Mamula Island otvara vrata za posjete u drugoj polovini septembra

0
Ostrvo–hotel Mamula Island – Foto PR Centar

Ostrvo–hotel Mamula Island u Herceg Novom u drugoj polovini septembra otvoriće vrata za posjete mještana i u naredna dva mjeseca, kroz kulturne događaje, organizovane ture i obilaske, predstaviće ponudu destinacije svim građanima Crne Gore.

To je saopštio generalni menadžer Mamula Island Hening A. Šaub (Henning A. Schaub).

“To će biti prvi posjetioci nakon pažljive rekonstrukcije i transformacije stare austrougarske tvrđave u butik hotel sa pet zvjezdica, i prilika da se predstavi naša vizija da stvorimo ekskluzivni boutique hotel & spa, čuvajući i obnavljajući bogato nasljeđe crnogorske kulture i istorije koju pamtimo sa dostojanstvom, u autentičnom ambijentu koji pruža jedinstvenu oazu gostoprimstva za naše goste, u svim godišnjim dobima“, kazao je Šaub.

Prema njegovim riječima, od polovine ovog mjeseca, Mamula Island će biti mjesto organizovanja manjih kulturnih događaja, susreta sa domaćim umjetnicima i kulturnim radnicima, javnim ličnostima i uopšte mještanima prvenstveno Herceg Novog i Boke.

„To je dio svojevrsne pripreme za početak komercijalnog rada i naše namjere da najprije laokalnoj zajednici predstavimo sve faze obnove destinacije ali i ponudu koju smo kreirali“, dodao je Šaub.

Zahvaljujući rekonstrukciji uz puno poštovanje konzervatorskih principa, utvrđenje iz 19.vijeka i kulturni spomenik osvijetljen je prvi put u svojoj 170-godišnjoj istoriji.

Mamula Island otvara vrata za posjete u drugoj polovini septembra
Ostrvo–hotel Mamula Island – Foto PR Centar

On je rekao da je osvjetljavanjem ostrva istaknuta impresivnost i graditeljsko savršenstvo Mamula islanda, kao i da je ovaj trenutak posebno značajan kako bi simbolizovao početak neke nove i svjetlije perspektive Mamule.

„Ponosni smo na priliku da njegujemo autentični duh i bogatu kulturnu, umjetničku i istorijsku baštinu ostrva Mamula“, dodao je Šaub.

Prema njegovim riječima, Mamula Island tim želi da stvori jedan novi svijet na ostrvu, daleko od svakodnevnog života, kao mjesto koje se može posjetiti u svim godišnjim dobima i prepustiti se individualizovanom iskustvu gostoprimstva.

Šaub je dodao da je rekonstrukcija i transformacija ostrva Mamula u hotel & spa centar bila veliki izazov na različitim nivoima, ali da je realizovana odgovornom primjenom svih propisa i konzervatorskog projekta koji potpisuju vrhunski stručnjaci iz te oblasti.

“Postojala je tanka linija između poštovanja i zaštite vrijednih dobara koje ovo mjesto može ponuditi i poštovanja osjećaja i uspomena koje ostrvo ima u svom nasljeđu. Naša je vizija bila da pretvorimo istorijsku tvrđavu izuzetne ljepote, izgrađenu prije 169 godina, u hotel koji će oslikavati savremeni stil života, čuvajući njenu arhitektonsku autentičnost i istovremeno ponovno uspostavljajući ovu poziciju kao orijentir na ulazu u Bokokotorski zaliv, a pritom stvarajući jedan holistički koncept za naše goste koji predstavlja novitet u regionu”, naveo je Šaub.

Ostrvo–hotel Mamula Island –  Henning A. Schaub – Foto PR Centar

Kako je zaključio, ponuda muzeja, restorana, spa centra i raznovrsnih događanja biće otvorena i za lokalne posjetioce, što predstavlja važan dio njihovog pristupa uključivanju lokalne zajednice, razvoju dijaloga i razmjene iskustava.

Mamula Island je butik hotel sa pet zvijezdica, nastao restauracijom tvrđave iz 19. vijeka u sofisticirani hotel & spa sa 32 sobe i apartmana, sa holističkim spa centrom, plažom, bazenima, restoranima i barovima. U okviru hotela se nalazi istorijsko-memorijalna galerija koja će čuvati uspomenu na cjelokupan istorijat ovog mjesta koji obuhvata i mračno poglavlje tokom Prvog i Drugog svjetskog rata.

