TO Tivat predstavila ponudu – očekuju goste iz Srbije i tokom zimskih mjeseci

0
TO Tivat predstavila ponudu – očekuju goste iz Srbije i tokom zimskih mjeseci
Foto TO Tivat

Turistička organizacija Tivat u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore i lokalnim turističkim organizacijama, na tržištu Srbije, predstavlja ponudu ove destinacije za novogodišnje praznike i zimsku sezonu.

Promocija Novogodišnjeg programa koji sadrži niz koncerata, zabavnih sadržaja i nastupa u Tivtu regionalnih muzičkih zvijezda, počela je prezentacijom koja je u srijedu održana u hotelu “Hilton” u Beogradu, u organizaciji NTO Crne Gore.

“Uz zvuke klape Castel Nuovo, brojni gosti, predstavnici medija i turističkih agencija, bili su u prilici da se upoznaju ponudom koju je crnogorska privreda pripremila za predstojeću sezonu i novogodišnje praznike. U Hiltonu su prisustvovale i članice ženskog tamburaškog sastava “La Banda” koji će u Tivtu nastupiti 1.januara 2023.godine kao predgrupa regionalne zvijezde Željka Bebeka”- saopšteno je danas tim povodom iz TO Tivat.

Promocija se nastavila na Međunarodnom sajmu turizma u Novom Sadu koji se održava u periodu od 17. do 19. novembra. Prvi dan sajma je ispraćen posjetom brojnih medija, među kojima je bila i TV Vojvodina i NS internet portal. Sinoć je u Kulturnom centru “Svilara” održana i prezentacija ponude Crne Gore, koja je ovogodišnja zemlja partner sajma u Novom Sadu. Događaju je prisustvovao veliki broj zvanica i medija, a gostima se obratio crnogorski ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović.

Foto TO Tivat

“Kada su turisti iz Srbije u pitanju, po broju realizovanih dolazaka i noćenja u Tivtu, zauzimaju prvo mjesto.Za prvih devet  mjeseci  ove godine turisti sa ovog tržišta ostvarili su 25.305 dolazaka i 271.386 noćenja”- istakli su iz TO Tivta.

Tivatska Turistička organizacija iskoristila je priliku da na sajmu u Novom Sadu promoviše i bogat četvorodnevni program novogodišnjih praznika u Tivtu. Na sajmu svoju ponudu inače, predstavljaju i hotel ,,The Chedi Luštica Bay” i HTP ,,Mimoza”.

Nakon nastupa u Beogradu i Novom Sadu, TO Tivat će nastaviti promociju novogodišnje i zimske ponude i u Sarajevu.

Profesori Gimnazije i Pomorske škole u Kotoru izrazili nezadovoljstvo zbog odugovlačenja u rješavanju njihovih zahtjeva…

0
Profesori Gimnazije i Pomorske škole u Kotoru izrazili nezadovoljstvo zbog odugovlačenja u rješavanju njihovih zahtjeva…
Pofesori Gimnazija i Pomorske škole Kotor Kotor

Profesori Gimnazije i Pomorske škole u Kotoru, zajedno sa vannastavnim osobljem, okupili su se i danas u 13 sati ispred školske zgrade, kako bi izrazili nezadovoljstvo zbog odugovlačenja u rješavanju njihovih zahtjeva za povećanjem koeficijenta zarada od 45%.

Kalkulacija sa znatno manjim procentom ponižavajuća je i potpuno neprihvatljiva u sadašnjim uslovima inflacije koja je porasla na 17%.

Zaposleni su čvrsto riješeni da istraju u svojim zahtjevima i podsjećaju da, pored administracije koja se iz dana u dan sve više uvećava, moraju da misle i na svoje porodice, posebno djecu, od kojih su mnogi đaci ili studenti kojima treba obezbijediti buduće školovanje.

Upravljao vozilom pod dejstvom alkohola, izazvao saobraćajnu nezgodu, dobio 16 dana zatvora…

0
Upravljao vozilom pod dejstvom alkohola, izazvao saobraćajnu nezgodu, dobio 16 dana zatvora…
Policija Tivat – foto Boka News

Sutkinja suda za prekršaje u Budvi- odjeljenja u Kotoru Ivana Vukasović je okrivljenom Makeev Konstantinu državljaninu Ruske federacije izrekla kaznu zatvora u trajanju od 16 dana i novčanu kaznu u iznosu od 60€.

