Službenik graniče policije Blagoje Jakić teško je povrijeđen, dok su njegov kolega Avram Joksimović i službenik Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) Stevan Asović zadobili lakše tjelesne povrede u pomorskoj nezgodi koja se dogodila 22. oktobra uveče.
Prema informacijama “Vijesti”, nezgoda na moru kod uvale Kruče dogodila se nakon što je od UPSUL traženo da sa graničnom policijom kontroliše plovilo “Kalea” koja je mimo kontrole ušla iz teritorijalnih voda Albanije i usidrila se u uvali Valdanos.
-Asović i granični policajci Jakić i Joksimović sa službenim plovilom “SAR – 5” krenuli su u kontrolu oko 22:30 kod uvale Kruče na teritoriji Opštine Ulcinj kada je plovilo ostvarilo kontakt sa stijenom-kazao je “Vijestima” izvor uključen u istragu.
Iz policije je “Vijestima nedavno rečeno da preduzimaju aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju utvrđivanja svih okolnosti i činjenica.
-Sa događajem je upoznat i nadležni tužilac koji će se o eventualnoj kvalifikaciji krivičnog djela izjasniti nakon kompletiranja spisa predmeta i uvida u iste-rečeno je Vijesttima iz policije.
Nakon što je Asović obavijestio pomoćnika direktora UPS-a Žarka Lukšića da je došlo do pomorske nezgode, ukazana im je pomoć – drugim plovilom transportovani su do graničnog prelaza Luka Bar gdje ih preuzela ekipa Hitne medicinske pomoći.
U Opštoj bolnici u Baru konstatovano je da je Jakić zadobio teške tjelesne povrede, a Joksimović i Asović lakše.
Direktorica UPSUL Ivana Martinić potvrdila je “Vijestima” da je njihovo plovilo “SAR 5” udarilo u morsku hridinu u subotu veče u arealu uvale Valdanos nakon dojave o mogućem prekograničnom prekršaju.
-Vremenski uslovi bili su nepovoljni tako da je plovilo u jednom momentu udarilo u stijenu.
U svakom slučaju, materijalna šteta je mala. Nažalost, jedan policajac zadobio je povrede- kazala je ona.
Komisija za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu raspisala je juče javni konkurs za raspodjelu sredstava iz budžeta Opštine Tivat u ovu svrhu.
Na budžetskoj liniji Opštine Tivat za 2022. godinu za ovu namjenu opredijeljeno je ukupno 30.000 eura Konkurs je otvoren do 25. novembra 2022. godine.
Pravo da se prijave na konkurs imaju žene koje su kao fizička lica registrovane kod nadležnih organa za obavljanje privredne djelatnosti, žene preduzetnice i privredna društva u kojima su žene nosioci biznisa, a imaju prebivalište, odnosno sjedište na teritoriji opštine Tivat.
Sredstva će biti usmjerena na biznis planove koji dosprinose ostvarianju utvrđenih ciljeva u strateškim dokumentima, programima i planovima Opštine Tivat, odnosno podstiču razvoj ekonomije, razvoj poljoprivrede, organske poljoprivredne proizvodnje, trgovine i zanatstva, ribolova, očuvanje tradicije i kulture, očuvanje životne sredine, dalji razvoj sporta i fizičke kulture.
Privredno društvo ili preuzetnica mogu konkurisati sa najviše dva biznis plana, od kojih opštinskm novcem može biti podržan jedan. Maksimalni iznos koji se može dodijeliti jednom biznis planu, je dio 30% od ukupnog iznosa opštinskih budžetskih sredstava predviđenih za podršku ženskom preduzetništvu u 2022.
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović poručio je da nije čuo da je neko protiv same spomen ploče u Morinju, ali da se obilježja ne smiju postavljati nezakonito
”Imamo opciju da sprovedemo zakonsku proceduru i da na taj način legitimišemo tablu. Naravno, govoriće se vjerovatno i o tekstu koji nije baš potpuno odgovarajući, jer ispada kao da je neko nama nametnuo da radimo a da to nisu radile naše vlasti”, kazao je Abazović.
Kako je dodao, obilježja koja imaju veze sa zločinima nisu stvar dnevne politike.
”Možda ih neki ministar tako doživljava, ali nisu. Tabla da, obilježje da ali u skladu sa zakonom”, zaključio je Abazović.
