Neažurnost i neodgovornost gore pomenutih firmi samo je kap koja je prelila čašu. Mi mještani Lovćena očekujemo hitru i brzu reakciju svih nadležnih institucija od opštine Cetinja preko Štrabaga, Elektrorpivrede i Cedisa, Turističke organizacije Cetinja ali i Crne Gore do same Vlade, i pozivamo njihove čelnike da dođu i da nas posjete da se uvjere u istinitost naših navoda ali i u nemar i nerad svih njihovih službi koje se poigravaju svih ovih godina sa nama.
Mještani Mornja i Kostanjice duže od mjesec dana suočavaju se sa veoma lošim napajanjem električnom energijom tj. sa stalnim prekidima u napajanju. Napomenućemo da je još 2019. godine SO Kotor donijela odluku o postavljanju nove trafostanice, da bi se posao realizovao tek 2022. godine od strane CEDIS-a.
Mještani Morinja i Kostanjice su bili ubijeđeni da će ovu Novu godinu dočekati sa jednim problemom manje, ali očigledno je svima jasno da su se prevarili. Od 10. decembra konstantno ih prate “ispadi iz mreže”, navodna “isključenja zbog radova na mreži”, ali je osnovana i sumnja da su radovi loše izvedeni prilikom montaže trafostanice DTS Morinj II- Kobilje, saopšteno je danas iz DPS-a Kotor.
“Najavljivala je trenutna vlast to veliko ulaganje u ovaj dio grada, ali umjesto poboljšanja kvaliteta života dobili su samo to da se svaki dan pitaju kada će ostati u mraku.
Nadamo se da ovaj kvar neće biti opravdanje da se u gore pomenuto preduzeće zaposli bar još 20 ljudi jer i ovako ne znaju koliko ih je, a sudeći po trajanju otklanjanja kvara očigledno je da im fali stručnog kadra.
Ovim putem apelujemo na lokalnu vlast da se uključe u trajno rješavanje ovog problema, kao i preduzeće CEDIS da pomognu mještanima Morinja i Kostanjice. Takođe nas interesuje da li trafostanica ima garanciju, te što će biti kad prođe garantni rok ako je do sad ovakvo traljavo radila?
U nadi da ćemo razgrnuti mrak,
Srdačno pozdravljamo CEDIS i kotorsku vlast”, poručuju iz Opštinskiog odbora DPS Kotor.
Neprerađena kanalizacija više nije glavni zagađivač mora u Crnoj Gori, glavni problem postaje čvrsti otpad
Otpad i posebno otpadne vode identifikovani su kao glavni izvori zagađenja morskih voda, pri čemu turizam značajno doprinosi ukupnom pritisku.
Piše to u “Informaciji o pripremljenim dokumentima Početna procjena stanja morske sredine Crne Gore i karakteristike dobrog stanja morske sredine i ciljevi zaštite morske sredine Crne Gore”, a koju je usvojila Vlada na posljednjoj sjednici.
U dokumentu stoji da su otpad (plutajući, otpad na obali i otpad u podmorju) te otpadne vode sa kopna, aprostrofirani kao glavni uzročnici zagađenja mora u Crnoj Gori.
“Tokom protekle decenije, pritisci od otpadnih voda i otpada su u velikoj mjeri ublaženi zbog poboljšanja u sakupljanju i tretmanu budući da su sa radom počela četiri postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i jedna sanitarna deponija (kapaciteta 1 milion kubika) u obalnom području. Istovremeno su preduzete aktivnosti za proširenje i poboljšanje kanalizacionih sistema, izdvajanje komponenti otpada koje se mogu reciklirati i rehabilitaciju postojećih (neadekvatnih) odlagališta otpada.”- piše u Informaciji uz napomenu da sada postepeno najveću ekološku prijetnju za more i morski ekostoszem počinjeda predstavlja sve prisutniji čvrsti otpad i tzv. mikroplastika. Zagađenje mora, osim što razarajuće utiče na samu prirodu, negativno se održava i na turizam kao glavnu ekonomnsku granu Crne Gora.
