Za Portonovi rizort, praznična zimska sezona bila je izuzetno uspješna. Veliki broj posjeta, milionski pregledi na internetu, Praznični bazar sa mnogobrojnim poslasticama, uz organizaciju velikih koncerata i nesvakidašnji Light, Laser & Music Show u kome su posjetioci uživali pet dana, privukle su više hiljada posjetilaca. Praznične čarolije nastavile su se i sinoć, koncertom Amire Medunjanin, na radost mnogobrojne publike i ljubitelja sevdaha i džeza.
Komentarišući posjećenost rizorta, direktorice marketinga i komunikacija Portonovi rizorta, Adriana Husić, istakla je da bilježe i veliku posjećenost turista iz inostranstva upravo zbog programa koji je bio pripremljen, kao i dekoracije koja krasi Portonovi.
“Praznična sezona simbolično je otvorena koncertom grupe Perper, završavamo je koncertima Amire Medunjanin i Petra Graša 7.januara, što je na neki način i kraj ovog dijela sezone, dok je Herceg Novi poznat po prazniku Mimoze, tako da se praznovanje nastavlja u istom duhu”, poručila je ona.
“Oduševljena sam energijom i reakcijom publike, ove trenutke u Portonovom definitivno nikada neću zaboraviti”, kazala je bosanska kantautorka, Amira Medunjanin nakon koncerta.
Koncert – Amira – foto Mediabiro
Ona je istakla da ljubav prema tradiconalnoj sevdah muzici gaji još od malih nogu, te da je džez njena druga ljubav, koju je vremenom uvrstila u svoj repertoar. Poručila je da svima želi dosta ljubavi i zdravlja u narednoj godini, napominjući da je to jedina bitna stvar u životu.
Podsjetimo, praznični program koji je počeo paljenjem najveće jelke u Crnoj Gori počeo je 3.decembra, a završava se 7.januara koncertom Petra Graša odnosno zatvaranjem Portonovi prazničnog bazara sjutradan.
Nekoliko desetina građana okupilo se jutros ispred kompleksa srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu na protestu protiv odluke Opštine Tivat da ukloni malu otvorenu scenu tivatskog Centra za kulturu iz atrijuma ljetnjikovca.
Građane je na protest pozvao menadžment Centra za kulturu.
Ova JU je malu scenu u atrijumu ljetnjikovca koji je zaštićeno kulturno dobro, postavila prije desetak godina, bez dobijenih konzervatorskih uslova i saglasnosti nadležnih organa.
Mala scena je uprkos tome, godinama funkcionisala kao prostor za izvođenje brojih kulturnih programa – prvenstveno pozorišnih predstava i stekla je gotovo kultni status u Tivtu, ali i u regionu.
Podjelom jedinstvenog CZK Tivat na više segmenata prije tri godine, kompleks ljetnjikovca Buća Luković pripao je novoosnovanoj JU Muzej i galerija Tivat koja je inicirala uklanjanje male scene jer je ona do sada skoro u potpunosti onemogućavala održavanje muzejske djelatnosti u tom kompleksu.
Protest – foto S.L.
Ova odluka iza koje je stala i Opština kao osnivač obje javne ustanove, izazvala je nezadovoljstvo dijela javnosti, pogotovo zato što nije obezbijeđena odgovarajuća alternativna lokacija za izmještanje male scene CZK Tivat.
Na jutrošnjem protestu u Tivtu okupili su se i neki kulturni radnici koji su pružili podršku CZK-u u njegovoj inicijativi da mala scena ostane u kompleksu Buća -Luković: glumci Dubravka Drakić i Stevan Radusinović, dramski pisac Stevan Koprivica.
Tu su i predstavnici ili odbornici opozicionih partija u SO Tivat – DPS, Socijaldemokrata, SDP i HGI.
Pozdravljajući okupljene i zahvaljujući im se na solidarnosti i podršci koju na ovaj način iskazuju stavovima menadžmenta CZK Tivat, direktorica te JU Dijana Sindik je kazala da je „ovi skup prijateljstva, skup poštovalaca kulture i pošiovalaca pozorišta, CZK-a i festivala Purgatorije“.
„Mi kao zaposlenici CZK ovdje smo prisutni i zaista nam je puno srce što ste tu sa nama.“- istakla je ona dodajući da je podršku protestu iskazala i bivša direktorica te JU Milena Radojević za vrijeme čijeg mandata je i napravljena mala scena, a CZK Tivat postao jedna od najreferentijih pozorišnih produkcijskih kuća u regionu.
Novinar i piublicista Drgan Popadić kazao je da se u izmještanju male scene iz atrijuma ljetnjikovca Buća-Luković „ne radi o tome što je interes CZK ili interes Muzeja i galerije, već o tome što je interes grada“.
„Da li je interes da izgubimo ovu čudesnu scenu, jednu od najljepših na Jadranu. Ne izmiješta se Mona Liza iz Luvra da bi Luvr dobio malo prostora, ili što bi narod rekao, ne kolje se vo za pola kila mesa. Nisu ovdje padale tone pijeska po kuli ljetnjikovca, već smo gledali sjajna rediteljska rješenja“- istakao je Popadić dodajući da su svi u tom prostoru vidjeli samo ljetnjikovac sa malom crkviciom, dok je bivši producent CZK Neven Staničić tu vidio malu otvorneu scenu koju je „i podario gradu zajedno i sa bivšom direktoricom Centra Milenom Radojević“.
