Vlasnici plantaža traže berače mandarina – Ove jeseni u dolini Neretve biće ubrano oko 35.000 tona

0
Vlasnici plantaža traže berače mandarina – Ove jeseni u dolini Neretve biće ubrano oko 35.000 tona
Stabla mandarina

Tražim hitno berače mandarina. Dnevnica 300 kuna. Plaćam prijevoz – ovakve oglase svakodnevno nailazimo na društvenim mrežama na kojima vlasnici plantaža panično traže radnike za berbu mandarina.

O čemu se tu radi pokušalo se doznati izravno od proizvođača mandarina, koji očito imaju problema sa pronalaskom radnika, piše Čapljinski portal.

“Veliki” proizvođači sa kojima su razgovarali kažu da uglavnom imaju stalne berače, koji kod njih rade već godinama sezonske poslove. Kad se oberu mandarine sezonci ostaju na poljima, beru kelj, karfiol, u proljeće jagode, ljeti lubenice.

Međutim, probleme sa radnicima imaju oni manji proizvođači koji samo traže sezonske radnike za berbu mandarina i to povremeno kad im treba. Oni ne nude stalni niti dugotrajni angažman pa zato imaju i problem sa pronalaskom radnika koji radije idu kod onih koji im nude cjelogodišnje poslove.

Inače, ove jeseni na plantažama u dolini Neretve biće ubrano oko 35.000 tona mandarina. Na pojedinim lokacijama nedaleko od Ušća urod je zadovoljavajući ali ima i plantaža na kojima je urod prepolovljen. “Podbacile” su rane sorte što su vlasnici plantaža i predviđali.

Trenutačno se mandarine prodaju po cijeni od 3,8 kuna (0,95 KM) za kilogram prve klase. Proizvođači su generalno gledano zadovoljni, premda bi bilo bolje da se još barem koji dan zadržala cijena od 4,20, navodi ovaj portal.

– Naime, prve mandarine su se prodavale po cijeni od 5.00 kuna, zatim je cijena pala na 4,20, da bi sada bila 3.80 kuna. Koliko će se i ova cijena zadržati neizvjesno je prognozirati. Još uvijek sam optimističan – ističe proizvođač mandarina Niko Kapović.

Osim što je urod manji, problem u sezoni berbe mandarina su i radnici kojih hronično nedostaje.

– Sve je manje sezonskih radnika iz BiH, koji odlaze raditi u druge zemlje Europske unije. No, to nije samo problem doline Neretve već čitave Hrvatske – pojašnjava Kapović.

Dnevnica berača mandarina u dolini Neretve kreće se od 250 do 300 kuna. Vlasnici plantaža plaćaju i putne troškove, odnosno, gorivo za odlazak i dolazak, a neki osiguravaju i topli obrok.

Iako nema striktnog pravila, od jednog berača se očekuje da dnevno ubere trideset do trideset i pet gajba mandarina i to nožicama, netrganih rukom. Na onim sortama koje se mogu trgati rukama može se ubrati i više. Međutim, lošiji berač ubere dnevno dvadesetak gajba.

Vlasnici plantaža su zadovoljni i s ovakvim učinkom jer svakim danom je sve manje sezonskih radnika koji su voljni brati mandarine.

Demokratski front – Za Budućnost Tivta i Boke: Kreirati planova koji su po mjeri i načinu života građana Tivta

0
DF Tivat

Svaka lokalna samouprava mora voditi računa o planovima svih nivoa, a naročito ako ima položaj i resurse kao što to ima Opština Tivat, kaže se u sopštenju Demokratskog fronta Tivat.

Prvo želimo da kao ozbiljna lokalna samouprava učestujemo u izradi Prostornog Plana Crne Gore koji je još uvijek u početnoj fazi.

Mišljenja smo da moramo kao lokalna samouprava, ali i kao građani Tivta, biti upoznati sa planovima za dio naše obale.

Prostorni Plan Crne Gore je drugi po važnosti dokument nakon Ustava Crne Gore i on određuje ne samo planiranje i urbanizam Crne Gore, nego razvoj i strategiju u sledećih dvadeset godina.

