U krugu bivšeg vojnog kompleksa Župa, od strane građana prijavljeno je da se nalazi beživotno tijelo nepoznate muške osobe.
Službenici policije Odjeljenja bezbjednosti (OB) Tivat obezbjeđuju lice mjesta do dolaska postupajućeg Državnog tužioca radi vršenja uviđaja.
Utvrđuje se identitet osobe kao i uzrok smrti.
Uvažene Tivćanke i Tivćani, dragi prijatelji kulture, svi vi koji ste godinama upravo kroz festival mediteranskog teatra „Purgatorije“ izgradili ljubav prema pozorištu i koji ste uvijek iznova se radovali i iščekivali novo ljeto uz tivatski teatar, složićete se da je pitanje samo jedno: zar je moralo ovako gospodo iz tivatske vlasti?
Mi tvrdimo da nije. Kultura se ne smije i ne može kidati makazama ili rušiti lopatama, ukidati dekretima, a pod plaštom zaštite kulturne baštine. Sigurni smo da niko u Tivtu nije za razvoj kulture koji bi se gradio na kršenju zakonskih normi i degradiranju kulturnog dobra, ali smo isto tako sigurni da se za nešto što je postalo dio brenda Purgatorija a to je svakako i Mala scena u Atrijumu Buća, moralo pronaći kompromisno rješenje.
Odlukom o ustupanju nepokretnosti na korišćenje i upravljanje JU CZK Tivat i JU Muzej i galerija Tivat iz 2019. godine,(skupštinska odluka), kompleks Buća Luković dat je na upravljanje novoj JU Muzej i galerija Tivat a čl.2 iste odluke navedeno da se način i svrha korišćenja Male scene ima regulisati posebnim sporazumom između dvije ustanove kulture, a koje imaju istog i jedinog osnivača – Opštinu Tivat, primjećujemo.
Nažalost, po našim saznanjima, nikada se formalno nije uradio sporazum ali su ustanove u međusobnoj komunikaciji funkcionisale kako bi se u turističkoj sezoni naša kulturna ponuda približila gostima Tivta. Da li je bilo problema i da li su sadržaji muzejske zbirke i izložbene postavke u Kuli ponekad bile nedostupne posjetiocima dok su se odvijali programi na Maloj sceni – jesu, da li je i nekom ko nije zaposlen u kulturi bilo vidljivo da je neophodno i da muzej bude dostupniji – da, ali sve su to relacije koje je trebalo riješiti na način koji bi omogućio odvijanje djelatnosti obije ustanove.
Odgovornost je na rukovodiocima ustanova i na osnivaču – Opštini Tivat. Zato ih pozivamo da vrate scenu u Atrijum, scenu koja će zadovoljiti potrebe iz određenih segmenata kulture koji zahtijevaju ovakav prostor i daju posebnu draž programima, da obavežu direktore i organe upravljanja ustanova da unaprijed planiranim programima sinhronizovano i u mjeri mogućeg, obezbijede da ovaj prostor živi svoj kulturni život na zadovoljstvo i pozorišne, književne, likovne i nadasve muzejske publike.
Razgovora i dogovora unutar dvije ustanove kulture i Opštine Tivat oko korišćenja ovog prostora, kao što je svima vidljivo, nije bilo, a tako se ne gradi brend Tivta kao turističke i kulturne destinacije. Pričinjena je ogromna šteta kulturnom miljeu Tivta jednostranim potezom u cilju demontaže scene i njenog izmiještanja, po svemu sudeći, na lokaciju gdje joj mjesto nije.
Gdje su u ovoj priči oni koji kulturu konzumiraju, koje je Opština Tivat potcijenila i ovim činom im poručila da će kultura stanovati ovdje onako kako je oni iz vlasti vide…
I kao što reče Ratko Božović, poznati sociolog kulture „kad kultura postane instrument politike, onda je sporna i kultura i politika”.
Opštinski odbor DPS Tivat, predsjednica Dubravka Nikčević
U velikoj godini oporavka industrije krstarenja od pandemije isporučeno je ukupno 20 novih brodova za kružna putovanja.
Nove brodove tokom godine predstavilo je ukupno 16 kompanija za krstarenje, uključujući Carnival, P&O, Viking te MSC – u čijoj floti su zaplovila dva nova velika kruzera, MSC World Europa i MSC Seascape. Novogradnje koje su zaplovile ove godine uključuju sve vrste brodova, od velikih suvremenih plovila do manjih ekspedicijskih i luksuznih kruzera, prenosi Cruise Industry News.