Glavna skupština Matice hrvatske održana je u Zagrebu 23.10 2022. u maloj dvorani Vatroslava Lisinskog. Skupštinu su uz 127 zastupnika s pravom glasa iz svih ogranaka Matice hrvatske uveličali gosti – Dubravka Đurić Nemec, izaslanica ministrice kulture i medija RH Nine Obuljen Koržinek, zatim Maja Petrić, izaslanica gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića, predsjednik Društva hrvatskih književnika Zlatko Krilić i drugi.
Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran u svom je govoru istaknuo zadovoljstvo i zahvalu svima koji su pridonijeli afirmaciji Matice hrvatske u svojim sredinama. Kazao je kako ga osobito vesele značajni iskoraci i novi projekti poput održavanja Prvog festivala knjige u Matici hrvatskoj, tribine Sučeljavanja, osnivanja Savjeta Predsjedništva MH, simpozija o brendiranju ogranaka održanog uOzlju, kao i broj novoprimljenih članova koji se u odnosu na prošlu godinu povećao za tristo postote osnivanje novih ogranaka .Gospodin Gavran je istakao značaj Nacrta Zakona o hrvatskom jeziku i naglasio da je riječ o modernom i uporabljivom zakonu u kojem nema restrikcija. Zaštitit će sva tri narječja, a uredit će se samo javna uporaba našeg materinskog jezika. Nacrt je na doradi ,a očekuje se i usvajanje u Hrvatskom saboru.
Na skupštini je bilo riječi i o pitanju rodne kuće Antuna Gustava Matoša, predsjednik je kazao da se planira se do kraja iduće godine otvoranje Matoševa spomen-kuća, odnosno da će svi zajedno u Hrvatskoj proslaviti 150. godinu rođenja književnika Antuna Gustava Matoša.
Uz redovne izvještaje glavnoga tajnika o radu MH za 2021. i planu rada MH za 2023, prihvaćen je i Izvještaj Nadzornoga odbora MH za 2021, Časnoga suda MH, Financijsko izvještaj MH za 2021, Rebalans Financijskog plana MH za 2022 i prijedlog Financijskog plana MH za 2023.
Glavna-skupstina-MH
U raspravi je uz zastupnike iz Odjela MH i Ogranaka MH iz Hrvatske sudjelovala i Marija Mihaliček predsjednica OMH u Boki kotorskoj . Govorila je o uvjetima djelovanja i potrebi veće podrške Središnjice iz Zagreba Matici hrvatskoj u Boki kotorskoj. Također je inicirala suradnju na valorizaciji ličnosti iz Boke kotorske, koji su u prošlosti propagirali kulturnu i nacionalnu misiju Matice hrvatske.
U umjetničkom dijelu programa nastupili su ovogodišnji pobjednici Festivala klapa u Omišu Klapa Stine i dramska umjetnica i ujedno predsjednica Časnoga suda Matice hrvatske Anja Šovagović Despot koja je kazivala stihove Vesne Parun.
Predsjednik MH je i ove jubilarne godine kada se slavi 180.godišnjica MH , na Glavnoj skupštini uručio nagrade ograncima za najbolja izdanja u 2021.godini. Nagradu Matice hrvatske Ivan Kukuljević Sakcinski za najbolje djelo objavljeno u ograncima primio je Ogranak MH u Dubrovniku za knjigu Mare Marić Otok na kojem cvjetaju limuni. Vrtovi nadvojvode Maksimilijana Habsburškog na otoku Lokrumu.
Ogranak MH u Boki kotorskoj ima i ove godine razloga za zadovoljstvo jer je uz dosadašnja priznanja, na ovogodišnjoj Glavnoj skupštini MH jedini ogranak koji je dobio dva priznanja za svoja izdanja: Zlatnu povelju za Muljanski kantual, Liturgijske skladbe o.Konrada Eberta za zbor župe Muo u Boki kotorskoj, urednika don Roberta Tonsatija i Srebrnu povelju za poetsko – likovnu zbirku Olujni kompas, autora Željka Brguljana. Priznanja su uručena predsjednici OMH u Boki kotorskoj Mariji Mihaliček, zastupnici na Glavnoj skupštini .