Ovaj dokument određuje kojim će putem ići Crna Gora i kojom brzinom će napredovati Crna Gora.

Ne želimo da postoje zakoni kao što je važeći zakon o Planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017-te kojim je oduzeta mogućnost nadzora lokalnim samoupravama i praktično sve skoncetrisano u „Podgorici“.

ŽELIMO DA SVU POTREBNU DOKUMENTACIJU MOŽEMO DOBITI U NAŠOJ OPŠTINI!
Do sada su razne firme radile planove za Opštinu Tivat ne konsultujući nikoga, a posebno ne želimo dozvoliti da se zaobilaze građani Tivta.

KAO LOKALNA SAMOUPRAVA I KAO GRAĐANI TIVTA, ZAHTIJEVAMO DA UČESTUJEMO U IZRADI SVIH PLANOVA VEZANIH ZA NAŠU OPŠTINU POČEV OD PUPA TIVAT PA DO URBANISTIČKOG PROJEKTA.

DEMOKRATSKI FRONT – Za Budućnost Tivta i Boke, kao dio snažne koalicije na državnom nivou će iskoristiti svoj uticaj u Parlamentu Crne Gore, te preko svojih poslanika uticati na kreiranje planova koji su po mjeri i načinu života građana Tivta.

Iskoristićemo naš snažan uticaj da se prekine sa praksom raznih RZUPova (firma Aca Đukanovića) koji planski krčme našu obalu i tako ispunjavaju želje samobitnim “stranim” investitorima ne vodeći računa o starosjediocima koji su brižno i sa mukom čuvali prostor.
Mnogo je poštenih vlasnika imovine na teritoriji Tivta koji strpljivo čekaju dozvole, ali se one ne odobravaju.

ŽELIMO DA DOBIJEMO PLAN OBALNOG PODRUČJA KOJIM ĆEMO BITI ZADOVOLJNI MI KAO GRAĐANI OPŠTINE TIVAT, A ONDA I SVI OSTALI.

Demokratski front Tivat

Krimski most otvoren za promet; Priprema evakuacije civila u Hersonu

0
Krimski most otvoren za promet; Priprema evakuacije civila u Hersonu
Krim most

U eksploziji na strateškom cestovnom i željezničkom mostu koji povezuje Krimski poluotok s Rusijom, urušen je jedan njegov dio, čime je presječena važna opskrbna i logistička ruta za ruske snage na Krimu i u dijelovima južne Ukrajine pod okupacijom. Prema dosadašnjim informacijama, poginule su tri osobe. Predsjednik Vladimir Putin naredio je istragu, a vojni zapovjednici tvrde da će idućih dana ruske snage u južnoj Ukrajini opskrbljivati pomorskim i kopnenim koridorom. Zbog novog granatiranja, nuklearna elektrana Zaporižja ostala je bez posljednjeg izvora vanjskog električnog napajanja i sada ovisi o pomoćnim generatorima.

Putin naredio jačanje osiguranja Krimskog mosta

21:47

Ruski predsjednikVladimir Putin je naredio jačanje sigurnosti mosta koji Rusiju povezuje s Krimom kao i infrastrukture za dobavu struje i plina poluotoku, prenosi agencija Interfax iz Moskve nakon jutrošnje eksplozije na tom objektu u kojoj su poginule najmanje tri osobe.

Uredbom koju je potpisao nekoliko sati nakon eksplozije na mostu Putin je rekao da će sigurnosna služba FSB biti odgovorna za jačanje mjera zaštite, javlja Reuters.

Eksplozija na Krimskom mostu, strateški važnom cestovnom i željezničkom objektu koji povezuje Krimski poluotok s Rusijom, u subotu je urušila dionicu mosta s dvije kolničke trake.

Rusija je zauzela Krim 2014. godine, a 19 kilometara dug most, koji poluotok povezuje s cestovnom i željezničkom mrežom Rusije, otvorio je uz veliko slavlje ruski predsjednik Vladimir Putin četiri godine kasnije, vozeći kamion.

Krimski most važna je opskrbna rutu za ruske snage koje su preuzele kontrolu nad većinom pokrajine Herson na jugu Ukrajine.