Flota ekspedicijskih kruzera također je obnovljena značajnim novogradnjama, a novi brodovi zaplovili su u flotama Swan Hellenica, SunStonea, Vikinga i Atlas Oceana.
Najmnogoljudnija zemlja svijeta ponovno je žarište COVID-a zbog pojave nove podvarijante koronavirusa – grifon.
Svjetska zdravstvena organizacija strahuje da Kina umanjuje ozbiljnost širenja zaraze i ne objavljuje točne podatke o broju zaraženih.
Raste i broj zemalja koje ponovno uvode obvezno testiranje za sve putnike iz Kine.
Peking upozorava da bi mogao uzvratiti jednakom mjerom.
– Spremni smo poboljšati komunikaciju sa svijetom i zajedno raditi na prevladavanju pandemije COVID-a. Ali također vjerujemo da ograničenja ulaska, koja su neke zemlje uvele samo Kini, nemaju znanstvenu osnovu. Te su pretjerane prakse jednostavno neprihvatljive. Čvrsto smo protiv pokušaja manipulacije COVID mjerama u političke svrhe. Zbog toga ćemo u različitim situacijama djelovati prema načelu reciprociteta, rekla je glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning.
Savjetnici WHO-a od Kine traže realne podatke o COVID-u
Vodeći znanstvenici koji savjetuju Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) poručili su na sastanku u utorak da žele od kineskih stručnjaka dobiti realniju sliku o situaciji s COVID-om.
WHO je pozvao kineske znanstvenike na zatvoreni virtualni sastanak s tehničkom savjetodavnom skupinom o evoluciji virusa kako bi iznijeli podatke o varijantama koje cirkuliraju zemljom. Sastanak nije otvoren za javnost i medije.
Kina je u prosincu 2022. ukinula politiku nultog COVID-a i od tada se zaraza naglo širi, a službeni su podaci oskudni.
– Želimo realniju sliku onoga što se zaista događa, rekla je profesorica Marion Koopmans, nizozemska virologinja i članica WHO-ova odbora.
Za Reuters je prije sastanka rekla da neki podaci iz Kine, kao što je broj hospitaliziranih, nisu jako pouzdani.
– U interesu je same Kine da objavi pouzdanije informacije, dodala je.
Profesor Tulio de Oliveira, južnoafrički znanstvenik čiji je tim detektirao niz novih varijanti virusa, rekao je prije sastanka kako bi bilo dobro dobiti više informacija iz Kine, ali i da se to odnosi na cijeli svijet.
Podaci o sekvenciranju iz Kine dani GISAID-u pokazali su za sada da ondje cirkuliraju varijante omikrona, u skladu s dominantnim varijantama u ostatku svijeta.
Koopmans i kolege očekuju da će razgovarati o sličnim informacijama na sastanku WHO-a u utorak sa znanstvenicima iz Kineskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Koopmans je rekla da su do sada vidjeli samo maleni dio sekvenciranih kineskih slučajeva, oko 700, te pozvala da se uspostavi globalna mreža za praćenje evolucije koronavirusa.
ECDC: Val COVID-a u Kini ne utječe na epidemiološku situaciju u Europi
Središnje zdravstveno tijelo Europske unije, Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), reklo je kako ne očekuje da će porast broja slučajeva zaraze koronavirusom u Kini utjecati na epidemiološku situaciju u Europi.
– Varijante koje kruže Kinom već kruže Europskom unijom i kao takve ne predstavljaju izazov za imunosni odgovor građana EU-a i Europskog gospodarskog prostora (EEA), stoji u priopćenju.
Dodatno, postoji relativno visok imunitet i stopa procijepljenosti među građanima EU-a i EEA-e, dodaje ECDC.
EU-ova agencija rekla je da nadzire situaciju, blisko surađujući sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, te da je u redovitom kontaktu s kineskim vlastima. Dodala je, međutim, da i dalje postoji manjak pouzdanih podataka o oboljelima od COVID-a i broju hospitalizacija u Kini.
Velika većina zemalja Euvopske unije očitovala se u utorak za sustavno testiranje putnika iz Kine na covid prije njihova polaska u Europu, rekao je glasnogovornik Europske komisije.
Mjera je dio preporuka stručnog odbora za zdravstvo dvadeset sedmorice (Odbor za zdravstvenu sigurnost) i o njoj će se u srijedu raspravljati na sastanku na kojemu se treba pripremiti koordiniran odgovor EU-a na naglo povećanje broja zaraženih u Kini.