„Kulturu ne čine zgrade, već je čine ljudi i naša vječita težnja da ovako nesavršeni, dostignemo savršenstvo, da dosegnemo zvijezde, da kulturom oplemenimo i sebe i druge oko nas.“- kazao je Popadić, podsječajući na Šekspirove riječi „stide, gdje ti je rumen“.
Uz frenetične aplauze prisutnih i zvišduke i negodovanje upućeno čeklnicima Opštine Tivat, skupu se obratio i dramski pisac Stevan Koprivica čija su brojna djela minulih godina inscenirana u CZK Tivat. On je istakao da je pozorišna produkcija CZK „ključni argument kulturološkog identiteta Boke Kotorske, Crne Giore a i šire“. Koprivica je naglasio da podršku zahtjevima demonstranata da mala otvorena scena CZK ostane u atrijumu ljetnjikovca Buća-Luković pružaju pbrojna istaknuta glumačka i rediteljska imena sa prostora cijele bivše Jugoslavije.
„Tivat je bio prepoznatljiv po autentičnom kulturnom proizvodu kada se niko u to nije nadao. Kada se prvi put pojavio na „Sterijinom pozorju“, Tivat nije postojao na poziorišnoj i kulturološkoj mapi Jugoslavije, a onda se odatle vratio sa četiri Sterijine nagrade.“- istakao je Koprivica dodajući da je iz tog velikog entiuziujazma i energije ljudi u CZK Tivat kasnije proistekao i festival „Purgatorije“ kao jedna od najistaknjutijih manifestacija te vrste u regionu.
Protest – foto S.L.
„Mi smo se u našim dogovaranjima povodom ovoga protesta, libili poliutike i bili smo nepotrebno politički korektni. Politička korektnost je nešto što je pogibeljno. Vidimo da se „druga strana“ služi niskim političkim udarcima i prebacuje ovu autentičnu kulturološku pobunu i podizanje glasa na političku ravan.“- rkao je Koprivica odbacujući stavove rukovodstva Opštine Tivat oko ovog problema kao „politički manir koji ste vi skinuli od nekoga drugoga”.
„To se zove jajarski način razmišljanja i podmetanje kukakvičjeg jajeta. Te priče da će se predstave CZK izmjestiti na pijacu su meni ponižavajuče i ne mogu da shvatim da je takvo nešto nekome palo na pamet.“- istakao je Koprivica dodajući da je CZK ozbiljna institucija koja je dokazala svoje kvalitete „mnogo prije nego što su sticajem nekih okolnosti, neke dahije i kabadahije zajahale na neka mjesta na kojima se odlučuje.“ On je kazao da za ovo što se događa ne treba kriviti zaposlene u JU Muzej i galerija Tivat „jer se ovdje radi o jednom diktatu i ovo je dio jednog šireg plana uništavanja svega onoga kulturološki vrijednog, jednog velikog zamaha kulturološkog koji se dešavao i u Tivtu i Boki, a što se poklopilo sa dolaskom nekih „novih“ ljudi koji nisu ponikli iz ovog kulturnog miljea, niti imaju ni načina ni snage da ga podrže“.
On je kao „smiješne“ nazvao argumente konzervatora, arheologa i Uprave za kulturna dobra o nedopusttivosti postvaljanja čeličnih ankera za scensku konstrukciju na srednjevjekovnoj kuli zaštićenog kulturnog dobra, pozvavši ih da „pođu do Pule, Dubrovnika ili Koloseuma u Rimu pa da vide koliko i kako se tamo interveniše“.
„Pozorište, teatar je nešto što nadgrađuje već postoječe, a ne uništavajući ga. Nisu ovdje zaboga, problem ni ankeri, ni pijesak, ni voda – ne radi se o tome. To je nekakav izgovor za neku njihovu argumnetaciju koja ne stoji. Očigledno se ovdje naime, radi o konceptu poništavanja onoga što je urađeno decenijama, i to na jedan ružan, primitivan i degradirajući način Ovo je agresija na nešto što se zove kulturni identitet Tivta, Boke i Crne Gore i to im neće proći.“- poručio je Koprivica dodajući da će „ovi koji danas brinu o ankerima, ubuduće brinuti o nečem drugom, ali sigurne ne o kulturi.“
Penzionisani direktor CZK Tivat i jedan od kreatora pozorišne produkcije te kuće Neven Staničić je podvukao da muzej i scena mogu zajedno da funcionišu što se po njemu, pokazalo i svih proteklih desetak godina kada su u kompleksu Buća-Luković organizovane brojne muzejske izložbe i paralelno izvodili pozorišni, muzički i knjižebvni programi na otvorenoj sceni u atrijumu.