Ruski stručnjak: eksplozija je teroristički čin Kijeva

Vodeći ruski stručnjak za vanjsku politikuLeonid Sluzkiopisao je eksploziju na mostu kao teroristički čin i upozorio na neizbježive posljedice.

– Odgovor će biti oštar, no ne nužno i frontalan, rekao je.

Kako ukrajinska protuofenziva napreduje, Moskva opetovano prijeti napadima na zapovjedne centre u Kijevu, piše njemačka agencija dpa.

Sluzki je rekao da su mnoge izjave vodećih ukrajinskih zastupnika dale naslutiti da je Kijev organizirao napad na Kerčki most pošto je ukrajinski medij izvijestio da je tajna obavještajna služba SBU izvela operaciju.

– To bi mogao biti čin terorizma kojemu, kako vidimo, plješću europske prijestolnice”, rekao je Sluzki koji je predsjednik vanjskopolitičkog odbora u Dumi (donji dom ruskog parlamenta).

Ruski okupatori u Hersonu pripremaju veliku evakuaciju civila

20:31

Pod pritiskom brzih uspjeha ukrajinske vojske ruski okupatori u Hersonu, regiji na jugu Ukrajine, pripremaju evakuaciju desetaka tisuća civila, objavili su lokalni proruski dužnosnici.

Ruske južne regije Krasnodar i Stavropolj spremne su primiti ukrajinsku djecu i odrasle, objavio je na TelegramuVladimir Soldo, čelnik te regije kojega je na dužnost postavila Rusija.

Kiril Stremousov, drugi dužnosnik u Hersonu, kojega je također postavila Rusija, priznao je u izjavi za rusku državnu televiziju da se uprava te regije priprema za teška vremena.

Rusija je počela invaziju na Ukrajinu 24 veljače, a nakon sedam mjeseci rata, ukrajinska vojska u protuofenzivi oslobodila je od ruskih okupatora velike dijelove istočnih regija Harkiv i Doneck.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u četvrtak da je ukrajinska vojska od 1. listopada vratila pod svoj nadzor više od 500 četvornih kilometara teritorija i desetke naselja samo u južnoj pokrajini Herson.

U rujnu su provedeni referendumi o pridruživanju četiriju ukrajinskih regija Rusiji, koja je rezultate glasanja iskoristila kao temelj za pripajanje regija Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporižja, a Zapad i Ukrajina odbacili su te referendume kao “lažne” i “namještene”.

Nakon mjesec dana vojnog napredovanja ukrajinske vojske i posljedično tomu odluke Moskve da mobilizira 300.000 ruskih pričuvnika, ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je i službeno dovršio aneksiju više od 15 posto Ukrajine iako se ruske snage bore da zadrže ukrajinsku protuofenzivu u tim regijama i unatoč tome što nijednu od njih u potpunosti ne kontroliraju.

Krimski most ponovno otvoren za promet nakon eksplozije

19:40

Poglavar republike Krim. kojega je na tu dužnost postavila Rusija,Sergej Aksjonov navečer je rekao je da je most preko Kerčkog tjesnaca koji povezuje anektirani poluotok s Rusijom djelomično ponovno otvoren za promet vlakova i automobila.

Građevinski objekt dug 19 kilometara zasad ostaje zatvoren za kamione, napisao je na Telegramu, aplikaciji za razmjenu poruka.Ranije je rusko ministarstvo prometa reklo da se mogu nastaviti koristiti dvije neoštećene trake.

Operater putničkih vlakova za Krim, tvrtka Grand Service Express, izvijestila je da su prva dva vlaka već krenula iz krimskih gradova Simferopolj i Sevastopolj za Moskvu i Sankt Peterburg.

Europa Cup: Dan odluke, Crna Gora blizu medalja

0

Nastavljen je prestižni Europa Cup u Tivtu. Za razliku od prvog i drugog dana, vjetar je konačno bio naklonjen organizatorima i jedriličarima, pa su odjedrene po dvije regate u svim klasama – ILCA 7, ILCA 6, ILCA 4.