Stručnjaci su u utorak proučavali druge mjere što ih je predložila Komisija, napose uvođenje obveznog nošenja maske za putnike iz Kine, kontrolu otpadnih voda iz zrakoplova i pojačano testiranje sa sekvenciranjem genoma u dolasku u zračne luke kako bi se otkrile moguće nove varijante.
Glasnogovornik je istaknuo da se mjere moraju usmjeriti na one letove i zračne luke koji predstavljaju najveći rizik i provoditi se koordinirano unutar EU-a “kako bi se zajamčila njihova djelotvornost”.
Na sastanku IPCR-a (europskog mehanizma za reagiranje na krize na političkoj razini) koji će se održati u srijedu, mogle bi se donijeti preporuke koje će zatim potvrditi zemlje članice.
Protekla kalendarska godina je jedna od najuspješnijih poslovnih godina u istoriji Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.
To je u razgovoru za Vijesti kazao direktor JP Morsko dobro Mladen Mikijelj.
– Istovremeno, to je prva puna kalendarska godina u mandatu novog rukovodstva, što me čini posebno ponosnim, jer pokazuje da nismo pogriješili kada smo na čelnim pozicijama u preduzeću šansu dali novim, mladim i prije svega veoma stručnim ljudima, koji su svojim radom i zalaganjem pokazali da nas čekaju još bolji rezultati u narednom periodu. Što se tiče konkretnih rezultata, želim da istaknem da je Javno preduzeće u protekloj godini zaključilo rekordan broj ugovora o korišćenju morskog dobra i po tom osnovu ostvarilo najveći prihod u istoriji preduzeća u ukupnom iznosu od gotovo 7,8 mil EUR – kazao je Mikijelj.
Prema njegovim riječima, navedena sredstva su iskorišćena za realizaciju značajnih projekata uređenja zone morskog dobra, čija svrha je poboljšanje ključne infrastrukture na obali, radi daljeg razvoja crnogorskog turizma i istovremeno poboljšanje kvaliteta života naših građana.
– Kao najznačajnije investicije naveo bih izgradnju šetališta u zaleđu plaže Jaz, uređenje šetališta u Pržnu, izgradnju vodnog terminala u neposrednoj blizini aerodroma Tivat, uređenje Trga Velika skela u opštini Ulcinj i početak izvođenja radova na uređenju trga i šetališta u Sutomoru. Osim toga, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je tokom 2022. godine realizovalo čitav niz manjih investicija duž crnogorske obale radi unapređenja stanja u prostoru i uspješne realizacije ljetnje turističke sezone. Godinu završavamo sa plusom od više od 3 mil EUR i sa 9 mil EUR na računu – kazao je Mikijelj.
Kako je istakao riječ je o velikom broju projekata, koji će u značajnoj mjeri unaprijediti izgled naše obale.
– Kao najznačajnije bih naveo u opštini Herceg Novi rekonstrukciju Šetališta Pet Danica u dužini od 1,7 kilometara, zatim za opštinu Tivat izgradnja pješačke staze Sveti Roko-Lepetani i šetališta Lungo Mare do Ponte Seljanovo, u opštini Kotor izrada Glavnog projekta za šetalište ispod Opšte bolnice. Kada je riječ o opštini Budva planirana je revitalizacija plaže u Pržnu, izgradnja napera u Buljarici i na Jazu, te izrada projektne dokumentacije za šetalište na potezu od plaže Mogren do plaže Jaz, te revizija projekta dugoočekivanog šetališta od Starog grada do Zavale. U opštini Bar je planiran završetak izvođenja radova na uređenju šetališta i trga u Sutomoru, te izrada glavnih projekata za šetalište u Čanju i šetališta na potezu od rta Ratac do Žukotrlice dužine dva kilometra. Konačno, na području opštine Ulcinj je planiran završetak radova na uređenju Trga Velika skela i početak realizacije projekta šetališta od hotela Albatros do rta Đerane – kazao je Mikijelj.
Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije u Božićnoj poruci pozvao je narod u Crnoj Gori da ima strpljenja i da molitvom za mir u državi i cijelom svijetu doprinese razrješenju različitih kriza i sveopšte zabrinutosti.