„Muzej je prošlost, pozorište je živo i sada. Muzej su eskponati, poziorište su ljudi. I nema aplauza do u pozorištu- muzej ga nikada ne može i neće doživjeti. Muzej je prisjećanje, poziorište je osvješćavanje – poziorište je onio što liječi.“- istakao je Staničić dodajući da ovo što se sada događa u Tiuvtu sa malom scenom CZK, nije pitanje same scene, koliko kultutrne politike u gradu i načina na koji se ona vodi.
„Tu je Stevan Koprivica potpuno u pravu.“- poručio je Staničić dodajući da „pozorištu ne treba muzej, ali muzeju treba scena i za neke stvari koje oni rade, a to će i oni sami kasnije uvidjeti.“
„Ne treba međutim Tivtu, ovo blamiranje koje doživljavamo pred ukupnom crnogorskom javnošću a i sami između sebe. Jer, došli smo u situaciju da jednu kultnu scenu na istočnoj obali Jadrana, tretiramo i izmještamo kao da je nelegalno sagrađeni objekat jer, Bože moj, postoje zakonska tumačenja da je to zapravo tako.“- kazao je Staničić.
On je podsjetio da i tada važeći Zakon o kulturi, nije predviđao mogućnost da se jedan lokalni Centar za kulturu bavi pozorišnom produkcijom u vrijeme kada se CZK Tivat odvažio da uđe u tu djelatnost i u njoj tokom godina, izgradi značajan renome i postigne veliki uspjeh.
„Niko nas zbog toga nije tretirao kao ljude koji krše zakon, njiti je zabranjivano izvođenje naših predstava, već su zakoni kansije prilagođeni ovoj stvarnosti“- kazao je Staničić. Istakao je da je upravom rukovodstvo nekadašnjeg jedinstvenog CZK kojem je pripadao, kao i tadašnja opštinska sekretarka za društvene djelatosti Dubravka Nikčević učinili najviše da se Muzej i galerija, odnosno Gradska biblioteka osnuju kao samostalne ustanove i izdvoje iz CZK, te da danas „muzej od pozorošta brane oni koji su čitavi to vrijeme bili i protiv muzeja i biblioteke a koje smo opet mi, osnovali“.
Ukazao je na potrebu sistemskog i planskog rješavanjqa ovog pitanja i pozvao aktuelnu tivatsku vlast da donese novu dugoročnu Strategiju razvoja grada i Strategiju razvoja kulture „i da se odrede prema Tivtu jer mi kada smo se time svojevremeno bavili, mi smo napisali da hoćemo Pozorište u Tivtu, Muzej i galetriju u Tivtu i Biblioteku u Tivtu“.
Novo protestno okupljanje povdom izmještanja male scene CZK Tivat, zakazano je za ponedjeljak u podne.
Ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor nije došlo do značajnijih promjena na graničnim prijelazima koji su u nadležnosti PU dubrovačko – neretvanske. Tako tvrde u Policijskoj upravi čije su granične službe, za razliku od kolega iz nekih drugih dijelova Hrvatske, sada dobile i dodatne zadaće vezane uz zaštitu vanjskih granica Europske unije. Naime, jug Hrvatske okružen je granicama i dodatna pozornost se očekuje prilikom ulazaka i izlazaka iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Iz najjužnije hrvatske policijske uprave, podsjećaju kako je granična crta Republike Hrvatske u području nadležnosti PU dubrovačko – neretvanske sada vanjska granica Schengenskog prostora te ističu: „Sudeći prema prvim danima ulaska u taj prostor, na našim granicama nije došlo do značajnijih promjena. – navode iz policije dodajući kako nisu uočene veće gužve na granicama.”
„U ovom dijelu godine gužve na graničnim prijelazima osciliraju u ovisnosti o kretanju putnika koji putuju u ili iz zemalja Europske unije, a porijeklom su iz država južnog Balkana, gdje obično putuju u vrijeme blagdana. Takve migracije su uobičajene u ovo doba godine i tijekom ljetnih praznika.” – navode također iz Policijske uprave dubrovačko – neretvanske.
Uvažene Tivćanke i Tivćani, dragi prijatelji kulture, svi vi koji ste godinama upravo kroz festival mediteranskog teatra „Purgatorije“ izgradili ljubav prema pozorištu i koji ste uvijek iznova se radovali i iščekivali novo ljeto uz tivatski teatar, složićete se da je pitanje samo jedno: zar je moralo ovako gospodo iz tivatske vlasti?
Mi tvrdimo da nije. Kultura se ne smije i ne može kidati makazama ili rušiti lopatama, ukidati dekretima, a pod plaštom zaštite kulturne baštine. Sigurni smo da niko u Tivtu nije za razvoj kulture koji bi se gradio na kršenju zakonskih normi i degradiranju kulturnog dobra, ali smo isto tako sigurni da se za nešto što je postalo dio brenda Purgatorija a to je svakako i Mala scena u Atrijumu Buća, moralo pronaći kompromisno rješenje.
Odlukom o ustupanju nepokretnosti na korišćenje i upravljanje JU CZK Tivat i JU Muzej i galerija Tivat iz 2019. godine,(skupštinska odluka), kompleks Buća Luković dat je na upravljanje novoj JU Muzej i galerija Tivat a čl.2 iste odluke navedeno da se način i svrha korišćenja Male scene ima regulisati posebnim sporazumom između dvije ustanove kulture, a koje imaju istog i jedinog osnivača – Opštinu Tivat, primjećujemo.