Uoči poslednjeg dana, dana koji će dati odgovor na pitanje – koji jedriličari i jedriličarke će stići do medalja i pobjedničkog postolja, na takmičenju koje je u rangu Evropskog prvenstva, Ilija Marković iz Jedriličarskog kluba Delfin, koji je organizator trećeg spektakla kada je jedrenje u pitanju, drži lidersku poziciju u olimpijskoj klasi ILCA 7.

Milivoj Dukić, jedriličar iz Herceg Novog, koji je na kraju drugog dana, bio na drugom mjestu, sada je pao na peto. Iza Ilije Markovića, nalaze se Oskar Madonič iz Ukrajine i Dimitris Papadimitriju iz Grčke. Marković vodi u generalnom plasmanu, a naravno, vodi i u konkurenciji jedriličara do 21 godine, gde već ima medalju u rukama.

Od ostalih jedriličara iz regiona, Vicko Alfirević iz Hrvatske je šesti, Nikola Banjac iz Srbije osmi, a Marko Petković, takođe iz Srbije je na 11 mjestu.

U klasi ILCA 6, Semen Kaščina je uspioo da se probije na prvo mjesto, a drugu poziciju i srebrnu medalju u ovom momentu i dalje drži u rukama, Nikola Golubović, koji je kao i Ilija Marković, član Jedriličarskog kluba Delfin. Na trećem mjestu je Tedi Leonardelli iz Hrvatske.

Europa Cup

Od ostalih jedriličara iz regiona, Petra Mastelić iz Hrvatske je osma, Dorotea Spišić iz Hrvatske je deveta, Andrija Marković iz Crne Gore je na 10., Vasilije Kurbanović, takođe iz Crne Gore, na 11., a Luka Eraković iz Srbije je na 13. mjestu.

U klasi ILCA 4, Bohdan Ruhlin iz Ukrajine je trenutno na prvom mestu, drugi je Ivan Atapin iz Ukrajine, a treći Semen Sokol, takođe iz Ukrajine.

Nađa Mihajlov iz Srbije je na peta, Grigor Petener iz Hrvatske šesti. Josif Tafra, Nika Fornazar i Vito Fili, svi iz Hrvatske, su raspoređeni od osmog do 10. mjesta. Pavle Musić iz Crne Gore je trenutno na 18. mjestu, a odmah iza njega su Andrija Drakulović, Spasoje Đuranović, Mia Palikuća, svi iz Crne Gore.

Pavle Dabić i Relja Milanović iz Srbije su na 22. i 23. mjestu, a Petar Klakor je na 24…..

Europa Cup se završava u nedelju 9. oktobra, kada ćemo dobiti osvajače pobjedničkog postolja, kako u generalnom plasmanu, tako i u konkurenciji U21 i U19 u klasi ILCA 7, U21, U19 i U17 u klasi ILCA 6, odnosno U16 i U18 u klasi ILCA 4.

Sanacija lukobrana u Gradskoj luci samo u planovima – za radove potrebno 800.000 eura

0
Sanacija lukobrana u Gradskoj luci samo u planovima – za radove potrebno 800.000 eura
Herceg Novi – Škver

Lukobran, jedina barijera koja plovila u Gradskoj luci štiti od naleta sve češćih plimnih valova, a u koji suštinski nije ulagano preko šest decenija, u alarmantnom je stanju. Na to, osim onoga što se može vidjeti golim okom jer kroz pukotine na mulu izbija more, a valovi prelivaju usljed nedostatka stijena, ukazuje i prošlogodišnji elaborat o stanju i hitnim mjerama sanacije lukobarana kojeg je uradila firma “Optimusprojekt” iz Bijelog Polja.

Oni navode da je opšte stanje lukobrana solidno, ali da oštećenja postoje po vertikali i debljini zida lukobrana, gdje je došlo do razdvajanja kamenih blokova. Za posao sanacije biće potrebno 800.000 eura. Elaboratom su predviđene hitne sanacione mjere, koje će početi tek nakon izrade glavnog projekta. Iz Morskog dobra kažu da se može reći da je funkcionalnost objekta narušena prelivanjem plimnih talasa sa čeone strane, kao i prodorom vode kroz tijelo nasipa.

