Magistralnim putem od Kamenara do Debelog brijega i obratno je u subotu tranzitiralo ukupno oko 45 hiljada vozila, među njima nekih 250 autobusa, saopšteno je iz hercegnovskog Centra bezbjednosti.
Prema riječima komandira stanice policije Centra bezbjednosti Herceg Novi, Ljubiše Rovčanina, ovako veliki broj vozila nije uobičajen za ovaj dio ljetnje sezone.
Uz brojna vozila, kako je naveo Rovčanin, na usporen saobraćaj u takvim situacijama utiče veliki broj pješačkih prelaza, uključenja i isključenja sa magistrale, ali i lokalni autobus, za koji na pojedinim mjestima nema niše za isključenje, prenosi Radio televizija Herceg Novi.
“U subotu je magistralnim putem od Kamenara do Debelog brijega i obratno, tranzitiralo ukupno oko 45 hiljada vozila, među njima nekih 250 autobusa. Ako tom broju dodamo sva vozila lokalnog stanovništva i turista, koji su u tom momentu boravili na našem području, jasno je predstaviti sliku koliko su zapravo gužve bile velike”, rekao je Rovčanin.
On je objasnio da je saobraćaj bio jako smiren, a u određenim momentima dolazilo je i do zastoja i lakših saobraćajnih nezogoda, a tada su reagovale ekipe pripadnika saobraćajne policije.
“U danima vikenda na putevima u zoni naše odgovornosti registrovali smo ukupno deset saobraćajnih nezogda. Na sreću, u osam pričinjena je samo materijalna šteta, dok je u dvije bilo i lakše povrijeđenih lica, jedan motociklista i dva pješaka”, naveo je Rovčanin.
Iz Centra bezbjednosti Herceg Novi apelovali su na sve učesnike u saobraćaju, posebno u ovim vanrednim okolnostima, da poštovanjem saobraćajnih propisa doprinesu normalizaciji saobraćaja, posebno da ne ostavljaju vozila na autobuskim stajalištima.
Institut za javno zdravlje Crne Gore apeluje na građane da poštuju važeće protivepidemijske mjere i da se vakcinišu protiv COVID-19, posebno osobe u povećanom riziku od razvoja teških kliničkih formi bolesti (osobe sa komorbiditetima, hroničnim bolestima i imunodeficijencijom).
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (nedjelja, 21.08.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 794 uzorka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 256 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
91
Nikšić
53
Budva
19
Bijelo Polje
16
Cetinje
15
Herceg Novi
11
Berane
8
Tivat
8
Bar
7
Ulcinj
7
Pljevlja
5
Kotor
4
Tuzi
4
Danilovgrad
3
Mojkovac
3
Andrijevica
1
Šavnik
1
UKUPNO
256
Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 21.08.2022. godine iznosio je 32,24%.
Od prethodnog saopštenja IJZCG prijavljen je jedan smrtni slučaj povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom. Preminuli je bio starosti 81 godinu iz opštine Pljevlja.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2 767.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 321 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 3 178.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 273 185.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Promocija knjige “Kotorski portolan – od Elafita do Egipta” održaće se u četvrtak 25. avgusta u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru, sa početkom u 20 sati.
Promocijom ove knjige finalizuje se projekat koji je podržan od strane Ministarstva kulture Crne Gore, a koji je za cilj imao stručnu obradu (transkripciju i prevod) i prezentaciju jedinog portolana u rukopisu iz fundusa Pomorskog muzeja Crne Gore.
Portolani su zapravio srednjevjekovne preteče savremenih pomorskih navigacionih karata i Peljara – današnjih nautičkih publikacija koje sadrže detaljne opise obala, ostrva i luka, kao i preovlađujućih meteorološpkih prilika u nekom akvatorijumu sa savjetima pomorcima za sigurnu plovidbu tim područjem.