On je sankcionisan jer je prethodne noći upravljo na podrucju opstine Tivat upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2,74 g/kg, kojom prilikom je izazvao i saobraćajnu nezgodu sa materijalnom štetom.

Zbog okolnosti da se radi o stranom državljaninu, on je bez odlaganja upućen na izdržavanje kazne prije pravosnaznosti rješenja u UIKS Spuž. Osim kazne, izrečena mu je zabrana upravljanja vozilima u trajanju od 4 mjeseca, koja će stupiti na snagu po izdržavanju zatvorske kazne, saopštio je predsjednik suda Marko Đukanović.

Povodom 21. novembra – Prijem za vjerske velikodostojnike u Opštini Kotor

0
Povodom 21. novembra – Prijem za vjerske velikodostojnike u Opštini Kotor
Prijem vjerski velikodostojnici – foto Opština Kotor

Čelnici Opštine Kotor primili su vjerske velikodstojnike arhijerejskog namjesnika kotorsko-tivatskog protojereja Nemanju Krivokapića – starješinu hrama crkve Svetog Nikole, don Roberta Tonsatija – kancelara Kotorske biskupije i Meha efendiju Martinovića – glavnog imama za Boku kotorsku i Budvu.

Iz kabineta predsjednika Opštine je saopšteno da je prijem organizovan u susret Danu opštine Kotor, Aranđelovdanu i Gospi od zdravlja, a vjerske velikodostojnike su primili predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić je sa predsjednicom Skupštine opštine gospođom Majom Mršuljom i potpredsjednicima Opštine, Sinišom Kovačevićem i Nebojšom Ševaljevićem.

“U ovom već tradicionalnom susretu i prijateljskoj atmosferi istaknut je značaj multikonfesionalnosti i multikulturalnosti koju Kotor baštini kroz istoriju”, navodi se u saopštenju.

Poručili su da je Kotor grad sloge i vrijednovanja različitosti, pa da je tako i ove godine glavna poruka koja je poslata sa sastanka da treba ostati postojan i istrajan u tome da i buduće generacije nastave da žive u zajedništvu okrenuti jedni drugima

Saradnja jača snage vatrogasaca i spasilaca iz Herceg Novog, Konavala, Trebinja i Ravnog

0
Saradnja jača snage vatrogasaca i spasilaca iz Herceg Novog, Konavala, Trebinja i Ravnog
Flood & Fire

Uspješna završna vježba projekta „Flood & Fire“


Vatrogasci i spasioci iz Herceg Novog, Konavala, Trebinja i Ravnog uspješno su izveli terensku vježbu spasavanja iz poplava, koja je organizovana u okviru prekograničnog projekta „Flood & Fire“.

Na juče održanoj završnoj vježbi učestvovalo je 60 predstavnika službi zaštite i spasavanja iz četiri partnerska grada, helikopterske jedinice vojske Crne Gore, Komunalne policije Herceg Novi, Planinarskog kluba „Subra“, novskog preduzeća „Čistoća“, Crvenog krsta Crne Gore i sanitet Instituta “Dr Simo Milošević” Igalo.

Učesnici vježbe su na dijelu rijeke Sutorine demonstrirali spasavanje ljudskih života i imovine u slučaju poplave. Pripremljeni scenario podrazumijevao je situaciju u kojoj je nabujala rijeka ugrozila stambene objekte i prevozno sredstvo, a u njima su građani čiji životi su u opasnosti, pa je publika imala priliku da sagleda sve aspekte reagovanja u ovakvoj kriznoj situaciji. Za pripremu i sprovođenje bili su zaduženi pripadnici novske Službe zaštite i spasavanja – vježbu je osmislio i koordinirao Aleksandar Škobalj, a vodio Vidak Vuković.

Vježba Flood & Fire

Nakon vježbe, predstavljen je Memorandum o razumijevanju koji su potpisali predsjednici sve četiri Opštine, sa ciljem da vladama sve tri države upute inicijativu za pojednostavljenje formalnosti i omogućavanje lakšeg prelaska granica u vanrednim okolnostima.