– Sve to iziskuje i dodatna istraživanja kao što je dokaz nosivosti postojećeg objekta na dejstva talasa, uključujući i seizmičke uticaje u skladu sa aktuelnim propisima, posebno imajući u vidu vrijeme izgradnje objekta, iako u ovom trenutku nema znakova gubitka globalne stabilnosti objekta, saopšteno je iz Morskog dobra.

Elaborat predviđa da se prije sanacije urade geotehnička istraživanja tla i nasipa za potrebe glavnog projekta i glavni projekat sanacije objekta sa svim detaljima za izvođenje. Mežutim, glavni projekat, kako stvari stoje, ne nazire se na horizontu, baš kao ni novac za sanaciju lukobrana.

Božo Ukropina, direktor Agencije za gazdovanje Gradskom lukom, očekuje mnogo od sastanka sa predstavnicima Morskog dobra, koji bi trebalo da bude održan tokom ove sedmice u Budvi. U vezi lukobrana ukazuje da dobar dio stijena više nije na svom mjestu, već su pale ili popustile, zbog čega veći plimni talasi, kad duva jugo, prebacuju u pristanište. Kaže i da je Morsko dobro za ovu godinu opredijelilo 40.000 eura za detaljno ispitivanje stanja lukobrana i njegovu sanaciju i podsjeća da je slična studija već sprovedena.

Herceg Novi- Škver

– Prije pandemije rađeno je ispitivanje, ali ti podaci nisu precizini, jer je rađeno na maloj dubini. Vidi se samo gornji status nasipa, ali ne znamo u kakvom su stanju ključni, veliki blokovi, na kojima leži pristanište, kao ni šta se dešava ispod podvodnog dijela. Novo ispitivanje daće pravi odgovor, kazao je Ukropina.

U maju ove godine Ukropina je rekao da će, po okončanju sezone, biti rađena detaljna studija i ispitivanje stanja lukobrana, kao i izrada idejnog rješenja sanacije. Sezona je prošla, dolazi vrijeme velikih kiša i juga, a dodatna ispitivanja, najavljeni projekti i dalje su ostali riječi bačene u more, koje će zasigurno jednom potopiti plovila koja više ništa neće štititi od njega.

Solidna nautička sezona

U Agenciji za gazdovanje gradskom lukom zadovoljni su postignutim rezultatima tokom sezone, jer je učinak je 65 odsto u odnosu na rekordnu 2019. godinu.

– Imali smo situaciju da je predsezona počela dobro i nagovještaje da bi se mogao dogoditi značajan pomak u finansijskom efektu i broju dolazaka plovila, međutim jul je ostao ispod očekivanja. Avgust, u kom su posjete tradicionalno visoke, bio je pristojan za ovo vrijeme, a zadovoljni smo i septembrom. Sezonu mogu ocijeniti solidnom, međutim njen učinak neće biti dovoljan da Agencija sama servisira sve troškove, kazao je Ukropina.

Kada je riječ o postsezoni, planove je pokvarilo loše vrijeme i to što jesen prerano počela. Na bilans i u ovoj grani turističke privrede utiče sukob u Ukrajini, jer, kako ističe Ukropina, veliki broj nautičara, kao i turista, upravo su Rusi i Ukrajinci. Osim toga, u Agenciji je izostala saradnja i sa dvije velike agencije sa ruskog i ukrajinskog tržišta.

/Ksenija Matović/

Šestero poginulih u prometnoj nesreći na sjeveru Italije

0
Šestero poginulih u prometnoj nesreći na sjeveru Italije
Italija – policija — foto EPA

Šestero ljudi poginulo je u petak u prometnoj nesreći na autocesti u sjevernoj Italiji.

Sudar minibusa i kamiona dogodio se u petak poslijepodne u regiji Veneto, objavili su vatrogasci na Twitteru.

Jedna osoba je preživjela i zadobila je teške ozljede.

Fotografije koje su snimile spasilačke službe pokazale su da je minibus u potpunosti uništen, zgnječen ispod kamiona.

Prema novinskoj agenciji Ansa, žrtve su vozač i pet osoba s invaliditetom koje su putovale minibusom.