Portolani su karte za navigaciju zasnovane na kompasu koje su pomagale pilotima na moru. Prvi Portolan je napravljen u trinaestom vijeku u Italiji, a kasnije je napravljen i u Španiji i Portugalu. U petnaestom i šesnaestom vijeku im je značajno unapređena kartografska preciznost. Ioka, budući da njihobvi grafikoni grafikoni nisu uzimali u obzir krivinu Zemlje, portolani nisu bili od pomoći kao navigacione alatke za plovidbu po otvorenim okeanima. Portolan grafikoni su najkorisniji u identifikaciji malog prostora i upotrebkljivi su za navigaciju na manjim vodenim površinama, kao što su Mediteran, Jadransko, Crno ili Crveno more.
Na promociji “Kotorskog portolana” u četvrtak će govoriće Andro Radulović, direktor Pomorskog muzeja Crne Gore, Ilija Mlinarević – urednik, Joško Katelan – diplomirani anglist i romanist i Ljubomir Radić, direktor Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu.
Ova sezona se pokazala kao veoma uspješna za Portonovi već na samom početku, a do druge polovine avgusta, ovaj rizort ponosi se hiljadama gostiju, od kojih se neki vraćaju već drugu godinu zaredom. Do kraja ljeta, očekuje se još mnogo gostiju, budući da su svi kapaciteti popunjeni do početka oktobra. Gosti uglavnom dolaze iz Evrope, ali i Azije, mada, ovog ljeta, veliki broj domaćih gostiju prepoznao je čari ovog luksuznog naselja i odabrao da svoj odmor provede baš ovdje.
Budući da je ovo prvo ljeto u kom se Portonovi posjetiocima prikazao u punom sjaju, organizatori su se zaista potrudili da organizuju bezbroj događaja koji bi upotpunili ugođaj svima koji su boravili u rizortu, među kojima su koncerti regionalnih i svjetskih muzičkih zvijezda, vinske večeri, karneval, izložbe, itd. Glavna zvijezda sezone bio je svakako Tapasake klub koji je privukao ljubitelje dobre muzike i nezaboravnog provoda. Neka od najvećih imena svjetske i regionalne muzičke scene obilježila su ovo ljeto, među kojima Sara Jo, Zoe Kida, Mahmut Orhan, Burak Yeter i drugi. Pored Tapasake kluba, zabave i dobre atmosfere nije manjkalo ni na ulicama i trgovima, pa su tako posjetioci uživali u koncertima Sergeja Ćetkovića i Gorana Karana, Internacionalnom karnevalu, izložbama, vinskim večerima, filmskim projekcijama na otvorenom, jutarnjim časovima joge pored mora, izložbi automobila, itd.
Portonovi
Iako se sezona na primorju polako bliži kraju, još uvijek nas čekaju uzbudljivi događaji u Portonovom. Nika Turković i Hugel nastupiće u Tapasake klubu 27.08., dok se nastup Mark Knight-a očekuje 10.09. Osim toga, za ljubitelje joge tu je Sunset Yoga, idealan vid relaksacije i rekreacije uz zalazak sunca i Comic Book Festival 05.09.
Portonovi
Iz Portonovog ističu da su veoma zadovoljni ovom sezonom, koja, ne samo da je dovela nikada veći broj gostiju u Portonovi, već je i do sada rekordan broj stambenih jedinica prodat, što znači da Portonovi ima dosta novih stalnih stanovnika koji će tu boraviti tokom većeg dijela godine. “Činjenica da već sada imamo veliki broj stalnih rezidenata naselja nam daje obavezu da kreiramo događaje i sadržaj koji će uljepšavati život ovog dijela primorja i van sezone. Uveliko su u toku planovi za jesenje i zimske mjesece koji će obilovati kvalitetnim kulturnim programom, tako da se unaprijed radujemo što će ova vesela atmosfera iz proteklih mjeseci da se nastavi duže nego što je to uobičajeno za primorske gradove.”, istakla je direktorka marketinga i komunikacija Portonovog Adrijana Husić.
Završnicu prvog Hype festivala u Herceg Novom obilježio je nastup regionalne zvijezde Džibonija uz čije hitove je publika oduševljeno pjevala, od prvog do poslednjeg takta. Atmosferu pred Titovom vilom, a čini se da je prostor bio uzak da sinoć primi sve koji su htjeli slušati koncerte, odlično je zagrijao sastav Silente, a potom u potpunosti energijom i zvucima na noge digao hrvatski rok muzičar Damir Urban.