„Uputili smo inicijativu da vozila službi opština Konavle, Trebinje, Ravno i Herceg Novi međugranične prelaze prolaze dosta jednostavnije nego što je to bilo do sada. Nadam se da će ta naša inicijativa uroditi plodom jer mislim da u tim situacijama moramo da budemo jedinstveni i da se daleko brže reaguje, kako bi se spasili životi i imovina“, kazao je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.

Projekta Flood & Fire

Kako je rekao, požari koji su se desili u Herceg Novom ovog ljeta pokazali su koliko su važni solidarnost i saradnja susjednih opština. Istakao je da je projekat „Flood & Fire“ veoma značajan za cijelu regiju zato što omogućava nabavku dodatne opreme i kapacitete za zajedničko djelovanje lokalnih službi zaštite i spasavanja. Zahvaljujući se svim partnerima na saradnji, Katić je izrazio nadu da će četiri grada i u narednom periodu udružiti snage na novim zajedničkim projektima. Uz njega, učesnike vježbe su u ime Opštine Herceg Novi pozdravili potpredsjednik Mirko Mustur i glavni administrator Nenad Đorđević.

Trodnevna teorijsko-praktična vježba spasavanja iz poplava održana u Herceg Novom je završna, nakon što su u ostalim partnerskim opštinama organizovane tri vježbe spasavanja iz požara. Projekat „Flood & Fire“ podrazumijeva i nabavku vrijedne opreme za reagovanje u slučajevima požara i poplava, kao i uspostavljanje zajedničkog komunikacionog centra koji je još jedan korak ka bržem reagovanju u vanrednim situacijama, naveo je projekt menadžer za Herceg Novi, Jovan Subotić.

On je izrazio zadovoljstvo činjenicom da je vježba u Novom izvedena uspješno, te istakao da timovi koji su radili na projektu predstavljaju ponos za sva četiri grada. Kako je rekao, proces realizacije projekta, koji je ušao u posljednji mjesec, pokazao je da partnerske opštine uvijek mogu računati na međusobnu pomoć.

„Stvorila se jedna regionalna baza za sve buduće projekte, bez obzira na temu. Kapaciteti su podignuti u svim opštinama. Herceg Novom je bilo prijeko potrebno da pokaže da može svojim resursima da iznese ovako komplikovane projekte. Ono što nas očekuje u budućnosti, pogotovo potencijalnim ulaskom u EU, jesu veća sredstva i češći projekti kroz koje gradu možemo da donesemo mnogo toga što nam nedostaje, a nismo u prilici da obezbijedimo kroz redovno poslovanje“, istakao je Subotić.

Vježba Flood & Fire

Mariana Čupić Jovanovski iz Općina Konavle kazala je da vježba održana u Herceg Novom predstavlja krunu svih aktivnosti u okviru projekta, pohvalila organizacioni tim i sve učesnike.

„Bitno je naglasiti koliko je ovaj projekat bitan svima nama. U opštini Konavle već se vide rezultati povezivanja ovih opština. Imali smo ovog ljeta priliku da vidimo koliko prirodne katastrofe nemaju granice i koliko je bitno što prije reagovati. I ovo ljeto bila je olakšana komunikacija između pripadnika vatrogasnih jedinica Konavala i Herceg Novog, kao i između nas koji smo članovi projektnih timova. Istakla bih kao najveću vrijednost projekta, osim opreme koja se dobija, vezivanje između projektnih partnera i pripadnika vatrogasnih službi“, poručila je Čupić Jovanovski.

Dražen Bošković iz Grad Trebinje – Grad Trebinje kazao da su projektni partneri vježbom dokazali da zajednički mogu odraditi mnogo toga, a da u narednom periodu slijedi veliki posao. Kako je naveo, ovakve vježbe treba organizovati što češće na različitim lokacijama jer one osnažuju službe i povećavaju povjerenje lokalnog stanovništva i turista.

Inflacija u EU-u u oktobru premašila 11 posto

0
Inflacija u EU-u u oktobru premašila 11 posto
Euro

Inflacija u EU-u ubrzala je u oktobru, premašivši 11 posto, objavio je evropski statistički ured, snizivši ujedno procjenu rasta potrošačkih cijena u eurozoni.