Potpisan Protokol o saradnji turističkih organizacija Herceg Novog, Nikšića i Trebinja

0
Potpisan Protokol o saradnji turističkih organizacija Herceg Novog, Nikšića i Trebinja
Potpisan protokol

Saradnja turističkih organizacija Herceg Novog, Trebinja i Nikšića formalizovana je danas protokolom koji su potpisali direktori Milja Vitorović, Mirjana Putica i Mitar Barać.

Zajednički cilj partnerskih organizacija je kreiranje novog turističkog proizvoda i sadržaja koji će doprinijeti unaprijeđenju razvoja turizma u sve tri opštine.

Prema riječima Vitorović, ideja o potpisivanju Protokola zasnovana je na saglasnosti svih strana da je potrebno unaprijeđivati međusobnu saradnju u oblasti turizma, te razmijenjivati znanja i iskustva u poslovanju turističkih organizacija.

„Želimo da zajedno iskoristimo šanse za realizaciju projekata koje nas čekaju u narednom periodu. U tom smislu ističem tradiciju, prirodne i kulturno istorijske potencijale koje imaju sva tri grada, a to je upravo ono što nas povezuje. Dijelimo planinu Orjen, čiji masiv se prostire na sve tri opštine i predstavlja veliki potencijal za dalji razvoj turizma Trebinja, Nikšića i Herceg Novog“, istakla je Vitorović.

Potpisan protokol

Turističke organizacije će zajedničkim djelovanjem i međusobnom saradnjom doprinijeti privlačenju većeg broja turista i omogućiti organizovanje novih manifestacija i sadržaja u sve tri sredine, ali i biti podrška svima onima koji se na ovim područjima bave uslugama i proizvodnjom u turističke svrhe, dodala je Vitorović.

Direktorica Turističke organizacije Trebinje, Mirjana Putica, istakla je da se potpisivanjem Protokola dodatno učvršćuje uspostavljena saradnja tri turističke organizacije.
„Brojni su primjeri veza između privrednih subjekata i stanovnika gradova. Evidentna je potreba unapređenja turizma i ugostiteljsta, kroz razmjenu znanja i pozitivnih iskustava u poslovanju turističkih organizacija“, kayala je Putica.

Direktor Turističke organizacije Nikšić, Mitar Barać naglasio je da je ova saradnja od izuzetnog značaja za tu organizaciju i Opštinu Nikšić, jer se radi o Herceg Novom i Trebinju – opštinama sa kojima je Nikšić kulturom i tradicijom povezan na više načina.

“Postoji više osnova za realizaciju saradnje. Uz Orjen, postoji još načina i modela saradnje. Siguran sam da će zajednički turistički proizvod doprinijeti unaprijeđenju razvoja turizma za sve tri opštine. Velika prednost je da ćemo zajedničkim projektima aplicirati za sredstva iz evropskih fondova”, kazao je Barać.

Potpisivanju Protokola o saradnji prisustvovali su i predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Ivan Otović, menadžer Opštine Herceg Novi Dušan Vukić i sekretar za turizam, ekonomski razvoj i investicije Nenad Vitomirović.

Pored zvaničnog potpisivanja Protokola o saradnji, na Trgu Nikole Đurkovića održan je Bazar na kojem su predstavljeni gastro proizvodi Hercegovačke kuće iz Trebinja, izlagača iz Nikšića i Herceg Novog.

Hrvatski pomorac tuži Facebook zbog krađe intelektualnog vlasništva: Ukrali mu ideju vrijednu milijarde dolara

0
Hrvatski pomorac tuži Facebook zbog krađe intelektualnog vlasništva: Ukrali mu ideju vrijednu milijarde dolara
Ljubomir Cukrov

Hrvatski pomorac i inovator Ljubomir Cukrov (34) razvio je filantropsku ideju i ponudio je Facebooku. Ubrzo je ostao nasamaren i zadovoljštinu zbog krađe intelektualnog vlasništva odlučio je potražiti pravnim putem.

