Izložba slika Veljka Mihajlovića, akademskog slikara iz Beograda, u organizaciji Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ (1839) Kotor, biće otvorena u galeriji Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u subotu, 22. oktobra od 19 sati.
„Pjesmom srcu, srcem rodu“ – poručuju iz „Jedinstva“.
Ministarstvo odbrane i Ministarstvo vanjskih poslova su u vojnom objektu u Morinju postavili spomen-ploču u skladu sa propisima kojima se uređuju oblasti vojske i odbrane, motivisani ostvarivanjem obaveza iz evropskih integracija, a u skladu sa NATO savezništvom zasnovanom na zajedničkoj odbrani vrijednosti koje su pod udarom agresivnih regionalnih politika, kazali su ministri Raško Konjević i Ranko Krivokapić.
Oni su to naveli u odgovoru Centru za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Akciji za ljudska prava (HRA) i Centru za građansko obrazovanje (CGO) koji su tražili da se javnost obavijesti o pravnom osnovu za postavljanje spomen-obilježja u Morinju.
“Postavljanjem spomen-ploče na mjestu na kojem se u vrijeme napada na Dubrovnik nalazio logor u Morinju, a koji sada predstavlja vojni objekat koji koristi Ministarstvo odbrane Crne Gore, naša država pokazuje da osjeća žaljenje i njeguje kulturu sjećanja za zločine koji su se desili na njenoj teritoriji u svrhu ruženja imena i duha Crne Gore. Postavljanje spomen-ploče je važan čin izgradnje dobrosusjedskih odnosa na prostorima bivše Jugoslavije. Time istovremeno ispunjavamo temeljnu obavezu iz poglavlja EU integracija i NATO savezništva”, kazali su Konjević i Krivokapić.
U nekadašnjem Sabirnom centru Morinj, kako su naveli, od oktobra 1991. do avgusta 1992. godine, bilo je zatvoreno i zlostavljano više stotina državljanja Hrvatske, od kojih su polovinu činili civili sa dubrovačkog ratišta.
“Crnogorski sudovi su donijeli pravosnažne presude protiv četiri lica za krivično djelo ratnog zločina prema ratnim zarobljenicima u Morinju. Po tom osnovu su i isplaćena materijalna sredstva žrtvama.Crna Gora je u svom Ustavu priznala supermaciju međunarodnog prava u oblasti ratnih zločina – odluka Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), pa samim tim i obilježavanju tih događaja. Haški sud kroz kvalifikaciju “udruženog zločinačkog poduhvata” u brojnim presudama za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine jasno je kvalifikovao politički projekat velikosrpstva kao ideološku osnovu ratova na prostoru bivše Jugoslavije”, piše u odgovoru dva ministra.
Istakli su da spomen-ploča, shodno članu 13 tačka 3 Zakona o komunalnim djelatnostima, nije postavljena na javnoj površini, već na ograđenom – zaštićenom prostoru kojem nije dozvoljen slobodan pristup i kojim materijalnim resursom, u skladu sa članom 37 stav 2 tačka 3 Zakona o Vojsci Crne Gore, upravlja Ministarstvo odbrane, zbog čega se isti koristi bez prethodno pribavljene saglasnosti lokalne samouprave.
“Nadalje, saglasno članu 23 Zakona o odbrani Ministarstvo odbrane obavlja poslove u vezi sa planiranjem i uređenjem prostora, izgradnjom, rekonstrukcijom i održavanjem vojnih objekata u vojnom krugu”, kazali su ministri.
Oni su rekli da se nepokretne stvari za potrebe odbrane koriste pod uslovima i na način propisanim zakonom kojim se uređuje korišćenje, upravljanje i raspolaganje stvarima i drugim dobrima koje pripadaju Crnoj Gori, zakonom kojim se uređuje organizacija i funkcionisanje jedinstvenog sistema odbrane Crne Gore i zakonom kojim se uređuje organizacija Vojske i druga pitanja od značaja za Vojsku, a kako je propisano članom 4 Uredbe o uslovima i načinom korišćenja nepokretnih i pokretnih stvari za potrebe odbrane.
“Prema tome, Ministarstvo odbrane i Ministarstvo vanjskih poslova su u vojnom objektu u Morinju postavili spomen-ploču u skladu sa propisima kojima se uređuju oblasti vojske i odbrane, motivisani ostvarivanjem obaveza iz evropskih integracija, a u skladu sa NATO savezništvom zasnovanom na zajedničkoj odbrani vrijednosti koje su pod udarom agresivnih regionalnih politika”, zaključuje se u odgovoru Konjevića i Krivokapića.