Božićnu poruku prenosimo integralno:
Danas se sva tvar veseli i raduje, jer Hristos se rodi od Djeve Otrokovice. (Pripjev na devetoj pjesmi božićnog kanona)
Ispuniše se drevna proroštva o dolasku Mesije, Spasitelja svijeta – Hristos se rodi u Vilejemu Judejskome. Anđeli Božiji proslavljaju ga na nebu pjesmom Slava na visini Bogu! , a pastirima vitlejemskim javiše rodi se Gospod! Zvijezda nebeska dovede careve sa istoka do kolijevke Bogomladenca, koji ga nadahnuti Duhom Svetim prepoznaše kao Cara nad carevima i darovaše ga najskupljim darovima kao svog Gospodara. I zvijezda vodilja svojim sjajem proslavi novorođenog kao prorokovano Sunce pravde (Mal 4, 2) i kao zvijezdu (4 Moj 24, 17) koja je sinula iz potomstva Jakovljevog koju, vjekovima ranije, u svom zanosu vidje Valaam, prorok iz neznabožaca. Anđeli, pastiri i carevi u ime cijele tvorevine, neba i zemlje radosno dočekaše Bogomladenca. Njima se svojim glasovima iz dubine vjekova pridružiše proroci i pravednici. Sveti Josif obručnik, čuvar djevstva Presvete Bogorodice blagodari Bogu koji ga udostoji da bude smjerni služitelj tajne Ovaploćenja Spasitelja svijeta.
Svi proslavljaju Bogomladenca i njegovu Prečistu Majku Bogorodicu koja ga bez muža zače silom Duha Svetoga u svojoj djevičanskoj utrobi. Na njoj se ispuni Isaijino mesijansko proroštvo Djeva će začeti i rodiće Sina i nadjenuće mu ime Emanuil, što znači s nama Bog (Is 7, 14). Ovu Djevu čim je začela sveta Jelisaveta nazva Majkom Gospoda, Majkom Božijom. Zbog toga kada slavimo rođenje Hristovo veličamo i njegovu Prečistu Majku ispovijedajući spasonosnu istinu da je Bog postao čovjek kao jedan od nas ne umanjivši svoje Božanstvo. Arhangel Gavril, javljajući blagu vijest Presvetoj Djevi da će roditi Sina nazva ga Isusom ukazujući na njegovo djelo spasenja roda ljudskog. Crkva Božija primivši od njega punoću istine ispovijeda da je Isus Hristos, Sin Boga živoga. Tako Petru otkri Otac naš nebeski, a Pavle jasno svjedoči da Isusa niko ne može nazvati Hristom i time posvjedočiti njegovo Božanstvo osim Duhom Svetim.
Odgonetajući tajnu nad tajnama Rođenja Hristovog istovremeno obraćamo pažnju na njegovo krajnje smirenje koje je pokazao prilikom dolaska u ovaj svijet. Nije se uzgnušao ljudske prirode zaražene grijehom, nego je primio da je iscijeli i obnovi. Iako je Gospodar nad gospodarima nije izabrao za mjesto svog rođenja carsku palatu nego mračnu i smrdljivu stočnu pećinu blizu Vitlejema izjednačivši se sa ljudskom bijedom do kraja. Gledajući ga svojim duhovnim očima, obučena u nemoć novorođenčeta kako na slami u jaslama stočnim leži mi vidimo onoga koji će oboriti ljudsku gordost i demonske obmane od početka, a uzvisiti smirene i sve one koji sa nadom u njega trpe poniženja i nepravde i razne druge bijede ovog svijeta i vijeka.
Proslavimo draga braćo i sestre Rođenje Hristovo molitveno i saborno na svetim bogosluženjima. Pripremljeni postom i molitvom, udostojivši se Svetog Pričešća mi ćemo primiti Bogomladenca u srca svoja. On nam se kroz Svete Tajne daje kao nebeski hljeb i piće vječnog života. Od njega dobijamo oproštaj i otpuštenje grjehova, obnovljenje naše prirode, a time i obnovljenje našeg zajedništva. Obnavljajući se vječnim novinama Bogomladenca živimo novim životom u velikoj i nerazorivoj zajednici Crkve Božije. Svako drugo zajedništvo, zasnovano na materijalnim interesima, ma koliko moglo biti korisno, u krajnjem ishodu ograničava čovjeka i guši njegovu slobodu. Zajedništvo u Hristu, sa svima Svetima, prožeto i oživotvoreno Duhom Svetim izgrađuje, a ne sputava bogolike ličnosti, nadahnjuje ih i prosvjetljuje njihove stvaralačke sile i sposobnosti, usavršavajući ih do istinske slobode i ljubavi. Bog, Otac naš nebeski želi nas vidjeti, ne kao robove, nego kao sinove i kćeri, kao svoju ljubljenu djecu. Zato je poslao svog Jedinorodnog Sina u ovaj svijet da se poistovijeti sa nama i da nas usinovi Bogu i Ocu u slobodi i slavi djece Božije.