Zlatne povelje dobili su: OMH u Bizovcu za knjigu Slike koje pričaju, Čitanka čabarskoga kraja (OMH u Čabru), Tri prijatelja izNovog Zrina. Roman iz doba hrvatskoga bana Nikole VII. Zrinskoga (OMH u Čakovcu), Krijesnice(OMH u Čitluku), Lička pukovnija kroz povijest (OMH u Gospiću), Vojna sila pobunjenih Srba na Banovini 1992. – 1995. (OMH u Petrinji), Glad i nestašica od 1813. do 1825. u Rovinju (OMH uRovinju), Parnassia Militia (Strasbourg, 1622.) OMH u Svetoj Nedelji, Osvit, godišnjak za promociju kulturne i prirodne baštine šibenskog kraja (OMH u Šibeniku), Vitko, časopis Ogranka Matice hrvatske u Širokom Brijegu (OMH u Širokom Brijegu), Bibinje (OMH u Zadru).
Srebrene povelje primili su sljedeći ogranci za svoja izdanja: Bilo jednom u Daruvaru (OMH u Daruvaru), Lirski referendum – „I stihovi dišu“.Najdraže pjesme hrvatskih pjesnika po izboru čitatelja o 180. jubileju Matice hrvatske (OMH uKriževcima), Pramjera ljubavi (OMH u Pazinu), Grof Janković (OMH u Požegi), Suputnici iusputnici. Putovanja i druženja s hrvatskim književnicima za djecu i odrasle (OMH u Skradinu),Zašto sveti Lovro plače – roman za djecu i mlade (OMH u Virovitici), Godišnjak za kulturuumjetnost i društvena pitanja ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima za 2021. godinu (OMH u Vinkovcima), Majčinski kod u dramama Lade Kaštelan, Ivana Vidića i Mate Matišića (OMH u Vukovaru), Molitvenik hrvatskih pjesnika (Florilegij) (OMH u Zaprešiću).
Potpisivanjem Memoranduma o saradnji, Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju i Pomorski fakultet Kotor imaju cilj da uspostave blisku saradnju na promovisanju naučnoistraživačke djelatnosti u oblasti okeanografije, hidrografije, pomorske arhologije i podvodne kulturne baštine.
Bliska saradnja je uspostavljena izmedju Laboratorije za arheologiju pomorstva i Sektora za hidrografiju. Memorandum predstavlja opšti okvir za institucionalnu saradnju, te omogućava razvoj specifičnih programa i vidova saradnje od obostranog interesa.
Saradnja će se odvijati kroz aktivnosti koje su od obostranog interesa, poput saradnje na realizaciji naučnoistraživačkih i drugih projekata kojima je predmet proučavanja okeanografija, hidrografija, mapiranje morskog dna metodama daljinske detekcije, pomorska arheologija i podvodna kulturna baština.
Saradnja će biti ostvarena na polju digitalizacije podvodne kulturne baštine i omogućavanju njene javne dostupnosti kroz inovativna tehnološka rešenja, zatim kroz razmijenu podataka dobijenih metodama daljnske detekcije sa ciljem utvrđivanja lokacija depozita podvodne kulturne baštine i njihove interpretacije, kroz razmijenu znanja, tehničkih i tehnoloških resursa i kapaciteta za mapiranje morskog dna, lociranje, identifikaciju i interpretaciju podvodne kulturne baštine, kroz konsultativne djelatnosti vezane za pitanja identifikacije i interpretacije prostornih podataka u kontekstu arheologije pomorstva i podvodne kulturne baštine.
Foto UCG
Institucije će jedna drugoj biti podrška za učešće na projektima namijenjenim mapiranju morskog dna metodama daljinske detekcije, istraživanju, zaštiti, promociji i turističkoj valorizaciji podvodne kulturne baštine. Saradnja će biti ostvarena u realizaciji različitih edukativnih programa, predavanja i u naučnoistraživačkoj djelatnosti.
Kao početak saradnje, tim Laboratorije za arheologiju pomorstva PFK je sa timom Sektora za hidrografiju ZHS sproveo test istraživanje i rekognoscirao potencijalne anomalije na morskom dnu u širem reonu barskog akvatorijuma.
U okviru realizacije projekta “Flood&Fire”, u prekograničnoj saradnji lokalnih zajednica Trebinje i Ravno iz BiH, te crnogorskog Herceg Novog i Konavala iz Hrvatske, osniva se regionalni komunikacioni centar za sprečavanje ili ublažavanje prirodnih nepogoda na području ove četiri opštine.
Ovo je rečeno nakon dvodnevnog događaja u Trebinju, na kome je učesnicima iz svih ovih lokalnih zajednica prezentovan teoretski dio uspostavljanja komunikacije, ali će sve ove zajednice dobiti i komunikacijsku i vatrogasnu opremu, u šta Evopska unija ulaže oko 1,8 miliona evra koji sa 85% finansira Evropska unija, a 15% lokalne zajednice, od čega na Trebinje otpada 430.000 evra.
