Zlatovrana „Nela″ je 22. augusta 2021.godine napustila okolinu svog gnijezdilišta u Ulcinju. Nakon što je preletjela Sredozemno more kod Sicilije i odmarala duže vremena iznad i kod Sahare, 15. novembra došla je na područje zimovanja. Ono leži na graničnom području između Konga i Angole, južno od kišnih tropskih šuma.
Sa proljećnom seobom, zlatovrana je počela 14. aprila. Nakon preleta Sahare, duže vremena je odmarala u sjevernom Egiptu, te preletjela Sredozemno more kroz Grčku, i vratila se na svoje gnijezdilište 24. aprila 2022. godine.
Ne samo što je njena proljećna ruta seobe bila dugačka oko 5.700 kilometara, zlatovrana je uspješno u Solani Ulcinj odgojila 5 mladunaca. Tu je, na kraju sezone gnijezđenja, „Neli″ bio skinut loger koji je kao mini ruksak nosila jednu godinu. Ptica je bila u izvrsnoj kondiciji, prstenovana prstenom Prirodnjačkog Muzeja Crne Gore u Podgorici, sa kojim se nadamo da će se vratiti i ove godine u svoju domovinu.
Istraživanje zlatovrane u Solani Ulcinj je plod saradnje Nacionalnih parkova Crne Gore (Nela Vešović Dubak), Prirodnjačkog muzeja (Andrej Vizi), Švajcarskog ornitološkog instituta (dr. Steffen Hahn, Joanna Wong) i Ciconia Slovenia (Borut Stumberger).
Nacionalni parkovi Crne Gore već godinama sa međunarodnim stručnjacima i naučnicaima putem posebnog programa čuvaju pupulaciju zlatovrane u Crnoj Gori putem specijalnih boksova za gniježđenje. Ove aktivnosti u cilju njene zaštite su uspješne.
“Quot capita, tot sententiae kaže latinska izreka”- kaže u saopštenju povodom uklanjanja Male scene, direktorica JU Muzej i galerija Tivat, Danijela Đukić.
“Dolaskom na mjesto direktorice JU Muzej i galerija Tivat, komisija je sačinila zapisnik o zatečenom stanju, gdje fotografije Atrijuma i unutrašnjosti Kule ne prikazuju sliku muzeja, kakva treba da se vidi u javnosti, a pogotovo ne posjetioci muzeja.
Kontinuirano devalviranje kulturno istorijske cjeline i unutrašnjosti Kule usporava, ugrožava i devastira Muzej i muzejske zbirke.
CZK – Mala scena
Slike govore više od riječi!
Odluku o uklanjanju metalno-drvene konstrukcije (koja je zabetonirana u zemlju) vodili smo se isključivo smjernicama iz Elaborata o revalorizacji nepokretnog kulturnog dobra-kompleksa ljetnjikovca Buća-Luković iz 2013 utemeljen u Zakonu o zaštiti kulturnih dobata. Predstave se igraju i u drugim gradovima, pa se ne prenosi Atrijum.
Sa početkom sanacije srednjevjekovne Kule, otpočelo se sa uklanjanjem elemenata koji joj ne pripadaju odnosno tehničke opreme za potrebe predstava.
Neugledno dvorište predstavljaju i pobacani djelovi stubova, koje je potrebno konzervatorski tretirati i uz pomoć stručnih lica pokušati spojiti elemente djelova stubova. (Elaborat iz 2013.)
Intervencije na vijencu prozora četvorolisnog oblika bez dobijenih konzervatorskih uslova!? (bušenje rupa za tiple, provlačenje PVC narandžastog crijeva i dr.)
Moramo da prekinemo dugogodišnju i kontinuiranu nebrigu.
JU Muzej i galerija Tivat za uklanjanje konstrukcije ima podršku Muzejskog društva Crne Gore, JU Muzeji i galerije Budva, JU Muzeji Kotor, Srđana Marlovića, arhitekte-konzervatora, Savjeta JU Muzej i galerija Tivat, Veska Ražnatovića, konzervatora-restauratora, Gordane Ražnatović, arhitektice, Saše Srećkovića, etnologa-antropologa, AMMM-Udruženja Mediteranskih Pomorskih Muzeja, pojedinaca i Opštine Tivat.