Opština Tivat je do sada, na ime naknade štete usljed elementarne nepogode koja je 2021. godine zadesila građane na područjima Luštice i Brda, isplatila 31.114 eura., saopsteno je iz Opštine.
Komisija Opštine Tivat izvršila je procjenu štete nastale na objektima i imovini usljed elementarne nepogode koja je ta područja zahvatila u septembru mjesecu prošle godine, u vrijednosti od 93.638 eura, na 90 objekata. U toku je nastavak isplate štete domaćinstvima koja naknadu još nijesu dobila, u vrijednostima odobrene pomoći., stoji u saopštenju.
Strazbur (dpa) – Napadi Rusije na energetski sistem u Ukrajini su ratni zločin, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von Leyen) u srijedu.
“Ciljani napadi na civilnu infrastrukturu – sa jasnom namjerom da se muškarcima, ženama i djeci ukine voda, struja i grijanje – su čisti akti terorizma,” rekla je njemačka političarka u Strazburu. Ovo je početak “novog poglavlja u već okrutnom ratu.” “Ovo su ratni zločini,” kazala je Fon der Lajenova.
Upravo sada, dodala je, moramo da zadržimo kurs – da ostanemo na strani Ukrajine koliko god je potrebno i istovremeno da štitimo građane Evropske unije od “energetskog rata” Vladimira Putina.
Predsjednica Evropske komisije je najavila i novi paket za borbu protiv energetske krize. Uključuje, između ostalog, mogućnost da zemlje EU zajedno kupuju gas i na taj način smanjuju cijene.
Rekonstrukcija Specijalne bolnice „Vaso Ćuković“ u Risnu, koja će koštati oko dva miliona EUR, počela je danas, a radovi bi trebalo da budu završeni za godinu, kazao je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić.
On je rekao da je to važan momenat, s obzirom na to šta zdravstvenom sistemu Crne Gore znači bolnica u Risnu.
Prema riječima Šćekića, u rekonstrukciju će biti uloženo oko dva miliona EUR, od čega 1,4 miliona za adaptaciju prostora, dok će ostatak biti uložen u opremu za adaptirani dio.
On je napomenuo da će 250 hiljada EUR biti uloženo u pristupni put bolnici i u parking za zaposlene, a kompletni radovi bi trebalo da budu završeni za godinu.
„Zadovoljan sam kao ministar što imamo vrlo kvalitetan menadžment, na čelu sa doktorom Popovićem, koji daje sve od sebe kako bi bolnica došla na nivo koji joj je uvijek pripadao u crnogorskom zdravstvenom sistemu“, kazao je Šćekić.
On je naveo da bolnica ima i posebnu tradiciju, a da je briga i pažnja koju zaposleni pokazuju prema pacijentima primjer za humanost, prenosi PR Centar.
„To dokazuje želja pacijenata da im u ovoj bolnici budu odrađene potrebne intervencije. Ono što je bilo sporno je to da u posljednjem periodu donosioci odluka nijesu posvećivali dovoljnu pažnju i zato smo imali određenih nedostataka u samom unapređenju bolnice“, naveo je Šćekić.
Sada je, kako je dodao, imaju novi menadžment u bolnici i u zdravstvenom sistemu, koji su svjesni koliki je značaj bolnice u Risnu.
„Bolnicu u Risnu doživljavamo kao naš posebni brend zdravstvenog sistema, i mislimo da ona ne treba da pruža usluge samo za pacijente u Crnoj Gori, već na širem nivou, jer može da radi interevencije u rangu sa poznatim centrima u Evropi i svijetu“, poručio je Ščekić.
Direktor bolnice Vlado Popović kazao je da je resorni ministar sa svojim saradnicima od samog početka „na putu nastavka humane misije Vasa Ćukovića“.
„Svi zajedno želimo da ulažemo u ovo ustanovu i kreiramo uslove za dobar rad i kvalitetno zbrinjavanje svih pacijenata“, istakao je Popović.
On je rekao da je to samo “početak kreiranja jedne konačne slike”.
“Koju bi trebalo da završimo do 2025. godine, kada obilježavamo veliki jubilej 80 godine postojanja ortopedije u Risnu“, dodao je Popović.