“Cilj projekta je podizanje nivoa zaštite, odnosno, bolja komunikacija i koordinacija u oblasti zaštite od prirodnih katastrofa, prije svega poplava i požara, u cjelokupnom ovom prekograničnom području”, pojasnila je Nataša Tučić, član Projektnog tima iz Trebinja.
Ona kaže da će se nakon realizacije projekta, koji traje do kraja ove godine, intenzivirati saradnja i povećati stepen koordinacije između ovih lokalnih jedinica na prostoru koji pokriva oko 1.500 kilometara kvadratnih površine.
Marijana Čupić Jovanovski iz opštine Konavle kaže da će ova opština imati višestruku korist, jer će se sve komšijske vatrogasne zajednice bolje povezati, naročito kada se ima u vidu proteklo ljeto i prirodne katastrofe koje su ih pogađale, pa će i dronovi, i umrežene radio stanice, kao i vatrogasna oprema i vozila itekako dobro doći u budućem vremenu.
Sa njom se složio i njen kolega Perica Pušić iz opštine Konavle koji ističe da je vrlo važno da su vatrogasci, kao središnja služba sigurnosti na lokalnom nivou, sada više osposobljeni i za preventivno djelovanje jer će imati bolju komunikaciju sa susjedima.
“Vatrogasci trebaju biti maksimalno osposobljeni za sve vrste intervencija, tako da će nam oprema dobro doći, a ovim projektom su mnoge stvari definirane zakonskim odredbama i međudržavnim ugovorima, tako da će se uspješnije djelovati”, naveo je Pušić.
Projekt menadžer “Flood&Fire” Jovan Subotić iz opštine Herceg Novi, kaže da je nabavka opreme najviši benefit cjelokupnog projekta, ali je vrlo važan segment i bolja koordinacija zajedničkog djelovanja, jer će nakon ovog projekta biti pojednostavljene zakonske legistlative kod međusobne pomoći tri susjedne države.
“Mi smo proteklog ljeta imali situaciju da su nam u gašenju požara pomogli hrvatski kanaderi, ali tek drugog dana, tek nakon što se ispunila administrativna procedura da se dođe do te pozicije, što ubuduće ne bi trebalo biti tako dugo”, kazao je Subotić.
Sa prethodnicima se složio i Josip Raguž iz opštine Ravno koji je napomenuo da su susjedne opštine i ranije sarađivale, ali da su upravo administrativne barijere predstavljale otežavajuću okolnost kod pomoći jednih drugima, što će se sada olakšati.
“Mi smo mala općina i teško da bi se sami odlučili za nabavku ovako vrijedne opreme, tako da nam ovaj projekat i sa te strane itekako dobro dođe”, kazao je Raguž.
U Trebinju je, osim teoretskog dijela, organizovana i simulacija gašenja požara, a slični događaji su već organizovani u opštinama Konavle i Ravno, dok će uskoro i u Herceg Novom da se organizuje nešto slično.
Pad izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre, iz kojeg se snadbijeva Crnogorsko primorje koji, sa 2.300 litara pao na nekih 330, odnosno, u 2021. godini na nekih 265 litara i kako obezbijediti potrebne količine vode za narednu ljetnju turističku sezonu je veliki problem i veliki izazov koji stoji pred Regionalnim vodovodom, poručio je predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda, Zoran Lakušić na danas održanom okruglom stolu u Podgorici, čija tema je bila „Trenutno stanje i mogućnosti Regionalnog vodovoda, izazovi i šanse za budući održivi razvoj, u susret ljetnjoj turističkoj sezoni 2023. godine“.
Teme koje su razmatrane na ovom skupu vezane su prvenstveno za problem pada izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre i aktivnosti koje je neophodno preduzeti u cilju obezbjeđenja urednog vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja tokom naredne turističke sezone, pitanje finansijske konsolidacije i održivosti društva u svjetlu opsežnih kreditnih obaveza koje opterećuju njegovo poslovanje, te iznalaženje načina da se, u saradnji sa državnim instutucijama, kroz odgovarajuća zakonska rješenja, to pitanje uspješno riješi.