“Tokom protekle decenije zabilježen je snažan rast obalnog i pomorskog turizma, uz dupliranje ukupnog broja posjetilaca i povećanje broja noćenja za 79%. Raspoložive procjene sugerišu da je direktan doprinos turizma koji je povezan sa morskom vodom nacionalnom bruto-društveniom proizvodu bio oko 15% u posljednjih nekoliko godina, a direktan doprinos zapošljavanju oko 14%.”- stoji u Informaciji uz nappomenu da je stim u vezi, rađena i analiza tzv. troškova degradacije koja “ima za cilj da pruži odgovore na pitanje što/koli ko će društvo izgubiti ako se slijedi polazni odnosno BaU (business as usual) scenario tj. ako se ne postigne dobar ekološki status i dođe do degradacije morske sredine.”
Plastika u-moru–Greenpeace
U Informaciji stoji da su primorske opštine u proteklih pet godina na godišnjem nivou i u prosjeku ulagale 12,25 miliona eura za poboljšanja u oblasti životne sredine; većina ovih ulaganja imala je direktan uticaj na smanjenje pritisaka na morske vode. Udio izdataka za životnu sredinu u ukupnim budžetima primorskih opština kretao se od 6,5% u 2015. do više od 12% u 2018. godini.
“U nedostatku podataka o rashodima privatnog sektora za životnu sredinu te jasnih mjerila o tome kako odrediti koji se dio nacionalnih troškova životne sredine može pripisati zaštiti obalnog područja/morske sredine, ovi troškovi se mogu uzeti kao aproksimativni troškovi degradacije. Ukupni rezultati pokazuju da je količina morskog otpada u plitkim priobalnim vodama znatno veća od one u otvorenim vodama. Ovo je u skladu sa istraživanjima sprovedenim u drugim oblastima Jadrana i Sredozemnog mora.”- stoji u Informaciji uz naglasak da rezultati “nedvosmisleno ukazuju da je stanje morske sredine u vezi sa zagađenjem morskim otpadom prilično zabrinjavajuće i da je neophodno što prije uvesti mjere smanjenja, uklanjanja i prevencije.”
“Na osnovu uporednih iskustava, gubitak prihoda od turizma usljed morskog otpada i degradacije estetskih i rekreativnih usluga koje pružaju plaže i priobalno more procijenjuje se na 5,7 miliona eura godišnje. Troškovi čišćenja morskog otpada uključujući gubitke u ribarstvu procijenjuju se na 2,12 miliona eura godišnje”- piše u tom dokumentu.
Vlada je inače, usvojila i “Informaciju o pripremljenom dokumnetu Program monitoringa morske sredine Ctrne Gore” , a koji je usklađen sa adekvatnim direktivama i standardima Evropske Unije u predstavlja jedna od ključnih menanizama za sprovođenje 2019. godine donešenog Zakona o zaštiti morske sredine. Okvirni godišnji troškovi za sprovođenje ovog programa monitioringa procjenjuju se na pola miliona eura. Program je inače rađen za potrebe Uprave javnih radova uz finansijsku podršku podršku EU, a izradio ga je konzorcijum koji vodi kompanija “EPTISA Souheast Europe”.
Tim od dvadestak domaćih i stranih eksperata za razne aspekte morskog ekosistema, izradio je obiman dokumemt koji definiše deskriptore stanja životne sredine u moru povezane sa relevantnim elemennatima ekosistema, deskriptore poovetzane sa relevenatnim antropološkim (uticajem čovjeka) pritiscima, te načine, metodologiju i dinamiku monitorniga za sve njih, kao i metodologuju za prikupljanje, čuvanje i odbradu dobijenih podstaka.
Kada je u pitanju otpad u moru, u Programu monitoringa se konstatuje da se trenutno stanje u oblasti zagađenja morskim otpadom u Crnoj Gori “može smatrati problematičnim u svim oblastima un ojima postoje sistematska istraživanja gustine otpada na plažama i morskom dnu.”
Naglašava se da je malo istraživanja vezanih za makro-otpad u živim organizmima (ribama), a podaci o mikro-otpadu u vodenom stubu nen postoje. Rezultati su pokazali da se otpad akumulira u određenim područjima kao rezultat uticaja vjetrova i morskih struja, posebno na otvorenom moru. Rezultati brojnosti otpada na plažama ukazuju na veće zagađenje plaža koje su smještene u oblasti Bokokotorskog zaliva, koji nije pod uticajem otvorenog mora.