Sveopšta Božićna radost koja vrhuni u svetoj Liturgiji preliva se u hrišćanske domove. Božanska ljubav i mir prožima bračnu zajednicu jer je brak blagosloven od postanja svijeta kao zajednica ljubavi i trajna duhovna i prirodna veza između muža i žene. Rađanje djece je umnožavanje ljubavi u hrišćanskoj porodici i ispunjenje prvobitne Božije zapovijesti. Hristovo rođenje otkriva smisao života i rađanja djece ukrepljujući roditelje da svojoj djeci pruže što više ljubavi, lijepo hrišćansko vaspitanje i dobro obrazovanje. U porodičnom domu kroz našu krstonosnu istoriju odnjegovane su najuzvišenije vrijednosti vjere, časti, gostoprimstva, rodoljublja, čojstva i junaštva na kojima je utemeljeno duhovno biće Crne Gore. Jasno je samo po sebi da svi oni koji javno i bestidno promovišu nemoral i prostakluk sablažnjavajući djecu i omladinu potkopavaju cio naš narod i njegovu otadžbinu.
Suočeni sa zabrinjavajućim nedostacima obrazovanja naše djece u školama mi smo uz pomoć dobrih ljudi i Vlade Crne Gore registrovali Pravoslavnu gimnaziju Svetog Save u Podgorici koja će početi sa radom naredne školske godine. U njoj će se pored ostalih gimnazijskih predmeta izučavati i pravoslavna vjeronauka kao važan dio opšteg obrazovanja. Cilj nam je, da primjenjujući najviše obrazovno – vaspitne standarde, što bolje pripremimo učenike ove Gimnazije za buduće studije po njihovom slobodnom izboru. Uvjereni smo da ćemo na takav način dati veliki doprinos školstvu Crne Gore. Vjera i vjeronauka ne ograničavaju nego podstiču istraživačke, stvaralačke i saznajne moći čovjeka čemu su nam najbolji svjedoci Njegoš i Tesla među svim drugim genijalnim stvaraocima i naučnicima. Zbog toga sve prigovore protiv vjerskog obrazovanja u školama odbacujemo kao površne, prevaziđene ili zlonamjerne.
Naša sveta vjera otkriva da sloboda čovjekova počinje razrješenjem i oslobođenjem od sveza grijeha. Biti slobodan znači imati široko i otvoreno srce za bližnje. Ne samo za one koji isto misle kao i mi, nego i za one koji različito i suprotno od nas misle. Učinimo sve da razlike u mišljenjima među nama ne odvedu u podjele, mržnju i raskole. Iskoristimo pomenute razlike kao važan povod za dobar i sveobuhvatan dijalog koji je ključ za rješenje mnogih nesporazuma među ljudima i za uspostavljanje njihovih bratskih odnosa. Najbolji momenat da započnemo popravljati i nanovo izgrađivati međuljudske odnose u Crnoj Gori je ovaj znameniti i svijetli praznik u koji se Hristos svojim rođenjem pojavio u mračnoj vitlejemskoj pećini da svjetlošću svoga Božanstva prosvijetli tamu ovog svijeta, prvenstveno tamu grešnih ljudskih duša. Carstvo Božije počelo je da se projavljuje ovdje na zemlji od momenta Hristovog Rođenja. Ono je naša nebeska i nerazoriva otadžbina. Da bismo postali njegovi građani mi pravoslavni hrišćani treba da izgrađujemo i svoju zemaljsku otadžbinu kao društvo pravde, slobode i istinske čovječnosti, jer na takav način gradimo svoje spasenje i spasenje svojih bližnjih.
U ove blage dane pozivamo cio vjerujući pravoslavni narod u Crnoj Gori da ima strpljenja i da molitvom za mir u našoj državi i cijelom svijetu doprinese razrešenju različitih kriza i sveopšte zabrinutosti. Budimo ljudi! kako je govorio svetopočivši Patrijarh srpski Pavle. Srpska Pravoslavna Crkva u Crnoj Gori će i u buduće kao i do sada biti sa svojim narodom i vršiti svoju uzvišenu službu koja joj je od Boga povjerena. Nećemo dijeliti svoj vjerujući narod ni po nacionalnoj ni po stranačkoj pripadnosti, nego ćemo širiti bratsku slogu i razumijevanje, poštovanje i praštanje. Vjernici kao punopravni i odgovorni građani ove zemlje treba da izađu na predstojeće izbore, kada god oni bili, i da slobodno po svojoj savjesti glasaju za koga hoće. Tako će najlakše izazvati dugo očekivane promjene na bolje u ovoj državi i doprinijeti napretku svoje djece.