Destinacija će u predstojećem periodu biti predstavljena i eminentnim evropskim stručnjacima za restauraciju, konzervaciju i arhitekturu i prestižnim svjetskim medijima.

Negativno mišljenje DRI na završni račun budžeta hercegnovske Opštine

0
Negativno mišljenje DRI na završni račun budžeta hercegnovske Opštine
Herceg Novi -foto TO HN

Državna revizorska institucija (DRI) dala je negativno mišljenje na finansijsku reviziju Završnog računa budžeta Opštine Herceg Novi za prošlu godinu, kao i na reviziju pravilnosti.

Kolegijum DRI, koji je činio rukovodilac Kolegijuma, Zoran Jelić i vršilac dužnosti predsjednika Senata, Nikola N. Kovačević, uradio je finansijsku i reviziju pravilnosti Završnog računa budžeta Opštine Herceg Novi za prošlu godinu.

“Finansijskom revizijom Završnog računa budžeta Opštine Herceg Novi za prošlu godinu utvrđeno je da su pojedini primici i izdaci iskazani u izvještaju o konsolidovanoj javnoj potrošnji, pogrešno iskazani, što je dovelo do izračunavanja netačnog iznosa suficita”, navodi se u izvještaju.

U izvještaju o konsolidovanoj javnoj potrošnji iskazan je suficit budžeta za prošlu godinu od 1,68 miliona eura, što je 1,29 miliona eura više od budžetskog suficita utvrđenog finansijskom revizijom, u iznosu od 391,21 hiljada eura.

“Revizijom pravilnosti odluke o Završnom računu hercegnovske Opštine utvrđeno je da ona nije u svim aspektima uskladila poslovne aktivnosti sa zakonskim i drugim propisima”, rekli su iz DRI.

Revizijom su utvrđeni slučajevi neusklađenosti sa zakonima o lokalnoj samoupravi, finansiranju lokalne samouprave, budžetu i fiskalnoj odgovornosti, upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru, zaštiti i spašavanju, poreskoj administraciji, zaradama u javnom sektoru, državnim službenicima i namještenicima, radu, državnoj imovini, Uredbom o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru, Pravilnikom o jedinstvenoj klasifikaciji računa za budžet Crne Gore i budžete opština, Pravilnikom o načinu sačinjavanja i podnošenja finansijskih izvještaja budžeta, državnih fondova i jedinica lokalne samouprave, kao i Uputstvom o radu trezora lokalne samouprave.

Nadležni Kolegijum DRI utvrdio je da obim i karakter utvrđenih nepravilnosti i nedostataka kod subjekta revizije nalaže da se sa sadržajem izvještaja upozna lokalna Skupština, Vlada i ministarstva finansija i javne uprave, radi preduzimanja mjera na uspostavljanju održivog okvira i odgovornosti u upravljanju javnim finansijama, skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, Zajednica opština, kao i Vrhovno državno tužilaštvo, shodno član 3 Protokola o saradnji Vrhovnog državnog tužilaštva i DRI.

Opština Herceg Novi dužna je da u roku od 30 dana dostavi Državnoj revizorskoj instituciji plan aktivnosti za realizaciju izdatih preporuka koji treba da sadrži mjere, nosioce aktivnosti i rokove, kao i da u roku od šest mjeseci dostavi izvještaj o sprovedenim radnjama po izrađenim i dostavljenim preporukama.

Ukrajina protuofanzivom pokušava vratiti okupirane dijelove

0
Ukrajina protuofanzivom pokušava vratiti okupirane dijelove
UN – Stručnjaci Međunarodne agencije za atomsku energiju stigli su u Zaporižja
Foto: Gleb Garanich / REUTERS

Inspektori Međunarodne agencije za atomsku energiju posjetili su nuklearnu elektranu Zaporižja. Njezin ravnatelj objavio je da će dio ekipe ostati u elektrani kako bi procijenio postoji li rizik od oštećenja. Istodobno, Ukrajina protuofenzivom pokušava vratiti okupirane dijelove na jugu zemlje.

Zašto je Odesa bitna za Kijev, ali i za Moskvu?