Herceg Novi ni po čemu nije različit od Pariza ili Njujorka, Amsterdama, Beograda, Zagreba jer su oni koji dolaze na ovakve koncerte divni i mladi duhom, kazao je Damir Urban za RTHN.
Urban-2-HYPE- foto RTHN
– Kada kažem mladi, mislim na njihovo raspoloženje i duhovno stanje, ne na godine jer one su smješna stvar. Neko može biti mlad sa 70, neko star sa 20. Mislim na sve one koji su pohodili koncerte i prethodnih dana, a to su oni koji muziku održavaju u životu i nas zajedno sa muzikom. Oni su ti zbog kojih smo i uz čiju pomoć smo ovdje. Ti ljudi su predivni, otvoreni, po mom mišljenju nesposobni za bilo kakav loš čin, nesposobni za agresiju, imuni na mržnju i ja sam se osjećao predivno, kazao je Urban i otkrio da je ovo prvi koncert koji je uspio odstajati a to sigurno ne bi bilo tako da publika nije bila odlična.
Gibonni-HYPE-2022 – foto RTHN
Otkriva i kako je zbog problema sa leđima od prijatelja u Opatiji dobio savjet da mora doći u Institut u Igalu na rehabilitaciju, kao najboljem mjestu te vrste u Evropi, a potom se zadesi da dođe u Igalo na koncert i bude smješten upravo u Institutu.
Komšije iz Dubrovnika okupljene u pop rok grupi Silente, oduševljeni su kako je publika „pulsirala“ uz njihove hitove, kaže članica benda Doris Kosović.
Hype-avgust-2022 foto RTHN
– Bila je uživancija doći i nastupiti na Hajp festivalu i to u okviru njegove prve godine postojanja. I ponijeću doma, u sjećanju, jako dobru energiju, dobre domaćine, super publiku i moram pohvaliti vaše grožđe. Inače, Silente i ovog ljeta puno putuje, svira, druži se, kazala je Doris i istakla da će opet rado doći u Herceg Novi.
Tri večeri izuzetno dobre muzike, energije, druženja sigurno otvara vrata za još bolje i sjajnije izdanje naredne godine.
Wizz Air će u zimskoj sezoni pokrenuti avioliniju sa dva leta sedmično između londonskog aerodroma Luton i Podgorice. Ruta će početi u novembru, a cijene karata počinju po niskoj promotivnoj stopi od oko 25 evra.
Letovi će se obavljati srijedom i nedjeljom, počev od 2.novembra.
Očekivano je da ova mađarska niskobudžetna aviokompanija koristi svoje avione Airbus A320 što će bi značilo da se radi o kapacitetu od 180 sjedišta.
Kako bi putnici imali puno povjerenje u kompaniju, Wizz Air trenutno nudi putnicima nadogradnju cijene karte Wizz Flex, omogućavajući im da otkažu do tri sata prije planiranog polaska i dobiju puni povrat novca.
S obzirom na zainteresovanost tržišta za Crnu Goru, a samim tim i Wizz Aira, ovo neće biti samo sezonska zimska linija već ujedno i priprema za intenzivniju ljetnju sezonu sljedeće godine.
INTERNATIONALES MARITIMES MUSEUM HAMBURG FOTO SHUTTERSTOCK
Internationales Maritimes Museum Hamburg je najveći privatni pomorski muzej na svijetu.
Nalazi se u najstarijem sačuvanom skladištu hamburške luke i praktično sav muzejski postav čini zbirka Petera Tamma, njemačkog publicista i zaljubljenika u more i brodove.
Od 1934. kada je kao šestogodišnji dječak od svoje majke na poklon dobio model broda, pa do svoje smrti 2016. godine, Tamm je sakupio više od 40 hiljada predmeta koji pokrivaju razdoblje od tri hiljde godina pomorske povijesti.