Nažalost, po našim saznanjima, nikada se formalno nije uradio sporazum ali su ustanove u međusobnoj komunikaciji funkcionisale kako bi se u turističkoj sezoni naša kulturna ponuda približila gostima Tivta. Da li je bilo problema i da li su sadržaji muzejske zbirke i izložbene postavke u Kuli ponekad bile nedostupne posjetiocima dok su se odvijali programi na Maloj sceni – jesu, da li je i nekom ko nije zaposlen u kulturi bilo vidljivo da je neophodno i da muzej bude dostupniji – da, ali sve su to relacije koje je trebalo riješiti na način koji bi omogućio odvijanje djelatnosti obije ustanove.
Odgovornost je na rukovodiocima ustanova i na osnivaču – Opštini Tivat. Zato ih pozivamo da vrate scenu u Atrijum, scenu koja će zadovoljiti potrebe iz određenih segmenata kulture koji zahtijevaju ovakav prostor i daju posebnu draž programima, da obavežu direktore i organe upravljanja ustanova da unaprijed planiranim programima sinhronizovano i u mjeri mogućeg, obezbijede da ovaj prostor živi svoj kulturni život na zadovoljstvo i pozorišne, književne, likovne i nadasve muzejske publike.
Razgovora i dogovora unutar dvije ustanove kulture i Opštine Tivat oko korišćenja ovog prostora, kao što je svima vidljivo, nije bilo, a tako se ne gradi brend Tivta kao turističke i kulturne destinacije. Pričinjena je ogromna šteta kulturnom miljeu Tivta jednostranim potezom u cilju demontaže scene i njenog izmiještanja, po svemu sudeći, na lokaciju gdje joj mjesto nije.
Gdje su u ovoj priči oni koji kulturu konzumiraju, koje je Opština Tivat potcijenila i ovim činom im poručila da će kultura stanovati ovdje onako kako je oni iz vlasti vide…
I kao što reče Ratko Božović, poznati sociolog kulture „kad kultura postane instrument politike, onda je sporna i kultura i politika”.
Opštinski odbor DPS Tivat, predsjednica Dubravka Nikčević
U velikoj godini oporavka industrije krstarenja od pandemije isporučeno je ukupno 20 novih brodova za kružna putovanja.
Nove brodove tokom godine predstavilo je ukupno 16 kompanija za krstarenje, uključujući Carnival, P&O, Viking te MSC – u čijoj floti su zaplovila dva nova velika kruzera, MSC World Europa i MSC Seascape. Novogradnje koje su zaplovile ove godine uključuju sve vrste brodova, od velikih suvremenih plovila do manjih ekspedicijskih i luksuznih kruzera, prenosi Cruise Industry News.
Flota ekspedicijskih kruzera također je obnovljena značajnim novogradnjama, a novi brodovi zaplovili su u flotama Swan Hellenica, SunStonea, Vikinga i Atlas Oceana.
Najmnogoljudnija zemlja svijeta ponovno je žarište COVID-a zbog pojave nove podvarijante koronavirusa – grifon.
Svjetska zdravstvena organizacija strahuje da Kina umanjuje ozbiljnost širenja zaraze i ne objavljuje točne podatke o broju zaraženih.
Raste i broj zemalja koje ponovno uvode obvezno testiranje za sve putnike iz Kine.
Peking upozorava da bi mogao uzvratiti jednakom mjerom.
– Spremni smo poboljšati komunikaciju sa svijetom i zajedno raditi na prevladavanju pandemije COVID-a. Ali također vjerujemo da ograničenja ulaska, koja su neke zemlje uvele samo Kini, nemaju znanstvenu osnovu. Te su pretjerane prakse jednostavno neprihvatljive. Čvrsto smo protiv pokušaja manipulacije COVID mjerama u političke svrhe. Zbog toga ćemo u različitim situacijama djelovati prema načelu reciprociteta, rekla je glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning.
Savjetnici WHO-a od Kine traže realne podatke o COVID-u
Vodeći znanstvenici koji savjetuju Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) poručili su na sastanku u utorak da žele od kineskih stručnjaka dobiti realniju sliku o situaciji s COVID-om.
WHO je pozvao kineske znanstvenike na zatvoreni virtualni sastanak s tehničkom savjetodavnom skupinom o evoluciji virusa kako bi iznijeli podatke o varijantama koje cirkuliraju zemljom. Sastanak nije otvoren za javnost i medije.
Kina je u prosincu 2022. ukinula politiku nultog COVID-a i od tada se zaraza naglo širi, a službeni su podaci oskudni.
– Želimo realniju sliku onoga što se zaista događa, rekla je profesorica Marion Koopmans, nizozemska virologinja i članica WHO-ova odbora.
Za Reuters je prije sastanka rekla da neki podaci iz Kine, kao što je broj hospitaliziranih, nisu jako pouzdani.
– U interesu je same Kine da objavi pouzdanije informacije, dodala je.