Odesa danas slavi Dan grada. 1794. osnovala ju je ruska carica Katarina Velika, a njezin prvi gradonačelnik bio je francuski vojvoda de Richelieu. HTV-ova ekipa se nalazi u tom biseru Crnog mora, kako zovu taj oduvijek multikulturalni grad bogate povijesti. Nažalost, 228. rođendan Odesa slavi u ratnom okruženju.

– Da, nažalost, većina odeških znamenitosti i simbola je zaklonjena ili utvrđena, u strahu od ruskog napada. Nalazim se ispred jedne od najutvrđenijih zgrada u Odesi, znamenite zgrada opere i baleta, možda i najljepše u Europi. Projektirali su je isti arhitekti kao i kazališta u Zagrebu i Rijeci. To je inače prva zgrada opere izgrađena u Ukrajini, cijeli projekt njezine izgradnje stajao je tadašnjih milijun i pol zlatnih rubalja. Sada i odeška opera i balet žive ratnu svakodnevicu. Istina, repertoar je smanjen, kao i duljina trajanja predstava, ali jedini su ansambl koji još uvijek igra u ratnoj Ukrajini. Pred smanjenim brojem gledatelja, uz mogućnost da uslijed predstave moraju u sklonište. U okruženju protuzračne obrane i antitenkovskih zapreka odmah tu iza ugla, kao i 1941., kada je zgradu uoči nacističkog napada štitila Crvena armija. Eto, vidite kako povijest piše čudne romane, javio je u emisiji Studio 4 novinar HTV-a Dragan Nikolić.

“Bokeški triatlon Perast” u nedjelju, 4. septembra

0
“Bokeški triatlon Perast” u nedjelju, 4. septembra
Triatlon

11. Bokeški triatlon Perast u organizaciji Triatlon kluba Kotor biće održan u nedjelju, 4. septembra. Takmičenje je ujedno i državno prvenstvo Crne Gore u disciplini Olimpijski triatlon.

Učesnici će se takmičiti u tri discipline:

– akvatlon za najmladje (od 7-14 god.) 50m plivanja/ 200m trčanja, 200m plivanja/ 800m trčanja

– SuperSprint triatlon, 375m. plivanja/ 10 km biciklizam/ 2.5 km trčanja

– Olimpijski triatlon:    1.500 m plivanja / 40 km bicikla / 10 km trčanja

Prijave su dostupne preko facebook stranice “Bokeški triatlon Perast” ili “Triatlon klub Kotor”.

Iz TK Kotor obavještavaju javnost da će u nedjelju, 4. septembra, na relaciji magistralnog puta od Oravca do Perasta, doći do privremene obustave saobraćaja u vremenu  od 8-9 h i od 10:45 – 13:00 sati, i donjem priobalnom putu kroz Perast, od 7:00 – 14:00 h.

O događaju su obaviješteni Uprava Policije, AMSCG Crna Gora Put,  Inspekcija za puteve, kao i Mup crne Gore, Komunalna policija, Hitna pomoć.

Bulk carrier s ukrajinskim kukuruzom nasukao se u Istanbulu i obustavio plovidbu kroz Bosfor

0
Bulk carrier s ukrajinskim kukuruzom nasukao se u Istanbulu i obustavio plovidbu kroz Bosfor
Foto: FleetMon

Prema turskim pomorskim vlastima, brod za rasuti teret unajmljen za prijevoz ukrajinskih žitarica na nedavno otvorenom koridoru nasukao se u Bosfor, što je dovelo do privremenog zatvaranja kanala.

Dok je plovio iz Chornomorska u Ukrajini prema Istanbulu, bulk carrier Lady Zehma koji je prevozio žitarice pretrpio je kvar na kormilu i posada je pokušala baciti sidro kako brod ne bi nekontrolirano otplutao. Nažalost, brod je nastavio je plutati i nasukao se oko 50 metara od plaže Bebek, javljaju lokalni mediji. Slučajni prolaznici snimili su prizor videom i podijelili ga na društvenim mrežama, piše The Maritime Executive. Turska Glavna uprava za obalnu sigurnost (KEGM) rasporedila je šest tegljača i brodica za hitne intervencije i spašavanje na mjesto događaja. Spasilačke ekipe hitne pomoći ukrcale su se na brod za rasute terete kako bi pružile pomoć, a AIS podaci sugeriraju da je brod pod zastavom Paname brzo izvučen. Kasnije u četvrtak navečer ponovno je zaplovio, praćen s nekoliko tegljača.