Ruske snage nastavile su s ofenzivom u nekoliko ukrajinskih regija u ponedjeljak, dok je predsjednik Volodimir Zelenskij upozorio na mogućnost težih napada uoči 31. godišnjice neovisnosti Ukrajine od sovjetske vlasti.
Topničke granate u noći na ponedjeljak padale su na Nikopolj, grad blizu Zaporižja, najveće europske nuklearne elektrane, a projektili su padali blizu crnomorske luke Odese tokom vikenda.
Zelenskij je pozvao na oprez, rekavši da bi Moskva mogla pokušati “nešto posebno ružno” uoči srijede, kada se obilježava Dan neovisnosti Ukrajine i također pola godine otkako je Rusija napala Ukrajinu 24. februara.
Zelenskij je rekao da je razgovarao o “svim prijetnjama” s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, a poruke su poslane i drugim čelnicima, uključujući turskog predsjednika Tayyipa Erdogana i glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa.
“Svi partneri Ukrajine obaviješteni su o tome što teroristička država može pripremiti za ovaj tjedan”, rekao je Zelenskij u svom noćnom video obraćanju, misleći na Rusiju.
Također je rekao da bi Rusija prekršila međunarodno pravo i isključila se iz pregovora ako bi nastavila s planovima da sudi zarobljenim ukrajinskim braniteljima u Mariupolju.
“Kad bi se odvratno revijalno suđenje nastavilo… to bi bila crta iza koje pregovori više nisu mogući”, rekao je. “Neće više biti razgovora. Naša država je sve rekla.”
List Financial Times je u članku objavljenom u nedjelju citirao Genadija Gatilova, moskovskog veleposlanika pri Ujedinjenim narodima u Ženevi, koji je rekao da je Erdogan pokušao olakšati dijalog.
No odbacio je nagađanja o razgovorima između Zelenskog i ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekavši da “ne postoji nikakva praktična platforma za održavanje tog sastanka”, navodi se u izvješću.
U Rusiji vlasti istražuju navodni napad autobombom izvan Moskve u kojem je ubijena kći Aleksandra Dugina, ultranacionalističkog ruskog ideologa koji zagovara pripajanje Ukrajine Rusiji.
Dok su istražitelji rekli da razmatraju “sve mogućnosti” kada je riječ o utvrđivanju tko je odgovoran, rusko ministarstvo vanjskih poslova nagađalo je da bi mogla postojati veza s Ukrajinom, što je savjetnik Zelenskog odbacio.
“Ukrajina, naravno, nije imala ništa s tim jer mi nismo kriminalna država, kao Ruska Federacija, a nismo ni teroristička država”, rekao je Mikhajlo Podoljak na ukrajinskoj TV.
Dok se Ukrajina priprema za obilježavanje svog Dana neovisnosti vodi rat u kojemu su sravnjena mjesta i gradovi, ubijene tisuće i milijuni natjerani na bijeg, a dužnosnici su izvijestili o još ruskih napada na ciljeve na istoku i jugu zemlje.
U istočnoj regiji Bahmut ruske snage topništvom i višecijevnim raketnim bacačima gađale su područja naselja Soledar, Zajceve i Bilogorivka, objavio je ukrajinski Glavni stožer u dnevnom biltenu u ponedjeljak.
Nastavili su usmjeravati svoje napore na uspostavljanje potpune kontrole nad teritorijima regija Luhansk i Doneck, zadržavajući osvojena područja Hersona i dijelove regije Harkiv, Zaporižja i Mikolajiv, dodao je Glavni stožer.
Posebno zabrinjava granatiranje Nikopolja.
Nikopolj je granatiran u pet različitih navrata tijekom noći, napisao je regionalni guverner Valentin Rezničenko u nedjelju na Telegramu. Rekao je da je 25 topničkih granata pogodilo grad, uzrokujući požar u industrijskom objektu i prekinuvši struju za 3000 stanovnika.
Borbe u blizini Zaporižja i raketni udar na južni grad Voznesesk, nedaleko od druge najveće ukrajinske atomske elektrane, potaknuli su strahove od nuklearne nesreće.