Profesor Tulio de Oliveira, južnoafrički znanstvenik čiji je tim detektirao niz novih varijanti virusa, rekao je prije sastanka kako bi bilo dobro dobiti više informacija iz Kine, ali i da se to odnosi na cijeli svijet.
Podaci o sekvenciranju iz Kine dani GISAID-u pokazali su za sada da ondje cirkuliraju varijante omikrona, u skladu s dominantnim varijantama u ostatku svijeta.
Koopmans i kolege očekuju da će razgovarati o sličnim informacijama na sastanku WHO-a u utorak sa znanstvenicima iz Kineskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Koopmans je rekla da su do sada vidjeli samo maleni dio sekvenciranih kineskih slučajeva, oko 700, te pozvala da se uspostavi globalna mreža za praćenje evolucije koronavirusa.
ECDC: Val COVID-a u Kini ne utječe na epidemiološku situaciju u Europi
Središnje zdravstveno tijelo Europske unije, Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), reklo je kako ne očekuje da će porast broja slučajeva zaraze koronavirusom u Kini utjecati na epidemiološku situaciju u Europi.
– Varijante koje kruže Kinom već kruže Europskom unijom i kao takve ne predstavljaju izazov za imunosni odgovor građana EU-a i Europskog gospodarskog prostora (EEA), stoji u priopćenju.
Dodatno, postoji relativno visok imunitet i stopa procijepljenosti među građanima EU-a i EEA-e, dodaje ECDC.
EU-ova agencija rekla je da nadzire situaciju, blisko surađujući sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, te da je u redovitom kontaktu s kineskim vlastima. Dodala je, međutim, da i dalje postoji manjak pouzdanih podataka o oboljelima od COVID-a i broju hospitalizacija u Kini.
Velika većina zemalja EU-a je za testiranje putnika iz Kine
Velika većina zemalja Euvopske unije očitovala se u utorak za sustavno testiranje putnika iz Kine na covid prije njihova polaska u Europu, rekao je glasnogovornik Europske komisije.
Mjera je dio preporuka stručnog odbora za zdravstvo dvadeset sedmorice (Odbor za zdravstvenu sigurnost) i o njoj će se u srijedu raspravljati na sastanku na kojemu se treba pripremiti koordiniran odgovor EU-a na naglo povećanje broja zaraženih u Kini.
Stručnjaci su u utorak proučavali druge mjere što ih je predložila Komisija, napose uvođenje obveznog nošenja maske za putnike iz Kine, kontrolu otpadnih voda iz zrakoplova i pojačano testiranje sa sekvenciranjem genoma u dolasku u zračne luke kako bi se otkrile moguće nove varijante.
Glasnogovornik je istaknuo da se mjere moraju usmjeriti na one letove i zračne luke koji predstavljaju najveći rizik i provoditi se koordinirano unutar EU-a “kako bi se zajamčila njihova djelotvornost”.
Na sastanku IPCR-a (europskog mehanizma za reagiranje na krize na političkoj razini) koji će se održati u srijedu, mogle bi se donijeti preporuke koje će zatim potvrditi zemlje članice.
Protekla kalendarska godina je jedna od najuspješnijih poslovnih godina u istoriji Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.
To je u razgovoru za Vijesti kazao direktor JP Morsko dobro Mladen Mikijelj.
– Istovremeno, to je prva puna kalendarska godina u mandatu novog rukovodstva, što me čini posebno ponosnim, jer pokazuje da nismo pogriješili kada smo na čelnim pozicijama u preduzeću šansu dali novim, mladim i prije svega veoma stručnim ljudima, koji su svojim radom i zalaganjem pokazali da nas čekaju još bolji rezultati u narednom periodu. Što se tiče konkretnih rezultata, želim da istaknem da je Javno preduzeće u protekloj godini zaključilo rekordan broj ugovora o korišćenju morskog dobra i po tom osnovu ostvarilo najveći prihod u istoriji preduzeća u ukupnom iznosu od gotovo 7,8 mil EUR – kazao je Mikijelj.
Prema njegovim riječima, navedena sredstva su iskorišćena za realizaciju značajnih projekata uređenja zone morskog dobra, čija svrha je poboljšanje ključne infrastrukture na obali, radi daljeg razvoja crnogorskog turizma i istovremeno poboljšanje kvaliteta života naših građana.
– Kao najznačajnije investicije naveo bih izgradnju šetališta u zaleđu plaže Jaz, uređenje šetališta u Pržnu, izgradnju vodnog terminala u neposrednoj blizini aerodroma Tivat, uređenje Trga Velika skela u opštini Ulcinj i početak izvođenja radova na uređenju trga i šetališta u Sutomoru. Osim toga, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je tokom 2022. godine realizovalo čitav niz manjih investicija duž crnogorske obale radi unapređenja stanja u prostoru i uspješne realizacije ljetnje turističke sezone. Godinu završavamo sa plusom od više od 3 mil EUR i sa 9 mil EUR na računu – kazao je Mikijelj.
Na pitanje koje su to investicije koje će biti prioritetne tokom 2023, Mikijelj je naveo da je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom svoje planove za realizaciju investicionih projekata u 2023. godini napravilo u saradnji sa svim lokalnim samoupravama na Crnogorskom primorju.