“Prosječna brojnost otpada na plažama za sve sezone i godine istraživanja iznosi 492.22 komada/100 m transekta. Dominantna kategorija otpada na plažama je plastika, sa udjelom od 62.83-90.6% za sve istraživane plaže i sve sezone. Rezultati su takođe ukazali na rastući trend količine otpada u oblasti Bokokotorskog zaliva, dok nan otvorenom dijelu crnogorske obale količina otpada ima opadajući karakter.”- piše u ovom dijelu Programa monitornga morske sredine.
Napominje se da su rezultati praćenja plutajućeg otpada u moru pokazali da srednja vrijednost brojnosti za sve istraživane godine iznosi 122.65 komada/km2. Plastika je dominantna kategorija plutajućeg otpada, sa udjelom od preko 80% na svim istraživanim transektima. Pristustvo otpada na morskom dnu u oblasti Bokokotorskog zaliva i u oblasti otvorenog mora ukazuju na, kako naučnici konstatuju, zabrinjavajuću situaciju.
Plastika u moru
“Prosječna brojnost otpada na morskom dnu, dobijena metodom scuba ronjenja, iznosi 21.42 komada/100 m, dok je prosječna brojnost otpada na morskom dnu, na osnovu MEDITS istraživanja 260.67 komada/km2. Procentualni udio kategorija ukazuje na najveće zagađenje plastikom, sa prosječnim udjelom od 82.92%.”- piše u tom dokumentu.
Naglašava se i da s obzirom da podaci o makro-plastici u živim organizmima (ribama) “postoje samo za jedan period (2014/2015), nije moguće dati procjenu adekvatnog statusa stanja populacija riba u kontekstu makroplastike, već je neophodna serija podataka da bi se utvrdila srednja vrijednost i stepen zagađenja.”
“Međutim, postojeći podaci su pokazali da su sve istraživane vrste imale makro-plastiku u crijevima riba, posebno pelagične i mezopelagične vrste S. pilchardus, S. japonicus i T. trachurus (sariune, skuše i širuni – prim-aut.) sa vrlo visokim zastupljenošću (50%, 43% i 24%, redom), šta ukazuje na prilično zabrinjavajuće stanje.”- piše u tom dokumentu.
Kada je pre više od tri decenije počeo da skuplja igračkice Asteriksa iz “kinder jaja”, Radivoj Dado Juhik verovatno nije imao ideju da će ga to odvesti u kolekcionarsku strast koja je pre tri godine prerasla u muzej igračkica sa oko 15.000 eksponata sa oznakom “Kinder” iz raznih krajeva sveta.
Dio kuće u Sremskim Karlovcima preuredio je u izložbeni prostor koji, osim prijatelja, poznanika i zainteresovanih, posećuju i organizovane turističke grupe. U tom jedinstvenom privatnom muzeju u Srbiji, među izloženim eksponatima nema duplikata, ali to i nije celokupna kolekcija Dade Juhika, pa planira da izradi nove vitrine i time proširi muzej i broj igračkica, javlja Anadolija.
Sve je krenulo od serije “Asteriks” koja je izašla 1991. godine. Kao i svi klinci tih godina, čitali smo i sakupljali stripove, i strip “Asteriks” mi je bio jedan od lepših. I onda su se u “kinder jajima” pojavile igračkice, pa sam počeo da ih sakupljam da kompletiram celu seriju figurica. U to vreme figurice su se sklapale kao makete, kao avioni. Kidao si sa plastike i sklapao ih. I dok sam skupljao “Asteriksa”, bilo je tu i drugih figurica i to je bio početak. Jer, kada vidiš jednu-dve figurice, to nije ništa, ali kada sastaviš celu seriju, e, onda dobiješ lepotu. I to je bio početak ove priče koja je još daleko od kraja“, kaže Dado Juhik.
Broj figurica po motivima crtanih filmova, aviončići, automobilčići i razne druge figurice koje su se mogle pronaći u plastičnim jajima ispod slatke čokoladne opne, rastao je kontinuirano. Dado Juhik počeo je da ih stavlja u vitrine kako bi ih sortirao i zaštitio od prašine. I tako, vitrina po vitrina i stiglo se do više od 30 staklenih boksova.