Godišnja stopa inflacije u EU-u, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u oktobru je dosegnula 11,5 posto, novu najvišu razinu otkada je europski statistički ured počeo objavljivati podatke.

U rujnu iznosila je 10,9 posto, a u listopadu prošle godine 4,4 posto.

U eurozoni porasla s 9,9 posto u rujnu na 10,6 posto u listopadu, objavio je Eurostat, snizivši procjenu s kraja listopada za 0,1 postotni bod.

Snižena procjena odražava blaži rast cijena energije, za 41,5 posto u odnosu na prošlogodišnji oktobar. Prije dva tjedna Eurostat je procijenio da su porasle 41,9 posto.

U listopadu stopa inflacije u eurozoni iznosila je 4,1 posto.

Uz skok cijena energije, snažniji nego u rujnu kada su uvećane 40,7 posto, glavni motor inflacije bilo je poskupljenje svježe hrane, za 15,5 posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. U rujnu poskupjela je 12,4 posto.

Na mjesečnoj razini rast cijena ubrzao je u oktobru i u EU i u eurozoni, s 1,2 u septembru na 1,4 odnosno 1,5 posto.

Baltik i dalje na vrhu

U usporedbi s septembrom stopa inflacije porasla je u 13 zemalja članica, a pala u njih 11. U tri zemlje zadržala se na rujanskoj razini.

Najsnažnije su i u oktobru porasle potrošačke cijene u Estoniji i Litvi, za 22,5 odnosno za 22,1 posto.

Blizu su i Mađarska i Latvija s rastom cijena za 21,9 odnosno 21,7 posto.

U Hrvatskoj je godišnja stopa inflacije, mjerena HICP-om, u listopadu iznosila 12,7 posto i bila je viša za 0,1 postotni bod nego u septembru. U listopadu prošle godine iznosila je 3,9 posto.

Najbliže je Hrvatskoj po stopi inflacije u oktobru bila Italija, treće po veličini gospodarstvo i važan trgovinski partner, u kojoj je iznosila 12,6 posto.

U Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu i također važnom trgovinskom partneru Hrvatske, iznosila je 11,6 posto.

Najslabiji rast potrošačkih cijena i u listopadu je bilježila Francuska, od 7,1 posto.

Slijede Španjolska i Malta s rastom cijena od 7,3 odnosno 7,4 posto.

Sve prednosti Hercegovine na jednom mjestu – Predstavljena veb platforma za digitalne nomade (VIDEO)

0
Mostar – Sarajevo – Foto: Mustafa Öztürk – Anadolu Agency

Veb platforma namijenjena digitalnim nomadima koji žele neko vrijeme provesti u Hercegovini, a koja je razvijena kroz projekt RECOOPER sufinanciran sredstvima Evropske unije i Vlade SR Njemačke, ugledala je svjetlo dana.

Od logističkih informacija, korisnih linkova pa sve do prirodnih ljepota i društvenih sadržaja, ova platforma pruža jedinstven pregled svega što digitalni nomadi mogu pronaći ili očekivati u Hercegovini. Ona olakšava jedan od najvećih izazova s kojima se digitalni nomadi susreću na novim lokacijama – nudi im preporuke, sugestije i savjete stvarajući idealan temelj za samostalno istraživanje regije.Veb platformu prati i promotivni video kojim su predstavljene ključne karakteristike regije kao destinacije za digitalne nomade.

– Prirodne ljepote, kulturne znamenitosti, avanturizam, gastronomija, društveni život, zajednica i mjesta za rad samo su neki od razloga zbog kojih digitalni nomadi biraju Hercegovinu kao jednu od svojih destinacija. Za potpuni učinak i privlačenje digitalnih nomada potreban je zajednički rad svih aktera. Zato, pričajte, dijelite, predstavljajte – vrijeme ove regije tek dolazi, a digitalnim nomadima, bez sumnje, ima puno toga za ponuditi – istaknuto je.

Mostar – foto Boka News

Work’n’Sunshine – slogan je kojim Hercegovina opisana, a u čiju istinitost se svakodnevno mogu uvjeriti kako digitalni nomadi, tako i drugi koji provode svoje vrijeme u Hercegovini.