Upitan na koji način će bolnica da funkcioniše tokom rekonstrukcije, on je pojasnio da su u toku intezivni sastanci sa inženjerima.
„Radovi su po projektu planirani da traju 365 dana i svakako da je to vrijeme u kojem bolnica mora da funkcioniše. Mi smo već napravili plan tako što će se kompletan ambulantni i hitni prijemni blok izmjestiti na odeljenju bolnice“, kazao je Popović.
On je napomenuo da će svakako doći kraći vremenski period kada će ostati bez rendgena i skenera, ali da će imati pomoć od kotorske i susjednih bolnica.
„Ono što nam je svima neophodno je strpljenje kako bi ovaj projekat doveli uspješno do kraja“, zaključio je Popović.
„Black Pearl“ za početak poslovnih aktivniosti u Adriatic 42
Impresivna 108 metara duga superjahta „Black Pearl“ privi je brod koji je podignut iz mora na plutajući dok noviog remontnog brodogradilišta za mega i super jahte Adriatic 42 u Bijeloj.
Ultraluksuzna čelilno-aluminijumska trojarbolna jedrilica od 2.864 bruto-tona kojoj je matična luka marina Porto Montebnegro u Tivtu, u dok je juče uvedena uz asistenciju remorkera kompanije Boka Pilot & Tug Service“ iz Bijele koja radi te poslove za Adriatic 42.
Time je praktično počeo sa radom novi remontno.brodogradilišni kompleks u Bijeloj iza kojeg stoji konzorcijum renomirane brodograđevinske korporacije DryDocks World Dubai iz Dubaija i tivatskog Adriatic Marinasa – Porto Montenegra. Svečanost zvaničnog otvaranja novog brodogradilišta inače, biće upriličenaa u petak, 28.oktobra.
Potvrdio je to danas predsjednik Borda direktora Adriatic 42 i CEO DryDocks World Dubaia, Rade Antolović.
„Zahvaljujući ogromnom radu, ulaganjima, posvećenosti i istrajnosti u proteklim mjesecima sa zadovoljstvom mogu da najavim da će projekat Adriatic 42 zvanično biti otvoren 28. oktobra. Tog dana će Crna Gora dobiti jedinstveni objekat za popravku i održavanje mega jahti i to će predstavljati početak nove ere razvoja jahting industrije u ovoj zemlji.“-rekao je Antolović u intervjuu agenciji Mina-business.
On je dodao da će to ujedno značiti da će u Boki Kotorskoj, jednoj od najsigurnijih luka na svijetu, na svega nekoliko minuta udaljsnostiti jedno od drugog, vlasnici jahti imati prestižnu luku za superjahte, Porto Montenegro, i mjesto za njihov remont po najvišim svjetskim standardima – Adriatic 42. Antolović je saopštio da, iako projekat nije zvanično otvoren, imaju ogromno interesovanje klijenata i već dogovorene poslove koji će se obavljati u Adriatic 42.
„Mogu da najavim da je jedna od najvećih jahti na svijetu „Black Pearl“, prva koja će biti remontovana u našem doku. To je ogroman vjetar u jedra za sve nas i potvrda koliko je revitalizacija brodogradnje i remonta, ali sada na moderan i inovativan način, bila prijeko potrebna Crnoj Gori i ovom dijelu Mediterana.“- rekao je Antolović.
On je kazao da im je cilj da tokom prve godine rada opsluže 14 superjahti, a da se taj broj, kroz period od pet godina, poveća na 109.
„Imamo visoke ambicije, jer stvaramo preduslove da svaki naš klijent dobije uslugu svjetskog nivoa. Kako bismo to omogućili, kroz ulaganja od preko 40 miliona eura, obezbijedili smo najbolju infrastrukturu, poput plutajućeg doka nove generacije koji je vrijedan više miliona, dugačak 180 metara, širok 37 metara kapaciteta 10.000 tona, što mu omogućava da primi najveće svjetske jahte.“- naveo je Antolović.
Dodao da će dok, ali i brojna druga važna ulaganja, omogućiti klijentima usluge poput dokovanja i dizanja brodova, radova poput brušenja, lakiranja te raznih mehaničkih popravki.
„Internacionalne standarde koje donosimo u Bijelu već godinama razvijamo u jednoj od najvećih remont luka na svijetu DryDock u Dubaijju.“-rekao je Antolović.
Poručio i da će im zaštita životne sredine biti prioritet iznad svih, kao i da od toga neće odstupati.