Prije deset godina, hrvatski pomorac Ljubomir Cukrov je počeo razvijati koncept nove mogućnosti “donacija” na već postojećoj platformi Facebook. Projekt je dovršio 2015. godine i odmah se obratio konglomeratu Facebook, Inc., koji se od prošle godine preimenovao u Meta Platforms. U prijedlogu za suradnju dostavio im je svoj koncept u cijelosti spreman za uporabu – s temeljnom idejom, dizajnom i tehničkom podrškom. Taj je prijedlog uputio poštom Meti te putem Facebooka u porukama osnivaču i generalnom direktoru Mete Marku Zuckerbergu.

Nakon određenog vremena, Cukrov je od Mete zaprimio Odgovor na Prijedlog za suradnju putem pošte, a u kojem je bilo navedeno da Meta nije zainteresirana za suradnju te da vraća sve dostavljene materijale u odnosu na Cukrovov koncept. Međutim, prilikom povrata materijala, kako je Cukrov primijetio, Meta nije vratila cijeli materijal, već samo određeni dio. Jedan je dio zadržala. Šest mjeseci nakon odbijanja suradnje s Cukrovom, Meta je 2016. objavila novu ideju te uvela mogućnost donacija putem Facebooka.

Nakon više neuspješnih pokušaja osobnog rješavanja spora, Ljubomir Cukrov angažirao je ugledni zagrebački odvjetnički ured Mateković & partneri kako bi dokazao da mu je povrijeđeno intelektualno vlasništvo. Njegovi pravni zastupnici otada su pristupili mirnom rješavanju spora. Uputili su dopis s povratnicom Metinim uredima Facebooka u Irskoj i Kaliforniji, no oba su se vratila. Ponovili su dopis, a ujedno kontaktirali i predstavnika pravnih poslova Mete, no zasad su se iz konglomerata Marka Zuckerberga na sve oglušili. Cukrov se čak obratio i stranim i domaćim medijima u nadi da će medijski pritisak učiniti svoje.

– Imao sam najplemenitiju ideju i želju da učinim nešto korisno za sveopću zajednicu. Uspio sam stvoriti, ja – jedan mali čovjek iz Solina, nešto što su poslije milijuni ljudi koristili i što je pomoglo u prikupljanju milijarda dolara za školovanja, liječenja, pomoć nakon uragana, spas brazilskih šuma, borbu protiv pandemije. Već sedam godina se borim, ići ću do kraja da dokažem da mi je ukradena ideja, moje intelektualno vlasništvo koje su oteli i iskoristili, kaže Ljubomir Cukrov.

– Facebook je zaradio ogromnu količinu novca koristeći moju ideju, kaže Cukrov, koji je godinama radio na kruzerima, a nedavno i u offshoreu na platformama.

Pravni problemi u Zuckerbergovim kompanijama

Pravni problemi nisu novost u Zuckerbergovu konglomeratu, jedna od posljednjih u nizu na njihovu stolu tužba je zbog krađe imena Meta od kompanije koja taj naziv koristi već 12 godina.

U tijeku je i grupna tužba za iznos od 2,3 milijarde funti u grupnoj tužbi u kojoj se tvrdi da su podaci 44 milijuna korisnika Facebooka u Velikoj Britaniji iskorištavani u svrhu prihoda. U tužbi pravne stručnjakinje Lize Lovdahl Gormsen stoji da je prava cijena prijave na Facebook, koji to svojim korisnicima ne naplaćuje, predaja osobnih podataka koji generiraju većinu prihoda tvrtke.

Prije nekoliko tjedana iz SAD-a stigla je vijest da se četverogodišnja sudska tužba protiv Facebooka zbog curenja podataka u skandalu poznatom kao Cambridge Analytica okončala, odnosno da su Meta/Facebook i tužitelji uspjeli dogovoriti da će međusobne probleme riješiti izvansudskom nagodbom. Ovaj je skandal 2018. značajno narušio ugled tvrtki jer su podaci o više od 87 milijuna korisnika korišteni za manipulaciju u političke svrhe.

Istodobno, Facebookov mlađi brat Instagram početkom rujna kažnjen je sa 405 milijuna eura zbog povrede privatnosti podataka malodobnih korisnika, posebice njihove telefonske brojeve i adrese e-pošte. Irski regulatori pokrenuli su postupak nakon iscrpne istrage o postavkama Instagrama. Meta je odgovorila da planira uložiti žalbu na odluku.