Zajedničko koordinacijsko središte UN-a, koje je uspostavljeno u Istanbulu za nadzor ukrajinskog izvoza žitarica prema dogovoru između Rusije i Ukrajine, pokazuje da je Lady Zehma bio ovlašten isploviti iz ukrajinske luke Chornomorsk s 3000 metričkih tona kukuruza za Ravennu 29. avgusta, piše gCaptain.

Promet kroz tjesnac bio je privremeno obustavljen iz sigurnosnih razloga tokom operacije.

Hercegnovska utvrđenja – Turistička ponuda za globalno tržište

0
Hercegnovska utvrđenja – Turistička ponuda za globalno tržište
FORTE MARE

Stručnjaci iz oblasti arhitekture i očuvanja spomenika, u okviru studijske posjete utvrđenjima u Boki Kotorskoj i Hrvatskoj, obišli su hercegnovske tvrđave. Posjetu je organizovala Evropska kulturna ruta utvrđenih spomenika – Forte Kultura (Forte Cultura), čiji je cilj otvaranje istorijskih utvrđenja za razvoj turizma i bolje promovisanje na evropskom nivou.

Turistička promocija utvrđenih spomenika, cilj je projekta Forte Kultura, u okviru kog je internacionalna grupa stručnjaka iz ove oblasti posjetila Herceg Novi.

Suosnivač Forte kultura Hans Nojman objašnjava da eksperti dolaze iz sedam zemalja svijeta.

– Čak i iz Sjedinjenih Američkih država, iz Australije, Velike Britanije, Francuske, Švajcarske, Njemačke i Ukrajine. Svi su eksperti u oblasti istorijskih utvrđenja, arhitekte, planeri, ali i stručnjaci iz oblasti turizma. Između 2012. i 2014. godine kolega Hartmut Rojder i ja započeli smo projekat Forte kultura. To je sinomim za prvu Evropsku kulturnu rutu utvrđenih spomenika – navodi on.

Forte Kultura obuhvata sva utvrđenja u Evropi, a kako kaže dr Nojman, važno je formirati samoodržive klastere.

– Zamisao je da jedan od tih klastera, bude ruta sa početkom u Hrvatskoj u Karlovcu. Tu ideju sada razvijamo. Nastavila bi se ka Šibeniku, Puli, Stonu, Dubrovniku i završila u Boki, u Crnoj Gori. Tako bi obuhvatili dvije države koje se graniče, što je jako važno za evropsku uniju – smatra on.

Kako navodi Biljana Belušević iz javne ustanove kulture Herceg Fest, koja upravlja tvrđavama, u obilasku hercegnovskih utvrđenja je 16 eksperata.

– Obišli smo Forte Mare, sledeća stanica nam je Kanli kula, a zatim i Španjola. Bitno je istaći da se širimo na globalno tržište, ulazimo u Evropu i možemo da oplemenimo naše tvrđave – kazala je ona.

Studijska posjeta utvrđenjima Boke Kotorske prvobitno je planirana za ljeto 2020. godine, ali je odgođena zbog pandemije.

Drugi festival knjige Kotor od 6. do 8. septembra

0
Drugi festival knjige Kotor od 6. do 8. septembra
Drugi festival knjiga

DRUGI FESTIVAL KNJIGA – humanistike, kulture i umjetnosti u Crnoj Gori – FesK Kotor (FesKK) PAZI ŠTO ČITAŠ! održaće se u Kotoru od 6. do 8. septembra 2022. pod pokroviteljstvom Opštine Kotor, a u organizaciji Kulturnog centra „Nikola Đurković“ po licenci izdavačke kuće HERAedu iz Beograda, obavještavaju iz organizacionog odbora Festivala.

Cilj Festivala je da se skrene pažnja na značaj relevantnih sadržaja u izdavačkoj produkciji Crne Gore u oblasti humanistike, kulture i umjetnosti i afirmiše uloga izdavaštva u nacionalnoj kulturi Crne Gore.