„One lepše su izložene, a ostale su u kutijama. Čekaju nove vitrine“, navodi Dado Juhik.
Od “kinder jaja” ima zaista sve što čoveku može da padne na pamet. Bukvalno, od igle do lokomotive. A da ogovara opisu i standardu, svaki artikal do koga dođe prolazi katalošku proveru, jer i u ovom hobiju postoje propisi šta je “Kinder”, a šta nije.
Najveći broj figurica je pravljen za nemačko i italijansko tržište, ali se u vitrinama ovog neobičnog muzeja nalaze i eksponati iz Francuske, Rusije, Ukrajine, a van evropskog prostora, tu su “kinder figurice” iz Japana, Kine, Indije i Meksika.
„U Evropi postoje dileri, odnosno prodavnice koje prodaju kolekcionarske igračke i stripove. Imamo i kolekcionarske razmene i sajmove. I tako dolazim do novih, odnosno potrebnih figurica“, navodi Dado Juhik.
Za razliku od ljubitelja “kinder jaja”, Dado je više ljubitelj igračaka, odnosno figurica.
Kolekcionarstvo je prolazilo kroz različite faze, ali nije odustajao. Tako da danas posetilac njegovog muzeja može da vidi figurice od različitog materijala, od plastike do metalnih, i prati razvoj tih igračaka koje su išle u čokoladnom pakovanju. Tu su specijalne edicije za Novu godinu, Uskrs, Božić, diorame, slike sastavljene od puzli.
„Prve figurice Asteriksa su se pojavile 1975. ili 1976. godine. Iz te serije imam samo dve figurice i jako je teško do toga doći. Takođe, imam nekoliko plastičnih figurica s početka osamdesetih. Jer plastika je krta i teško se može nabaviti“, kaže Dado.
Kolekcionarstvo je pretrpelo udarac tokom pandemije koronavirusa, pa je dosta sajmova otkazivano i prestali su da se organizuju. No, održava preko društvenih mreža komunikaciju s drugim kolekcionarima. Iako je njegova kolekcija premašila 15.000 figura, još nije završio.
„Želim do kraja godine da kompletiram dve serije. I ‘Asteriks’. Od njega je sve počelo, i želeo bih da kompletiram sve serije tih figurica“, zaključuje Radivoj Dado Juhik.
Nedaleko Los Angelesa dogodilo se još jedno krvoproliće. Poginulo je najmanje deset osoba.
Incident se dogodio u Monterey Parku, koji se nalazi oko 13 km istočno od Los Angelesa, nakon 22 sata po lokalnom vremenu u subotu. Do pucnjave je došlo na lunarnom novogodišnjem festivalu na kojem se okupilo više hiljada ljudi.
Otkazan je nastavak proslave kineske Nove godine u Monterey Parku, koji se trebao održati danas.
Masovna pucnjava dogodila se u plesnom klubu, potvrdio je Andrew Meyer iz policije okruga LA.
Na pitanje postoji li neka druga lokacija, rekao je da je policija upoznata s još jednim incidentom u Alhambri u Kaliforniji, koji je u susjedstvu Monterey Parka, te se istražuje je li taj događaj povezan s masovnom pucnjavom u Monterey Parku.
“Vatrogasna postrojba Monterey Park je zbrinula ozlijeđene”, rekao je Andrew Meyer iz policije okruga LA. “Deset žrtava na licu mjesta je proglašeno mrtvima”, dodao je. Također, kako je kazao, najmanje deset osoba je ozlijeđeno. One su zbrinute u više bolnica. “Njihovo stanje kreće se u rasponu od stabilnog do kritičnog”, rekao je.
Dodao je i da nije jasan motiv napadača. “Mogu vam samo kazati da je koristio vatreno oružje”, rekao je Meyer na konferenciji za medije. No nije rekao ni o kojem se oružju radi.
Napadač je pobjegao s mjesta događaja te je u bijegu, rekao je Andrew Meyer iz policije okruga Los Angeles.
Pozvao je sve koji imaju bilo kakve informacije da im se jave.