U Božićnoj radosti, dušom i srcem podržavamo našu braću i sestre na svagda raspetom Kosovu i Metohiji. Vidimo da se međunarodne garancije za njihovu slobodu i miran život ne sprovode u djelo. Junački trpe nepravde, pritiske i progone ali ostaju vjerni zavjetu svetog kneza Lazara i nemanjićkim svetinjama. Divimo se njihovoj izdržljivosti i hrabrosti koje su dar od Boga. Nebesku vedrinu i ljepotu hrišćanske vjere koju širi Vladika Teodosije u ovom teškom vremenu, zajedno sa sveštenstvom, monaštvom, vjernim narodom i prizrenskim bogoslovima vidimo kao svijetlo svjedočanstvo Jevanđelja Hristovog, bez mnogo riječi, a sa puno žrtve i ljubavi.
Pred kolijevkom Bogomladenca Hrista molimo se Bogu da se što prije vrati mir i da prestane bratsko krvoproliće u Ukrajini, zbog čega su mnogi iz te napaćene zemlje izbjegli. Svima koji su ostali bez svojih domova upućujemo riječi bratske utjehe i božićni cjeliv mira, a one koji su došli u Crnu Goru primamo kao svoju dragu braću i sestre u Hristu. Vrata naših srca, hramova i domova za njih će uvijek biti otvorena. Nije nam teško da ih sa ljubavlju pomažemo sve dok ih Bog ne obraduje povratkom njihovoj voljenoj otadžbini.
Sa molitvom da božićna radost obasja i obraduje sve vjerne, djecu i odrasle, zdrave i bolesne, a naročito tužne, potištene i usamljene, i sve ljude dobre volje, da se blagoslov Božiji u nastupajućoj Novoj godini izlije na cijelu tvorevinu, srdačno čestitamo svima i svakome svijetli praznik Rođenja Hristovog sa najradosnijim pozdravom:
Mir Božiji! Hristos se rodi!
Pravoslavni vjernici danas slave Badnji dan, koji najavljuje najradosniji hrišćanski praznik, Božić – rođenje sina Božjeg Isusa Hrista.
Badnji dan je dobio ime po badnjaku koji se, prema drevnom običaju, sa prvim sutonom, unosi u dom uz poseban ritual. Badnjak je mlado hrastovo ili cerovo drvo.
Badnjak je simbol drveta koje su, prema predanju, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus.
SPCO Kotor – raspored bogosluženja
Badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića, kada se objavljuje radost Hristovog rođenja.
Badnji dan 6. januara slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar.
Srpska pravoslavna crkvena opština kotorska obavještava o bogosluženjima povodom Božića (7. januara 2023.g.):
„Na Badnji dan (petak 6. januar) u 10 h je Sveta liturgija u crkvi Sv. Nikole u Starom gradu, u 18 h je Večernje uz nalaganje dječjeg badnjaka u porti crkve (Sv. Nikole), a u 22 h Veliko povečerje uz nalaganje badnjaka (na trgu ispred crkve Sv. Nikole).
Na Božić (subota 7. janauar) u 8 sati su liturgije u crkvama Sv. Luke (Stari grad) i Sv. Vasilija Ostroškog (Dobrota). U 10 h je Sveta liturgija u crkvi Sv. Nikole (Stari grad), a u 18 h Večernje.
Na drugi dan Božića (nedjelja, 8. januar) u 8 h je Sveta liturgija u crkvi Sv. Vasilija Ostroškog u Dobroti. U 10 h su liturgije u crkvama Sv. Nikole (Stari grad) i Svetog Petra Cetinjskog na Prčanju. U 18 h je Večernje u crkvi Sv Nikole u Starom gradu.
U ponedjeljak 9. januara na praznik Sv. Stefana u 10 sati je Sveta liturgija u crkvi Sv. Nikole u Starom gradu“.