Trodnevni multimedijalni program okupiće na jednom mjestu produkciju crnogorskih izdavača, biblioteka, fakulteta, instituta, muzeja, galerija… Pored više promocija izdanja tokom svakog dana Festivala predviđene su dvije izložbe, a povodom Međunarodnog dana pismenosti, 8. septembra i okrugli sto na temu “Pismenost danas: elementarna, akademska i digitalna” u organizaciji Gradske biblioteke i čitaonice iz Kotora, koja ovim događajem započinje program obilježavanja 70 godina od osnivanja.

Svečano otvaranje festivala je 6. septembra u 20 časova u Staklenoj galeriji Centra za kulturu, gdje će se istog dana u podne otvoriti dvije izložbe. Uručenje priznanja biće trećeg dana, prilikom svečanog zatvaranja Festivala.

U konkurenciji za nagrade su knjige objavljene u protekle dvije godine koje ostvaruju važan naučni doprinos, doprinose inovativno-obrazovnoj praksi, kao i vrijedna reprint izdanja stare knjige koje imaju obilježja neprolazne vrijednosti”- navodi se u saopštenju organizacionog odbora.

Bivši radnici Vektra Boke naplatili još 170 hiljada eur-a dugovanja

0
Bivši radnici Vektra Boke naplatili još 170 hiljada eur-a dugovanja
Vektra Boka- foto RTHN

Bivši radnici Vektra Boke su preko javne izvršiteljke Jasmine Bajović uspjeli su da prodaju još dva placa u Njivicama i Rosama i naplatili još 170 hiljada EUR dugovanja.

Predstavnik Sindikata Vektra Boke, Vojo Miljanić, kazao je da je namireno 170 hiljada EUR i dio četvrte rate za dugovanja po Planu reorganizacije, prenosi Novski portal.

“Preostala su još dva placa za koje se nadamo da ćemo brzo prodati i namiriti ostatak četvrte rate, odnosno 100 hiljada EUR, plus doprinose. Ovo je za skoro godinu treća naplata. U avgustu prošle godine smo naplatili sudsku presudu iz poslovanja hotela Plaža, a ove godine smo prethodno od prodaje placa u Igalu namirili treću ratu”, podsjetio je Miljanić.

On je dodao da su na taj način dokazali da imaju pravo na naplatu potraživanja od imovine Vektra Boke za lične dohotke, regres, putne troškove i i tople obroke.

“To su sredstva koje im je priznao Privredni sud, odnosno država, a ne, kako pojedini bivši radnici smatraju, da to pravo ima samo vlasnik firme”, kazao je Miljanić.

On smatra da radnici nemaju pravo na otpremnine koje traže iz nevladine organizacije (NVO) Bivši radnici Vektra Boke, koji protestima nastoje da dođu do sredstava znatno većih od onih koje je priznala država.

“Potpisivanjem kolektivnog ugovora sa Vektra Bokom poslodavac se obavezao samo na proglašenje tehnološkog viška, davanjem otkaza, kada radnici imaju pravo na otpremnine. Nas je država poslala u stečaj na zahtjev Poreske uprave i nemamo pravo na otpremninu”, rekao je Miljanić.

Zastupnik radnika, advokat Jovan Pejović, podsjetio je da je Apelacioni sud Crne Gore usvojio žalbu bivših radnika Vektra Boke i Opštine Herceg Novi. Tako je omogućen nastavak prodaje imovine, imajući u vidu da je većinski vlasnik nezakonito prisvojio pet miliona EUR od prodate imovine, račun kompanije blokiran, te da ona ne posluje preko računa.

“Apelacioni sud je rješenjem poništio zabranu Privrednog suda koju je tražila Zaštitnica imovine i interesa Crne Gore, koja nije imala pravo da se mješa u stečaj privatne kompanije. Ona je uložila poslije toga čak šest prigovora za otklanjanje nepravilnosti u izvršnim postupcima javne izvršitejke Jasminke Bajović, kojim je ona određivala prodaju zemljišta Vektra Boke u korist radnika i Opštine Herceg Novi. Osnovni sud u Herceg Novom je odbio sve prigovore Zaštitnice”, objasnio je Pejović.

On je kazao da je zahvalan zbog takvih sudskih odluka koje su omogućile da naplaćuju svoja potraživanja.

“I Opština Herceg Novi je putem javne izvršiteljke i javne licitacije namirila dio svojih potraživanja za lokaciju buduće Autobuske stanice. Čak je za pola miliona EUR na taj način povoljnije došla do placa nego da je išla poravnjanjem pred Osnovnim sudom”, naveo je Pejović.