U nedjelju su američki predsjednik Joe Biden, britanski premijer Boris Johnson, njemački kancelar Olaf Scholz i Macron održali telefonski razgovor naglašavajući važnost sigurnosti nuklearnih postrojenja, istodobno potvrđujući svoju “čvrstu predanost” Ukrajini.
Moskva tvrdi da vodi “specijalnu vojnu operaciju” za razoružavanje i “denacificiranje” svog susjeda. Ukrajina i njezini saveznici kažu da je Moskva pokrenula ničim izazvani rat agresije.
Rusija je u nedjelju priopćila da su njezini projektili Kalibr uništili skladište streljiva koje je sadržavalo projektile za rakete HIMARS američke proizvodnje u ukrajinskoj jugoistočnoj regiji Odesi, gdje se nalaze luke ključne za plan da se uz posredovanje UN-a pomogne ukrajinskom poljoprivrednom izvozu.
Budva godinama važi za kraljicu Mediterana i metropolu crnogorskog turizma. Međutim, posljednjih nekoliko godina razvijala je svoju turističku ponudu u drugom pravcu zanemarujući mediteranski šarm. Stoga zaista postoji potreba da vrati stari sjaj koji je imala, da se vrati onome što je nekada bila, ali u novom ruhu, kako bi s punim pravom nastavila da nosi titulu turističke metropole – poručuju iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma.
Međutim, situacija u metropoli crnogorskog turizma je na granici mogućeg. Plažni barovi divljaju sa ,,diskutabilnom“ muzikom, smeće bacaju na svaku stranu, a na šetalištu se prodaju kokice, razne džidžamidže, udara se u džakove tako da sve liči na vašarište.
Traže odgovor
Vlasnici ugostiteljskih objekata i hotela u Starom gradu koji rade cijele godine ogorčeni su na cijelu situaciju i traže od nadležnih da im kažu kuda ide strategija jer to nije više Budva u kojoj mogu da odmaraju elitni turisti.
Kako je Pobjedi kazao vlasnik hotela ,,Mažestik“ Ivan Ivanović, umjesto što se bavimo statistikom, brojanjem gostiju, treba da se bavimo kvalitetom.
– Kada govorimo o statistici i dalje ne znamo šta je optimalan broj gostiju za sezonu. Što bi bilo kad bi svi smještajni kapaciteti bili puni, da li bi imali opšti kolaps, kao što je bilo prošle godine u špicu. Grad nije mogao da funkcioniše – kazao je Ivanović.
Po njegovim riječima, treba napraviti zaokret i početi se konačno baviti ciframa.
– Ako imamo zadovoljnog gosta, imaćemo dužu sezonu, manji haos u gradu. Treba da se bavimo rješenjem buke, saobraćajnica, parkinga… Imamo odgovor iz opštine da ne mogu da zaposle veći broj komunalnih policajaca nego je jedan na 5000 stanovnika, a iz Ministarstva dobijamo odgovor da se niko ne javlja na konkurs. Iz sezonu u sezonu i taj se broj prepolovi sa raznim bolovanjima – kaže Ivanović i dodaje da je buka problem koji bi se lako riješio samo da se poštuje zakon – ništa više od toga.
– Mi sve rješavamo na mišiće. Ako se ne poštuje zakon, uvijek će sezona biti stihijska. Ljudi koji žive ovdje zaslužuju dostojanstven život. Pravo glasa imaju ljudi koji rade dva mjeseca i prave haos. Tu mislim i na zakupce plaže koji ne poštuju nikakav red Morskog dobra. Imamo raznorazne usluge na moru, paraglajdinge, glisere… Najveći haos je u Budvi, tako nije u Boki – ističe Ivanović.
Budva – foto Pobjeda
Poručuju premijeru Dritanu Abazoviću da dođe u Budvu da vidi kako se ne poštuje zakon.