„Koliko nam je važno da naši klijenti dobiju najbolju remont uslugu, toliko nam je važno da cijeli taj proces prati najviši stepen bezbjednosti i očuvanja životne sredine. Pokretanjem remonta u Adriatic 42 u prošlost šaljemo princip pjeskarenja, koji je ovdje godinama narušavao ekološku sredinu, i zamjenjujemo ga procesima koji su isključivo bazirani na vodi“- saopštio je Antolović.
On je naveo da će se koristiti alternativni izvori energije, a da će oprema biti u potpunosti energetski efikasna.
„Imaćemo posebno razvijene politike upravljanja zaštitom zdravlja, bezbjednosti, životne sredine i kvaliteta, koje će biti usklađene sa nacionalnim zahtjevima, ali i strogim međunarodnim standardima“-kazao je Antolović, dodajući da planiraju i izgradnju posebne „zelene” zone i postavljanje opreme za redukciju buke.
Antolović je saopštio da projekat Adriatic 42 ne donosi samo razvoj jahting industrije, već da će uticati na lokalnu zajednicu i ekonomski prosperitet grada, ali i cijele Crne Gore.
„Trenutno je na projektu zaposleno preko 75 ljudi, a do kraja oktobra taj broj će porasti na 100. Cilj nam je da do naredne godine zaposlimo do 200 ljudi. Te cifre najbolje pokazuju kakav direktan uticaj će naša investicija imati na lokalnu zajednicu, kreiranje novih radnih mjesta i stručno osposobljavanje i edukaciju ljudi za nova, savremena zanimanja u industriji brodogradnje i remonta.“- istakao je on.
Naglasio je da rade na tome da brojni domaći stručnjaci iz raznih oblasti dobiju priliku i daju svoj stručni doprinos.
„Znamo kakvu je tradiciju imalo nekadašnje Brodogradilište u Bijeloj i želimo da iskoristimo sav profesionalni potencijal da zajednički transformišemo ovo mjesto, vratimo mu nekadašnji sjaj i pozicioniramo na mapi savremenih, prepoznatih i pouzdanih lokacija za remont superjahti.“- poručio je Antolović.
Dodao je da su već uspostavili saradnju sa brojnim domaćim izvođačima, koji će takođe biti dio projekta i dobiti svoju važnu profesionalnu šansu.
„Spojili smo i ogromno iskustvo stručnjaka iz Dubaija koji lokalnom timu pomažu u postavljanju temelja za razvitak biznisa. Spojili smo domaću i stranu eskpertizu i to već donosi rezultate.“- ocijenio je Antolović.
Kada je riječ o podršci državnih i lokalnih institucija, on je saopštio da je ona u prethodnom periodu bila sveobuhvatna, što je neminovno uticalo na to da se ovog mjeseca može i zvanično pokrenuti projekat.
„Naš utisak je da su sve važne instance, počev od predsjednika države, premijera, predsjednika Opštine Herceg Novi te brojnih drugih institucija prepoznali koliko je presudno da pruže punu kooperativnost konzorcijumu koji čine Adriatic Marinas – Porto Montenegro i DryDocks World Dubai, a koji kroz Adriatic 42 donose internacionalnu jahting ekspertizu u Crnu Goru.“ -rekao je Antolović.
On je dodao da je jako dobro što su na samom početku prepoznati kao investicija koja će biti dugoročna i koja će donositi velike benefite za ekonomiju, ali i za imidž zemlje u jahting svijetu.
„Vjerujemo da će podrška biti jednaka i u svim sljedećim fazama razvoja ovog projekta koje nas čekaju u godinama pred nama.“- zaključio je Antolović.
Počev od 1. decembra pa tokom cijelog mjeseca TO Kotor priprema bogat program koji će privući veliki broj posjetilaca i kojim ćemo zakoračiti u Novu godinu.
Iz programa izdvajamo tradicionalnu manifestaciju od Božića do Božića koja počinje 24. decembra i završava se 08. januara. Kao dio programa tu je i dječija Nova godina, a 31. decembra pripremamo pravi novogodišnji spektakl, saopšteno je danas iz TO kotor.
“U Novu godinu će nas uvesti legenda regionalne muzičke scene Zdravko Čolić! Koncert će se održati na glavnom gradskom trgu, a kao predgrupa Zdravka Čolića nastupiće mladi senzacionalni bokeški sastav Toć” – saopštili su iz ove organizacije.