CZK – Mala scena
U elaboratu o revalorizaciji nepokretnog kulturnog dobra – kompleks ljetnjikovca Buća-Luković kroz prijedlog mjera piše: iznalaženje druge lokacije za održavanje predstava male scene; uklanjanje metalnih i drvenih konstrukcija za potrebe pozorišne produkcije iz dvorišnog prostora; izrada projekta uređenja dvorišnog prostora, sa namjenom izlaganja skulptura, lapidarijuma i sl.; Dvorište kompleksa je devastirano metalnim konstrukcijama za reflektore, plastičnim sjedištima i drvenim scenskim podijumima, za potrebe pozorišne produkcije. Izvršiti demontažu rigips ploča, koje su montirane za potrebe privremene postavke u kapelici;
Posjetiocima nije siguran obilazak Atrijuma.
Javna ustanova Muzej i galerija Tivat obavijestila je Upravu za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore da planira uklanjanje drveno-metalne konstrukcije.
Foto iz Elaborata o revalorizaciji nepokretnog kulturnog dobra – kompleksa ljetnjikovca Buća-Luković iz 2013.
CZK – Mala scena
Pismo podrške
Poštovani,
Izražavam potpunu podršku nastojanjima uprave JU Muzej i galerija Tivat da se kompleks Buća, koji predstavlja urbanistički nukleus današnjeg Tivta, očuva i prezentuje na dostojan način koji uvažava sve njegove arhitektonske, urbanističke, kulturne, istorijske i obrazovne vrijednosti.
Od izuzetne važnosti je obezbjediti i očuvati adekvatnu namjenu unutar kompleksa te u tom cilju odstraniti sve naknadno postavljene elemente koji remete čitljivost arhitektonskih i imabijentalnih vrijednosti, kao i elemente koji sputavaju nastavak istraživanja na predmetnoj lokaciji. Unutrašnjost kompleksa treba se koristiti u muzejske svrhe, odnosno kao dopuna postojećim muzejskim aktivnostima, te kao takva trebala bi biti lišena svega što prostor opterećuje elementima iz kategorije“ vizuelnog zagađenja“.
U tom cilju izražavam punu podršku direktorici Danijeli Đukić na nastojanjima da se mala scena demontira i premjesti na drugu lokaciju.
Srdačno,
Srđan Marlović, arhitekta, arhitekta-konzervator”- ističe u saopštenju direktorica JU MiG, Danijela Đukić.
Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore saopštio je da će se danas u 12 sati u svim jedinicama Hitne medicinske pomoći u Crnoj Gori zaposleni okupiti na trideset minuta i na trideset sekundi i simbolično upaliti zvučnu signalizaciju, ne kako bi zaustavili proces rada, jer Hitna pomoć ne može obustaviti proces rada, već kako bi na taj način uputili jasnu poruku javnosti da se maltretiranje i ponižavanje zdravstvenih radnika mora zaustaviti.
“Suočeni sa konstantnim pritiscima na zdravstvene radnike i nemilim događajima kojima su izloženi ljekari, medicinski tehničari i zdravstveno osoblje, a koje je kulminiralo fizičkim napadom na ljekara Hitne pomoći – prinuđeni smo da uputimo apel javnosti kako bi se zaustavilo maltretiranje zdravstvenih radnika koji su posvećeni spašavanju života u svakom trenutku i na svakom mjestu”, navode u saopštenju.
Pozivaju na razumijevanje najodgovornijeg posla i prestanak linča zaposlenih Hitne pomoći koji su 24 sata dnevno 365 dana u godini na usluzi svim građanima kojima je medicinska pomoć potrebna.
“Mi nijesmo heroji, već u svim uslovima i okolnostima samo obavljamo svoj posao. Ovim putem i na ovaj način želimo da podignemo glas jer minut znači spašen život i svaki atak znači ugrožavanje kako naših, tako i ugrožavanje života naših pacijenata”, dodaju u saopštenju.
Naglašavaju da bavljenje najodgovornijom profesijom u najmanju ruku zaslužuje makar minimum uvažavanja od strane građana, a ne maltretiranja i poniženja.
“U Hitnoj pomoći nema odlaganja i zaustavljanja procesa rada jer vrijeme ne čeka. I sada smo na svojim radnim mjestima i tražimo jedino da nam se omogući da radimo svoj posao s punom sviješću o odgovornosti koju imamo prema pacijentima”, zaključili su u saopštenju.
Narodni muzej Crne Gore poklanja građanima besplatnu posjetu stalnim postavkama do kraja januara. Građani Crne Gore mogu besplatno posjetiti Njegošev muzej Biljardu, Muzej kralja Nikole, Istorijski, Umjetnički i Etnografski muzej.