– I zašto se ne poštuje, pitamo premijera. Da dođe lično da nam to saopšti, a ne da se preko novina obraća ljudima koji mu pune budžet. Jer mi radimo cijele godine i plaćamo porez, zapošljavamo veliki broj radnika. Ne možemo dovijeka da čekamo prepucavanje opštinskih vlasti sa državnim. Svakome se izdaju dozvole za Stari grad. Ulazi se i bez dozvole. Puna su nam usta ljubavi prema ovoj državi. Država treba da se voli tako što se poštuju zakoni, plaća porez i da vjerujemo u institucije. Ovo nije politička kampanja i nemamo ništa protiv nikoga. Upućeno je i na bivšu i sadašnju vlast – kazuje Ivanović dodajući da su ovo problemi koji se nagomilavaju zadnjih 30 godina i da nema partije koja nije u ovoj opštini došla na vlast, ali da nije ništa riješila.
Vlasnik lokala ,,Mocart“ u Starom gradu Luka Vučković kazao je Pobjedi da se iz noći u noć ponavlja ista slika godinama unazad.
– Da li možemo da povratimo stari sjaj naše Budve? Starograđani i privrednici su nemoćni pred nevaspitanjem pojedinih gostiju koji svojim ponašanjem narušavaju doživljaj našeg bisera. Apelujemo na sve ugostitelje i hotelijere da pravilno odlažu smeće. Kako da vratimo kulturu i mediteranski šarm – pita se Vučković.
Kaže da bi trebalo da imaju tokom ove sedmice niz sastanaka sa novim predsjednikom opštine i komunalnom policijom oko rješavanja ovog gorućeg problema.
Uvesti kazne
– Što se tiče smeća, tu je situacija komplikovana, jer je veliko nevaspitanje građana, turista i privrednika oko odlaganja smeća. Predložićemo da se uvedu stroge kazne u vezi bacanja smeća po ulicama i prirodi i strogu kontrolu oko otpada, posebno organskog iz restorana i hotela. Jedan od prijedloga bi bio da se za privredu kupuju posebne kese u komunalnom preduzeću, otporne na cijepanje, sa zatvaračem. I postavljanje kamera na sve lokacije gdje se odlaže smeće radi eventualnog sankcionisanja svih koji krše zakon. Čini se da je jedini način da se pođe od svoje kapije i svoje kuće i da se svi tako ponašamo i dajemo primjer drugima – kazao je Vučković dodajući da je višemilenijumski grad Butua odolijevao vjekovima pred osvajačima, a sad je poklekao pred nekontrolisanom bukom, smećem i nevaspitanjem.
– Da li smo svi krivi za ovakvo stanje u našem gradu – pita se Vučković.
Kaže da su išli i kod ministra turizma Gorana Đurovića koji im je obećao da će se broj komunalnih policajaca povećati, ali još nemaju nikakvu informaciju o tome.
– Budva ima pet do šest komunalnih policajaca, od toga je pola na bolovanju, a nama treba 50 policajaca. Vi morate da rješavate osim Budve i Petrovac i Bečiće i Rafailoviće. Država treba da donese propis o broju komunalnih policajaca po broju stanovnika, i to ljeti nije isto – kaže Vučković.
Po njegovim riječima, problem Budve treba da se sistematski riješi.
– Kruži pogrešna priča da je Budva kraljica provoda. To su spinovane informacije koje nemaju osnova. Mi ne možemo da sprovedemo mediteranski duh, način života i ophođenja prema gostima, nego smo grad sveli na opšti cirkus, koji neće da se dovede u red. Dobijamo nemogućnost dostojanstvenog života u svom domu. Buka prekomjerna sa diskutabilnom muzikom utiče i na kvalitet restorana, hotela, privatnog smještaja… Uveče je cirkus na otvorenom. Pola bašti ne radi nego su pokriveni ceradama i to stvara ružnu sliku. Haos prave sezonski lokali koji imaju raznorazne dozvole koje su sumnjivog karaktera – kazuje Vučković.
BOKA
Ocjenjuje da se može uvesti red kad se hoće.