TO Kotor sprovodi kampanju povodom Nove godine i na osnovu iskazanog interesovanja očekujemo brojne goste iz zemlje i regiona. U narednom periodu očekujemo da predstavnici turističke privrede osmisle i predstave svoje aranžmane za Novogodišnje praznike kako bi na vrijeme animirali goste koji žele provesti Novogodišnje praznike u Kotoru.
Crnogorski ministri obrane i vanjskih poslova doveli su hrvatsko državno izaslanstvo u zabludu i napravili velik diplomatski skandal zbog nepoštivanja zakonske procedure kod postavljanja ploče u spomen na hrvatsko zatočeništvo u bivšem logoru Morinj, ocijenio je crnogorski premijer Dritan Abazović.
On je u srijedu, nakon ministarskog sastanka o integraciji Roma, novinarima kazao da podržava postavljanje spomen ploče u Morinju, ali ne na nezakonit način.
Riječ je o spomen-ploči koju su prošli tjedan otkrili crnogorski ministri vanjskih poslova i obrane Ranko Krivokapić i Raško Konjević. Njome se ističe crnogorsko žaljenje zbog postojanja logora u Morinju i patnji hrvatskih branitelja koji su ondje bili zatočeni. Svečanosti postavljanja ploče bili su prisutni potpredsjednik hrvatske vlade Tomo Medved i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
„To što su uradili Konjević i Krivokapić, oni su hrvatsko državno izaslanstvo doveli u zabludu i napravili ogroman diplomatski skandal. Stavili su ploču, a da nijednim papirom nisu obavijestili Vladu i nadležne organe“, rekao je Abazović te ocijenio da su Konjević i Krivokapić počinili krivično djelo.
Kako je naveo Abazović, Ministarstvo kulture i Skupština općine Kotor nisu bili obaviješteni o postavljanju ploče.
Postavljanje ploče na način koji je protuzakonit nije u interesu građana Crne Gore i pomirenja, kazao je Abazović.
Ako imamo diplomatsku mrežu koja ne zastupa službene stavove Vlade Crne Gore, nego određenih političkih struktura, onda je to ogroman problem, ustvrdio je Abazović koji je premijer u tehničkom mandatu.
Na pitanje kako smjenjuje ministre u Vladi kojoj je izglasano nepovjerenje, Abazović je odgovorio da se poziva na Ustav kao najviši pravni akt i Zakon o državnoj upravi.
Ministri, kako je kazao, za svoj rad odgovaraju parlamentu i predsjedniku Vlade.
„S obzirom na to da u ovom trenutku ne možemo s preciznošću kazati kad ćemo imati novu Vladu, moram reći da ne bi bilo dobro da oni koji ne vode politiku Vlade sudjeluju u njenom radu“, rekao je Abazović.
Mediji u Crnoj Goti javili su u utorak da je Uprava za inspekcijske poslove (UIP) Crne Gore naložila je Opštini Kotor da u roku od tri dana ukloni spomen-ploču hrvatskim zarobljenicima u bivšem logoru u Morinju, jer je postavljena bez potrebne dokumentacije.
Prema pisanju medija, Inspektorat za kulturnu baštinu utvrdio je da za spomen-ploču ne postoji dokumentacija koja dokazuje da se nalazi u programu spomen-obilježja koji usvaja Skupština Opštine Kotor, niti da postoji suglasnost crnogorske vlade jer se radi o događaju za koji nije proteklo propisanih 50 godina.
U međuvremenu je Opština Kotor dobila tri dana da spomen-ploču ukloni. Gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić kazao da je on o postavljanju saznao iz medija i da nisu ispunjeni zakonski uslovi za postavljanje ploče.
Kandidat za odbornika koalicije “Temelj za bolji Tivat”, Aleksandar Saša Davidović, saopštio je danas da ova koalicija neće formirati vlast sa onim političkim grupacijama koje su radile na štetu Tivta.
“U odabiru partnera koji će sa nama činiti novu vlast, nećemo dozvoliti da se u njoj nađu lica i politički subjekti, koji su kod Tivćana ostali prepoznati po stavljanju ličnih ispred interesa građana. Građani Tivta ne treba da brinu, jer je budućnost grada u sigurnim rukama, a političko-interesne strukture prepoznate po korupciji 23. oktobra nemaju čemu da se nadaju, jer ćemo ih ubjedljivo pobjediti i postaviti temelj za bolji Tivat”, navodi Davidović.