Donja Lastva
– Time je ispoštovan princip decentralizacije koji sam postavio kao prioritet prilikom preuzimanja funkcije, što za rezultat ima da će se u narednoj godini u zoni morskog dobra finansijska sredstva usmjeriti na realizaciju onih projekata koji su po mišljenju lokalnih zajednica najpotrebniji na tom području – kazao je Mikijelj.
Kako je istakao riječ je o velikom broju projekata, koji će u značajnoj mjeri unaprijediti izgled naše obale.
– Kao najznačajnije bih naveo u opštini Herceg Novi rekonstrukciju Šetališta Pet Danica u dužini od 1,7 kilometara, zatim za opštinu Tivat izgradnja pješačke staze Sveti Roko-Lepetani i šetališta Lungo Mare do Ponte Seljanovo, u opštini Kotor izrada Glavnog projekta za šetalište ispod Opšte bolnice. Kada je riječ o opštini Budva planirana je revitalizacija plaže u Pržnu, izgradnja napera u Buljarici i na Jazu, te izrada projektne dokumentacije za šetalište na potezu od plaže Mogren do plaže Jaz, te revizija projekta dugoočekivanog šetališta od Starog grada do Zavale. U opštini Bar je planiran završetak izvođenja radova na uređenju šetališta i trga u Sutomoru, te izrada glavnih projekata za šetalište u Čanju i šetališta na potezu od rta Ratac do Žukotrlice dužine dva kilometra. Konačno, na području opštine Ulcinj je planiran završetak radova na uređenju Trga Velika skela i početak realizacije projekta šetališta od hotela Albatros do rta Đerane – kazao je Mikijelj.
Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije u Božićnoj poruci pozvao je narod u Crnoj Gori da ima strpljenja i da molitvom za mir u državi i cijelom svijetu doprinese razrješenju različitih kriza i sveopšte zabrinutosti.
Božićnu poruku prenosimo integralno:
Danas se sva tvar veseli i raduje, jer Hristos se rodi od Djeve Otrokovice. (Pripjev na devetoj pjesmi božićnog kanona)
Ispuniše se drevna proroštva o dolasku Mesije, Spasitelja svijeta – Hristos se rodi u Vilejemu Judejskome. Anđeli Božiji proslavljaju ga na nebu pjesmom Slava na visini Bogu! , a pastirima vitlejemskim javiše rodi se Gospod! Zvijezda nebeska dovede careve sa istoka do kolijevke Bogomladenca, koji ga nadahnuti Duhom Svetim prepoznaše kao Cara nad carevima i darovaše ga najskupljim darovima kao svog Gospodara. I zvijezda vodilja svojim sjajem proslavi novorođenog kao prorokovano Sunce pravde (Mal 4, 2) i kao zvijezdu (4 Moj 24, 17) koja je sinula iz potomstva Jakovljevog koju, vjekovima ranije, u svom zanosu vidje Valaam, prorok iz neznabožaca. Anđeli, pastiri i carevi u ime cijele tvorevine, neba i zemlje radosno dočekaše Bogomladenca. Njima se svojim glasovima iz dubine vjekova pridružiše proroci i pravednici. Sveti Josif obručnik, čuvar djevstva Presvete Bogorodice blagodari Bogu koji ga udostoji da bude smjerni služitelj tajne Ovaploćenja Spasitelja svijeta.
Svi proslavljaju Bogomladenca i njegovu Prečistu Majku Bogorodicu koja ga bez muža zače silom Duha Svetoga u svojoj djevičanskoj utrobi. Na njoj se ispuni Isaijino mesijansko proroštvo Djeva će začeti i rodiće Sina i nadjenuće mu ime Emanuil, što znači s nama Bog (Is 7, 14). Ovu Djevu čim je začela sveta Jelisaveta nazva Majkom Gospoda, Majkom Božijom. Zbog toga kada slavimo rođenje Hristovo veličamo i njegovu Prečistu Majku ispovijedajući spasonosnu istinu da je Bog postao čovjek kao jedan od nas ne umanjivši svoje Božanstvo. Arhangel Gavril, javljajući blagu vijest Presvetoj Djevi da će roditi Sina nazva ga Isusom ukazujući na njegovo djelo spasenja roda ljudskog. Crkva Božija primivši od njega punoću istine ispovijeda da je Isus Hristos, Sin Boga živoga. Tako Petru otkri Otac naš nebeski, a Pavle jasno svjedoči da Isusa niko ne može nazvati Hristom i time posvjedočiti njegovo Božanstvo osim Duhom Svetim.
Odgonetajući tajnu nad tajnama Rođenja Hristovog istovremeno obraćamo pažnju na njegovo krajnje smirenje koje je pokazao prilikom dolaska u ovaj svijet. Nije se uzgnušao ljudske prirode zaražene grijehom, nego je primio da je iscijeli i obnovi. Iako je Gospodar nad gospodarima nije izabrao za mjesto svog rođenja carsku palatu nego mračnu i smrdljivu stočnu pećinu blizu Vitlejema izjednačivši se sa ljudskom bijedom do kraja. Gledajući ga svojim duhovnim očima, obučena u nemoć novorođenčeta kako na slami u jaslama stočnim leži mi vidimo onoga koji će oboriti ljudsku gordost i demonske obmane od početka, a uzvisiti smirene i sve one koji sa nadom u njega trpe poniženja i nepravde i razne druge bijede ovog svijeta i vijeka.