Radno vrijeme muzeja za posjete je: poneđeljak – petak, od 9 do 15 časova.
Njegoševa rodna kuća na Njegušima, Njegošev mauzolej na Lovćenu i Crnogorska galerija umjetnosti “Miodrag Dado Đurić” su u zimskim mjesecima zatvoreni za posjete.
Žena u pedesetima poginula je u ponedjeljak nakon što ju je pogodila lavina u francuskim Alpama.
Najmanje sedam skijaša zahvatila je lavina oko podneva, stoji u izvještaju. Petero ih je pronađeno i otkopano. Četvero ih je spašeno, a jedna je osoba pronađena mrtva.
Još uvijek traje potraga za preostalima.
Francuska meteorološka služba izdala je upozorenje za lavinu između trećeg i petog stupnja.
Treći stupanj predstavlja ozbiljne ili opasne uvjete, dok je peti stupanj najviši stupanj opasnosti od lavine i rijetko se izdaje, prema europskoj službi za upozoravanje na lavine.
Lazure Novska sky MINI trail liga Foto Ana Zeković
Prvo kolo Lazure Novska sky MINI trail liga – Igalo – ILINICA MINI Vertical + STRAVA segment challenge održano je u nedjelju. Učestvovalo je 28 trkača i trkačica.
Nadamo se da će taj broj iz kola u kolo rasti, a ono na što smo veoma ponosni je da smo ugostili čak devet dama, obzirom da smo prošle godine na svim trkama ukupno imali četiri
Najbolji su bili:
1. Luka Rajčević
1. Ekaterina Lapteva
2. Oleg Sazonov
2. Mirjana Radenović
3. Aleksandr Kutishchev
3. Natalia Yurkovets
Lazure Novska sky MINI trail liga Foto Ana Zeković
Zahvaljujemo se na lijepim poklonima Dodir Prirode, Podrum Delić, Konoba Stara Kužina, domaćinstvo Milošević – Kruševice. Zahvaljujemo se MZ Kameno – Žlijebi i Lazure Marina & Hotel, poručuju organizatori.
Lazure Novska sky MINI trail liga Foto Ana Zeković
Vidimo se za 15 dana a do nove trke poručuju iz Lazure Novska sky MINI trail liga.
Agencija za zaštitu životne sredine pripremile je film koji promoviše prirodne ljepote Crne Gore.
Kako su naznačili, promotivni film “Crna Gora između planina i mora”, predstavlja nastavak promocije prirodnih ljepota Crne Gore, a nakon izdavanja istoimene knjige, koja je doživjela veliki uspjeh.
– Priroda neke zemlje predstavlja njenu najveću vrijednost i najveći resurs za razvoj. Mi smo ponosni, a to pokazuje i ovaj video, da je Crna Gora jedna od najbogatijih zemalja što se tiče i pejzaža i biodiverziteta. Tome treba da zahvalimo, ponajprije, položaju države, raznolikosti staništa, od otvorenog mora do najviših planina, miješanju klima i geomorfologiji – piše u opisu snimka.
Gospodo iz “Narod pobjeđuje”, za početak, ne brinite za kondiciju DPS, imamo je. Moramo priznati da počinje da nas brine vaša nepresušna potreba da u svemu vidite DPS, do te mjere da vam se priviđa svuda i na svakom mjestu, nikako da izađete iz stanja opsesije DPS-om.
Makar nam nemojte pričati o strategiji i viziji razvoja, jer za ovih više od dvije godine od vas ne vidjesmo nijednu, ni u najavi, makar u pokušaju, pa da znamo kako u perspektivi vidite razvoj grada, pa i razvoj kulture Tivta u narednim godinama, kaže se u saopštennu OO DPS-a Tivat.
Prilika je da vas podsjetimo, Tivat je bila jedna od rijetkih opština koja je donijela i realizovala petogodišnji program razvoja kulture (2015-2020) i tvrdimo jedina koja je sa Izvještajem o realizaciji ovog značajnog strateškog dokumenta izašla pred odbornike Skupštine opštine. Znaju građani Tivta i ko je stručno i personalno na tome najviše radio i uradio, pa nećemo o imenima, uzgred da se ne bi i politizovalo time. A imao je Tivat razloga da se ponosi na sve što je u prethodnom periodu DPS sa koalicionim partnerima vršeći vlast u Tivtu, uradio za razvoj kulture, o čemu svjedoče brojna priznanja i pohvale kulturnih radnika i ljubitelja kulturnih sadržaja kako iz regiona tako i šire. Od vas iz “Narod pobjeđuje” stižu nam i dalje samo najave i obećanja a naš narod za obećanja ima jednu lijepu izreku.