Bivši radnici su, kako je rekao, do sada naplatili od priznatih potraživanja 900 hiljada EUR zahvaljujući i dobrim dijelom i novinarima, kao i javnoj izvršiteljki, te sindikatima sa kojima su, nakon deset godina još malo pa stigli do epiloga neslavne priče.

Maja Pajević, kao bivša radnica Vektra Boke kazala je da su prošle teške godine borbe da bi došli do potraživanja, pune stresa i iščekivanja.

“Znali smo da naspram nas imamo moćnog neprijatelja, poslodavca koji ima jako zaleđe, koji je mogao da vuče poteze direktno na štetu radnika. Uspjeli smo da dobar dio potraživanja naplatimo, preostala je još naknada za radni staž, odnosno 3,5 do sedam godina neuplaćenih doprinosa po radniku. Očekujemo da Poreska uprava koja je za to nadležna i koja je pokrenula stečaj i to ubrzo izdejstvuje”, poručila je Pajević.

Stečaj u Vektra Boku uveden je 2015. godine kada je počela borba 196 radnika da namire oko million EUR potraživanja.

Pršuta bi moglo biti sve manje, a plaćat ćemo ih skuplje

0
Pršuta bi moglo biti sve manje, a plaćat ćemo ih skuplje
pršut

Proizvodnja pršuta nikad nije bila neizvjesnija jer se ne zna kolika će biti cijena sirovina i koliko će se buduća proizvodnja uopće isplatiti, piše u petak Večernji list.

Za veliki broj proizvođača idućeg bi tjedna trebala početi nova sezona, kad se pršutane pune novim svježim svinjskim butovima koji se sole i ulaze u proces proizvodnje, koji će u slučaju zaštićenih dalmatinskih pršuta trajati najmanje 12, čak i 16 mjeseci dok izađu na tržište.

 No neizvjesno je koliko će sirovina idućeg tjedna koštati na burzama, a pitanje je i koliko će se buduća proizvodnja uopće isplatiti, s obzirom na to da nitko ne zna koliko će u konačnici koštati.

 Ante Madir, izvršni direktor klastera Hrvatski pršut kaže kako je kilogram svježeg svinjskog buta lani u ovo vrijeme koštao 1,80 – 1,90 eura, a sada je oko 3,10 eura, što je oko 40 posto više.

 Igor Miljak, predsjednik uprave PPK u sastavu najvećeg domaćeg proizvođača pršuta Grupacije Pivac, kaže da su cijene svinjskog buta prošlog tjedna na njemačkoj burzi, po kojoj se proizvođači uglavnom ravnaju, bile povijesno visoke.

“Naravno da sad svi kalkuliramo da će nam plin poskupjeti i 10, 12 čak i 15 puta, što znači da bismo energente mjesečno mogli početi plaćati koliko smo donedavno davali za cijelu godinu, što je paradoks izvan svake pameti”, ističe Miljak te dodaje da pršutari ne mogu toliko poskupjeti vlastite proizvode.

 “Cijene većih proizvođača na policama, ako ih uspoređujete, u proteklom razdoblju rasle su najviše od 10 do 15 kuna po kilogramu što zbog pada kupovne moći građana nije zanemarivo, a kad se ukalkuliraju i svi budući troškovi i inputi koji nam dolaze na naplatu, moglo bi doći do barem još tolikog poskupljenja”, kaže Miljak.

Ivica Babić iz Pršutane Voštane sa strepnjom čeka idući tjedan i cijene sirovine koju će kupiti. Iz Voštana su računali da će na sušenje staviti od 50 do 65 tisuća komada pršuta, budu li prihvatljive cijene od 2,5 do 3 eura za kilogram svježeg buta, no budu li veće od 3,5 eura, neće biti dobro. Tim više što već sada plaćaju oko 62 tisuće kuna za struju, i to za istu potrošnju koja ih je tri mjeseca prije stajala 22 tisuće kuna.

 “Možemo povisiti cijenu pršuta 70 posto, s 20-25 kuna na 40 kuna po pakiranju. No tko bi ga kupovao? Ovu sezonu završili smo sa starim cijenama jer je prošle sezone sirovina bila jeftina. Zbog toga smo pršute koje smo mislili prodavati do početka listopada prodali i prije 15. kolovoza”, kazao je Babić, piše novinarka Večernjeg lista Jolanda Rak Šajn.