Mnogo je pravnih glavobolja pred Metom, a prema svemu sudeći pred sudom bi se uskoro mogli naći i s jednim Hrvatom.

NP Krka zabilježio milion posjetilaca ove godine

0
NP Krka zabilježio milion posjetilaca ove godine
Krka

Nacionalni park Krka u petak je dočekao milionitog posjetitelja u ovoj godini, izvijestili su iz NP Krka.

Riječ je o šesteročlanoj obitelji Chehadeh iz Njemačke, koja je u Hrvatskoj i NP Krka prvi put, a prigodne darove na Skradinskom mostu uručili su im ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović i ravnateljica Javne ustanove Nacionalni park Krka Nella Slavica.

“Može se reći da Nacionalni park Krka ove godine ima milijun razloga za optimizam. Nakon dvije neizvjesne pandemijske godine, Park ostvaruje dobre rezultate i bilježi veliki interes posjetitelja, što govori da je svijet opet krenuo na put, ali i o rezultatima održivog upravljanja unutar ustanove”, ističu iz NP Krka.

Pritom objašnjavaju kako su, s ciljem provođenja aktivnih mjera očuvanja i revitalizacije, u NP Krka donesene određene upravljačke novine u skladu s dugotrajnim strateškim ciljevima i uspostavljenim mjerama održivog upravljanja.

Zahvaljujući aktivaciji nebrojenih kapaciteta gornjeg toka rijeke Krke i ograničavanju kupanja radi očuvanja sedre kao temeljnog fenomena, posjetitelji danas mogu sami isplanirati obilazak parka. Sustavnom valorizacijom srednjeg i gornjeg toka Javna ustanova Nacionalni park Krka nastoji taj prostor predstaviti u njegovoj izvornosti i razvijati za aktivni boravak u prirodi kroz uređenje pješačkih i biciklističkih staza i znanstveno-edukativne sadržaje.

Radi kvalitetnijeg prostornog i vremenskog rasporeda posjetitelja, u sklopu projekta “Nepoznata Krka” uređene su poučno-pješačke staze u sjevernom dijelu Parka, a nedavno je otvoren i veliki interpretacijsko-edukacijski i volonterski centar Eko kampus Krka u Puljanima. U sklopu tog projekta nabavljena su dva katamarana na električni pogon, važna za očuvanje biološke raznolikosti rijeke Krke, koja izletnike prevoze od Roškoga slapa do Visovca. Projekti kao što je “Nepoznata Krka” rezultat su dugogodišnjeg promišljanja zaštite ekosustava i unaprjeđenja načina posjećivanja u održiv sustav, što na koncu rezultira milijunom zadovoljnih posjetitelja, ističu iz Javne ustanove NP Krka.

Kamion bomba djelomično srušio Krimski most, Ukrajinci najavljuju daljnje akcije

0
Kamion bomba djelomično srušio Krimski most, Ukrajinci najavljuju daljnje akcije
Krim most

Ruske vlasti kažu da je kamion bomba izazvao požar i djelomično rušenje mosta koji povezuje Krim s Rusijom.

Savjetnik ukrajinskog predsjednika objavio je poruku na Twitteru nakon proturječnih izvješća o eksploziji ili požaru koji su oštetili most koji povezuje rusko kopno s okupiranim ukrajinskim poluotokom Krimom, nazivajući to “početkom”, ali ne priznajući izravno ukrajinsku odgovornost.

“Sve ilegalno mora biti uništeno, sve ukradeno mora biti vraćeno Ukrajini, sve što je Rusija okupirala mora biti protjerano”, napisao je Mihajlo Podoljak.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kaže da je predsjednik Putin primio izvješća o eksploziji na Krimskom mostu.

“Predsjednik je zadužio premijera da formira vladino povjerenstvo koje će što prije razjasniti uzroke incidenta i otkloniti posljedice”, navodi se u priopćenju.

“Također će uključivati čelnike Krasnodarskog kraja i Krima, kao i predstavnike Federalne službe straže, Federalne službe sigurnosti i Ministarstva unutarnjih poslova. Po uputama predsjednika, ministri Saveljev i Kurenkov otišli su na mjesto nesreće.”