Ovdje se, nažalost, radi o nečem drugom. Demonstrira se način djelovanja u kulturi sa pozicija vlasti na potpuno neprimjeren način. Nije sporno što se vlast mijenja, sporno je da aktuelna vlast nije našla modalitet da ustanove kulture koje bi trebalo da dišu jednim plućima, ne konfrontira međusobno, već da ih natjera da sarađuju i stvaraju uslove za zajedničko djelovanje, koje neće zavisiti od toga iz koje političke partije su aktuelni direktori ustanova ili sastav upravljačkih organa. Nije dobro, a to je postala praksa koju sve češće koristite, da sa rukovodiocima ustanova “razgovarate” preko medija, vršeći i na taj način svjesni politički pritisak.
Moramo primijetiti i da neki vaši koalicioni partneri mudro ćute oko ovog ”incidenta” u kulturi, ćute i čekaju da im pozicije zapečatite, onako kako ste im obećali, ne pomišljajući iz tog razloga da se svojim stavom o ovom pitanju oglase. “Junački”, rekli bi, ali ne i bokeški , kaže se u saopštenju Opštinskiog odbora DPS Tivat.
Na petoj sjednici Skupštine opštine Budva koja je održana danas po hitnom postupku glasovima 21 odbornika lokalnog parlamenta za predsjednika Opštine Budva u narednom četvorogodišnjem periodu izabran je Milo Božović, prenosi RTV Budva.
Sjednici je prisustvalo 29 od 33 odbornika SO Budva.
Odbrnici nijesu glasali o prvoj tački dnevnog reda, već je samo konstatovana ostavka dosadašnjeg predsjednika Opštine Mila Božovića.
Kada je druga tačka dnevnog reda u pitanju, uvodno obrazloženje dao je predsjednik SO Budva, Nikola Jovanović, koji je istakao i najvažnije detalje iz Božovićeve biografije, podsjetivši da je predlog da Božović bude predsjednik Opštine potpisalo 18 odbornika.
“Nama odbornicima Skupštine opštine predstoji da poštujući izbornu volju građana danas izaberemo gospodina Božovića za predsjednika Opštine. Uvjeren sam da je Budva pod njegovim vođstvom u sigurnim rukama i siguran sam da će ostvariti istorijske rezultate u rukovođenju lokalnom upravom u naredne četiri godine”, istakao je Jovanović.
Milo Božović, diplomirani ekonomista iz Budve. Rođen. 14.05.1977. godine u Kotoru Oženjen, otac troje djece. Obavljao je funkciju menadžera Opštine Budva u periodu od 2017. godine do 2020. godine. Na parlamentarnim izborima za izbor poslanika u Skupštini Crne Gore koji su održani 30.08.2020. godine, izabran je za poslanika.
U toku obavljanja funkcije poslanika bio je član Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, član Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje i zamjenik člana Stalne delegacije pri Interparlamentarnoj uniji (IPU).
Obavljao je funkciju predsjednika programskog Odbora RTV Budva od 2003. – 2005. godine. Bio je član upravnih odbora: „Mediteran reklame“ DOO i „Vodovod i kanalizacija“ DOO Budva.
U toku 2005. godine je obavljao funkciju v.d. direktora Plivački vaterpolo centar „Boka“. U toku vršenja javnih funkcija u Opštini Budva, bio je član više komisija, savjeta i radnih tijela. U svim sazivima Skupštine Opštine Budva, u periodu od 2005. – 2020. godine, biran je za odbornika u Skupštini Opštine Budva.
U vrijeme ovih blagih dana domaću javnost uveselio je „protest“ Centra za kulturu povodom uklanjanja improvizovane scene iz atrijuma Ljetnjikovca Buća koji će bar za kratko biti upamćen po nekoliko stvari. Vjerovatno je prvi put u istoriji da je neka budžetska jedinica organizovala protest protiv svog osnivača – Opštine Tivat i to isključivo sa političkom konotacijom protiv aktuelne vlasti i daljeg razvoja druge ustanove- u ovom slučaju JU Muzej i galerija – kaže se u saopštenju Gavnog odbora „Narod pobjeđuje“.