Davidović dodaje da će građani potvrditi ispravnost politika koje vode Socijalistička narodna partija i Građanski pokret URA.
“Raduje nas podrška građana koju svakodnevno dobijamo u predizbornoj kampanji, i činjenica da Tivćani prepoznaju kvalitet programa i liste koju predvodimo. Našu listu čine ljudi koji do sada nisu bili dio izvršne vlasti i koji su spremni da preuzmu odgovornost rukovođenja opštinom Tivat”, ističe Davidović.
“Sasvim je sigurno da naša koalicija mirno dočekuje izbore, sigurna u svoj rezultat, za razliku od onih subjekata koji strepe od suda građana, koji su prepoznali njihovu korupciju, nepotizam i revanšizam”, zaključuje Davidović.
Statistički podaci o nautičkoj sezoni u Tivtu pokazuju da je bilo manje dolazaka najvećih i najluksuznijih jahti
Prema podacima sa kojima raspolaže Turistička organizacija Tivat, u ovdašnje marine prvenstveno Porto Montenegro Luštica Bay i Navar, u periodu od 1.januara do kraja septembra uplovilao je ukupno 1.045 jahti.
To je za skoro 5 % više nego u uporednom periodu lani kada je zabilježen dolazak ukupno 997 jahti, a gotovo je istovjetno promet iz do sada turistički rekordne, 2019. godine kada je za devet mjeseci u Tivtu bilo 1.046 jahti.
Prema veličini, ove godine je bilo najviše jahti dužine preko 20 metara kakvih je ukupno 441 brod uplovio u tivatske marine do kraja septembra. Nakon njih, najbrojne su bile jahte dužine između 11 i 15 metara jer je zabilježen dolazak 410 takvih plovila, dok je bilo ukupno 150 uplovljavanja jahti dužine između 16 i 20 metara. Najmanje je bilo najmanjih jahti – plovila dužine do 10 metara, kakvih je za devet mjeseci ove godine u Tivat uplovilo 44.
Najveći broj jahti svih veličina – njih ukupno 586, u prosjeku se tokom ove nautičke sezone u Tivtu zadržavao do sedam dana, dok je 365 ovih brodova ovdje ostajalo duže – od mjesec do čak godinu dana.
S obzirom na dešavanja u svijetu – rat u Ukrajini i sankcije međunarodne zajednice Rusiji, ovogodišnju nautičku sezonu u Tivtu karakteriše dolazak značajno manjeg broja najvećih i najluksuznijih, tzv. superjahti kakve su ovdje ranijke bile vrlo česta i redovna pojava – prvenstveno iz razloga što većina tih plovila u svijetu pripada ruskim bogatašima i oligarsima koji su sada najčešće na listama sankcionisanih ličnosti. Pokazuje to i zvanična statistika jer je za devet mjeseci u Tivat uplovila 441 jahta duža od 20 metara, dok je prošle godine za isti ovaj perid ovdje boravilo 506 takvih brodova. U rekordnoj 2019. godini, do kraja prvog kvartala, bilo je ukupno 498 dolazaka takvih, velikih jahti u Tivat. Izostanak ili značajno smanjenje dolazaka luksuznih i skupih superjahti je nešto što je ove godine obilježilo glavnu nautičku sezonu na najvećem dijelu Mediterana, sa izuzetkom Turske koja nije uvela sankcije Rusima, pa su se u tamošnje marine preselile skoro sve najveće i najslukuznije jahte na svijetu koje kontrolišu ruski oligarsi.
Sa druge strane, na ovogodišnji manji dolazak u Tivat mega i super jahti kojima su vlasnici Arapi i zapadnjaci ili se ti brodovi izdaju u čarter, prema tvrdjama pozvanavalaca prilika u elitnom jahtingu, uticala je i predsezonske odluka Vlade Crne Gore da ukine mogućnost snabdijevanja stranih plovila u Crnoj Gori gorivom oslobođenim akciza. Uslijed toga je značajno opao i promet na stanici za snabdijevanje brodova gorivom u Porto Montenegru gdje su mega i superjahte najčešće navraćale da uzmu jeftino gorivo.
Iako je broj velikih jahti u Porto Montenegru bio manji nego ranijih godina, prihod lokalne Turističke organizacije od nautičke boravišne takse za devet mjeseci iznosio je 38.824 eura i bio je na nivou je onog iz prošle godine.
© BokaNews, 2021