Projekt RECOOPER zajednički implementiraju Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine i INTERA Tehnološki Park. RECOOPER je dio šireg projekta EU4BusinessRecovery, kroz koji Europska unija pruža podršku Bosni i Hercegovini u ublažavanju ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom COVID-19.

Projekt EU4BusinessRecovery je vrijedan 13,7 mil EUR, a zajednički ga financiraju Europska unija (13 mil EUR) i Savezna Republika Njemačka (700.000 eura). Provode ga GIZ, ILO i UNDP.

Luka Kotor ostvarila 95% prometa iz 2019. godine – za narednu godinu 500 brodova najavilo dolazak

Luka Kotor ostvarila 95% prometa iz 2019. godine – za narednu godinu 500 brodova najavilo dolazak
Kotor foto Boka News

Luka Kotor je ostvarila 95% prometa iz 2019. godine, saopštio je zamjenik izvršnog direktora za marketing i razvoj u toj kompaniji, Ljubo Radović, dodajući da su zadovoljni i brojem putnika.

On je u emisiji Dobro jutro Crna Goro na TVCG, rekao da je ovogodišnji prihod iskorišćen za saniranje gubitaka uzrokovanih pandemijom.

Radović je saopštio i da neradna nedjelja ne utiče na kruzing turizam.
Ova godina je, kako navodi, izuzetno značajna za poslovanje Luke Kotor, jer je opravdala status koji je imala svih ovih godina kada je riječ o kruzingu, prenosi portal RTCG.

Kada je riječ o prometu, Radović je dodao da su ostvarili 95% prometa iz 2019. godine koja se računa kao rekordna.

– Što znači da smo više nego zadovoljni. Kada je riječ o veličini plovila, tu smo čak i bolji nego 2019 – rekao je Radović.

Kruzer u Kotoru 2022. – Foto Z. Nikolić Boka News

On je naglasio da je u prvoj polovini godine broj putnika bio redukovan kod velikih kompanija, zbog okolnosti vezanih za pandemiju.

– U drugoj polovini godine taj broj se počeo povećavati i u tom segmentu smo takođe zadovoljni, posebno što je karakteristika naše luke da imamo jedan brod na vezu, a tri pozicije su predviđene za sidrište i na taj način mi kontrolišemo samu gužvu – kazao je Radović.

Kruzing industrija je, prema njegovim riječima, bila najpogođenija pandemijom.

– Možete zamisliti šta je zabrana uplovljavanja kruzera nanijela našoj kompaniji. Kompanija je dvije godine bila u teškim uslovima. Teret su podnijeli svi, menadžment i radnici. Međutim, kompletan prihod ovogodišnji iskoristili smo za saniranje posljedica tih gubitaka – kazao je Radović i dodao da će se gubici nadoknađivati i naredne dvije godine.

Za sada je, za narednu godinu, rezervisano 500 brodova.

Izložba povodom 50.godišnjice tivatske podružnice Bokeljske mornarice

0
Izložba povodom 50.godišnjice tivatske podružnice Bokeljske mornarice
Bokeljska mornarica foto Boka News

U sklopu manifestacije „Novembarski dani“,  u Muzeju i galeriji Tivat u nedjelju 20. novembra sa početkom u 17 časova, biće otvorena izložba fotografija „50 godina podružnice Bokeljske mornarice u Tivtu“.

Posjetioci će, pored fotografija, biti u prilici da vide tradicionalnu nošnju, ali i tradicionalno i originalno oružje, koje i samo predstavlja značajan dio nošnje Bokeljske mornarice.

Na otvaranju će govoriti direktorica JU Muzej i galerija Tivat Danijela Đukić, predsjednik Bokeljske mornarice Podružnice Tivat Marjan Ribica i autor izložbe Neven Staničić. Izložbu će otvoriti Željko Komnenović, predsjednik Opštine Tivat.

Otvaranjem izložbe posvećene 50.godišnjici tivatske podružnice Bokeljske mornarice, JU Muzej i galerija Tivat započinje realizaciju projekta pod nazivom „Zaštita nematerijalnog kulturnog nasljeđa kroz učenje“. U sklopu ovog projekta ova JU će prirediti niz aktivnosti (radionice, izložbe, konferencija i zbornik radova), koje će se sprovoditi do 17. oktobra naredne godine.