Očigledno je da su članovi, aktivisti i simpatizeri DPS i satelistkih stranaka iskoristili pauzu za novogodišnje i božićne praznike u projektu „Ima nas“ da lokalci ne izgube kondiciju. Sa druge strane, posebna vrijednost protesta bila je i u činjenici da su govornici bili listom bivši direktori tivatskih i hercegnovskih ustanova kulture i lokalnih javnih servisa od kojih su pojedini prvi put skupili hrabrost da progovore u javnosti protiv neke vlasti, a dobar dio prisutnih „demonstranata“ nikad nogom nije ni kročio na neki događaj organizovan na sceni -mučenici. Pritom su jasno pokazali svoj političkki stav i nažalost hronični nedostatak znanja o mediteranskoj kulturi kakva treba da se razvija u Tivtu. Među njima i predsjednik smijenjenog Savjeta iz redova SDP kome je izgleda manir uzurpacija tuđih prostora i u privatnom životu i društvenom angažmanu uz donošenje odluka koje će tek biti predmet pravosudnih organa.
Protest – foto S.L.
To što je protest predvodila nelegetimna vd direktorka Centra za kulturu koju je sada već bivši Savjet ove ustanove izabrao za nastavak mandata bez saglasnosti osnivača, daje posebnu draž čitavom opskurnom događaju. Pitanje izmještanja scene iz atrijuma zaštićenog spomenika kulture bio je očigledan povod DPS i satelitima da preko nelegalne vd diretorke organizuje neki pokušaj protesta i usput izmanipulišu beogradske i domaće glumce animirajući ih na podršku skupu na osnovu lažnih i poluinformacija. Cilj događaja nije ni bila sudbina festivala Purgatorije ni scene koja u njihovoj interpretaciji dobija oreol „kultne“ i „nezamjenljive“, već prizemna politička manipalicija nelegitimne i nesposobne direktorke kojoj je njen opstanak na funkciji glavna a sve drugo su sporedne teme. Da čudo bude veće, protest organizuje CZK nekoliko dana nakon usvajanja budžeta kojim su predviđena rekordna izdvajanja za ovu kulturnu ustanovu – 200.000 eura veća od prethodnog budžeta i nakon odluke opštinske vlasti da se ispravi nepravda i da im se nakon više godina vrati žiro račun i pečat što im je isti DPS ranije ukinuo. Pritom je opština vratila sve nagomilane dugove CZK koje su napravili sami učesnici ovog skupa. Naravno da govornici, sadašnji aktvisti HGI, SDP i bivši članovi GO DPS, na tom nazovi protestu nijesu svojevremeno protestvovali što je DPS u Tivtu oduzeo pronadležnsti CZK, niti što je CZK srednjovjekovnu kulu Ljetnjikovca Buća Luković koristio kao depo i garderobu za svoje predstave. Još je opskurnije što su sami vinovnici postavljanja scene bez prethodnih uslova nadležnih državnih institucija, što su probili vrata na objektu koji je zaštićen zakonom a muzejske artefakte koristili kao rekvizite za izvođenje predstava o čemu ima obilje dokaza. Usput se protest dešava na samom ulazu u obližnju Ljetnju pozornicu koja je jedna od tri scene CZK u koje je opština u prethodnom periodu uložila značajna sredstva i koje su potpuno tehnički opremljene za održavanje kulturnih manifestacija.
Sporna scena nikad nije bila montažna jer su joj temelji betonirani, nikad nije bila demontirana i postavljena je mimo uslova o čemu govori i Elaborat Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz 2013.godine koji decidno nalaže njeno uklanjanje. To je bezuspješno tražila i bivša direktorka Muzeja galerije koja je i sama iz redova DPS. Tivatske lokalne ustanove treba međusobno da se ispomažu ali ne po cijenu ugrožavanja djelatnosti neke od njih i ne po cijenu devastacije zaštićenog spomenika kulture kakav je Ljetnjikovac Buća – Luković na kome su u toku konzervatorski radovi za koje je bivši DPS režim nenamjenski potrošio sredstva.
CZK – Tivat – Foto Boka News
U najskorije vrijeme počinje adaptacija Ljetnje pozornice u Donjoj Lastvi, a zadatak novog Savjeta i rukovodstva CZK biće iznalaženje i ostalih prostora u gradu za odvijanje ljetnjih programa kulture. O kulturnoj politici sigurno se neće odlučivati na političkim protestima pristalica organizovanih kriminalnih grupa i populističkim kojevitezanjima, već se odluke o tome donositi jedino i isključivo u tivatskoj opštini, tivatskom parlamentu i tivatskim institucijama kulture, kaže se u saopštenju Gavnog odbora „Narod pobjeđuje“.