– Kakav je red u Porto Montenegru, Portonovom… Ovoga u Boki nema. Pravila igre donosi i država i lokalna
samouprava. Mi smo pitali čelnike da li oni hoće od Budve da naprave grad provoda ili neće jer ako neko nije spreman da to riješi neka se ne prihvata funkcije. Ako žele da prave grad provoda, neka to kažu, onda ćemo od restorana da pravimo diskoteke, građani će stavljati duple prozore pa da znamo na čemu smo – poručio je na kraju Vučković.
Na sve ovo iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma dobijamo odgovor da je turizam privredna grana u kojoj postoji stalna potreba za intenzivnim marketinškim i promotivnim aktivnostima i inovativnom pristupu praćenja trendova u toj oblasti.
– Nakon kovid epidemije, koja je umnogome promijenila ,,pravila u turizmu“, turisti se sve više okreću destinacijama koje su izgradile reputaciju mjesta koja ulažu u kvalitet usluga spajajući prirodne ljepote, arhitekturu, kulturno i gastronomsko nasljeđe – kazuju iz MERT-a.
Navode primjer Boke Kotorske koja je u posljednje vrijeme sa kvalitetnijom ponudom privukla veliki broj visoko platežnih gostiju postajući atraktivna destinacija.
– Sigurni smo da će se Budva vratiti na taj kolosijek praćenja turističkih trendova i osluškivanja potrebe turista. Vjerujemo da će investirati u svoju ponudu, podići
kvalitet usluga, pružiti nove sadržaje, dodatno poraditi na izgledu prve linije mora i izboriti se sa problemima koji godinama štete njenom imidžu. Na taj način Budva će, sigurni smo, privući nove goste i tržišta i učiniti da se i narednih godina oni rado vraćaju – poručuju iz resornog ministarstva.
Službenici Komunalne policije i inspekcije tokom prethodna dva dana uklonili su sa šetališta privremene objekte koji nijesu predviđeni planom.
Uklonjeni su konzervatori za sladoled, prodavci suvenira, kukuruza, voća…. Komunalna policija “utišala” je i muziku u ugostiteljskim lokalima. Božović je nakon imenovanja poručio da će riješiti problem buke i nelegalno postavljenih privremenih objekata na šetalištu.
Povratak vinogradarstvu i maslinarstvu u Paštrovićima
Na inicijativu Udruženja Paštrovića i prijatelja Paštrovića u Beogradu „Drobni Pijesak“, a u saradnji i organizaciji sa JU Muzeji i galerije Budve i NVU Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru, priređen je dvodnevni stručni skup „Povratak vinogradarstvu i maslinarstvu u Paštrovićima“ 19. i 20. avgusta u Spomen-domu „Reževići“ u istoimenom paštrovskom selu.
Skup je bio posvećen teorijskim, metodološkim i praktičnim aspektima oživljavanja tradicionalnih djelatnosti u paštrovskom zavičaju, s fokusom na vinogradarstvo i maslinarstvo. Posebno interesovanje i dodatan motiv za iniciranjem ovog događaja, razumljivo, pobudile su nove naučne indicije o drevnosti ovdašnjih vinovih loza, kao i njihovim srodničkim vezama s nekim čuvenim svjetskim sortama loze, o čemu je bilo više riječi na skupu, kako bi se o tome, prije svega, informisala lokalna zajednica, ali i svi koje data tematika interesuje.
Istovemeno, zadivljuje nas činjenica da se polako, ali sigurno, sve više domaćinstava (prije svega, pojedinaca-entuzijasta) vraća vinogradarstvu i maslinarstvu, što čak i Opština Budva podržava svojim godišnjim konkursima, od kojih je jedan trenutno u toku. Naravno, sve navedeno biće razmatrano i u kontekstu danas aktuelnih fenomena, poput života s pandemijama, povratka iz grada na selo, organske proizvodnje hrane, održive privrede, ruralnog razvoja, afirmacije malih porodičnih biznisa i, uopšte, unaprjeđenja i diverzifikacije turističke ponude, posebno u paštrovskom zaleđu, s obzirom na nedovoljnu razvijenost istih na teritoriji opštine Budva, koja se i dalje primarno fokusira na tradicionalni turizam („na pjenu od mora“).