“To je veliki problem i veliki izazov koji stoji pred Regionalnim vodovodom – kako obezbijediti potrebne količine vode za narednu ljetnju turističku sezonu. Tako je danas, ovaj okrugli sto okupio sve relevantne ljude iz državnih institucija, predstavnike Ministarstava u Vladi Crne Gore, predstavnike lokalnih vodovoda, kako bi se uključili u rješavanje ovog problema, jer ovo nije pitanje samo Regionalnog vodovoda, ovo je pitanje države”, poručio je on.
Prema mišljenju prof.dr Zorana Stevanovića izvorište Bolje Sestre spada u red najkvalitetnijih izvorišta u pogodu kvaliteta vode za piće, kojoj nije potreban dodatni tretman, osim, kako je rekao, elementarne dezinfekcije.
“Nažalost, posljednih godina smo kao trend uspostavili činjenicu da imamo pad izdašnosti ovog izvorišta, i da, ako se on nastavi, to dovodi u pitanje stabilnost snabdijevanja primorskog područja, čime će ugroziti ekonomiju i tuirizam cijele države”, kazao je on.
Stevanović ističe da devastacija donjeg sliva izvorišta, lijeva obala rijeke Morače doprinosi ugrožavanju funkcionisanja izdašnosti pomenutog izvora.
“Činjenica da presušuju bunari na području Grbavaca je samo jedna od posledica nekontrolisane eksploatacije šljunka i pijeska iz korita rijeke i iz njenih obala, sa čime mora da se prestane, ukoliko je želja da ovo izvorište zadržimo u funkciji”, zaključio je on i dodao da kao posledicu prekomjerne eksplotacije šljunka imaju postojeće rupe u koritu koje su snizile nivo dna korita na svega 3,75 metara što je utvrđeno geodetskim mjerenjima.
“Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” DOO kontinuirano ispunjava svoju misiju, a to je obezbjeđenje dovoljnih količina vode visokog kvaliteta prvenstveno svim građanima na Crnogorskom primorju, a njegovo djelovanje u značajnoj mjeri utiče na ishod turističke sezone , te je, stoga, veoma važno preduzeti sve konkretne mjere na zaštiti vodoizvorišta Bolje Sestre uz podršku resornog ministarstva i svih relevantnih institucija u čijoj je nadležnosti briga i očuvanje vode kao resursa budućnosti.
Regionalni vodovod
Cilj ovog okruglog stola bio je prije svega, okupiti predstavnike relevantnih institucija iz vodovodnog sektora na Crnogorskom primorju, predstavnike opština, predstavnike resornog Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ministarstva finansija, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, Nacionalnih parkova Crne Gore, ekspertskog tima obrađivača Studije – Monitoring, kontrola i zaštita vodoizvorišta Bolje sestre, i, naravno, medija, kako bismo zajednički došli do konstruktivnih rješenja za neka od pitanja koja su od vitalnog značaja za održivost vodovodnog sektora na Crnogorskom primorju.
Berlin (dpa) – Ruske nuklearne prijetnje su prvenstveno poruka za Njemačku, izjavio je predsednik Minhenske konferencije o bezbednosti Kristof Hojsgen (Christoph Heusgen).
“Prijetnjama nuklearnim oružjem Vladimir Putin prvenstveno cilja na Njemačku,” rekao je Hojsgen za novine medijske grupe Bajern (Bayern) od srede.
“Ruski predsjednik tako pokušava da nas zastraši u nameri da oslabimo podršku Ukrajini. Vratili smo se u logiku hladnog rata,” rekao je Hojsgen.
Amerikanci su Moskvi, dodao je, jasno stavili do znanja da bi upotreba nuklearnog oružja imala katastrofalne posledice po Rusiju.
“Ne mogu da zamislim da postoje samoubilački ruski generali koji bi sproveli takvo naređenje,” rekao je stručnjak za bezbednost.
Osim toga, šef Kremlja sigurno ne želi u svetsku izolaciju, jer ni Kina neće odobriti upotrebu nuklearnog oružja.
Rusija je pošto je napala Ukrajinu više puta indirektno pretila upotrebom atomskog naoružanja. Putin je izjavio da će iskoristiti sva raspoloživa sredstva da zaštiti Rusiju.
Kada je reč o mogućem prijemu Ukrajine u NATO, Hojsgen je podsetio na veto bivše kancelarke Angele Merkel na samitu alijanse 2008.
Međutim, sada se zato što Putin krši međunarodno pravo situacija promenila, dodao je Hojsgen koji je bio dugogodišnji savetnik Merkelove za spoljnu politiku.