Proslavimo draga braćo i sestre Rođenje Hristovo molitveno i saborno na svetim bogosluženjima. Pripremljeni postom i molitvom, udostojivši se Svetog Pričešća mi ćemo primiti Bogomladenca u srca svoja. On nam se kroz Svete Tajne daje kao nebeski hljeb i piće vječnog života. Od njega dobijamo oproštaj i otpuštenje grjehova, obnovljenje naše prirode, a time i obnovljenje našeg zajedništva. Obnavljajući se vječnim novinama Bogomladenca živimo novim životom u velikoj i nerazorivoj zajednici Crkve Božije. Svako drugo zajedništvo, zasnovano na materijalnim interesima, ma koliko moglo biti korisno, u krajnjem ishodu ograničava čovjeka i guši njegovu slobodu. Zajedništvo u Hristu, sa svima Svetima, prožeto i oživotvoreno Duhom Svetim izgrađuje, a ne sputava bogolike ličnosti, nadahnjuje ih i prosvjetljuje njihove stvaralačke sile i sposobnosti, usavršavajući ih do istinske slobode i ljubavi. Bog, Otac naš nebeski želi nas vidjeti, ne kao robove, nego kao sinove i kćeri, kao svoju ljubljenu djecu. Zato je poslao svog Jedinorodnog Sina u ovaj svijet da se poistovijeti sa nama i da nas usinovi Bogu i Ocu u slobodi i slavi djece Božije.
Sveopšta Božićna radost koja vrhuni u svetoj Liturgiji preliva se u hrišćanske domove. Božanska ljubav i mir prožima bračnu zajednicu jer je brak blagosloven od postanja svijeta kao zajednica ljubavi i trajna duhovna i prirodna veza između muža i žene. Rađanje djece je umnožavanje ljubavi u hrišćanskoj porodici i ispunjenje prvobitne Božije zapovijesti. Hristovo rođenje otkriva smisao života i rađanja djece ukrepljujući roditelje da svojoj djeci pruže što više ljubavi, lijepo hrišćansko vaspitanje i dobro obrazovanje. U porodičnom domu kroz našu krstonosnu istoriju odnjegovane su najuzvišenije vrijednosti vjere, časti, gostoprimstva, rodoljublja, čojstva i junaštva na kojima je utemeljeno duhovno biće Crne Gore. Jasno je samo po sebi da svi oni koji javno i bestidno promovišu nemoral i prostakluk sablažnjavajući djecu i omladinu potkopavaju cio naš narod i njegovu otadžbinu.
Suočeni sa zabrinjavajućim nedostacima obrazovanja naše djece u školama mi smo uz pomoć dobrih ljudi i Vlade Crne Gore registrovali Pravoslavnu gimnaziju Svetog Save u Podgorici koja će početi sa radom naredne školske godine. U njoj će se pored ostalih gimnazijskih predmeta izučavati i pravoslavna vjeronauka kao važan dio opšteg obrazovanja. Cilj nam je, da primjenjujući najviše obrazovno – vaspitne standarde, što bolje pripremimo učenike ove Gimnazije za buduće studije po njihovom slobodnom izboru. Uvjereni smo da ćemo na takav način dati veliki doprinos školstvu Crne Gore. Vjera i vjeronauka ne ograničavaju nego podstiču istraživačke, stvaralačke i saznajne moći čovjeka čemu su nam najbolji svjedoci Njegoš i Tesla među svim drugim genijalnim stvaraocima i naučnicima. Zbog toga sve prigovore protiv vjerskog obrazovanja u školama odbacujemo kao površne, prevaziđene ili zlonamjerne.
Naša sveta vjera otkriva da sloboda čovjekova počinje razrješenjem i oslobođenjem od sveza grijeha. Biti slobodan znači imati široko i otvoreno srce za bližnje. Ne samo za one koji isto misle kao i mi, nego i za one koji različito i suprotno od nas misle. Učinimo sve da razlike u mišljenjima među nama ne odvedu u podjele, mržnju i raskole. Iskoristimo pomenute razlike kao važan povod za dobar i sveobuhvatan dijalog koji je ključ za rješenje mnogih nesporazuma među ljudima i za uspostavljanje njihovih bratskih odnosa. Najbolji momenat da započnemo popravljati i nanovo izgrađivati međuljudske odnose u Crnoj Gori je ovaj znameniti i svijetli praznik u koji se Hristos svojim rođenjem pojavio u mračnoj vitlejemskoj pećini da svjetlošću svoga Božanstva prosvijetli tamu ovog svijeta, prvenstveno tamu grešnih ljudskih duša. Carstvo Božije počelo je da se projavljuje ovdje na zemlji od momenta Hristovog Rođenja. Ono je naša nebeska i nerazoriva otadžbina. Da bismo postali njegovi građani mi pravoslavni hrišćani treba da izgrađujemo i svoju zemaljsku otadžbinu kao društvo pravde, slobode i istinske čovječnosti, jer na takav način gradimo svoje spasenje i spasenje svojih bližnjih.