Prvi dan skupa (petak, 19. avgust) rezervisan je bio za stručna predavanja istaknutih naučnika i stručnjaka iz Crne Gore i inostranstva. Poozdravnu riječ su održali mr Lucija Đurašković, direktorica JU Muzeji i galerije Budve, i prof. dr Pavle R. Anđus, predsjednik Udruženja Paštrovića i prijatelja Paštrovića u Beogradu „Drobni Pijesak“. Uvodna besjeda prof. dr Miodraga Grbića bila je naslovljena „Dilema elitni ili primitivni turizam? Ni jedno ni drugo: Održivi turizam u Paštrovićima baziran na kulturnom i arhitektonskom nasleđu, održivoj poljoprivredi, arheologiji i istoriji kao komparativnim prednostima Pastrovića“. U nastavku su održana stručna predavanja: prof. dr Vesne Maraš („Vinogradarstvo i vinarstvo u Paštrovićima: Bogata istorija za neizvjesnu budućnost“), dr Marije Markoč („Značaj revitalizacije starih maslina autohtonog sortimenta u proizvodnji djevičanskih maslinovih ulja čija fizičko-hemijska i organoleptička svojstva odgovaraju međunarodnim standardima kvaliteta“) i doc. dr Ilije Morica („Organska proizvodnja, agroturizam i reruralizacija: Iskustva i perspektiva“). Skupom su predsjedavali prof. dr Miodrag Grbić i mr Dušan Medin, a nakon predavanja uslijedila je duža diskusija s publikom.
Povratak vinogradarstvu i maslinarstvu u Paštrovićima
Drugog dana skupa (subota, 20. avgust) mr Ljiljana Jocić, rukovoditeljka Sektora za poljoprivredu Sekretarijata za privredu Opštine Budva bliže je predstavila aktuelni Javni poziv za dodjelu podsticaja u razvoj poljoprivrede za 2022. godinu. Uslijedilo je online predavanje Danice Mihaljević Davidović („Agroekologija pejzaža: pojam i potencijali negovanja autohtonog pejzaža“), nakon čega su mještani Paštrovića Stevo Davidović i doc. dr Miško Rađenović s prisutnima podijelili uspješna lična iskustva u bavljenju maslinarstvom, odnosno vinogradarstvom i eko turizmom. Potom je uslijedila duža diskusija s mještanima koji se direktno bave vinograrstvom, maslinarstvom i agroturizmom, kako bi podijeliti svoja znanja, vještine, iskustva i izazove s kojima se susrijeću. Diskusijom su predsjedavali prof. dr Pavle R. Anđus i prof. dr Miodrag Grbić. Tokom diskusije uslijedila je i degustacija domaćih proizvoda (vino, loza, maslinovo ulje, tradicionalni specijaliteti) koje su pripremili i donijeli mještani.
Neki od zaključaka skupa su: događaji ove vrste višestruko su potrebni široj lokalnoj zajednici, poljoprivrednicima i javnosti uopšte nedostaje stručna edukacija, postoji potreba da raznoraznim multidisciplinarnim i interdisciplinarnim naučnim istraživanjima, pojedinci-entuzijasti koji su se vratili poljoprivrednim djelatnostima uglavnom su usmjereni na sopstvene resurse, podrška države i lokalnih samouprava postoji, ali je treba unaprijediti i uvećati, potrebno je sve više se okretati i inostranim fondovima jer pružaju dugoročnu podršku i grantove, evidentno je nepostojanje strategija u ovim oblastima i treba raditi na njihovom donošenju, a potom i implementaciji…
Kao jedan od posebno istaknutih stavova mještana i struke jeste izvjestan strah za ovdašnju poljoprivredu, ruralni razvoj, kulturni i eko turizam, ali i za kvalitet života uopšte, usljed planiranih projekate izgradnje objekata visoke spratnosti na više lokacija u Paštrovićima, a posebno planirane zaobilaznice i vjetroelektrana u paštrovskom zaleđu, kojima će se, postoji bojazan, prirodne, ekološke i kulturne vrijednosti krajolika umnogome degradirati.