Kao 21. knjiga u ediciji „Bokeljologija“ s logom hercegnovske Knjižare So, pojavila se nova zbirka priča Nikole Malovića – „Za čitanje na plaži“. Zbirka donosi 16 mahom ljubavnih priča objavljenih u ženskim magazinima „Tina“, „Ona“, u književnoj periodici ali, kuriozitetno, i u političkom sedmičniku „Nedeljnik“. Dva su noviteta koja donosi nova Malovićeva proza: prvi put imamo žanrovsku odrednicu u naslovu i umetničke fotografije koje prate svih 16 priča. Razgovaramo s čovekom koji je prepoznat po trima poslovnim identitetima: nagrađivani je srpski pisac, knjižar je i izdavač naslova sa morskom, pomorskom i bokokotorskom tematikom.
Na petoj stranici vaše nove knjige piše: Turistima, u zahvalnost. Zašto ste baš turistima posvetili novo delo?
Neko konačno mora da se zahvali turistima koji svake godine spasavaju Primorje. Sve što je ekonomski valjalo, rastrgle su tranzicione hijene u sprezi sa političarima koji po defoltu parazitiraju na tijelu naroda vjerujućeg u demokratiju. S druge strane, turist je fenomen koji će se na pjeni od mora pojaviti i zemljotresne 1979, i ratne 1999, i 2020. – godine od korone. Kontinentalna žeđ za morem je za svako poštovanje. I ja toj žeđi kad i vjernosti skidam kapu.
Hercegnovska Knjižara So dobila je minulih dana turistički putokaz u centru grada kao verovatno jedina klasična knjižara u Srbiji i Crnoj Gori kojoj je grad postavio dvojezični natpis. Kako objašnjavate ovu atipičnost?
Knjižara So po dozvoli nasljednika Jova Sekulovića (1879-1950) baštini tradiciju starog hercegnovskog knjižarstva. Došlo je vrijeme da se iz centra grada vidi kojim pravcem do Knjižare So. Nije to bez razloga, jer nikad u istoriji nije na obali postojala knjižara sa većim brojem knjiga o moru, pomorstvu ili Boki Kotorskoj.
Kao urednik edicije „Bokeljologija“ vi, dakako, niste mogli da budete urednik sam sebi u knjizi „Za čitanje na plaži“. Kako ste rešili problem urednika?
Pozvao sam harizmatičnu Branislavu Mićić, nekadašnju urednicu brojnih ženskih čaospisa uključujući i one u kojima su objavljivane moje priče, da mi bude urednica. Hvala joj, izemđu ostalog, i na ovih pet rečenica iz recenzije: „Sve storije su vruće kao da ih Malović piše leti u podne. Penušaju se i prskaju preko ivice knjige od bokeške strasti i humora. Prstohvat tragedije, kojim pisac katkad začini svoje storije, pada mi kao so na ranu. Ali i to je život. Turisti bi trebalo da znaju da tuga ne stanuje samo na kopnu a sreća samo na moru.“
U neobičnom Sadržaju vidimo da ispod svake od 16 storija stoji tumačenje mikro-žanra? Zašto je urednica posegla za ovim rešenjem?
Mislim da je dobro rješenje da čitalac vidi koja je to priča sa srećnim krajem, koja je to priča sa tužnim krajem, a koja je pak šaljiva. Ovo su storije pune Mediterana, savršene za čitanje s pogledom na more.
Otkud motiv slikara Voja Stanića na naslovnoj strani?
Ništa nije bilo logičnije nego da s dozvolom velikog slikara u osnovi naslovne strane bude motiv sa platna „Plaža“ iz 1975.
/Mila Milosavljević/
“Uklanjanje male scene iz Atrijuma kompleksa Buća-Luković otpočelo je 04.januara. Postavlja se pitanje ko, kad i uz čiju dozvolu je postavio drveno metalnu konstrukciju u Atrijumu – dijelu zaštićenog nepokretnog kulturnog dobra – kompleksa Buća-Luković?”- kaže se u reagovanju direktorice JU Muzej i galerija Tivat, Danijele Đukić
“Konstrukcija koja je služila za predstave CZK je postavljena bez prethodno dobijenih konzervatorskih uslova Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture odnosno Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore, koja kroz prijedlog mjera u elaboratu o revalorizaciji nepokretnog kulturnog dobra – kompleksa Buća – Luković preporučuje uklanjanje Male scene i iznalaženje adekvatne lokacije. Zar Vam dokument, koji je pravosnažan, dovoljno ne govori šta treba da radite i koje su preporuke kad je u pitanju zaštita baštine?