U ove blage dane pozivamo cio vjerujući pravoslavni narod u Crnoj Gori da ima strpljenja i da molitvom za mir u našoj državi i cijelom svijetu doprinese razrešenju različitih kriza i sveopšte zabrinutosti. Budimo ljudi! kako je govorio svetopočivši Patrijarh srpski Pavle. Srpska Pravoslavna Crkva u Crnoj Gori će i u buduće kao i do sada biti sa svojim narodom i vršiti svoju uzvišenu službu koja joj je od Boga povjerena. Nećemo dijeliti svoj vjerujući narod ni po nacionalnoj ni po stranačkoj pripadnosti, nego ćemo širiti bratsku slogu i razumijevanje, poštovanje i praštanje. Vjernici kao punopravni i odgovorni građani ove zemlje treba da izađu na predstojeće izbore, kada god oni bili, i da slobodno po svojoj savjesti glasaju za koga hoće. Tako će najlakše izazvati dugo očekivane promjene na bolje u ovoj državi i doprinijeti napretku svoje djece.
U Božićnoj radosti, dušom i srcem podržavamo našu braću i sestre na svagda raspetom Kosovu i Metohiji. Vidimo da se međunarodne garancije za njihovu slobodu i miran život ne sprovode u djelo. Junački trpe nepravde, pritiske i progone ali ostaju vjerni zavjetu svetog kneza Lazara i nemanjićkim svetinjama. Divimo se njihovoj izdržljivosti i hrabrosti koje su dar od Boga. Nebesku vedrinu i ljepotu hrišćanske vjere koju širi Vladika Teodosije u ovom teškom vremenu, zajedno sa sveštenstvom, monaštvom, vjernim narodom i prizrenskim bogoslovima vidimo kao svijetlo svjedočanstvo Jevanđelja Hristovog, bez mnogo riječi, a sa puno žrtve i ljubavi.
Pred kolijevkom Bogomladenca Hrista molimo se Bogu da se što prije vrati mir i da prestane bratsko krvoproliće u Ukrajini, zbog čega su mnogi iz te napaćene zemlje izbjegli. Svima koji su ostali bez svojih domova upućujemo riječi bratske utjehe i božićni cjeliv mira, a one koji su došli u Crnu Goru primamo kao svoju dragu braću i sestre u Hristu. Vrata naših srca, hramova i domova za njih će uvijek biti otvorena. Nije nam teško da ih sa ljubavlju pomažemo sve dok ih Bog ne obraduje povratkom njihovoj voljenoj otadžbini.
Sa molitvom da božićna radost obasja i obraduje sve vjerne, djecu i odrasle, zdrave i bolesne, a naročito tužne, potištene i usamljene, i sve ljude dobre volje, da se blagoslov Božiji u nastupajućoj Novoj godini izlije na cijelu tvorevinu, srdačno čestitamo svima i svakome svijetli praznik Rođenja Hristovog sa najradosnijim pozdravom:
Pravoslavni vjernici danas slave Badnji dan, koji najavljuje najradosniji hrišćanski praznik, Božić – rođenje sina Božjeg Isusa Hrista.
Badnji dan je dobio ime po badnjaku koji se, prema drevnom običaju, sa prvim sutonom, unosi u dom uz poseban ritual. Badnjak je mlado hrastovo ili cerovo drvo.
Badnjak je simbol drveta koje su, prema predanju, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus.
SPCO Kotor – raspored bogosluženja
Badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića, kada se objavljuje radost Hristovog rođenja.
Badnji dan 6. januara slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar.
Srpska pravoslavna crkvena opština kotorska obavještava o bogosluženjima povodom Božića (7. januara 2023.g.):
„Na Badnji dan (petak 6. januar) u 10 h je Sveta liturgija u crkvi Sv. Nikole u Starom gradu, u 18 h je Večernje uz nalaganje dječjeg badnjaka u porti crkve (Sv. Nikole), a u 22 h Veliko povečerje uz nalaganje badnjaka (na trgu ispred crkve Sv. Nikole).
Na Božić (subota 7. janauar) u 8 sati su liturgije u crkvama Sv. Luke (Stari grad) i Sv. Vasilija Ostroškog (Dobrota). U 10 h je Sveta liturgija u crkvi Sv. Nikole (Stari grad), a u 18 h Večernje.
Na drugi dan Božića (nedjelja, 8. januar) u 8 h je Sveta liturgija u crkvi Sv. Vasilija Ostroškog u Dobroti. U 10 h su liturgije u crkvama Sv. Nikole (Stari grad) i Svetog Petra Cetinjskog na Prčanju. U 18 h je Večernje u crkvi Sv Nikole u Starom gradu.
U ponedjeljak 9. januara na praznik Sv. Stefana u 10 sati je Sveta liturgija u crkvi Sv. Nikole u Starom gradu“.