Vlada dala zeleno svjetlo tivatskoj kompaniji da založi novi luksuzni hotel na obali zaliva Trašte

0
Vlada dala zeleno svjetlo tivatskoj kompaniji da založi novi luksuzni hotel na obali zaliva Trašte
Luštica Bay

Kompanija Luštica Development iz Tivta koja gradi i razvija turističko naselje Luštica Bay na obali zaliva Trašte u Krtolima, obratila se Ministarstvu finansija sa zahtjevom da Vlada Crne Gore toj kompaniji da saglasnost na zaključivanje kreditnog aranžmana a za koji je kao sredstvo obezbjeđenja da će Luštica Development banci vratiti taj novac, predviđen objekat prvog hotela u tom rizortu – luksuznog „The Chedi Luštica Bay“.

Vlada je ovaj zahtev razmatrala na sjednici prošle nedjelje i dala saglasnot na traženje Luštice Development. Sa njim se prethodno, složila i institucija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore jer je konstatovano da je zahtjev podnešen u skladu sa onim što Luštici Develompent omogućava Ugovor o zakupu i izgradnji koji je ta firma sa državom Crnom Gorom sklopila 2009. godine.

U zahtjevu tivatske kompanije iza koje stoji švajcarsko-egipatski konmzorcijum Orascom, a koji je Vladi upućen sredinom septembra, stoji da je Luštica Development do sada u izgradnju kompleksa Luštica Bay uložila 350 miliona eura i da se nakon ljetnje turističke sezone, nastavljaju intenzivni građevinski radovi na objektima u naseljima Marina i Centrale, kao i na završetku prve faze golf igrališta. Navodi se da kompanija Luštica Development, da bi finansirala ove radove, neophodna sredstva obezbjeđuje kroz različite izvore finansiranja, uključujući  sopstveni kapital, akcionarske zajmove podrške od kompanije Orascom Development Holding kao svog većinskog akvionara, kao i kredite koje uzima kod poslovnih banaka.

Luštica Bay – The Chedi

Stoga je Luštica Development 13,septembra zaključila novi kreditni ugovor sa Alta bankon iz Beograda kojim se tivatskoj kompaniji odobrava srednjeročni kredit za finansiranje obrtnih sredstava namijenjenih projektu Luštica Bay, u iznosu od 8,3 miliona eura, sa rokom dospijeća od tri godine i grejs periodom od 12 mjeseci. Da bi kredit bio operativan, banka treba da uspostavi založno pravo kao sredstvo obezbjeđenja njegovog vraćanja, nad dijelom imovine Luštice Development, a na što, po ugovoru te kompanije sa državom iz 2009., formalnu saglasnost treba da da Vlada Crne Gore. Stroga se Luštica Development obratila Vladi sa zahtjevom da ova da „zeleno svjetlo“ da se upiše izvršna vansudska hipoteka u korist Alta banke nad objektima prvog hotela koji je sagrađen u kompleksu Luštica Bay – ultraluksuznog „The Chedi Luštica Bay“, ranga pet zvjezdica. Po ovom aranžmanu, beogradska banka će staviti hipoteku na oba krila ovog hotela, a koje čini 46 poslovnih prostora turizma (apartmana) 12 tehničkih prostorija, 8 jedinica nestambenog prostotra i 31 garažno mjesto, ukupne površine 6.370 kvadratnih metara. Vlada je istovremeno, kreditoru kompanije izdala i uvjerenje da je država „u dobrim odnosima u pogledu prava i obaveza ugovornih strana“ iz Ugovora o zakupu i izgradnji iz 2009., kao i da Vlada i Luštica Development nemaju nikakvih sporova u vezi realizacije tog ugovora.

Davanje saglasnosti države da Luštica Development hipotekom optereti dio svoje imovine – hotel “The Chedi Lušptzica Bay“, kako se navodi u materijalu koji je usvojila Vlada, ne oslobađa tu komnpaniju od ispunjenja bilo koje njene obžaveze iz ugovora kojim  je toj firmi 2009. u dugoročni zakup dato skoro 7 miliona kvadrata državnog zemljišta na Luštici radi izgradnje 1,1 milijardu eura vrijednog novog turističkog grada Luštica Bay.