Nastavak saradnje Herceg Novog sa norveškim komunalnim preduzećima, kroz udruženje ANIN Balkan

0
Nastavak saradnje Herceg Novog sa norveškim komunalnim preduzećima, kroz udruženje ANIN Balkan
Foto Opština HN

Opština Herceg Novi i gradsko preduzeće „Čistoća“ nastaviće saradnju sa komunalnim preduzećima iz Norveške i partnerima iz regiona, u okviru grupe ANIN Balkan. Novi, četvorogodišnji ugovor potpisan je juče, a utiske o dosadašnjim i planove budućih aktivnosti danas su predstavnici ovog udruženja podijelili sa potpredsjednikom Opštine Herceg Novi, Mirkom Musturom, sekretarom za komunalne djelatnosti Vasilijem Seferovićem i direktorom „Čistoće“ Milovanom Benderaćem.

Zadovoljstvo što je projekat nastavljen izrazio je potpredsjednik Opštine, Mirko Mustur: „Za nas je veoma važno da, kroz ovu saradnju, zahvaljujući norveškim komunalnim preduzećima stičemo iskustva, upoznajemo se sa primjerima dobre prakse, dobijamo znanja i vrijedne savjete o načinima na koje možemo riješiti probleme sa kojima se susrećemo i unaprijediti svoj sistem upravljanja komunalnim otpadom. Zbog svega toga, srećni smo što projekat ANIN Balkan traje“.

Kako je na sastanku rečeno, Herceg Novi je tokom proteklih godina od komunalnih kompanija iz Norveške dobio vrijednu pomoć i podršku, a među donacijama se po vrijednosti izdvajaju vozila – do sada 10, od kojih 9 „Čistoći“ i jedno „Domu zdravlja“.

Bard Jorgensen, predstavnik udruženja ANIN Norveška, boravi u posjeti našem regionu zajedno sa predstavnicima 10 različitih norveških kompanija iz oblasti upravljanja otpadom. Kako je istakao na današnjem sastanku, važan oslonac saradnji svakako su gradovi koji stoje iza preduzeća.

„Ako uzmete ovih 10 norveških kompanija i saberete broj stanovnika u gradovima u kojima posluju, doći ćete do broja od gotovo milion stanovnika u gradovima koji stoje iza ovog projekta, što je oko 20 odsto ukupnog stanovništva Norveške“, kazao je Jorgensen.

On je naveo da u Norveškoj imaju dugogodišnje iskustvo u saradnji među kompanijama u oblasti upravljanja otpadom, što je važno za kreiranje zajedničkih strategija, razmjenu iskustava i praksi.

„Kovid pandemija je uticala na razmjenu i malo usporila saradnju među nama. Završili smo prvu fazu projekta ANIN, sa dodatnom jednom godinom zbog pandemije, a sada smo potpisali ugovor za nove četiri godine. Prepoznajemo značaj koji ima nastavak ovog projekta. Legislativa u ovom sektoru će nametati sve strožija pravila i zato je važno da nastavimo poboljšavati kontakte među kompanijama i radimo zajednički“, poručio je Jorgensen i izrazio nadu da će iskustva norveških kompanija i u narednom periodu doprinijeti poboljšanju sistema upravljanja otpadom u gradovima koji su partneri na Balkanu.

Sastanku je prisustvovao i Samir Memić, direktor komunalnog preduzeća grada Konjic i predsjednik članica ANIN Balkan, koji je istakao izuzetnu dosadašnju saradnju i nemjerljiv značaj koji ova grupa ima za rad preduzeća iz našeg regiona i unaprijeđenja u ovoj oblasti.

ANIN mreža osnovana je s ciljem učvršćivanja saradnje gradova iz Norveške i sa prostora bivše Jugoslavije u oblasti upravljanja otpadom. Uz preduzeće „Čistoća“ iz Herceg Novog, pismo namjere je potpisano i od strane komunalnih preduzeća iz Konjica, Jablanice, Mostara, Nevesinja i Gornjeg Milanovca, kao i norveških kompanija BIR, HAMOS, IR, SHMIL, RIR, MNA i TRV. Prva faza saradnje trajala je od 2017. godine, a druga će, prema potpisanom ugovoru, trajati do 2026. godine.