Dokle ste mislili da ćete da nasipate tone pijeska sa Kule, za potrebe pojedinih predstava i da blokirate prilaz Kuli, ekonomskoj zgradi i u pojedinim prilikama i kapeli Sv. Mihovila. I ne samo to, već ste prekrili gotovo pa čitav Atrijum i još nam predlažete, da se malo pomjerimo – više ulijevo ili udesno.
JU Muzej i galerija Tivat smještena je u kompleksu Buća – Luković. Kompleks je zaštićeno nepokretno kulturno dobro. Zaštita nepokretnog kulturnog dobra ogleda se u integralnom očuvanju dobra, koji podrazumijeva i vizuelni segment.
Opština Tivat je bafer zona zaštićenog UNESCO područja, što podrazumijeva zaštitu i materijalnog i nematerijalnog nasljeđa. Konvencije su iznad Zakona Crne Gore, pa ako već ne poštujete naše zakone, konsultujte niz Konvencija koje je Crna Gora ratifikovala i mora da ih sprovodi.
JU Muzej i galerija Tivat je dužna da brani i da se odnosi prema kulturnoj baštini na društveno odgovoran način, a ovim činom vraćamo izgubljeno povjerenje zajednice u ustanovu kulture – JU Muzej i galerija Tivat. Braneći integritet, branimo i ono što Muzej čuva, a to su muzejske zbirke, među kojima su predmeti koji moraju i trebaju da se tretiraju kao pokretna kulturna dobra.
Dakle, uklanjamo Malu scenu zarad očuvanja kulturno istorijskih vrijednosti zaštićenog kulturnog dobra, dalje devastacije Kule i pristupačnosti Muzeju u toku ljetnje turističke sezone.
Ponavljam, Purgatorije nisu ugrožene, već Vi ispuštate priliku da odaberete jednu od ponuđenih lokacija sa naše strane i sami dovodite u pitanje Purgatorije.
Kultura nije umrla, ali skoro pa muzejska djelatnost jeste. Na JU Muzej i galerija Tivat je obaveza da pokrene muzejsku djelatnost, poštujući sve što Zakon o muzejskoj djelatnosti propisuje, ali i Zakon o zaštiti kulturnih dobara. Opšti Zakon o kulturi da i ne pominjem”-direktorica JU Muzej i galerija Tivat Danijela Đukić .
U Tivtu u narednom periodu jedino što možemo očekivati od kulturnih događaja su murali na trafostanici ili neki vašar uz kolce praćeno ozbiljnom muzikom trubadura iz Guče, saopštio je večeras Opštinski odbor Socijaldemokrata (SD) Tivat.
“Da kultura više ne stanuje u našem gradu jasno nam je bilo kada se na ljetnjoj pozornici sastala ekipa da nam pod okriljem “humanitarne” večeri saopšti kojim pravcem će se razvijati ova veoma bitna grana svakog čovjeka i svake zajednice. Ovih dana svjedočimo demontiranju male scene čime nam lokalna vlast želi saopštiti da je kultura umrla u našem gradu. Ostaće sjećanje na divne večeri provedene na pomenutoj sceni uz glumačke velikane, Đuzu Stojiljkovića, Milenu Dravić, Dragana Nikolića i mnogih drugih glumaca, kada je naš grad odisao finoćom uobličenom u festivalu koji se održavao svake godine”, naveli su u saopštenju.
Očigledno je, smatraju u tivatskom SD-u, da je cilj da “sve što valja u ovom gradu treba uništiti”, mada su, kako kažu u toj partiji, to mogli i očekivati, jer “gospoda iz vlasti su to najavili i evo ispunjavaju obećano”.
“Zapečatiće ovaj grad sa onima koji brane seke i mandraće, ljubiteljima Boke i njene kulture, pa u narednom periodu jedino sto možemo očekivati od kulturnih događaja su murali na trafostanici ili neki vašar uz kolce praćeno ozbiljnom muzikom trubadura iz Guče. Stari Tivćani bi rekli, i ovo će se zvati juče, a kultura će pobijediti, mnogo brže nego što mislite”, poručuju u saopštenju.
Iz tivatskog SD-a saopštenje su završili citatom jednog velikana:
“Laku noć, dame i gospodo
Eto i ova predstava je završena
Nadam se da ste uživali u njoj
Bilo je zadovoljstvo glupirati se za vas
Sve ove godine
Nadam se da ćemo se još videti
U nekom drugom gradu, na nekoj drugoj predstavi
U nekom drugom cirkusu”.
© BokaNews, 2021