“Moramo da razmislimo kakve garancije možemo da damo Ukrajini, ali mislim da više ne treba da isključujemo njeno članstvo u NATO,” zaključio je Kristof Hojsgen.
Priča o pozorišnoj divi, francuskoj glumici Sari Bernar i njenom besmrtnom, borbenom karakteru sinoć je još jednom osvojila publiku u Herceg Novom.
Ova domaća, hercegnovska koprodukcija odigrana je u adaptiranoj dvorani „Park“ u okviru programa u čast Dana opštine.
Strastveno i posvećeno, Tanja Bošković i Dejan Đonović igrali su divu Saru Bernar i njenog sekretara Žorža Pitua u ovoj komediji karaktera, rađenoj prema tekstu Džona Marela, u adaptaciji i režiji Staše Koprivice, a u koprodukciji „Hercegnovskog pozorišta“ i JUK „Herceg fest“.
Sara Bernar prva je osoba u istoriji koja se može smatrati globalnom superzvijezdom, umjetnica sa bogatom i zanimljivom biografijom. Nastavila je da igra u pozorištu čak i kada joj je zbog povrede amputirana noga, a lično je izrežirala svoju sahranu do najsitnijih detalja. Kako navodi režiserka Staša Koprivica, Bernar je svoju pripremu za odlazak u vječnost zamislila kao potresnu tragediju, ali dok nastoji da se izbori sa sekretarom Pituom ispada da su se oboje našli u komediji karaktera.
Uspomene Sare Bernar
“Dok pratimo apsurdni sukob ova dva tako različita, a jednako uporna karaktera, prisustvujemo priči o jednom kompleksnom, nesavršenom i veoma napornom prijateljstvu. Ali, na kraju krajeva, takva i jesu sva prijateljstva. Svaka naša životna uloga vrijedi onoliko koliko vrijedi i naš partner na sceni, bilo da nas na kraju predstave čeka aplauz ili odlazak na onaj svijet”, zapisala je Koprivica.
Tokom cijelog dana na promenadi zabava za cijelu porodicu i sajam domaćih organskih proizvoda i autentičnih rukotvorina
Nezaboravna zabava za cijelu porodicu obilježiće drugi dan vikenda u Luštici Bay – sve protiče u znaku Halloweena, od rezbarenja bundeve i dekoracije kolačića, Trick or Treat lova, sve do sajma domaćih organskih proizvoda i autentičnih rukotvorina.
Na autentičnoj pijaci domaćih proizvoda dominiraće maslinovo ulje i proizvodi od ovog ulja koje će ponuditi Barsko zlato i Rajka Vojinović. Prirodni sokovi i vino naći će se na štandu Jelene Pejanović, dok će pletene lutke ponuditi Vesna Janović. Ručno rađeni nakit izložiće Sanja Star Design a Nadja’s Petit Art personalizovande kanvase.
Program će početi aktivnostima za najmlađe, već od 11 sati u Amfiteatru radionicom Arts and Crafts koja je otvorena za sve mališane naklonjene umjetnosti, koji žele da usavrše ili otkriju svoje likovne talente.
Dekoracija kolačića ispred Luštica Bay Kids Kluba od 11 sati obećava dobru zabavu za najmlađe stanovnike, goste hotela The Chedi i rental rezidencija. Za spoljne goste kotizacija je deset eura.
Rezbarenje bundeve Halloween – Luštica Bay
Atmosfera se zagrijava u 13 sati kada će se najmlađi gosti i posjetioci iz Amfiteatra uputiti u urnebesni Halloween lov na slatkiše – Trick or Treat Hunt oko Marina naselja. Čim se završi potraga za slatkišima uslijediće revija Halloween kostima u 14 sati u Amfiteatru otvorena za sve posjetioce a već u 17 sati dječiji ples za Noć vještica.
Porodično rezbarenje bundeva u Amfiteatru za sve posjetioce u 15.30 sati obilježiće cjelodnevni Halloween program i posljednji sajam domaćih proizvoda na autentičnoj pijaci u Luštici Bay.
Festivali domaćih proizvođača u Luštici Bay i pažljivo osmišljena porodična okupljanja postaju omiljeno stjecište svih generacija, uz vrhunski gastronomski ugođaj u svim restoranima, barovima, kafeterijama i pekaricama u naselju i upoznavanje sa lokalnom tradicijom, ponudom jedinstvenih proizvoda vještih preduzetnika.
